Jedinstvo, September 25, 1956

              VOL. VIII. — NO. 75 (G97)
WU&4.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- K! DEMOKRATSKI LIST
TORONTO, TUESDAY, SEPTEMBER 1956
Jugoslavenski drzavni folklorni
ansambl „Kolo" na turneji
TCKXEJA POCINJE U KAXADI 1. OKTOBRA; KONC'ERTI
U OTTAWI, MONTREALU, TORONTU VANCOUVER!.
JDgoslavenski turistiCkj ured u New Yorku saop-cav- a slijodece:
Za nckoliko dana sti2c na ovu stranu oceana naj-ve- ci
i najslavniji folklorni ansambl Jugoslavije "Kolo"
ea 55 svojih umjctnika, plesaca i sviraCa. Poslije trium-faln- e turneje Makcdonskc grupe "Tanec", koja je tako
zadivila amerifiku publiku svojim zivopisnim igrama
makedonskog sela, dolazi nam "Kolo", koje je na naj-veci- m festivalima svijeta odnijelo sve prve nagrade pri-kazivanje- m narodnih plesova i pjesama iz svih krajeva
Jugoslavije.
Na poziv glasovite amerifike koncertne agencije S.
Ilurok iz New Yorka, Jugoslavenski ansambl narodnih
igara i pjesama boravit ce u Americi dva i pol mjeseca.
U svim velim gradovima Amerike i Kanade ta proslav-Ijen- a
grupa davatce konccrte pod naslovom "Slavenska
rapsodija", u kojima ce pred publiku iznijeti svu razli-kos- t, Ijepotu i 2ivost hrvatskih, srpskih, dalmatinskih,
crnogorskih, slovenatkih, bosanskih itd. narodnih ple-sova.
"
Prekrasnc narodne nosnje, virtuozna vjeStina u-mjetnika-p- lesaca, divna muzika i pjesme iz svih krajeva
Jugoslavije, prvorazredna koreografija po ukusu direk-tor- a ansambla Olgo Skovran, a nadasvo mladenadka
avjezina i odusevljenje igra5a, sve to prikazat de gle-daoci- ma
1 sluSaocima, savrsenoj umjetnidkoj izvedbi,
izbor iz bogatstva jedne od najljepsih narodnih umjet-nos- ti svijeta, narodne pjesme i plesovc Starog kraja,
Jugoslavije.
Turneja "Kola" podlma u Kanadi 1. oktobra, a za-ti- m umjetnteka grupa dolazi u Sjed. Drzave, gdje ce prvi
nastup biti u Carnegie llallu u New Yorku 11. oktobra,
a posljednja pretstava davat de so predvidivo u Bostonu,
Mass., 15. deccmbra.
Svi gradjani jugoslavenskog porjekla dodekuju
narodne umjetnike iz Starog kraja no samo sa velikim
interesima, vec i opravdanim ponosom, jer de sami opet
imati prilike da vide i uzivaju u igrama i pjesama svoje
krvi i jer de opet biti svjedoci triumfalnog uspjeha jugo-slavcnski- h umjetnika i znhvalnosti sveukupne nmeridke
publike. I zbog toga co svaki паб covjek, koji je i sam
nosioc tradicije to starodrevno i vjecne narodne umjet-nost- i, sa iskrenim simpatijnma pratiti nastupc i triumfe
jugoslavenskih narodnih umjetnika.
Oobro nam doili — nasi vcliki nnrodni umjetnici!
Oktobar 1
8
21
12
13
14
16
-
2б-- г:
N'ovemb. 1
'
5
8
.
! .
R A S P O R E I) T U R X E E
Ottawa. Canada
Montreal, „
Toronto, „
New York City
Urooklyn, N.Y.
New York City
Washington, D.C
Akron. Ohio
17-1- 8 PitUburjth, Га.
19 Younjretown, Ohio
20-2- 1 Cle,%elami,
22 Da-to- r. Ohio
2в
24
2S
24
31
910
tx
12
is
J
Huntington, W.Va.
Lpxinpton, Ky.
Detroit, Mich.
Colombtts, O.
South Head, Ind.
St. Louis Mo.
Kansas City, Mo.
Amariilo, Texas
LubtKH-k- , Texas
El I 'a, Texas
San IHeRO. Cat.
Las Aarc4s CaL
Saa Речгв, CaL
Рамезм, Cal.
Sa
IS OaHOsad. Cal. . S8G1 SeatU, Was.
e Ж
m 34 lrtftl Orcn . M Salt Lafee City. V.
ф S32§ Cater S#rtee
rvflk S Cer tkiaMs. I.
m Green Sar. Wis.
am Ш ЛИ ™ ИИвТР . &Ф Cafe, til.
ш 14-- 1 J ИЧ. Mas.
Ргоисауапјв utjecaja atomskili radijacija
nasIijedjB
Т#кЦ. — XvdjunartHlna
клГеге€м ktakt№ €♦-nja- ka.
keji e rairaatratt
pitanje utjecaja atomskih
radijacija na nasljedje. po--
25,
Capitol Theatre
Maseey Hall
Carnegie Hall
Brooklyn Actfdemy of Music
Camerfe Hall (Matineja)
Constitution Hall (Matineja i Vccer)
Akron Armory
Syrian lotque
StsmbauRh Auditorium
Musi Hall
National Cash Register Auditorium
Keith Albee
Memorial Coliseum
Masonic Temple
Veteran Memorial Auditorium
John Adam II. S.
Mssic Hall
Menkipal Auditoriam
Russ Auditorium
Fhjlhamienjc Auditorium
HJS. AudRortum (Matineja 1 Vefer)
Bseefxlkla Auditorium
Civic Auditorium
ie-I- T Ггтле, Cal. War Memorial Opera HeMse"
Vafwewrer. R.C.
Oakland Auditerium
Meere Theatre
Straff Thetre
Chrfe Auditerktm
KtegtWrr HH
iea A4Hrim
Nrth II. S. Wt H. S.
labH Theatre
CHrie Opera Hwe
? HUthowy HaM
na
2ela je rad u Tekiju.
Preke Ш Bajpzaatijih
uenjaka iz 22 zemlje i вФО
japanskih ueenjaka izmije-n-it
ce gledilta o ovom pro-blem- a.
5
I
u
€
аввввИ ShRbbbbbbbbbbbbbbLV авввНШР --1ввввввв-
вввввввН
мжи. m ЗМввввввввввввВ
UHHVtwwfeQMaveifaMfllS bbLV вwJввтч.c', A авУ ввввввввш ч1
£3SBpHSy?u внУСлгмПрввШЈг Вз&РвввнеОкСквввш
'нвВНННвВввИввВвввНННввш
Clanon jolllomog ansambla "Kolo"
"Siptarsti pies'
Skrpareno "drustvo korisnika Sueskog kanala"
Konferencija 18 driava u
Londonu je donijcla odluku
o stvaraliju druStva korisni-ka
Sueskog kanala. To je
postignuto na silu — znhva-Ijuju- ci Dullesovu pritisku.
Na kraju glavni protivnik je
bila Francuska, koja smatra
da se previse popuSta Egip-tu- .
"ciju izrazavaju francuski socijalisti
u pitanju Sueza?", "Pravda"
— diji program diarfcoJ
naslovom "Ciju volju izraza
vaju francuski socijalisti u
pitanju Sueza", moskovska
"Prnvda" objavljuje ilanak.
u kome se ukazujc da je u
na vlasti Socija-llstidk- a parti ja, da politicka
Hnija zemlje zavisi velikim
dijelom od njenog stanovi-st- a
i postavlja pitanje: ka-kv- o stanoviste zauzimaju
francuski socijalisti u vezi
sa vojnim mjerama koje je
poduzela njihova zcmlja?
"Pravda" pi5e da je. prije
svega, vise nego
da francuska socijalisticka
SUtmpA pi5e o Egiptu ostrim
neprijateljskim tonom. U
Clanku se isttee da se i u pi
tan.iu Egipta i u pitanju Al-lir- a jasno vidi. da neki гмко- - vodioci Socijalistike partije
vainog h is torij- -
skoft procesa — porasta na- -
cionalne svijeeti naroda na
!4oku. koji a ee ie da po-dn- os jaram kotontjaHsma.
tstevreiHeno s mora sJtva-U- U — Pi-- ? "Pravtia" — da
c kampenj neprijateljetva
protiv E?iH. kej daje pu-blie- kt .wijeHrtka Mum-p- a, sgura pogwfiti s4tM-cij- u
i da pratnju
rataim pripremama zapad- -
sila.
PRICE c PER COPY
iz BtograJa iztoJt
Posljednje vijesti kaZu da
jo i Francuska pristala, a
francuski premijer Mollett
je odrzao vrlo ratoboran go-vo- r. Britanija i Francuska
su takodjer odlucJIe, da apc-lira- ju
na UN da prizna nji-ho- vo drustvo. Sigurno je da
ne 6c uspjeti.
yolju
pita
(TASS). Jugo$Iaiji
Francuskoj
oievidno
predstavlja
dvidja mjere za nacionaliza
ciju industrije, morao znati
da je nacionalizacija jedne
akcionarske kompanije unu-trasn- ja stvar Egipta, suvere-n- o
pravo egipatske driave.
Samo kolonijalisti, koji mi-s- K da im je mijesanje u
unutrasnje poslove zemalja
na Istoku dozvoljeno pod
ma kakvim izgovorom ili
bez izgovora, mogu odricati
to pravo Egiptu."
U £lanku se dalje tsti€e.
da politika upravljanja imo-vino- m drugih naroda ne vod
nikako jacanju povjerenja i
suradnje medju narodima.
ve6 naprotiv daje povoda
novim sukobima.
"Pravda" fetWe. da s su
eski problem mora rijesiti
miroljubivim putem i na ba- -
nagmju ijmoriranju jediog2i fetikog poitovaaja suve- -
renosti Egipta i
svjetske trgoie. iateresa
Oficiri SS-tru- pa bit cc
primljcni u zapadno-- njcmaclai armiju
Hnn. — Mimstarstvo o-br- an objavilo je u sv&m li-sta
tumaeenje o primanju
ofkrira Hitlerovih SS-tru-pa u
novn zapadaoRjeraaku ar-miju.
Prema torn tuma€enju
Wvsi pripadnici SS-jedin- ka svih £inova do ukljuivo pot-- "Pravda" izmedju osta!og pukovnika. moi ce da budu
pile "Tko bi drugi ako ne primani u Bundeswehr
Hruscov u Beogradu
Docekan po visokim jugoslavenskim rukovodiocima na celu sa
Titom - diskusirat ce se neka politicka i ideoloska pitanja
Iz Beograda javljaju:
Nikita S. HruS6ov sti-ga- o je_u srijedu 19. septem-br- a. Na aerodromu je doce-kan
po predsjedniku Titu,
podpredsjedniku vlade Kar-delj- u, ministru vanjskih po- -
slova Popovicu i drugim vi-sokim
jugoslavenskim ruko
vodiocima. N. S. Hruscov je
Jodsjeo u predsjedni6kom
dvoru na Dedinju. Vrijeme
njegova odlaska na Jadran
drti se u tajnosti.
Beogradski dopisnik
"New York Times" kaze da
jugoslavenski rukovodioci
nisu narocito obradovani
HruAdovljevim posjetom u
sadasnjem momentu, kad o-cek- uju odluku ameriikog
predsjednika Eisenhowera o
pomaganju Jugoslavije i
zapadno-пјетабк- и ratifika-cij- u
ugovora o njemadkim
dugovima Jugoslaviji, u vezi
cega u Bonn odlazi jugosla-vensk- a
parlamentarna dele- -
gacija na celu sa .Mosom
Pijadom. U Beogradu stra-huj- u kako ce llruscovljev
posjet djelovati na Wash-ington
i Bonn, kaie dopis-nik
"N. Y. Timesa".
On dalje veli da jo
zapadnim diplomatskim
predstavnicima гебепо da je
Tito prilikom posjeta i Mo-sk- vi rekao Hrusfiovu da po-sje- ti Jugoslaviju i on je od-lu6- io da to u6ini sada.
I ako su TASS i Tanjug
saopcili da je Hruscov u
Promjene u Madjarskoj
novog--
nudimpeJta. — Erno Gcro, nc-dan- o
iubrani pm ckretar Par-tije
nudjarskih trudbenika primio
je spccijaln3£ dopisnika zagrtba-ko- g
"Vjcsnika" D. Zelmanovia i
odoorio mj na niz pitanja.
Pno pitanje odnosilo na to.
koji momenti u poIitiCkom raz-vitk- u
Madjarskc i madjarsko-jugodatemki- h
odnosa najdomi-nantni- ji
u proccsu produbljenja
eza s Juoslavi jom, i u czi s ti-me,
na kojim podrujima u u-datnj- oj
ctapi moic najkorisntjc
razijati suradnja.
— Mislim — rckao jc Gcro —
da je tu wnovno (to i u Ma
loskva, Pod socijalisti, pre- - j
' izgradjuje
izvanredno
aih
i
'
1
!
soctjalizam. On je dodao. da i
Parttja madjarskih trudbenika i Sa-e- z
komunista Jugoslavije rukoode
prindpima marksizma-lenjinizm- a i
da bi u takvkn uvjetima bilo ap-surd- no
kad medju nalira zemlja-ma.
a i nalim parti jama, ne bi bilo
tijewH'h, ikrenih i prijateljskih
сгх.
zbl ien;e "inienia $to smo
aLbbHbbbb jcCH bV
вбкНвавН
otlРaвtkкoогпnЈaк dCaeinororeti lnraecwiondaatn je
♦kejdaje оћпKааnxordra1ti9r4p4e, Prijpearltoijtea. !♦ Je premijer ntaria. Лаћга. BPeetnat Jeabkoaro potSaohrznik cгdеакrеaм-vnalrjnia- .h rajedanpjoextedpaa.rtaNmaenptmaljeidtnajpenii jNe Mprretitrejjaembeirriarite narienalna
tnkieajeejo.vtebnKielaliijnxaiijkilaKjteaepnirmrermariajiettrHekeOetaiktap.arri-a
Leslie FroU
"privatnom posjetu'
se diskusirati neka
ka i ideoloska pitanja".
su odlu6ili, kaze
dopisnik, da llruscovljev
boravak iskoriste za prodis-cenj- e nekih "nesporazuma"
koji izmedju Jugo-slav!
je i
Jedno od tih spornih
pitanja je "destalinizacija"
u zemljama narodne demo-kracij- e, koja je, po mi§lje-nj- u Jugoslavenn, usporena
poslije Poznanja. Jugosla
veni smatraju da ie samo da
to nije pametno, vec pred-stavlj- a opovrgavanje obe-can- ja koja su Titu data u
Moskvi. Jugoslavenski ruko-vodioci
su nezadovoljni sa
stanjem u svim zemljama
I narodne demokracije osim
Poljske, kaze "Timesov" do-pisnik.
U Beogradu takodjer
smatraju da Sovjetski Savez
nastoji da sprijefi sirenje
"titoizma" u zemljama na-rodne
demokracije. CK so-vjets- ke partije je navodno
upozorio zemlje narodne de-mokracije
da ne slijede ju-goslavenski
primjer.
Jugoslaveni takodjer
tvrde da Sovjetski Savez o-tei- ava povratak nekoliko
stotina mladih Jugoslavena
koji su bill poslani u Sovjet-ski
Savez na studije prije
19 18., a kojima je pravo po-vratk- a zajamieno ugovorom
o dvojnom drzavljanstvu.
o
sc
sj
se
ta
sc
se
susjedi — nastavio jc Gcro -- - Ju
gotlavija i Madjarska tmaju dugu
zajednicu granicu, a dvije u$jcd-n- c
zemlje trcba da razvijaju prija-tcljsk- e
odnose, dak kad i
Trcfi jc momenat, da
Jugoslavia i Madjarska kroz
dugi period gajile tradicije dobrih
odnosa, narrxitn u golinama nepo-sredn- o
poslije oslobodjenja.
Hazradjujufi tu temu, Gcro jc
ukazao na znacajan razvoj privrcd-ni- h
odnosa, {to najbolje dokazuje,
da je nakon rcguliranja opih,
privrednih i no vein ill pitanja doilo
do xrlo upvora o raz-mje- ni
robe. To moie i dalje raz
%'ijati pofctkom 1957. a
prema uzajamnom utanaccnju trc-ba
razmotriti mopicnost za poeca-nj- e
trgovinske razmjene. Za to po-oj- c
pooljni uvjeti.
— To czc, koje nam jc
stalo. da ih i dalje isprasljamo i
razvijamo, jer je to obje stranc
povoljno. rekao je Gero.
Gcro je dalje tstakao, da odnose njn I г..;г1-- u: i.-;;o- : :
— Druci moment, koji uvjetuje i . . . , .... tr te
se
re
su
sc
su ji
za
.„
Madjira, a u Madjarskoj Jugesk-%-en- a.
— Za na — rekao je — nc
mole btti bez interrsa poleiaj Ma
djara u FNJRJ. a Jueesfavjj-- a nc
, moie biti bez interna za pete&aj
i svofe manjine u Madjarsk-oj-. I te
( pitanje traii da sc o4nos 4vqu ze-malja
poprari.
Drujpo se pit an Je u (oka tug&-sor- a
odnosHo na sadinfe (пјс
procesa rehibtMtacie nrvme efM-ieni- h
i oiudjendi rtswova Paftfje i
~™p.". k "i I'lUlb PkWV i
— smo
ministar
Savez ce Egiptu
200.000 penke. Egipat
ce p?enicu platiti egi pat-ski- m funtama.
Ministar rekao da
ipak ce Jedan pred-'politi- 6- stavnik je izjavio da repa- -
Jugoslaveni
su izbili
Sovjetskog Siveza.
znaJajno
£odine.
V"..".
triacija "ne ide gladko".
dopisnik
pise da je Tito
"uznemiren" zbog toga sto
su neke komunisticke partije
osudjivanje
.driavljana koji
su posljednjih godina bili
na strani Kominforma.
"Jedinstva": Jedan
od bivsih suradnika "Nove
"Borbe" u Pragu osudjen je
na 8 godina zatvora kad se
povratio u Jugoslaviju, a
suradnik imigrantskog lista
u Tirani je dobio G godina).
TrScanski komunistiCki list
i "II Lavatore" i ргабко "Ru- -
I de Pravo" su povodom toga
pisali, da je nepravilno te
ljude smatrati "izdajnici- -
raa , jer su oni stvarno slu-zi- li stvari
komunizma.
U vjeruju, kaJc
da je ta kritika
potaknuta od Moskve i da
predstavlja
mijesanje u unutrasnje stva-ri
Jugoslavije.
Napomena "Jedinstva":
Gornje prenotimo po
duznosti, a koliko
u tocni pojedin! navodi
Timesova" dopisnika mi
ne mozemo reci. Sigurno
je da spornih pitanja ima,
ali mi tmo cvrsto uvjeren!
da ce sva ona biti pravilno
rijesenja.
Izjava partijsko? sckrclara
dominaeije.
nisu%so-cijalistick- e.
jugoslavenski
jugo-slavenskih
neopravdano
pogre.saka
iskreno ob;adi. da su kod nas bile
pouede zakona. Ljudi su bez rz-lop- a
lupicni. osudjivani i strije-Ijan- i,
na osnovu lainih ortuibi —
plasio jc odgovor. 2clim da naIa-sim- ,
da smo joi 1953. podinc po-6c- li
ispitavati te podatke i to na
stavili slijcdet'ih godina. To je bilo
teJko i vrlo komplidrano rasistiti,
ali smo stvar doveli do kraja Oni-ma- ,
koji su pretrpjeli nepravdu,
dali smo po mogunosti maksima]-n- u
rchabtlitaciju. Ntki drupovi da-na- s
zauzimaju vclike poloiaje u
Partiji, sudjeluju u uiem rukoso-djcnj- u
Partijom, nalaze sc u
u organima sigumosti fAVH).
takodjer se nalaze na odgovornim
u sudovima, druStve ,
nirn orpanizacijama. sindikatima i
t.d. Oni su smjeiteni po svojim
kvalitctama i sposobnostima To se
odnosi i na ljude, koji nisu bill
£lanovi Partije. Oko toa nisu bile
nikakve posebnc teJkocc, no to ne
mafi, da u niiim oramma ne mo-le
dexfi do kaksih teikoa i mjes
timKnih £Пемка. kako se to u
ostatom mole dopodkrkod proso
djenja svh odredbi.
U vezi s tim idim da. nalasim.
da smo priznaH. kako smo
jti£e{vemi(c druos-- e bez razlota
klesetak i vrijedpli, i da re to
peslsctmo i dwbeko Sstimo. I zbog
toga smo se akttsiztrali na uivtiCc-nj- e
odflova dtijn zematya i sredje
nje o4noa dviy part ifa.
Inace, Sflutfam, rekao je Gero.
da je pftaflfe rehabftitaritc u su-it- mi sef zakfiena sevac i mi gi
ne hMtne leiftli i 4лЦс driaii na
dfiesTiom red.
codma Ufedno e paasliene if — Dili sem(emaienrimiie
pitanje. da li Gere mete l#e fr--1 mti i na tek tenabdttaar nroro-ni- e
геЛ. o tudbint t пемкммгвЧ j nendi pripaJeika nrgoiliiLu It
potupaka.
Mi
' maeftne u Madfafskof? — zlasilo
sf u if narrata rN'asCarak м ttr 2t
Isporuka sovjelske pssnice
egrKpaaitrsok.i — Kako jesnaаbdаijоe-рva&nj-оa je vlada poduzela sve mjere
Ramii Stiso. Sovjetski
isporutti
tona
u
Stino je
"Timesov" da-lje
marsal
kritizirale
(Na-pome- na
medjunarodnog
Beogradu
dopisnik,
no-vinsk- oj
ispravljanju
vladi,
funkcijima
poteno
Egiptu
da osigura odgovarajuce ko- - IWne peaice i ©stale robe,
Oh je dedao. da ce vlada
kupiti penicu od Sirije. Svi-cars- ke, Bugarske. lulije,
Kanade, Australije. Madjar-вк-е
i Sovjetskog Saveza.