000037 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
-- —
m i—рш—и1иЧиWшMнHMшI HJџWHтMт рчрч ПТТП IITWHM 1Г11ГМ
НаааааШваааШШаааааШаШШ .ат 4 -J--
"Uava — —
PEHRS0II 0РЕТ IZnEUJERIO
JU60SLAVENSK0-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST Р1ТППЈЦ PRIZnnndR HIRE
VOL. III. No. 10 (632)
zeljeznicari profestiraju
protiv oduzimanja prava
na strajk
Montrp.il. — Ovdio se s,v
stao pomirbeni odbor u spo-r- u
izmedju 2eljeznidarskih
unija i kompanija.
Kompanije su odboru ka-za- le da "ne mogu" zadovo-Iji- ti zahtjeve unija za 25
centi poviSice po satu i dru-g- e
poboljSice.
U svojoj predstavci unije
su istakle pravo na Strajk,
naglasivSi da bcz toga kolek-tivn- o
pregovaranje ne znadi
niSta.
Unijc su kazalc da im jc
fcdcralna vlada zabranila
Strajkovati 1954. i prijeti da
to udini i ovaj put. U vidu
toga nije nikakvo dudo §to
kompanije odbijaju njihove
zahtjeve.
strajk sumskih radnika
u sjevernom Ontariu
Kapuskasing. — Podet-ko- m januara izbio je Strajk
kod pdduzeca Christianson
Lumber Co. u Mattice, 10
milja odavle. U strajku su
djeluje 75 radnika, koji tra-±- c
poviScnjo nadnica.
Kompanija, uz pomoc pro
vinci jalnih vlasti nastoji ra-zbi- ti Strajk. Strajkujudi rad-ni- ci
su protjerani iz kempe i
sada sc dopremaju Strajko-lomc- i.
To se radi pod za§ti-to- m provincijalne policijc.
Strajkolomadka djelatnost
izazvala je napctost u cije-lo-m Sumskom pojasu. Po-sto- ji
mogucnost Strajka u
svim kempama iz simpatije
sa StrajkaSima. U jednoj
kempi u Cochrane distriktu
radnicisu ved prcstali raditi.
Otpo€eo zasjedati onta-rijs- ki parlamcnat
Toronto. — Otpodelo je
zasjcdanje ontarijske zako-nodav- ne
skupStine (parla-nicnat- ).
Najvainije u najavljenom
vladinu programu je nezna-tn- o
povedanje izdataka za
Skole (2 milijuna godisnje).
ProSlogodisnji budzet iz-nos- io jc blizu 400 milijuna
dolara. Primici su vedi od
izdataka za $113.615.
£ 4Ш era pretiv 7i
fft&caAx HifoAa kpmi je
oiebrik msiptiSeeg r&iju
Gej-- Mettetr m рттш.
Net kafefam pf4§}elft%
BfidSi} Jesecftfto Kubfek jc
ffeuMe dine4. On jc tsabfan
ex fo4fka anti"ropcriiaKtigk#i
екшсткиа. uklfiiv komanitc.
U poljcJnjc vrifcrac Waleg
ten jc kAo tiikc ruperc la џл fFedeWtc d bc. pa mfc si
,pmo da li re шкатк ргри-rne- m
na Iterac jc bteaa.
Kneiek jc нк de4jcmka
iz &ch&4ov£kc
Sjdin. koii jc rwdavno defcio
пиатлгш. zMTiOo if pnjem
o UN
TORONTO. FRIDAY, FEBRUARY 3, 1956 COPY
NA POCETKU POSLJEDNJEG MjESECA KAMPANJE
Pojacajmo rad na
novim pretplatama!
Usli sum u treci i posljednji mjesec godisnje катрапје
"Jedinslva".
v U prva dva mjeseca smo dobili 91 pretplatu, 475
obnova i $2,147 fonda.
Da bi postigli cilj u mjesecu februaru moramo dobiti 59
novih, obnoviti oko 200 i sakupiti nesfo prcko 800 dolara fonda.
Apeliramo na sve clanove Saveza Jugoslavcnskih Kana-djan- a
i sve eitaoce "Jedinstva" da u posljcdnjem mjesecu kam-panj- e svu рп.nju posvetc dobivanju novih prelplata.
Drugovi Tomljenovic, Boljkovac. Kovacic, Kruzic i ostali
su pokazali da je inoguce dobivati prelplale. Oni su dobili
nove pretplate iduci po kucama i pilajuci ljude da .se pretplale.
Ugledajmo se u njihov primjer!
U ovoj kampanji trebaino dobiti 150 novih pretplala. Cilj
ce postignut ako se svi za to zauzuiemo. Pogledajmo medju
svojim znancima i prijateljima koji rado citaju "Jedinstvo" a
aiisu prelplaceni. Pozovimo ih da se pretplate!
U mjesecu martu odrzat ce se sesta konvencija Saveza
Jugoslavenskih Kanadjana, koja ce pretresati i pitanje nase
stampe. Od uspjeha kampanje, osobito u novim pretplatama,
mnogo ce zavisit odluke konvencije po pitanju slampe.
Ove godine navrsava se 25-godisnj-ica
izlazenja nase stam-pe.
Uspjeh kampanje, osobito u novim prelplatama, bit ce dobar
poeetak proslave 25-godisnj-ice.
Svi na rad za nove pretplate!
Sirimo i jacajmo "Jedinslvo"!
"TEsKOcE KOJE JOs STOJE PRED NAMA NISU NESAVLADIVE" - TITO
Beograd. — Predsjednik
FNRJ marsal Tito u svojoj
novogodiSnjoj poruci medju
ostalim je kazao:
"U nastupajudu 1956. go
dinu mi ulazimo s velikom
nadom, da demo s jo5 vedim
uspjehom nastaviti da gra- -
dimo svoj sretniji iivot. Te-Sko- de, koje joS stoje pred
nama nisu nesavladive, jcr
su mnoge manje od onih,
koje smo ved prebrodili. Na-se
ckonomske mogudnosti su
danas ved toliko razvijene,
da pravilnom organizaci
jom, pravilnom raspodjelom,
Stednjom i pametnim ruko-vodjenje- m
moJcmo u krat-ko- m
vremonu ukloniti one
elemente. koii danas ioS re--
mete normalan tok iivota i I
fCiathe M4,edZl Luiieta
Kaa4ika hokcj4a гсргегсп-udf- - ej ©frnfikHH jrame a
Cort'mx dAmfezj (Iutija) je
pobij?djfU po ЛгнегЛсанота
4:1, ра ш s4Im iaplcdi 4a c
{vastla G)Vt)jki pntvtio.
Za aeveg mieira um№nf9t
petleva SSSR knenevan jc N.
P. Dmderev na raeste S. N.
Knqtev. Pxlem tea u ka
pttaKxHicoj Hamfi м sc pH-vB- c
sfakakvc (le fcWJadjc
U osvrtu a Ettcafce-tefev- e
oAifanjc ejke-amcTiW- s:
pakta prijaljha %jHici ni
ntar ranjikih pottora Моквт
jc kazao. da on ne vtdi kako
мко mole oJbijati prjtcljkc
pooudc
bez potrebe stvaraju povre-men- o zabrinutost gradjana.
Mi danas znamo vrlo dobro
u demu su пабе slabosti, ali
ih moramo disciplinirano i
u porno uklanjati.
"Od pravilnog i uspjesnog
razvoja naSeg socijalistidkog
sistema, od monolitnosti na-se- g driavnog jedinstva, od
pravilnog rjesavanja vaznih
problema, ekonomskog, kul- -
turnog, politickog, socijal-no- g
i drugog karaktera —
pored naSe principijelne i
dosljedne vanjskc politike
— zavisit de i ubudude паб
medjunarodni ugled. Prcma
tome od najvede je valno-sti- ,
da svaki паб gradjanin
uvijek ima pred odima u pr-vo-m redu intcrese citave za
York Time" fUja
Va-4gte- n da je time nh-4Љ-.
zibrJfHrtovt da bi Gr&a
meJi zaazetJ "fte%taUMrfki"
stav.
$©vjetka vlada je 2atraIAi
od Nerveike povraiak rankili
bredwa. koje $ Nen-dan- i za-рЦе- Ш
zbog pevfcde njAe
tcrkerifalmh roda. Sorjctska
vlada jc iajaTtla da se ra4i o
перога2штм.
Keraiin§tieta partifi SSSR jc
petiia pezir socifalHtiedm par-tijiff- li
u Attstftft. HetanAj t
Damkoj da izaialfu s-e- je ddc-f&i- c
u SSSR. Rannc ш pnzvani
francaskj socjjalssti i njihora
PRICE 5e PER
novu
nove
bili
"New
jednicc, a ne samo svoje i
uske lokalnc intcrese. Mora-mo
gajiti Sto vise one osobi-n- e, koje nam omogudavaju
dostojno mjesto medju na-rodi- ma svijeta."
Jugoslavija ima 17,705.000
stanovnika
Bcograd. —. Prema procjeni
strudnjaka Ic Laha iz Sieznog
zavoda za statistiku, Jugoslavija
ima 17 miliona 703 hiljada stano
Tiika. Za protcklu godinu dana
priraStaj stanoniitva iznosio je
293 hiljadc.
io,
Stednja u SSSR--u
UJtcde trudbcnlka poraste $u
илм u toku 1954. ra skoro deset
milijardi rubalja.
dekj?ciji dotAzi u SSSR u
mxtta.
KiAcvki ptemijer Су En Laj
je pozvae tve Kincze da rade za
mirno oloKdjenje Tajvana
(Forraeze). Dalje je kazao da
DjJIeseve ritnc prijctnjc nc
moga lAHtiih ktneski narod
Zatraiso je i spfovedtefHe u ii-vot
Hgovora o Vijctnarao. koji
tamedi ovtaloc; predvidja te-boJ- ne fec (Napomcna John
PWer DhMm t njepevi podwpi-raf- i
ihm гн" najmante zaiatem-ran- i
u pttaflfc fotoimfi izter a
yiiiii nun %
CefcosteraAa i Zapadna Nje-ma£k- a
su odiuale povefali trg©-vi- mi
гл 0 posto
nee
OTTAWA. — Ministar vanjskih poslova Pearson
je obavijestio parlamenat da je vlada ponovno razma-tral- a pitanje priznanja Narodne Republike Kine i do51a
do zakljudka da to ne ce udiniti, ali da to ne znadi od-bija- nje priznanja za sva vremena.
Nema tome nego mjesec
dana da je Pearson u ameri-dko- m
dasopisu "Look" otvo-ren- o
zagovarao priznanje
N. R. Kine. On je stvarno
udinio niz takvih izjava.
Ali o d m a h poslije clan-k- a
u dasonisu "Iook" iz
j Ottawe je bilo javljeno, da
ije Dulles veoma nozodovo- -
j Ijan i da de udiniti predstav--
ku u uuawi protiv namje-ravano- g priznanja Kine. Sa-daSn- ja Pearsonova izjava
pokazuje da je vlada pokle-- kla pred Dullesom.
Odbiianiem da usnnstnvi
diplomatske odnose sa N.R.
Kinom vlada jc ignorisala
POUSKA KUPILA 100.000 TONA
KANADSKE PsENICE
Sovjetsko-kanadsk- i preffovori
Ottawa. — Ministar trgovine Howe je saopcio u parlamentu da je Poljska kupila 100.000 tona (2,700.-00- 0 buseli) Pogodba je zakljudena na 30. janu- ara.
Prosle godine Poljska je kupila 9,250.000 bu§eli
pSenice ili svega skupa 13,000.000 buSeli.
Poslije Howeova saopde-nj- a
sisieferski poslanik 11a-z-en Argue je pitao nije li
vlada odludila da prodaje
psenicu komunistidkim ze- -
J mljama tek poslije Eisenho- -
werove izjave da su .Sjed.
Driave spremne da to dine.
Howe je odgovorio neodre-djen- o.
U medjuvremenu otpodeli
su pregovori sa sovjetskom
trgovinskom delegacijom,
koja je doputovala u utorak
31. januara.
Sovjetsku delegaciju pre-dvo- di
prvj zamjenik mini-str- a
Sergej A. Bo-riso- v. Na pitanje novinara
da li predvidja uspjeh pre
govora, Borisov je odgovorio
da on nije "dudotvorac" da
moze predskazati ishod pre-govo- ra prije nego su stvarno
zapodeli.
Sovjetska delegacija de
tzvode
I. Ii. PEARSON
psenice.
trgovine
nastojati da dodje do spo-razum- a.
Novine ipak spekulisu da
de Sovjetski Savez pristati
da otkupi izvjesnu kolidinu
kanaxlske pSenice. Baza za
to je izjava ministra vanj-skih
poslova Pearsona pred
odlazak u Sovjetski Savez
proSle godine. ce zavisit
od toga sto de Kanada
spremna da kupi od Sovjet-sko- g Saveza.
Nadelni sporazum o za- -
kljudenju trgovinskog
postignut je prilikom
Pearsonove posjete u So-vjetskom
Savezu. Kanada je
pristala da Sovjetskom Sa-vezu
dade najpovoljnije ca-rins- ke uvjete.
(Posljednje vjje.ti iz Ot-la- we kazu da sovjetsko-kanads- ki trgovinski prego-vori
dobro napreduju.)
TAN EC" DOLAZI
ааааааа А.ПГ P ~ИГ Ј л aaaaaaaH aaff allfAaaBlMi- - аН aaaV ' 1 aaaH'C Шшк 'JaaaaaaaaV
аааааааЕамЖ7 ' -- -+ "ГТНШ Ш T гааааааИ
aaaaaaaaaaaTaW JaaawLarV
aaaaakl '
'Vr'J S?SДlЗvJfWE-ааaаа-aaaaal
Ш aaaaWa5#li ' Ж !
aaaaaaaaaaaaaaaaВaaaаOЗа Ч- "- l 21ЖаааааааВ
aaaaaaaaaaaaaaaaaw aaaaaaaaaaaW
naodm c'.zz.
Sve
biti
ugo- -
vora
anrJL U naroda Ji i—a i r,c;ama Ta- -
Tano. ce goT.&t u Torantj a poncijdjak 15 fcbrja.a. Ula-zhk- c ie dobzitaj ot rkaofd poJesdvionj itpan"lici tedmi natup Tanca u Kanadi tnogu
raspolozenje vecine kanad
skog naroda; ona je ignori-sala
preporuke Stampe, ra
dnidkih unija i crkava.
Istog dana kad je parla- -
i menat otvoren liberalni po-islan- ik Elmore Philpott iz
Vancouvera podnio je rezo-- ,
luciju, u kojoj se predlaze
uspostava diplomatskih od- -'
nosa sa Kinom u interesu
1 rjeSenja problema Dalekog
Istoka i u interesu pojadanja
kanadske trgovine sa Kinom
I
i azijskim zemljama.
Dok vlada ignoriSe ka-nadske
trgovaike interese u"
i Aziji, britanska vlada je
'saopcila odluku da pojada
svoju trgovinu sa Kinom, a
samo jedan dan poslije
Pearsonova govora iz Wash-ington- a
je javljeno, da je
o tome bilo govora na sa-stan- ku Eisenhowera i Edcna
i da je Eisenhower dao pri-stan- ak
na izvjesno proSire-nj- e
trgovine sa Kinom. Tako
ce Kanada, dr?.eci se Dulle-sov- a
diktata, promaSati pri
liku da prosiri trgovinu sa
N. R. Kinom.
Pearson je takodjer incli-rekt- no poduprao amcridko
prisvajanje Foraioze izjav-Ijujuc- i,
da se todno ne zna
kome ona pripada i da Ka-nada
ne bi bila spremna da
ju preda bilo kojoj kineskoj
vladi, a "osobito ne komuni-stidk- oj vladi". Usprkos toga
Pearson je bio prisiljen pri-zna- ti
da. je Formoza ranije
pripadala Kini, da ju je Ja-pan
na silu oteo i da su vc-li- ke silo u toku II. svjetskog
rata pristale da se poslije
pobjede nad Jnpanom po- -
vrati Kini.
U svom govoru Pearson
je takodjer odstupio od ra-nij- eg stava po nizu drugih
medjunarodnih pitanja. Ta-ko
je pokuSao stvoriti dojam
da Sovjetski Savez predsta-vlj-a
opasnost za mir, prcm-d- a
je prilikom povratka iz
Sovjetskog Saveza svedano
proglasio da Sovjetski Savez
nema namjere da napadno
zapadne driave
Intercsantno je da Pear-son
"sovjetsku opasnost"
vidi ne toliko u oruianoj sili,
nego njegovom ekonomskom
i druStvenom napredku.
Stvarno, on time priznaje da
je socijalistidko druStveno
uredjenjc bolje od kapitali
stidkog.
Iako je u svom dlanku u
"Look" isticao da se "komu-niza- m
ne mole zaustavit sa
mo oruzjem", u sadasnjem
govoru Pearson je sav na-glas- ak stavio baS na oru2anu
silu NATO i naoruzanje os
taju bazom kanadske vanj
s!:ti politike.
Ctavi Pearsonov goor ie
pod ka za Dulles i njego-v- u
p Iitiku sil, koja prouz
roliair- - npeto#t u svijetu
Kritika .slampe
Tcromo — "Glebe and Mail" j -- зЈтот акпки вго kntilcje
Pczr-ono- % itvp po pttanju prizna
n.a Kne
tut podtlat tk Ptnn nije
с!--з rnkafcva vMej-- гтА&џл гл
оЈћ.ап?с prfemnfa imfotn na
rar. je zagevantaje pafrnania prosto
Na krsfa "GMie +A МаГ
kaie PaHamenat i џчжшт ш ta-к- л
evtevljem м пфтат Kiavom
Uja bi imafa da zmai da ie Ka-na- d r&ft prinM aH- - ne sa-da.
vet. nena avfrenih razk£a,
k-- fe Ove je kramre nezadovo-1jx;u- (t
Mi smatramo da Kanada
trefea priznai Peking nepwredno."
Object Description
| Rating | |
| Title | Jedinstvo, February 03, 1956 |
| Language | yugo |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1956-02-03 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Nasa000110 |
Description
| Title | 000037 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | -- — m i—рш—и1иЧиWшMнHMшI HJџWHтMт рчрч ПТТП IITWHM 1Г11ГМ НаааааШваааШШаааааШаШШ .ат 4 -J-- "Uava — — PEHRS0II 0РЕТ IZnEUJERIO JU60SLAVENSK0-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST Р1ТППЈЦ PRIZnnndR HIRE VOL. III. No. 10 (632) zeljeznicari profestiraju protiv oduzimanja prava na strajk Montrp.il. — Ovdio se s,v stao pomirbeni odbor u spo-r- u izmedju 2eljeznidarskih unija i kompanija. Kompanije su odboru ka-za- le da "ne mogu" zadovo-Iji- ti zahtjeve unija za 25 centi poviSice po satu i dru-g- e poboljSice. U svojoj predstavci unije su istakle pravo na Strajk, naglasivSi da bcz toga kolek-tivn- o pregovaranje ne znadi niSta. Unijc su kazalc da im jc fcdcralna vlada zabranila Strajkovati 1954. i prijeti da to udini i ovaj put. U vidu toga nije nikakvo dudo §to kompanije odbijaju njihove zahtjeve. strajk sumskih radnika u sjevernom Ontariu Kapuskasing. — Podet-ko- m januara izbio je Strajk kod pdduzeca Christianson Lumber Co. u Mattice, 10 milja odavle. U strajku su djeluje 75 radnika, koji tra-±- c poviScnjo nadnica. Kompanija, uz pomoc pro vinci jalnih vlasti nastoji ra-zbi- ti Strajk. Strajkujudi rad-ni- ci su protjerani iz kempe i sada sc dopremaju Strajko-lomc- i. To se radi pod za§ti-to- m provincijalne policijc. Strajkolomadka djelatnost izazvala je napctost u cije-lo-m Sumskom pojasu. Po-sto- ji mogucnost Strajka u svim kempama iz simpatije sa StrajkaSima. U jednoj kempi u Cochrane distriktu radnicisu ved prcstali raditi. Otpo€eo zasjedati onta-rijs- ki parlamcnat Toronto. — Otpodelo je zasjcdanje ontarijske zako-nodav- ne skupStine (parla-nicnat- ). Najvainije u najavljenom vladinu programu je nezna-tn- o povedanje izdataka za Skole (2 milijuna godisnje). ProSlogodisnji budzet iz-nos- io jc blizu 400 milijuna dolara. Primici su vedi od izdataka za $113.615. £ 4Ш era pretiv 7i fft&caAx HifoAa kpmi je oiebrik msiptiSeeg r&iju Gej-- Mettetr m рттш. Net kafefam pf4§}elft% BfidSi} Jesecftfto Kubfek jc ffeuMe dine4. On jc tsabfan ex fo4fka anti"ropcriiaKtigk#i екшсткиа. uklfiiv komanitc. U poljcJnjc vrifcrac Waleg ten jc kAo tiikc ruperc la џл fFedeWtc d bc. pa mfc si ,pmo da li re шкатк ргри-rne- m na Iterac jc bteaa. Kneiek jc нк de4jcmka iz &ch&4ov£kc Sjdin. koii jc rwdavno defcio пиатлгш. zMTiOo if pnjem o UN TORONTO. FRIDAY, FEBRUARY 3, 1956 COPY NA POCETKU POSLJEDNJEG MjESECA KAMPANJE Pojacajmo rad na novim pretplatama! Usli sum u treci i posljednji mjesec godisnje катрапје "Jedinslva". v U prva dva mjeseca smo dobili 91 pretplatu, 475 obnova i $2,147 fonda. Da bi postigli cilj u mjesecu februaru moramo dobiti 59 novih, obnoviti oko 200 i sakupiti nesfo prcko 800 dolara fonda. Apeliramo na sve clanove Saveza Jugoslavcnskih Kana-djan- a i sve eitaoce "Jedinstva" da u posljcdnjem mjesecu kam-panj- e svu рп.nju posvetc dobivanju novih prelplata. Drugovi Tomljenovic, Boljkovac. Kovacic, Kruzic i ostali su pokazali da je inoguce dobivati prelplale. Oni su dobili nove pretplate iduci po kucama i pilajuci ljude da .se pretplale. Ugledajmo se u njihov primjer! U ovoj kampanji trebaino dobiti 150 novih pretplala. Cilj ce postignut ako se svi za to zauzuiemo. Pogledajmo medju svojim znancima i prijateljima koji rado citaju "Jedinstvo" a aiisu prelplaceni. Pozovimo ih da se pretplate! U mjesecu martu odrzat ce se sesta konvencija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana, koja ce pretresati i pitanje nase stampe. Od uspjeha kampanje, osobito u novim pretplatama, mnogo ce zavisit odluke konvencije po pitanju slampe. Ove godine navrsava se 25-godisnj-ica izlazenja nase stam-pe. Uspjeh kampanje, osobito u novim prelplatama, bit ce dobar poeetak proslave 25-godisnj-ice. Svi na rad za nove pretplate! Sirimo i jacajmo "Jedinslvo"! "TEsKOcE KOJE JOs STOJE PRED NAMA NISU NESAVLADIVE" - TITO Beograd. — Predsjednik FNRJ marsal Tito u svojoj novogodiSnjoj poruci medju ostalim je kazao: "U nastupajudu 1956. go dinu mi ulazimo s velikom nadom, da demo s jo5 vedim uspjehom nastaviti da gra- - dimo svoj sretniji iivot. Te-Sko- de, koje joS stoje pred nama nisu nesavladive, jcr su mnoge manje od onih, koje smo ved prebrodili. Na-se ckonomske mogudnosti su danas ved toliko razvijene, da pravilnom organizaci jom, pravilnom raspodjelom, Stednjom i pametnim ruko-vodjenje- m moJcmo u krat-ko- m vremonu ukloniti one elemente. koii danas ioS re-- mete normalan tok iivota i I fCiathe M4,edZl Luiieta Kaa4ika hokcj4a гсргегсп-udf- - ej ©frnfikHH jrame a Cort'mx dAmfezj (Iutija) je pobij?djfU po ЛгнегЛсанота 4:1, ра ш s4Im iaplcdi 4a c {vastla G)Vt)jki pntvtio. Za aeveg mieira um№nf9t petleva SSSR knenevan jc N. P. Dmderev na raeste S. N. Knqtev. Pxlem tea u ka pttaKxHicoj Hamfi м sc pH-vB- c sfakakvc (le fcWJadjc U osvrtu a Ettcafce-tefev- e oAifanjc ejke-amcTiW- s: pakta prijaljha %jHici ni ntar ranjikih pottora Моквт jc kazao. da on ne vtdi kako мко mole oJbijati prjtcljkc pooudc bez potrebe stvaraju povre-men- o zabrinutost gradjana. Mi danas znamo vrlo dobro u demu su пабе slabosti, ali ih moramo disciplinirano i u porno uklanjati. "Od pravilnog i uspjesnog razvoja naSeg socijalistidkog sistema, od monolitnosti na-se- g driavnog jedinstva, od pravilnog rjesavanja vaznih problema, ekonomskog, kul- - turnog, politickog, socijal-no- g i drugog karaktera — pored naSe principijelne i dosljedne vanjskc politike — zavisit de i ubudude паб medjunarodni ugled. Prcma tome od najvede je valno-sti- , da svaki паб gradjanin uvijek ima pred odima u pr-vo-m redu intcrese citave za York Time" fUja Va-4gte- n da je time nh-4Љ-. zibrJfHrtovt da bi Gr&a meJi zaazetJ "fte%taUMrfki" stav. $©vjetka vlada je 2atraIAi od Nerveike povraiak rankili bredwa. koje $ Nen-dan- i za-рЦе- Ш zbog pevfcde njAe tcrkerifalmh roda. Sorjctska vlada jc iajaTtla da se ra4i o перога2штм. Keraiin§tieta partifi SSSR jc petiia pezir socifalHtiedm par-tijiff- li u Attstftft. HetanAj t Damkoj da izaialfu s-e- je ddc-f&i- c u SSSR. Rannc ш pnzvani francaskj socjjalssti i njihora PRICE 5e PER novu nove bili "New jednicc, a ne samo svoje i uske lokalnc intcrese. Mora-mo gajiti Sto vise one osobi-n- e, koje nam omogudavaju dostojno mjesto medju na-rodi- ma svijeta." Jugoslavija ima 17,705.000 stanovnika Bcograd. —. Prema procjeni strudnjaka Ic Laha iz Sieznog zavoda za statistiku, Jugoslavija ima 17 miliona 703 hiljada stano Tiika. Za protcklu godinu dana priraStaj stanoniitva iznosio je 293 hiljadc. io, Stednja u SSSR--u UJtcde trudbcnlka poraste $u илм u toku 1954. ra skoro deset milijardi rubalja. dekj?ciji dotAzi u SSSR u mxtta. KiAcvki ptemijer Су En Laj je pozvae tve Kincze da rade za mirno oloKdjenje Tajvana (Forraeze). Dalje je kazao da DjJIeseve ritnc prijctnjc nc moga lAHtiih ktneski narod Zatraiso je i spfovedtefHe u ii-vot Hgovora o Vijctnarao. koji tamedi ovtaloc; predvidja te-boJ- ne fec (Napomcna John PWer DhMm t njepevi podwpi-raf- i ihm гн" najmante zaiatem-ran- i u pttaflfc fotoimfi izter a yiiiii nun % CefcosteraAa i Zapadna Nje-ma£k- a su odiuale povefali trg©-vi- mi гл 0 posto nee OTTAWA. — Ministar vanjskih poslova Pearson je obavijestio parlamenat da je vlada ponovno razma-tral- a pitanje priznanja Narodne Republike Kine i do51a do zakljudka da to ne ce udiniti, ali da to ne znadi od-bija- nje priznanja za sva vremena. Nema tome nego mjesec dana da je Pearson u ameri-dko- m dasopisu "Look" otvo-ren- o zagovarao priznanje N. R. Kine. On je stvarno udinio niz takvih izjava. Ali o d m a h poslije clan-k- a u dasonisu "Iook" iz j Ottawe je bilo javljeno, da ije Dulles veoma nozodovo- - j Ijan i da de udiniti predstav-- ku u uuawi protiv namje-ravano- g priznanja Kine. Sa-daSn- ja Pearsonova izjava pokazuje da je vlada pokle-- kla pred Dullesom. Odbiianiem da usnnstnvi diplomatske odnose sa N.R. Kinom vlada jc ignorisala POUSKA KUPILA 100.000 TONA KANADSKE PsENICE Sovjetsko-kanadsk- i preffovori Ottawa. — Ministar trgovine Howe je saopcio u parlamentu da je Poljska kupila 100.000 tona (2,700.-00- 0 buseli) Pogodba je zakljudena na 30. janu- ara. Prosle godine Poljska je kupila 9,250.000 bu§eli pSenice ili svega skupa 13,000.000 buSeli. Poslije Howeova saopde-nj- a sisieferski poslanik 11a-z-en Argue je pitao nije li vlada odludila da prodaje psenicu komunistidkim ze- - J mljama tek poslije Eisenho- - werove izjave da su .Sjed. Driave spremne da to dine. Howe je odgovorio neodre-djen- o. U medjuvremenu otpodeli su pregovori sa sovjetskom trgovinskom delegacijom, koja je doputovala u utorak 31. januara. Sovjetsku delegaciju pre-dvo- di prvj zamjenik mini-str- a Sergej A. Bo-riso- v. Na pitanje novinara da li predvidja uspjeh pre govora, Borisov je odgovorio da on nije "dudotvorac" da moze predskazati ishod pre-govo- ra prije nego su stvarno zapodeli. Sovjetska delegacija de tzvode I. Ii. PEARSON psenice. trgovine nastojati da dodje do spo-razum- a. Novine ipak spekulisu da de Sovjetski Savez pristati da otkupi izvjesnu kolidinu kanaxlske pSenice. Baza za to je izjava ministra vanj-skih poslova Pearsona pred odlazak u Sovjetski Savez proSle godine. ce zavisit od toga sto de Kanada spremna da kupi od Sovjet-sko- g Saveza. Nadelni sporazum o za- - kljudenju trgovinskog postignut je prilikom Pearsonove posjete u So-vjetskom Savezu. Kanada je pristala da Sovjetskom Sa-vezu dade najpovoljnije ca-rins- ke uvjete. (Posljednje vjje.ti iz Ot-la- we kazu da sovjetsko-kanads- ki trgovinski prego-vori dobro napreduju.) TAN EC" DOLAZI ааааааа А.ПГ P ~ИГ Ј л aaaaaaaH aaff allfAaaBlMi- - аН aaaV ' 1 aaaH'C Шшк 'JaaaaaaaaV аааааааЕамЖ7 ' -- -+ "ГТНШ Ш T гааааааИ aaaaaaaaaaaTaW JaaawLarV aaaaakl ' 'Vr'J S?SДlЗvJfWE-ааaаа-aaaaal Ш aaaaWa5#li ' Ж ! aaaaaaaaaaaaaaaaВaaaаOЗа Ч- "- l 21ЖаааааааВ aaaaaaaaaaaaaaaaaw aaaaaaaaaaaW naodm c'.zz. Sve biti ugo- - vora anrJL U naroda Ji i—a i r,c;ama Ta- - Tano. ce goT.&t u Torantj a poncijdjak 15 fcbrja.a. Ula-zhk- c ie dobzitaj ot rkaofd poJesdvionj itpan"lici tedmi natup Tanca u Kanadi tnogu raspolozenje vecine kanad skog naroda; ona je ignori-sala preporuke Stampe, ra dnidkih unija i crkava. Istog dana kad je parla- - i menat otvoren liberalni po-islan- ik Elmore Philpott iz Vancouvera podnio je rezo-- , luciju, u kojoj se predlaze uspostava diplomatskih od- -' nosa sa Kinom u interesu 1 rjeSenja problema Dalekog Istoka i u interesu pojadanja kanadske trgovine sa Kinom I i azijskim zemljama. Dok vlada ignoriSe ka-nadske trgovaike interese u" i Aziji, britanska vlada je 'saopcila odluku da pojada svoju trgovinu sa Kinom, a samo jedan dan poslije Pearsonova govora iz Wash-ington- a je javljeno, da je o tome bilo govora na sa-stan- ku Eisenhowera i Edcna i da je Eisenhower dao pri-stan- ak na izvjesno proSire-nj- e trgovine sa Kinom. Tako ce Kanada, dr?.eci se Dulle-sov- a diktata, promaSati pri liku da prosiri trgovinu sa N. R. Kinom. Pearson je takodjer incli-rekt- no poduprao amcridko prisvajanje Foraioze izjav-Ijujuc- i, da se todno ne zna kome ona pripada i da Ka-nada ne bi bila spremna da ju preda bilo kojoj kineskoj vladi, a "osobito ne komuni-stidk- oj vladi". Usprkos toga Pearson je bio prisiljen pri-zna- ti da. je Formoza ranije pripadala Kini, da ju je Ja-pan na silu oteo i da su vc-li- ke silo u toku II. svjetskog rata pristale da se poslije pobjede nad Jnpanom po- - vrati Kini. U svom govoru Pearson je takodjer odstupio od ra-nij- eg stava po nizu drugih medjunarodnih pitanja. Ta-ko je pokuSao stvoriti dojam da Sovjetski Savez predsta-vlj-a opasnost za mir, prcm-d- a je prilikom povratka iz Sovjetskog Saveza svedano proglasio da Sovjetski Savez nema namjere da napadno zapadne driave Intercsantno je da Pear-son "sovjetsku opasnost" vidi ne toliko u oruianoj sili, nego njegovom ekonomskom i druStvenom napredku. Stvarno, on time priznaje da je socijalistidko druStveno uredjenjc bolje od kapitali stidkog. Iako je u svom dlanku u "Look" isticao da se "komu-niza- m ne mole zaustavit sa mo oruzjem", u sadasnjem govoru Pearson je sav na-glas- ak stavio baS na oru2anu silu NATO i naoruzanje os taju bazom kanadske vanj s!:ti politike. Ctavi Pearsonov goor ie pod ka za Dulles i njego-v- u p Iitiku sil, koja prouz roliair- - npeto#t u svijetu Kritika .slampe Tcromo — "Glebe and Mail" j -- зЈтот акпки вго kntilcje Pczr-ono- % itvp po pttanju prizna n.a Kne tut podtlat tk Ptnn nije с!--з rnkafcva vMej-- гтА&џл гл оЈћ.ап?с prfemnfa imfotn na rar. je zagevantaje pafrnania prosto Na krsfa "GMie +A МаГ kaie PaHamenat i џчжшт ш ta-к- л evtevljem м пфтат Kiavom Uja bi imafa da zmai da ie Ka-na- d r&ft prinM aH- - ne sa-da. vet. nena avfrenih razk£a, k-- fe Ove je kramre nezadovo-1jx;u- (t Mi smatramo da Kanada trefea priznai Peking nepwredno." |
Tags
Comments
Post a Comment for 000037
