Jedinstvo, July 03, 1956

              STRAXA 4
Iz. Jugos a vije
VELIKI KIPAR VELIKOM PJESrIKU
Split. — U svijctlom ateljeu na bdije nad svojom slobodnom do--
Alejama pod Marjanom, krai mora , movmom.
i aloja, stoje dva Njcgola, jedan
u gipsu i drugi, koji se tck radja
iz jablanidkog granita. Prvi je prije
dvije godine stigao jcdnim jugo-slavemki- m
prekooceanskim bro- -
dom iz New Yorka. drugi je lani,
godina
$ebi —
je Meitar evo
ga tu, nama.
iznikao,
martovskog jutra, prispio s j nimljen na Hjevu ruku, $ desnom
Nemve a obliku ogromnog kame-- j nailonjenom na sree, smircna i to-no-g
bloka, teikog Cetrdesct tona.
' pla gospodari A
NekoJiko umjetnika, majstora nad njim orao — simbol slobode
zanara, ved vile od godinu '
dana prervaraju gips u granit. Je- - j Ved punih detrnaest mjesed,
dan od njih. udenik spcrijalni odvaljuje mrvu po
i saradruk, kipar Andrija Krstulo-- 1 mrvu Ijutog granita, i pred nama
vit, covjek povuden i Sutljiv, rede, j je monumentalna figura. To je
de graniti NjegoS biti gotov do
j vjek iz naroda, u odije--
godine. Kad bude sasvtm do-- jUt prekritcnih kao da de o-vrl- cn
i "hpoHran", sjat de se kao j &sa na „asloniti gu$!e,
karijatide na AvaJi. produhovljena i smirena lica, bez
jkakvih ili religioznih
Moida hi NjegoS, da je kojim oznaka negdalnjcg po-dudo- m
prolao kroz MeStrovidcvu glavara. to zapravo i jest Nje-galerij- u
na napisao odu goS . . .
o velikom umjetniku. Ali, ono, {to
nije opinio "pustinjak Ljudi, su obilazili sviiet,
negdalnji seoski pastir . tvrdc, mauzolej na vrhu Lov-i- z
Otavica DrniSa. Izradio jejdena predstavija po svojoj koncep-spomen- ik
naScm piscu i a i po umjetnidkoj realizaciji
osjekovjedio njegov misaoni i bu-- . koja je u toku, nelto novo jedin-dn- i
kojim s vrha Lovdena' stveno dak i za samog
NAJMLADJA JUGOSLAVENSKA LUKA
Ploe. — 7л prvih godina, , skih luka, na sastanku odrzanom u
preko jugoslavenske nove Ijke Ploama, donoseti plan nabavki гг
prcilo je dva i pol milijuna lut'ku mehanizaciju, jc, da
tona Prvi promet tercta zabi
Ijezen je 15. maja 19-45- ., su
u Jugolaviju poiele stizati Unrine
a poictkom 1916. poco
je i izoz preko Ploa, tako da je
u 19-16- . prnmit prcmaJio 320.000
tona, dok jc u 1945.. iznosio svega
150.000 tona. Iako je luka jo? u
izgradnji, za proflih 10 godina
promet s inozemstvom iznosio je
1,451.910 tona (214.16--1
uvozne i 1,237.476 izvozne robe).
Zatim kilo je vise od mitijun tona
razvozne robe.
Promet je na svega 410
mctara operativno-terctn- e obale,
koja ta vojim djbokim gazom
sluli za sve prckooceanske bro-dov- e.
Luka Plofe raspolaie sa
gata za manje brodovc, vise
od 300 mctara putniikc obale, pet
lurtcih kolosijcka, oko 5000 im za
tvorcnog i oko 32.000 6n
nog pokockanog skladiinog pro-stor- a,
vlastitim radionicama, voz-ni- m
parkom, jednom elikom elek-trino-mostn-om
dizalicom od pet
i pol tona nosiotl. Sa svojih viSe
od 270 lucih radnika luka man!-pul- ni
sa svim terctima bez ikakvih
poteJkoa.
S obzirom na sve vefi promet
robe preko Plo£a, upravni odbor
Udruienja jugoslavenskih pomor- -
Stratlalo 40 posto maslina
duz jadranskc obale
Zadar. — Prema sumarnoj pro-eje- ni
Inuituta гл jadranske kulture,
prottkla zima napravila je pravu
pustoi medju maslinicima dui
n a i e obale. Na nepunih pet
mil iona stabala, potpuno je uniJte-n- o
oko 560.000, a ofteifeno 1.429.-OO- O
maslina.
Orijentaciona $4ete u
malinkima dosttgla je brojku od
blixa pet mili jar Ji dinara. Od Ko-pr- a
do Rijtke wrffteno I70.000,
a oSteceno 457.0OO sta-bala,
na podrihfju Zadra (po jed-nodttSn- oj
ocjeni, Itete su tu najve-le- )
potpuno je unifteno ЗО posto
stabak (oko 1S&O0O) a ofcei'eno
363.000. na sektoru 5ibeeika pro-pal-o
je 25 posto raastkiar-sko- g
fonda (185.00O stabala). a
oitev'cno pola rmltona, dok su
na etodma i podruja Spirt—Ma-kars- ka
— —Ketor i O-nog©- ko
itete ma-nje,
ali ipak gofeme.
Sto vrijcdi za konja.
nc vrijcdi za kobilu
Novi porezni zakon Jugoslavije
propisuje porez na konje U Visa
su to tcmavili da se ne cdnosi na
kobile. pa samo drie kcfcile.
"Cetrdesct nosio sim ц
NjegoSev Jik ..." napisao
svojim znandma. I,
pred Zavaljen u ka-meni- to
sjedilte i tako srastao sa
zemljom, iz koje je pod
jednog
pogleda, Njcgol.
stug gorStaka.
MeStrovidev deiik
do-d- a
narodnom
Jcraja nogu
TOga njlh
primjesa
vjerskog
A
Mejama,
cetinjski" koji
napravio je da
kraj
najvedem ciji,
i
progled, MeStrovida.
deset
PIo£e zakljuio
robe.
kada
poSiljkc,
robe
obavljan
i
tri
dr-en- a
otvorc- -
procjeea
je
maslmovih
blira
blizu
Dubrevnik
Prkaorje ne&o
se luci Ploe, u razdoblju od 1956
do 1958., dodijele dvije portalne
i jedna mostna dizalica, jedna au-todizali- ca
i pet autoliftova. Luka
Ploe uskoro e dobiti jo5 300 me-tar- a
operativne tcrctne obale, koja
se gradi na prcdjclu Ispod Zminjca.
Postavit e se joS jedan luCki ko--
losijck i to iza sadaSnjih glavnili
skladiSta. Luka ec dobiti i 15 hilja-d- a
Cm otvorenog skladiSnog pro-stor- a,
ali bi joj trcbilo i 10 hiljada
6n zatvorenog skladijnog prostora
za finalne prolzvode.
2eljezni£ka pruga uzanog kolo-sijek- a.
koja vcie luku s unutraf-njok'u- .
ne moie udovoljavati sa-daSnj- im
zahtjcvimj, radi uskog
grla na Hradini. a teiko jc i s
prctovarom rolxr na postaji Alipa-Ji- n
Most. Propasna mo? sadaSnje
pruge ! dostava uzanih kola s du-pli- m
kofenjem uzrok su cestog o- -
bustavljanja prometa preko preto- -
varne pottaje AlipaJin Most ili za
postaje julno od Dradine.
Kad se luka PIo£c potpuno iz-gra- di
i kada ju s unutrafnjo&u
bud? vezala pruga normalnog kolo-sijek- a,
predvidja se, da £e preko
nje godiSnje prolaziti do 2,5 mi-lijuna
tona robe, dakle, u jednoj
godin i vile nego u svima dosad.
5. R.
Xova t vomica tckstila u
Xovom Pazaru
Beograd. — Otvorcn je modcrna
tvomica tekstilnih proizvoda "Ra- -
Jka" u No4im Pazaru.
T%ornica je oprcmljena najmo-demiji- m
domaJim i stranim pos-trojenjim- a, tako da predstaIja
najsuvremenije urcdjeni objekt ju-goslaven- ske
tekstilne industrije. U
tvornku je gradjeno 240 auto-m- a
tskih razboja i preko 12.000
vretena, na kojima mogu da se
preradjuju pamu!na i viskozna pre-div- a.
Prva clcktricna
Iokomotiva
Zagreb. — U radkmid zx po-pra-- ak
ieljeznickSi tzila u Za-grebu,
u odjdjenju za remont e-lektri- nih
lekometiva. pr©izi-edn-a
je prva ekktricna Iokomotiva u Ju-gostar- iji. Oaj uspjth postignut je
u kooperadii sa poJuzfima "Rade
Konar" i "Utostroj'.
Jugoslavcnsko-poIjsk- i
razsrovori o zakljuccnju
kulturnc konvencije
Beograd. — Izmedju Jugoslavije
i Peljske povedeni sa diplomatskim
putem pregovori o zaklfu&nju
Za neke dctalje r.auzoleja dobivat
de sc utisak kao da izrastaju iz pla-ninsk- og
masiva, dok de centralni
dio nositi obiljezja svedane jedno-stavnos- ti.
Na sredini de stajati
pjesnikova bista, v'soka oko tri i po
metra, ova ista, koju u granitu kle-S-u
splitski umjet ".id. Ulaz u mau-zolej
duvat de dvije karijatide —
Qnogorke u ii.opisnoj noSnji svog
kraja.
Spomenik namijenjen velikom
pjesniku, nosi obiljezja one klast-dn- e
meStrovidevske monumentalno- -
sti, a ditava figura ved sada dje-luj- e
impresivno, da rijetki i slu-daj- ni
posjetioci ostaju zadivljcni.
— ... a pogleda jte samo ova
pjesnikova prsa. To je tako veliko
i snafno kao i sam Lovden! — od
srea se otrglo renomiranom sjedo-koso- m
kiparu Marinu Studinu.
TeSko je danas reifi, da je statua
NjegoJa najvefl iivotni domet I-v-ana
MeStroviia, pa prema tome
i naJeg likovnog stvaranja uornfe.
Ali, to i nije vaino, bar ne onoliko
koliko spoznaja', da je vcliki pjes-ni- k
i rodoljub napokon dobio spo-menik
dostojan svog imena i ugle-d- a
. . .
Siko KAD1JA
IMchanizacija poljo-privred- e
Pancvo. --— Kada bude ostvaren
trogodilnji plan mehanizacije, na
preko 60 hiljada katastarskih juta-r- a
obradivih povrJina, kojima ras-polai- u
zadruge i poljoprivredna
dobra u Panfevafkom kotaru radit
(c xiSc od 1600 raznih traktora,
oko 1500 plugova, veliki broj ta-njir- aa
i drugih pomofnih strojeva.
A parnc lokomobile i vrJalicc, ko-je
nisu mogle u potpunosti zado-volji-ti
potrebe, zbog iega je redov- -
no dolazilo do zakaSnjavanja u
vrJidbi, zamijenit e oko 70 kom
Jujna.
Jiiffoslavcnsko-cchoslo- -
vacki preffovori o nauc- -
noj suradnji
Beograd. --— 0djc te ukoro
poeti pregovori izmedju Jugosla-vije
i Cchoslovacke o zakljucenju
sporazjma o naunoj i tchnilkoj
suradnji.
S(c(a od poplava iznqsi
preko 8 milijardi
dinara
Beograd. — Poplave, nastale
posle naglog topljenja snega 1 ve-Iik- ih
kiJa, nanele sa Stctu u vred-nos- ti
od 8,2 milijardi dinara.
Prema podacima Sekretarijata za
poljoprivredu i lumarstvo Savez-no- g
izvrlnog veca, vrednost olte--
enih i poruienih zgrada iznosi
3,8 milijardi, a poljoprivrednih u-sc- va
2,8 milijardi dinara.
Poplave su nanele najvise Itete
u Srbiji i Vojvodini. Prema pro-cena- ma
strunjaka, one iznose oko
7,6 milijardi dinara.
Olkrivcno novo nalazitc
naftc kod Donjc Lcndave
Ljubljana. — Na naftonosnim
pol j ima u Filovdma kod Donje
Lendave, gdje su preSle godine ot-krive- ne
velike koliine zemnog
plina, sada je uz snaian pritisak
poccta da izbija nafta. Nafta je po-kulja- la
u snainom mlazu. koji je
dostigao visinu 40 metara. a kada
su na vrelo montirani ventili. pri-tisak
se popeo na preko sto atmo-sfer- a.
Stru&ijad snutraju. da se ra-di
o bogitom nalazilta nafte.
Xova pscnica koja daje
60—-7-0 hckkvtainrutala po
Zagreb. — Prof. dr. Kotil sa
kulturnc konvendje. Uskoro se ode I selekdone stanke kraj Zagreba в$-ku-je
dolazak u Beograd jedne pol}- - j pio je dobiti nove vrste pSenke.
ske delegadje, koja bi nastavila koje daju po 60—70 kvintala po
ore pregovore. I bektaru.
ZASIMLJIVOSTI
Djeca okupacijc
U Zapadnoj Njerruckoj ima
67.753 djcteta okupadje, ti su
o£ev nekadasnji savcznicki vojni-ci- ,
a majke Njemice — izjavio je
vladin izvjestilac u Bundestagu.
Осел--i ove djece su 37.000 amcri-Ле- ,
lO.OOO francuske, 8.500 cn-gles- ke
t 1.800 beJgijske narodnosti.
Oevi ostalc okupacione djece pri-pada- ja
drugim narodnotima ili su
nepoznate narodnosti.
Atomi
Atom je gradjen upravo na isti
mGn kao naS suncani sistern. —
Sastoji se iz gotovo praznog pro-stor- a.
Jezgra je u njem jedina
evrjta toca.
LVcnjaci kaiu: kad bismo iz ti-je- ia
fovjeka koji vale sto kilogra-ma- ,
odstranili sve praznine, ono ne
bi bilo teze od — zrnca praline.
Bez praznog prostora u svojim a-tom- ima
i sama zemaljska kugla se
bi imala promjer vcfi od jednog
kilomctra !
Oko atomske jezgre kru£e elck- -
troni — rckoliko tisu5a milijuna
puta u sekundi. A svaki clektron
unutar atoma ima toliko slobodnog
prostora za kretanje kao recimo
pela u gledaliitu Hrvatskog na-rodn- og
kazalilta u Zagrebu!
Najveci hold u Evropi
Moskva. "— Iduce godine poet
ce u Moskvi u blizini Kremlja, gra-dnj- a
desetokatne zgrade, koja e
sluiiti kao hotel. Imat fc 2700 so-b- a.
U svakoj sobi bit e telcfon,
radio i televizijski prijemnik. Na
svakom katu bit ?e rcstoran, bar,
kavana t bife гл goste. Hotel ?e
imati konccrtnu i kazalilnu dvora-n- u
sa 30OO sjedala i jedan kino.
Morska slnija i atoniska
encrgija
U geofizifkoj 195657. godini
ispitivat e se, izmedju ostalog, i
sva morska strujanja, da bi se od-goori-lo
na pitanje, da li se, bez
opasnosti po iivot ljudi i riba, mo-gu
u more bacati otpari, koji na-sta- ju
kod proizvodnje atomske e-ner- gije
u miroljubive svrhe, a koji
su joS uvijek radioaktivni. Pretpo-stavlj- a
se, da (c morska struja u
tolikoj mjeri razblaiiti radioaktiv- -
nost ovih otpadaka, da ne £e biti
Jtctni za cbvjcka i za faunu.
Xcobican strajk
Dirckcija jedne plantaie gume
na malajskom otoku Karej otpu-stil- a
je tri soja radnika zato sto
su agitirali medju radnidma гл
upis u sindikat. Na to je, u znak
protesta, ostalih 200 radnika stu-pi- lo
u neobi£an Strajk: zakljuili
su da ne govore, da se ne smijel-kaj- u
i ne smiju, sve dok posloda-va- c
ponovo ne primi na posao ot-pulte- ne
radnike. Da bi pojafrli
svoju prijetnju, zakljudili su da ne
razgovaraju ni sa svojim ienama.
Alkoliol — ncprijatclj
broj 1.
Iz jednog preglcda francuskog
Centrainog ureda za statistiku se
vidi, da je prolle godine u Fran
cuskoj umrlo 17.400 osoba uslijed
prckomjernog uiivanja alkohola.
To je za 4100 osoba vise no Sto ih
je pokosila tuberkulora. GodiSnja
proizvoJnja vina u Francuskoj,
koja je 1900. godine iznosila 25
miliona hektolitara, narasla je na
70 miliona hektolitara, dok se broj
stanovnika Francuske povecao, za
to vrijeme, od 27 na 43,3 miliona.
Jedan prikaz razvitka
Kad bismo cjclokupu historiju
naSe plancte htjeli prikazati u og-ranideno- m
vremenskom odsjeku od
godinu dana, onda u prvih osam
mjeseci ne bi btio nikakvih zna
kosa iivota!
Iduda dva mjeseca pripadala bi
prim+tis-ni-m bidkna od rinrsa i jed-nostanidn- th
bakterija do meduza.
Sisavd bi nasrupSi tek u dru-g- tj
sedmid decembra.
Covjek kakav je danas, pojavio
bi se 31. decembra etrrt sata prije
ponoct.
A razdoblje piane povijesti do-- 1 J
vjedanstva 2asrecuIo bi sveca po--
sljednjth Sezdeset sekundi u godinL [
(51)
K JL E T V A
— A U
Pod velikom Iipom na Kaptol- -
skom trgu sjedio je na kamenu
novi zagrebacki btskup Ivan Ch,
malen krupan &vjek, goliSava na-buh- la lica. Sitne she o£i kretaliu
mu se nemirno amo i tamo. Cas bi
prolao rukom preko tvrda obla fela,
6as si tro palcem krupni, tubasti
nos, 1зл gladio dlanom piavu, ru-das- tu
kosu, na koju je teiko prista- -
jala crna kapica, a usto gnzao jc
neprestano debele usnice. Vidjelo
se, da je covjek ljute kr'i, a ovaj
put upravo gnjevan, jer mu se fc-lo- m kriiale fudnovate crtc. Oko
njega sjedjahu kanonici u punom
zboru: Nikola Prillin, sijeda glava,
a krupna ljudina, Kris no od Kal- -
nika suh, zilav i cm, Ivan Lancelot,
bijel kao ovca, -- 1 crvena odvafna
lica, pak Barnaba Kantfc, Nikola
Madjer, Benko Moslavacki i cijelo
fislo posveenih glava, odvaino
gledajudi u svoga novog pastira.
Podalje po trgu, po ulicama
pako vrvjele dete pjeSaka, konjika.
cekajufi zapovijed svojih gospo- -
dara.
— Uvaiite, brafo u Krstu —
prihvati biskup uz prisiljcn mir —
nala je, da budemo krotki i podlo-in- i,
da nosimo u miru svoj krst.
falo sam vremena medju vama,
ali zato vam moje sree ne nosi nulo
ljubavi. Zelim vam sve dobro, kao
i sebi i cijclom svojemu stadu. Cc-m-u
ste skupili ovu vojsku, i'cmu
diiete nasipe. Ide li neprijatclj na
nas? Nc ide. Gospodin Ladislav
od Lucrnca je kraljevski kapetan,
tbvjck dobra srea, vjerujte, nc cc
dirnuti u nas. Rede mi, da se od
njega тогсто nadati samo dobru.
Budimo krotki, braco, jer ako nas
svlada duh nemira, mogla bi se nje-gov- a
rnilost odvratiti od vas, i ja
pcrcm ruke.
— Jcsi li duo Pilata? — lapnu,
smijeied se Lancelot PriUinu.
Kanonici Sutjeli, mrko gledajuifi
u zcmliu.
— Predajmo se milosti gospo-din- a
kipctana! — produlji biskup.
Nitko ne odgovori nilta.
— Ta vidite — dilje Ic biskup
— u njega je jaka vojska, kraljcva
zapovijed, on sjcdi nad nama u
t-r-du
gradu, na Gricu. Predajmo
se.
— Da. da — prittajale Bcnko
Moslavafki. suh, titan covjek, smi-jeled- eg
se lica — braco, dobro rede
njegova milost. nala duliona gla-va,
budimo krotki, predajmo se.
Gospodin kapetan drii Grid, drii i
Medvcdgrad, sve nale imanjc pod
njegovom je rukom, i jao si nama,
ako poscgne za nama. Nije nalc
troliti krv, ved molit-u- . Pravo rede
gospodin biskup, predajmo se i ne
siijedimo stope nevrijednog bun-to-nik- a
biskupa Pavla, koga je
gnjev providnosti skin no sa pastir-sk- e
stolice, jer je zlobom mutio
sveti taj zbor zavladedi ga u nepri-lik- e
taltoga svijeta.
— A ja velim — viknu Nikola
Madjar, skodiv na nogc i lupiv se
lakom u prsa — ne predajmo se.
Ja sam po krvi stranac. nisam Sla-vona- c, kao ni gospodin nal biskup,
al ja sc odavna ukorjenih ovdje i
znam, Ito je ustvari, koja je prava
vaga, znam bolje nego milost fp- -
spodina biskupa, kOa je istom za
virila medju nas. Ja prisegoh Karlu
koga razbojski ubiSe. prisego!
njegovu sinu, koji po zakonu za
njim ide. Sad da prisegnam i Mariji
i 5ilmanu? Da budem kri-orotni- k ?
— Pravo, brate — dignu Lance-lot
ruke. — Da. budi'mo krotki. ali
samo do nale kofe, al na kolu nam
idu, to znam. Milostiv je Lucenac,
da. al ja vam velim na vjeru, da
sipa pisma medju Gridane, neka
udare nas, neka nas plijene i pale.
Oni da de dobiti naSe. Pak tko je Lutcnac je Ii ban, da vodi s-ojs-ku.
(Historijski GUST т o m a n) SEN
sela i zakle se, da dc nam kudc po-- ' sledih i zlo radedih, koje se davaju
harati. Pak mi da ne kupimo vojske, I pod savez sa laznim kraljem i ba-d- a
ne dizemo nasipa. biskupc go-- ' nom, kad vidje sa cridkoa zida.
spodine, mi da se damo krotki os- - i da diiete nasipe proti njemu, da
tridi ko ovce, klati ko bravi ?
— AI sve de se smiriti — utjeli
ga biskup — kapetan de nas Itititi.
A Sto je bilo, pro! Jo je. Krvavi rat
trazi od takove zrtve, ako i mi ni-sm- o krivi.
— Pa-a- o je kriv, nesretni Pavao
zakima kroz posmijeh Benko.
— Suti, brate Benko — knknu
PriSlin — i nek tc je stid! Tko tc
postavi za kanonika ? Pavao Horvat.
Red, da nije. I dok je on sjedio na
biskupskoj stolici, bila su ti usta
puna meda na njega, pace vikao si
na sva usta, da je Karlo zakoniti
kralj. Tko sc je od nas najdublje
klanio i biskupskom dvoru i Kar-lu?
Ti si to bio, Bcnko. A sad si
okrenuo kabanicu po vjctru! Nek
tc je stid! Brado! Preia je. Rudedi
lav obilazi oko nas. Gospodin Lu-den- ac baca zlito medju gricku fu-kar- u, da nas plijeni i pali, to znam.
Sam ne moie mnogo, vojska mu je
malena. Pak dujte i to. Sinod dodjc
u moj dvor gospodin Stjepko Hor-vat,
brat biskupa Pavla, i javi, ncka
sc ne bojimo, nek tvrdo stojimo,
jer nablizu da je silna vojska La-disla-va
kralja, koju vode Ivanil
madvanski i prior Ivan, hrvatski
ban.
— Cujte! Spalcni smo! Slava
Bogu! — udan zbor u jedan klik
— ne predajmo se!
— Stante, zaslijepljene dulc —
raicsti se biskup, problijcdiv i di-gnu- v
ruke, tc skodi na nogc —
jol je Ludenac dosta jak, da sc
vale imanje spali u prah i pepeo.
Zaklinjem vas, brado, nc kopajte
si sami st)j grob.
— Nc, biskupc gospodine! —
odvrati mu Nikola Madjar — nc
predamo se mi. Na nogc, brado!
Ntka dodje Ludenac.
U taj par du se trublja, sve sc glac okrenule prema dozivu trub--
Ijc, a cete --ojnika prenule se od
toga glasa na oruzje.
Zadas dovede Ivan od Moravfa
poslanika gospodina Ludcnca pred
vijede dasnoga kaptola. Truba? za-tru- bi, Mikid Prodanid zamahnu
bijetom zastavom i rede:
— Gospodine biskupe, gospodo
kanonici ! Pozdrav i poklon od ple-menito- ga gopodina Ladislava Lu-dcnca,
no kraljevskoj milosti kra-Ijcvi- ne Hrvatske, Slavonijc i Dal- -
macije kapetana, pozdrav od go-spodina
Ahacija Prodanida, SIat- -
niic bana. Doli7i'm u im& Ппс
gospoJine
с-.1,,№-
1к
ZlZ bfskup,
rukom
— gospodin
kapetan i gospodin ban pod
i га glavu. Zlotvori brada h'anil i
Pavao Horvat, jol Ivan od Palci-nika- ,
nckad pr-a- k vranski, koji se
sad laino pile ban hrvatski, jo!
Stjepko Lackovid i drugi, zlim du- -
,
horn podjarcni, digole buntovnu
zastavu za lainoga kralja, kupe
vijede i bune mirni narod
na ncred i ncmir, hodajudi vojs-ko- m
po moru i kopnu, palcdi, ro-be- di
i plijenedi, da grelne im ruke
sapele u ljuto ropstvo svijetlc gos-podj- e
vale Jelisavu i Mariju, mu-de- di ih na sve nadine. Gospodin
svijetli naS kralj posla gospodina
Ladislava od Ludcnca u kraljcvinu
ovu 2A. sredu puka, da ognjem i
madem istrijcbi proklcto buntovno
sjeme i sat re zastavu lainoga kra-lja,
gospodin od Ludcnca u kra-ljcvinu
ovu гл sredu puka, da og-njem
i madem istrijcbi proklcto
buntovno sjeme i satrc zastavu lai
noga kralja, gospodin od Lucenca
stoji na tvrdom Gridu. i vojska i
gradjani dekaju na mig njeeova
zapovijeda
POKLONI, SIFKARTE I NOVAC
ZA JUGOSLAVIJU
Najstanja Agendja. kao uvijek prodaje iifkarte, avionske
i zeljeznidke Nabivlja putnice, viae i garandje.
Javno-biljeinick- e poskwc svih punomocja, izj-as- e. Ssx
vrste dekumrnata iz Jugoslavije. Daje i papire za
vjendanje preko punomocnAu. Obavlja za SI 00
po 600 dinara, koje stiiu гл 8 dana. S2.G0
razlike koliko se Salje. VA2XO: Tko kartu гл
i i ne iskomli DOBIVA djetn svotu novca bez
ikakva odbitka.
Za poklone djenike. Pazrte na moje ogtaSivanje pokJona.
Jol uvijek mnogo hrane. robe ltd., u Jugoslaviji.
SVE TREBATE JOS DANAS NA NOVU ADRESU:
GEORGE SIGMUXD, Rcg'd,
1434 St. Catharines West, Room
Montreal 25, Canada.
!
O A
kupite xojsku pod oruzje.
gnjevan vam: Biskupe zagre-badk- i!
Kanonid zagrebadki! Jedan
vam se daje dan, da se povratite k
pameti i jcmosti. Raskopajte na-sipe
svojc, stavite na tornjeve svoje
crkve zastaoi Silmana kralja, otpu-stit- c
dete kuci, a oruije skapite i
predajtc nama. dodjite svi do
jednoga na grad Grid moliti mi-lo- st
i oprost. Custe li, jedan vam
daje dan, a nadjc li vas zora su-tralnj- eg dana na tvrdjoj nevjext
pod izdajnidkom zastaom, zlocind
ste kraljcvskoga Vclidanstva, i gos- podin Ludenac sasut de vojsku na
vaSe stanje i imanje, napustit cc
na vas, da vas isplijcnc,
popale do korijena. To je zapovi
jed, a vi mi recite злоји.
Poslanik svrli i obredi okom ii-ta- vi zbor, nadajudi se, da je prije-teco- m
rijcdi satro kaptolske tvrde
lije. Ni rijedea ne odazva sc na tu
groznju, al mrka, gnjevna ka-nonika,
koji sc bjelc stisnuli u je- dan kup, pokazivahu mu, da je
oltra strijela promalila cilj. Biskup
Ivan stajaie nagnute glac. nijem
medju zborom i poslanikom.
Ispod trcpavica bludilo mu je
oko po obrazima brace njegoe,
nije ii strah prevrnuo koju dulu.
Samo sc smijclio i kimao
glavom. Ljuto trgala mu drk'uda
desnica krst na prsima. Napokon
se prenu, dignu glavu i otresnu sc:
— Evo dusterijed! Kad vam re-ko- h istinu, nc litjedote vjcrovati,
vidite, da sam pravo goorio.
Sad ncma Skupite pamer, ja,
vasa glava, velim vam, budite po-korn- i.
Jc Ii joj tkogod lud medju
da nosi glavu mad?
Osvctnik sjcdi za ratom. Sutite!
Goorit du ja za vas. Da predaje —
— Ne! — zagrmi Lancelot —
nc ргсЧЈдјето sc. Sami demo
Goorit sami.
— Tako — rede Nikola Madjar
— ne treba nam dana, nc predaje-m- o
se. Mi stojimo na miru,
nitko ne dira u nas.
— Mi ne polaicmo —
istaknu sc PriSlin — jer nam je
Ludenac ved oplijcnio sela i hus-ka- o Gridane na n. Mi smo za La-dislava
Karlovida. To red stojemu
gospodaru.
Biskup prolilijedi, zadrhta.
— Je li to zadnja vasa rijei —
upita kroz jar.
— Jest, biskupc, tako nam jcrc
mi-ra. je li slobodna riied? e ~ tf Л1г lto,ni Govori, Prodani- - ?AS
du! - rede mahnuv mu Г?."" Г0-- - "
Ovo um govori
zakon
vojsku,
karte. Obasljj
Treftevi
Sale.
govo-riti- .
(""j''"' 'j. iiic, ou ienc. ia
pcrcm ruke.
— Cuj — nasmija se
Nikola.
din—e — kismamnu duPor,odbiasnkiupe—goisp%o-c
du redi na rijed gospodinu kapcta
nu. Sta de s ovom svetom gospo-do- m
a Ita del ti?
— S tobom du na Grid — iz-mu- ca biskup, oboriv odi u zcmlju
— Putuj do ncvida! — iknu
Nikola, dignu v prst.
Za malen dasak vradao se mladi
gospodin Prodanid s trubadem hrlo
preto mosta, a uz njega kasao je
i biskup Ivan, gledajudr nepomid-n- o u gnvc konja, kanda ga je stid.
— Ho! Ho! — nasmija se sa branilta Joiko. — Lie, ele! Biskup
odlazi, pa nit mu ne zsone zvona.
DoSo i prolo. Kratka molits-a- .
Jo jc bio straiar u al cza
njegovih zagrmi glas kanoni-ka
Ivana, stojedeg navrh branilta
— mosnicc! Palke most'
Ljudi za nasip!
Hrpa teiaka navali k mostu Za
tren padaju sjekire sstwn w-lo- m u delo mosta, al u isti Сл zvi
prsta, da se krvlja, ako trtba. sve iJnu strijcle od cradske strane
smotra pod zakon i red. Velika e j dsa, tri kmeta padoSe nice. Kape- -
dPaohnaarma nale polja Mi inlmjivticv. jze.apdaah?! djaasemnejdejguovvagmnajev, kagdlanvoa rzalzoummji-e- psteurpeodvi i,kopvldjeik, aklaimpeond odјипJopiukcoavje.
uda
vrsla:
uprte pravi
doznake svaki
uttm bez
kwpi putnu
sebe svoje
traiite
treba PI5ITE
ZA STO
Street 205
P.Q.
Ter
vcli
Pak
Gridane
lica
Bcnko
sad
vama, pod
demo
ncka
oruija
Pilata!
Sve
biti, znim,
njedi,
ledja
Kuiite
oJtre
ima
гикс oooii png koniiKa, sad pt.
skakuju kmctovi u sodu, eosec'i ba
klje i smotu, unjele lete, ovamo.
onamo.
— Palite! Paltte! — viCe кало-ni- k
% bram&a.
Eo jure aovi oklefnki. vkxiJ
— Zivio SiSman? Swt Kapolu'
— 2ivio Lad4av! Sew Grit'a-nim- a'
ozva se Jeiko
Ete oklepnika na motu.
Stano, uzsMdu, izmedj mosmca hie plamen, stupovi praskajw. most
je potpa!jfl. Sad p4anu dilcm,
plamti, plamti joS das, dva dasa, i
praskajudi, kvrrajudi, klontrfc plam-ted- e
grede u vodu.
— 2jvk Ladislav! Na noge,
djeco — silcale krez urkuije Joiko.
— Ljudi, na branik! Strijcle na
Itik '. — zagrmi kanomk.
Stoji buka, stoji zvtket, trablja
se ©гц guivom vie kaptolska voj-sk- a ru branik, kao klasje nide ko-plje
itM nasipa, a Strom se ori : — Zivio Ladislav kralj
(Nastavitde se)