Jedinstvo, March 13, 1956

              TEROR N'A CIPRU
Demonstracije u Grckoj
i na de--
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST portacije Makariosa
VOL. III. NO. 21 (613) TORONTO, TUESDAY, MARCH 13, 1956 PRICE 5c PER COPY
VOOJE RADNI6K1H
UNIJA OSUDJUJU
ZAHTJEVE ZA
OGRANIcENJE
sTRAJKOVA
Ottawa. — Zahtjev Uje-dinje- nc crkve u njezinom
memorandumu Gordonovoj
komisiji o ekonomskom raz-vitk- u Kanade da se ogranidi
pravo na Strajk naisao je na
oStro reagiranje radnickih
krugova.
U memorandumu, koji je
podnio sekretar crkvenog
odbora za evangjelizam i
socijalnu sluzbu Dr. Mutch-m- or
redeno je, da je nedavni
Strajk u automobilskoj indu-stri- ji Ontaria pogodio "ma-lo- g
dovjeka" I zato da treba
ponovno ocjeniti pita n j c
prava na Straik.
OdRovarajuci na to pred-sjedn- ik Kanadskog kongre-s- a
rada Moshcr je kazao, da
"ce svaki pokuSaj crkve ili
na koga drugoga, da se rad— j
nicima oduzme pravo na
.strajk naidi na ujedinjeni ot-p- or
svega kanadskog radni-cko- g
pokreta."
Slidne izjaVe su dali i dm-g- i
tredunijski lideri istiduci,
da predstavnici Ujedinjene
crkve nisu dovoljno upoznati
it tu stvar. Prije postavljanja
takvog zahtjeva oni su tre-ba- li
da se posnvjetuju sa
predstavnicima radnickih
organizacija i dobiju potre-bn- o
fakte.
U II. C. odbijen zakon o
ohavezatnoj 10-satn- oj nedjclji
Victoria, IJ.C. — Zakono-davn- a
skupstina je odbacila
prijedlog da &e u B.C. uvede
10-sat- na radna nedjelja. Za
su glasali sisieferi (CCK),
protiv nocijalkrediteri i libe-ra
li.
Osuda CIJC zboff dozvo--
Ijavanja napadaja na
crnce
Toronto. — Poj-av- a poznatug a-mcr- kflt
raiwtc Thomas Wannp
iz Quitcma, drfava Somfa Caro-lina,
na toteveztjtkas programu
Fihtffig Words izznao f eliko
ncz dovoljjivo. Nr мто da ce kn-tiku- fe
uprava CDC zboj; rta-Ijjn- ia
Waringa na Uj program, tnf
l ofji iesuci program, koft nisu
mtali prativ ajp]vth еараЈчаја гм
iTnce.
Waring i umeJju oUog rekao
da u атегШл "creci tk prij O0
lemonjainim voaama.
— Din oi
ttveje
— I —
kt
Razvitak sa
socijalistickim
Cehoslovacka posljcdnji kupac kanadske psenice,
Madjarska se intcresira
Ottawa. — Cehoslovadka ' znaju i oni, koji se ranije , jeca Medjunarodne trgovud- - cekupiti 100.000 do 320.000
tona (3,700.000 do 11,850.-00- 0
buseli) kanadske pseni-c- e
i tona jedma u u- -
kupnoj vrijednosti od oko 20
milijuna dolara.
Sporazum o tome postig-nu-t
je proSli tjedan,
vrijeme poslije potpisa pr-vo- g
kanadsko-sovjetsko- g u-gov- ora.
(SSSR ce do
55 milijuna buSeli kanadske
pSenice u toku tri godine.)
Saznajese da je i Madjar-sk-a
spremna da narudi vece
kolidinc kanadske pSenice.
tome se sada pregovora.
Poljska i Cehoslovadka
izvjesne kolidine p3e-ni- ce prosle godine.
Ove trgovinske transak-cij- e, osobito trgovinski spo-razum
Sovjetskim Save- -
zom, ostavjle povoljan u
tisak u svim I tim putem
Jos otvorenije istupio
stidkim sada vi- -
Kina treba traktora,
dobra prilika za Kanadu
Leipzig, — Na-rodn- a
Kina
da narudi 1,100.000
traktora u izja- -
vio je predsjednik
Kineske bankc Man Han-de- n.
Han-de- n je u ki-nesk-om
paviljonu orijaskog
Medju slusnocima
nalazili britanskt i znpa-dno-njema- dki proizvodjadi
traktora, koji pokazali
veliki interes.
byre u parlamentu
oko plinovoda
— t.ledan za
koja
najfosca a
Vlada je povjerila izgra-dnju
ameridkom kapitaltt,
keji nije u
ove ved
uafli a JtunRk latoKiv samo jZVladenje visokih pro-- moe vckirati da bKc fita Zato jc originalni plan
On c hraw гакги politiku u 0 izpradnji plinovoda u isto--
Stoi Driauna. enu Kanadu i atvo--
~ ren plan izgradnju
Protcst protiv voda u Sjed. a samo
ril)olova u kanadskim odvodne cijevi u
vodama istocnu Kanadu, koju treba
Ottawa. — Poslanik G. ,d,na itiz,gnradjo fvedinenramlna nmvlvaidna.
Nou-la- n je kazao u cije Ontario, a poslije goto- - ",c"'u "ribariec.Ui4kianiaiud.siki3imm,v,„u!.--; prKedaanaadmiaennickcoe j vol vla--
onnbaedkalsaekd"i. nNaasadmruighu3s0trjaanrdduai koa-d- U£eedsneu ire£'mu sukSujpenldjr.eibDlnirieinago-o- tanu 12 milja od ameridke ( vama. ; obale. . Protiv toga plana ustalo je
, radnistvo, ko--
Da sc
irii prinirajrni piTehe penk.
ja odevrori di-rt
or.
su
60.000
kratko
kupiti
O
su
kupile
sa
su
su
sc
su
nlin
os--
ogordeno protivili.
Glavnu zapreku kanad-sk- oj
trgovini sa socijalistid-ki- m zemljama predstavlja
ameridka kontrola nad ka-nadsk- om trgovinom i politi-ko- m Kanada bi, na primjer.
mogla razviti vrlo veliku tr-govi- nu sa ali ne mo-- z
zbog anwridkog embarga
(zabrane) trgovinu sa
torn zemljom. isto vrije-me
kanadska trgovina pada
u sve vecu zavisnost od Sjed.
Drzava, prouzrokujuci sve
vede pote§kodc.
To je ponuknlo kanadsku
Trgovadku komoru da u
predstavci
komisiji o ekonomskom raz-vitk- u
Kanade postavi zah-tjev
da vlada trgo-vadku
politiku. je
kategoridki izjavila da sc
krugovima. Ko- - dalje ne moze.
visnost trgovine sa socijali-- 1 je
zemljama pri- - predsjednik Kanadskog
Njcmadka.
Republika na-mjera- va
inozemstvu,
ovdje
govorio
LeipciSkog proljetnog vele-sajm- a.
zemlje,
pod
odbaden
za
amcrickoff Drlave,
fPorcdnc
C.
parla--
kompa-brodo- vi
nasmijetc
P'stitt nlacati
moraju
Kinom,
na
U
izmjeni
Komora
javljeno
odstrani- -
narodna vlada predvidila
povecanjc obradivc
Ije za 74,000.000
To treba u
toku nckoliko petogodii--
njih planova.)
je kazao se
Kina ne ce osloniti na
za zadovoljenje nje-zin- ih potreba i narud2be co
postavit u nekoliko zemalja
je za
mnoge zcmlje. ukljudiv Ka-nadu.
Medjutim. prije nego
0ai diskusna plana
izgradnju plinovoda ce po svim znancima do-st- a oltra, mogucc politidka bitka
desctgodina.
buducnost
ооЧдан1
plino- -
ribari prodavati
organizovano
svo-j- oj
dobra
razvitak
su ruda
premda je
vlada Ontaria dala svoj pri-stan- ak
na plan fedcralne
vlade.
Diskusija treba kad
vlada rezoluciju za
sjevero-ontarijsk- e Isekcije plinovoda dugadke
oko milja. Gradnje te
sekcije ce kostati oko 118
milijuna dolara, kojc treba
dati federalna i ontarijska
stina Ontaria je prijedlog
odobrila prosli tjedan.
Iako su opozicione
pe u federalnom
spremne istupe sa-daJnj- eg plana pod parolom
da to "prodaja jankima'.
je trazilo da izgradnju one nemaju
ke komore R. C. Berkinshaw
iz Toronta. Govoredi na
sastanku u Montrcalu
Berkinshaw je ne samo po-dupr- ao zakljudenje
ugqyora sa Sovjetskim
Savezom, je takodjer za-gova- rao trgovinu sa Kinom
i zemljama socijali-stidko- g dijela svijeta.
Zakljudenje trgovadkog
sa Sovjetskim
pozdravila je ka-nadska
javnost. Sumirajuci
raspoloicnje u Ottawi dopi-sni- k lista "Toronto Daily
Star" Charles Woodsworth
pi§e:
"Ostavljajuci po strani
medjunnrodnu politiku, po
je za obje
strane. demo pro-dava- ti
pSenicu i od njih ku-pov- ati ra2nu robu, ako
Ovdje je opde raspolo-2enj- e: Sto je slaboga u
(Istovremeno jc de Kanada dobiti kineske na-i- z Pekinga da je kineeka rud2be potrebno jo
zem- -
akera.
bit! ostvareno
Han-de- n da
jednu
zemlju
prilika
Ottawa. P'4vmo
biti
konzervativna
podeti
podnese
sve
da
je
je jedinstvenog
jed-no- m
ved
ostalim
ugovora Sa-vezom
sva
godba korisna
Mi Rusima
hoce-m- o.
to-me?"
ti po Washingtonu nametnu- -
narodnim
u saopdenju.
nekoliko navrata Pi ll'VO
da uspostave
odnose Ka- -
ali je ™ie- -
jek otklonila ponudc,
smije se zamjeri
Washinctonu. To takodjer
uspostavu
matskih odnosa.)
se
posljednjih
zaintersiran
Gordonovoj
nesrecama godine
Cobalt, Ont. Inspektor- -
pa. Videci situacije odjeljenje фгохшсиа!- -
javili konzervativci, mtnisterstva
izgradnju
gra
parlamentu
protiv
trgovin-sko- g
rudnicima
nortsalo dokazni
materijal odgovornosti
kompanija za smrtne neere-d- e
rudnicima Matachewan
Virginiatown, izjavila je
United Steelworkers unija
evojoj predstavnici Ontarij-sko- m zakonodavnom komi-tet- u rudnicima.
Unija kazala da njezino
iskustvo pokazuje da su
gotovo svim nesredama kom- -
vlada. Zakorvodax-n- a I rijeSene krivnje.
I
norisani dokazi poka-zuju
suprotno.
Jos jedno upozorenjc
protiv inflacijc
Ottawa U svojoj pred-stavci
ekonomski razvitak Ka--
da se za stanovista nade kanadske osfzuravai
njegovu rasprodaju osnuje voda. Na primjer. konzerva-- : kompa nije ukazate
NVkt mUdi готј-- к -- hra5a javno poduzece. To ttvci socijalkrediteri nisu j opasnost inflacije dirVtora: CCF-- Radnidka nrojrrei-n.- i za uspostavu poduze- -
твЈе,
Ovo
чштшттттттттитаттшттттм~
wu&z
Cipru protiv
kanadske trgouine
zemljama
1,400,000
Ocekuje
izgradnje
Jugoslavenska omladina
uspostavlja veze sa
omladinom SSSR i
Kine
Beograd. — Prema oba-vjeStenji- ma Jugopresa dele-gaci- ja Centralnog komiteta
Narodne omladine Jugosla-vij- e
otputovat de u Sovjetski
Savez podetkom aprila.
Predstavnici jugoslaven-sk- e omladmske organizneije
odlaze na poziv Centralnog
komiteta Komsomola, upu-deno- g
jesen 1955. godine.
Dalje saopceno da su
vodjeni razgovori izmedju
Demokratske omladinske li-- ge Kine i Centralnog komi-teta
Narodne omladine Ju-goslav- ije
i postignut spora-zum
da se izmjene delega-cije- .
Svcdska protcstira protiv
amcrickih balona
Т.ог.;мп1Јп1по
Kupovanjc
posljednjih
Deportacija
Indijskom
demonstracije
osudjuju demokratski
dovela
protestni
paralizirao
Demonstracije
otoku
cngleskog
Traii
ambasadora
diplomatskih
Sjeveroatlant- -
Stockholm. — Svedska skog vojnog saveza 1ЛЛ-zatrazi- la
Drzava i.TO). Zaostrit ce odnosi
Nore3ke silja-- izmedju Grdke
nje balona preko 'Turska takodjer svojata Ci-teritor- ija.
' Pr.
ministat-stv- o vanj-- ! je
poslova je saopcilo silno ciparskog
baloni pokazuju
ameridkog a novih
norveSkih ba- - 'srednjem (izgon
Itanskog generala hrein Perzijskom
saopdenju kaze da Jjordana, zblizavanje arap- - lTbijeno osoba. mnogo
baloni skih zemalja) Gubitkom
i radio
PuStanje takvih balona
teritori)
Svedskim zakonima
restrikcije odredbama, knze
Kinom. ise
(Kinesk! predatavnic! —— ———
izjaviU ' OSVJcla fjolazi na
spremnost t Montreal. Prowjcta u Sovjct- -
. trgovinske sa ,
zastupa
nadom, Kanada uvi-- :" Uo1"' " Гло
jer ne da
—
sko
i nog je ig
700
ili
i
je
ig
koji
——
i po
,£e
t i
ome : '
je
ovjcttki ambatador
Dirfiitrij CuvJiin
univcrziteta.
diplo- - Jfiaog rrcd%ide
komisiji
proctne kulturne
ICanadska druim
Ottawa. svrAetka
Kanada drugim
zemljama milijar-d- e dolara. ukljudcni
zajmovi, darovi
pomod. Vojna
dlanovima NATO iznosi
.'oo.ooo.
sakrilo
panije
Gordonovoj
preuzme drzava pitanju
javnog
M
da j jer
na
da
ta
1m- -
Glubba
U su 11
, na
svedski je
medju te na sa
tu
—
°™
, tc kazao jc
mitinpu 600
studeruta McGiII Tfc--
1',па budicta ,c
na rhe
ponioc
zemljama
— Od
rata dala
vise od 1
Tu
razni voj- - — ! nidka pomod
vlnt5 no
vodc o if Ove L
it
se
o
u
u
o
u
skup-- a
za
plino-- ,
su a
u
za
su
de biti izdano joS 113 miliju-na
u tu svrhu.
U najvic tint ire
od sreanih bolcsti
Toronto — Prosle godine
u provinciji Ontario erda-ni- h bolesti je umrlo 1.5П0
osoba, "od raka G74. raz-ni- h oboljenja centralnog
sistema бб8. Umorsta-v- a
i akcidentalnih smrti je
bilo 324.
posto Kanadjnna
kupuju na k red
wpraxom.
tuta javnog misljenja
Poll) pokazuje da 48
kanadskih porodica kupuje
kredit razne potreWtine.
kredit je
znatno
godina i odraiava nezdravo
stanje
Vodja CCF u B. C.
povlaci
Vancouver — Harold
partija spada medju ongt- - kontroiu pitna. jer gjja, e biti interesantna i od Webster, vodja
.nalne pobornike takvog njtma minse socijaltzam. znadaja buduc- - CCF je izjavio da de po-rta.
Ustala je ! dnevna Jtam- - U svakom slucaju disku- - nost zemlje. vudi poliudkog iivota.
LONDON. — episkopa Makariosa i
trojice drugih vodja ciparskog narodnoojlobodiladkog
pokreta osamljeni otok u oceanu izazvala
je burne Cipru i u Grdkoj.
Britanski postupak svi krugovi u
svijetu. To su udinili dak britanski laburiti, a jedan od
njihovih vodja je osudio Edenovu vlndu da je zemlju
"ivicu rata".
Na Cipru je proglasen ge-ncra- lni Strajk, koji
je svaku djelat-nos- t.
izbile
po cijelom i 50.000
britanskih vojnika imaju pu-n- e
ruke posla.
Burne demonstracije izbi-le
su u Ateni, Solunu i dru-gi- m predjelima Grdke. no-g- o
je ranjenih. Na otoku Kr.-t- u je napadnut britanski
konzulat. Grdka vlada je u
znaku protesta ukinula ude-nj- e
jezika ц
se izgon britan-sko- g Charles
Peake. Moglo dodi i do
prekida odno-s- a
izmedju Grdke i Velike
Britanije.
Ovo ce se porazno odraziti
, unutar samog
je
od Sjed. se
i Turske,
Svedsko Britanija presla na-sk- ih da J guSenje na-uhvac- eni
rodno-oslobodiladk- og pokre-s- u porijekla, j poslije poraza
puStaju se sa Istoku
za. u
Ci- - rama
i
—
stu,
na
zadrzava
je
i
racuna
Ontariu
od
od
2iv-dan- og
IS
(Gal-lup
poraslo
j velikog se
i
Sko-lam- a.
obustave
ALzlRACA NACIONALNU SLOBQOU
Pariz. — Ovdje jc
striralo 3.000 Alziraca pro-tiv
francuske politike u Al-zir- u. Demonstrnnti poku-5a- li
nrodrijeti u Narodnu
skup.stinu. Doslo je do suko-b- a
sa policijom.
Nanetost so povedala u
samom Aliiru. U gradu AN
zir do§lo je do sukoba izme-dju
Aliiraca i francttskih
kolonista. Ovo je pr'i takav
medjuvremenu francu-sk- a
vojska pojadava opera-cij- e
protiv alzirskih pobu-njenik- a. jednom sukobu u
istocnom predjelu Aliira u- -
— Na .
tje.'a I rediti.
Huaiija pet afrikili tevamoupra --
nih tctttorija: u Tanganpki. koja
c nalazi pod brkarvikom uvaom,
u Raarida Umndi pod belgijk©m
upraxtMTi, u Tpo4ndu, koji na-lazi
pc--d francuikom opravorn. kae
i sHuaciju u Urkan.kom i IVancw-sko- m
Кипспиш. pogteda
terrtonja uencrama исирмнм
povjerila SuratdЛот da
poedc пагебш brigu, kako bi
razvijak Ho brawn tempom i
u najkracc vrijeme u btfi
глогегм utjeti za vamouprav. Do--
sad C definiti%-n- o oJredjrn rok
! samo za Somali}, koja nalazi
Anketa Kanadskog insti- - j Г° tafyanskera da de
na
na
privrede.
se
ca za provincijalni
pla- - na
na
protestne na
na
su
bi
svedskog
na
U
one
пумпа
I960, treba postati nczatisan. dek
je za preestak terkorie re&ne. tU
taj ciif mega? postift ta rek
od godaa. Kenani rokovt me--
vijece
couvcra podupirc poni- -
i tenjc padlock zakona
Vnroer. Latr
Council (Kanadki ltonrre
пж тоЈеј pTMljednjttj јч1-n- ki je ttdtthriw 22 dolara П-nanci-ranie
apcta пж Vrhttvni tid
Kanade da ponUtl
zakon a prorintji Quebec.
pra britanski utjecaj u torn
dijelu svijeta bi spao na
nulu.
TeSki britanski polozaj na
Srednjem Istoku je posljcdi-c- a
rastuceg pokreta arap-ski- h
zemalja za nacionalnu
neza visnost. Medjutim, Bri- -
taniji su takodjer skuhali
poparu njezini prekoocean-sk- i
"partneri", koji nastoje
da su dokopaju izvora ulja
koji se sada nalaze u britan-ski- m rukama. Glavno orudje
ameridkog imperijalizma u
borbi protiv britnnskog je
Saudi Arabija. Borba oko
ulja je bio glavni razlog ne-davn- og posjeta premijera
Edena u Washington i sada-sn- ji
dogadjaji pokazuju da
su rezultati bili niStavni.
Laburiti u svojim napada-jim- a
na Edenovu politiku
traze promjenu politike. Is- -
tina je pak to da Edcnu ne
preostnje drugi put. No bi
drugo mogli ni laburiti. Bri-tanski
imperijalizam na Sre-dnjem
Istoku preZivljuje
svoje posljednje dane.
Antibritanske demonstra-cije
su izbile i na otoku Ra
iz znlivu.
se j- - opremljeni fotokame- - ranjeno.
aparatima.
suprotno
trgovinu
u
it
to
za
iz
BORBA ZA
demon
su
sukob.
U
20
"padlock
bijeno je 12o ljudi. Ne nnvo--di
se koliko je Alziraca a
koliko francuskih vojnika.
Istovremeno su porasla
dezertiranjn Aliiraca iz
francuske kolonijalne voj-sk- e.
Proslog cetvrtka dczer-tiral- a
je grupa od 7" ljudi.
(U Tunisu su demenstri-ral- i
francuski kolonisti.
Demonstracije su narocito
bile uperene protiv Sjed.
Drzava, koje se okrivljuje
za sadainju situaciju. Na
padnut je americki kon-zulat
i knjizara americkc
Informacione sluzbe.)
ZAHTJEVI PODJARMUENIH NARODA AFRIKE
New York zafedanu dfxitim ircbuli hi c naknadno oi-StaratcJjtk-og
razmatrana (c pnito hi vc prethodno c zc
se
U eih
fe
ifeia.
se
se
bi se
(Trcduniisko Van-- j
— Mj-n- i
ra-da)
гж
mlje ekorMMntki, i vxiakto izJi-д1- е
do nivoa. kada N se tofno mo
go fiksirati krafi rok, ta komc hi
trebale postati ezavisee
Pe Povefji UN pajwiinri. grupe
i razee огдоемааје (mju pra%o
da e ofrafaju UN pffikwimi.
sugejttjafna i Satbafiu. "7л ovo гл-sieda- nk
Vii-af- a гкмпНеп k Tt
prtkija, od kofili sc ©k-- o %40 od-nosi
ал Kafflcnm pod franotskom
upravom. Iz Talifamke Sofnali'e
stipto k oko 80 za4bt, dek je кн
thh teritonja nptov broj raamjer- -
no mail.
IG-sal- na radna nedjelj'e uSSSR
Moskva. — Had no vrije-me
u Sovjetskom Savezu je
smanjeno sa 18 na 16 sati
nedjeljno.
tt'ivsi cctnik osudjen na smrl
5arafrtT — Ovdc oswden
im smrt brvi frttA Radovan Pa- -
лЈотк.. fcoti se krio re do prosle
godine jedanacstorica drua:ih $j c
Sud-ca- i na kazmi od f do 20 gz
tdma zatAora