000326 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRAXA 2
PISMA POVODOM 25-GODISNJ-ICE
OD MATICE ISELJENIKA HRVATSKE
Drajd drugovi,
GOD. i saljemo rukopisa
Primili smo va§e pismo i dek od 100 dolara za ras-proda- nu
knjlgu "Preko Atlantfka u partizane' i Iselje-nid- ki
kalendar za 1936. godinu. Na va5u traznju odmah
srao vam poslali јоб komada knjiga.
U vezi proslave 25-godi3nj- ice pokretanja napredne
stampe u Kanadi obratili smo se pojedinira drugovima,
koji su prisustvovali kao pioniri u njenom pokretanju da
napilu svoja sjecanja iz onih burnih i poletnih dana
medju naSim radnicima u Kanadi.
Posobno smo zamolili druga Tomu Cadtca i Franju
Ugrina da oni neSto napisu o pokretanju "Borbe", jer
su has nji obojica radih zajedno u Torontu 1931. godine
oko pnpremanja pokretanja stampe Mi smatramo da
ce vaSi ditaoci narodito zeljeti da proditaju dlanak druga
WINDSOR - PROSLAVA 25-GODIs- NJICE
Organizacija Saveza lugoslavenskih Kanadjana
priredjuje u subotu, 20. oktobra, na veder, proslavu 23-godisnj- ice na§e napredne Stampe, u Ruskom narodnom
domu na 1220 Druillard Road.
Zabava de podeti u 8 sati sa prikazivanjem fi!moa.
Poslije filmova shjedi opda zabava sa zakuskom i na-pitko- m. Razonode za sve — stare i mlade.
Pozivamo sav naS narod iz Windsora da nas te ve-de- ri
posjeti i da zajedno proslavimo 23-godisnji-cu
na§e
radnidkc Stampe. Da joj odamo zasluzeno priznanje
koje je ona udinila u interesu naSih radnika u Kanadi.
Dodjite svi i dodjite vrijeme!
Odbor proslave.
POVODOM ..KOLA"
PAS LAJE, KARAVANA PROLAZI
Vec smo imali prihke da
ditamo laii i klevete "Ame-rikansko- g Srbobrana", ali
izdanje od 8. oktobra, sva-kak- o
nosi rekord. Prvo oni
se "dude" kako je ameridka
vlada uop§tc mogla da doz-vo- li tako neSto? A onda iz-no- se "fakte" i "dinjenice"
kako grupa "Kolo" "nije
ispunjeno Srbima'', a medju-ti- m mi svi ovdje smo videli
i znnmo da su 95rc iz grupe
bili baS Srbi, a to znade i
"Amcrikanski Srbobran",
samo gospoda oko "Srbobra-na"
node to da znaju.
Oni brljave kako su neki
t.zv "rodoljubi" iz Kanade
protestvovali i slali protestne
rezolucije Ovde u Torontu
ima neka "kulturna omla-dinsk- a
grupa", diji je, pret-sedni- k
isto protestvovao ali
uzalud, jer je skoro cela ta
grupa bila na prijemu koji
je priredjen kao dodek "Ko--
Uprava Xaro-dno- g
Doma u Torontu ste-kl- a
je dobar ugled u koloniji
doma na
raznim grupama i
bez razlike
na politiku I to je dokaz
novog stanja u koloniji. sta
nja
i Zato je pri-lidn- o
doma za prijem u dast
"Kolo".
Govori se da to nije udi-njen- o
лч1јот dlanstva i
doma. ved na
iz vana, od kra-gov- a
koji se rukovode sarao
3. X. 1936. Tome Cadica U prilogu vam oba pa
50
na
lu", a isto tako i na samom
koncertu. Dakle §ta sad pre- - ostaje pretsedniku? Hi da
grupu iz "grupe",
ili da podnese ostavku pa
da ponovo podne da skuplja
nove zrtve za gazda Bozinu
kesu. Sto se tide "fakta" i
koje oni navode
to je tako bedno i bljutavo
i, pravo da kazem, bio bi
veci idiot nego Boza kada bi
pisao o tome. Kao Sto vidite,
gospodo, vas je i
vrcme i istorija i zato se vi
i "dudite" zaSto je ova ili
ona vlada dovela "Kolo",
"Tanec" i druge.
Ja znam da ce ovo mnoge
od vas da inspiriSe jos na
voce la2i, klevete i intrige,
ali sve vam je uzalud, gos-podo,
jer na§ dovek ovde
svakim danom uvldja sve
vi5e i vi3e gde mu je mesto
u ovom drustvu.
Srbin emigrant.
Zasto je otkazan Hrvatski
Narodni Dom?
Hrvatskog
stavljanjem raspo-laganj- e
organizacijama
pomirljivosti. zbliiava-nj- a
suradnje.
iznenadilo otkazivanje
folk-lorno- g
ansambla
u-prav- nika
in-terven- ciju
ZAGREB,
izbacicelu
"dinjenica"
pregazilo
politidkom radunicom. To je
najvjerovatnije, jer da su
dlanovi i upravnici doma
imali neSto protiv "Kola",
oni ga ne bi bili iznajmili na
prvom mjestu.
Nedavno je u "Jedinstvu"
istaknuta potreba gradnje
jednog novog doma. O tome
treba mishti Ja ipak driim
da potrebe na5e kolonije za
sada moru zadovoljavati i
postojeca dva doma, pod u-vjet- om da kod svih postoji
dobra volja i da se onemo-guc- e
politidke spletke iz
vana.
Prijatelj loge.
IcDiiiiTVO
PistLhed Гаемиг asd Prtdar
in Srbo-Croti- n and Slorenian lanruape,
ay Jdmsr" rubhshtrp Co, 4T? Qnen St West.
Toronto 2-- B. Ontario. Canada.
TeL EMpire MM2
Editort S M}a4, Fasg Margsr: L SUatac
Subrlptien rt- - Ј5ЛО per rr. J3.00 per в meath
USA and other countne I6.CO per year
Autbonxed aa econd class mail
Part Office Department, Ottawa.
U ih pnlaeodite danaSnjem vremenu i prilikama kod
as. Zehmo vam napomenuti da se drug Tomo Cadic na-la- zi
u Slavoniji, kod Osijeka ali je jako bolestan. On Je
naime u ratu ostao bez noge, a zdravlje ga u cijelini
vrlo slabo sluzi. Daklem drug Cadic se ved davno bori
sa bolesti i mje aktivno ukljuden u druStveni i politidki
iivot naSe zemlje onako kako bi on zelio.
Nadamo se jos dobiti po koji dopis od pojedinih
drugova, pa demo vam odmah poslati zradnom. poStom,
kako bi ih primili na vrijeme.
Napominjemo da smo 2elili da vara za ovu prigodu
polaljemo Sto viSe materijala, ali zbog velikili poslova
koje smo imali ovog ljota prosto nismo mogli posvetiti
vise vromena torn pitanju.
draw
Toliko za ovaj primite паб topli i drugarski poz- -
WELLAND - PROSLAVA 25-GODIs- NJICE
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana
priprema se da odrii banket u subotu 27, oktobra u U.E.
dvorani Steel St u podast 2o-godi5nj- ice naSe ladnidke
u Kanadi
Umoljavamo пабе organizacije i druStva da toga
dana ne odrzavaju svojih priredaba, ved da pro-slavu
naSe koja je do sada, a i u buduce de igrati
vrlo vaznu ulogu u na3em ekonomskom, politidkom i
kulturno-prosvjetuo- m 2ivotu.
Prircdjivacki odbor.
Daj ludjaku dosla
копорса, i on ce
se sam objesiti
CHamo u M.merikanskom
brbobranu i oetaloj jrtnijkoj
Slampl kako Je dolasak jURonla.
enkc umjetnike grupe "Kolo"
u Sjrd. I)r2a%ama i Kanadu za-par- io frlnike, i oni u vec poeli
pinkali kao zaRrlJana para koja
Izlazi kros pukoline kolla.
"I opet e biti drmontracija,
eli "Amerikantki Srbobran,
nakon je izrrdao drmontra-cije- w
koje u jelnici u cajednlci
n untaSama priredili protiv ma-kedon- ke umjetnijke grupe "Ta-nec
kad je Uta bila u Americi.
I)emontracije — rll dalje
--Srbobran — ce bili "moida
ada i vece buduci da je komu-niza- m
ptMlao ooion I drzak, i
nije e naucio iz proilih demon-s',
racija da je neieljeni i da Ra
nitko ne trail."
Dakle --drako je od "Kola
ilo dolazi отато bez da je pitao
tetnike da Ra hoce ili nece, nego
e jedno4tarno zadovoljio time
da ga kuiturni americki narod
— ukljucir doeljenika iz zema-Ij- a
Јиео1ат1је — radonno do-ceku- je
I pozdravlja dolazak
itoga.
Srbobran prijeti "demon-tracijam- a kakote au bile za
vrijeme poJeta "Taneca, kada
u elnici i uslaSi ti£inili ruglo
— ne iz vinoke umjetnoeti koju
Je Tanec prikativao, nego iz
avoje neotesianoti, prireitivne
uroTostL pa i ekrajne zatuca-no- ti
I glupootL Uapjeh Tane-c- a
je bio koloalan. a cetnici
i ualaie u svojim demonstra-cijam- a
pokazali amo атоји mi-zeri- ja.
Paleko je od na da ljudima
koji uredjuja "Srbobran daje-m- o
podoku kako da vode borbu
pro It nvojih politikih. ideolo-ki- h
i klnih protivnika. jer to
nije nai zadatak. ali e ne mo-ie- mo utegnuti a da ne recemo
kako a na pitanju dolaaka
"Taneca" i "Kola zauteli naj-glup- lje
mogue tnoiite koje
je najporaznije z eetnike I u-t- ae.
te dmgim elementiraa li-cni- ma
njima.
"Kolo". Kao to je ranije bio
lntaj a "Tanecom". dolazi u
Sjedinjene 1)г£ате I Kanada da
prikafe naJTi&a narodna amjet-nifk- a
pMtirnura Srba. Hrrata.
lovenaca. Makedonaca. ltd. I
kad retntci. zajedno 1 utama.
pacaja a отога Тмјеа protir i "Taneea' I "Kola", oni ami
ebe atatljaja n poloiaj onih : jfaka koji a napravili top
Iz Yetikor dopljeg drreta, nabtli
Ra Karat em. kamenjem i Wje-zo- m.
Bpenli pre re a protirnikoj
ojci I opaltU. pa kad e veliki
- T' B020 PRPIC,
Tajnik.
, Stampe
posjete
stampe,
Mnoge dutfjnc hrane (groc~r)$)
diljcm cijcle zemlje je
grozntca si markicami, koje da-aj'- u
sojtm muJtcrijimi u onoj
kolidni koliko muiterije potroic
za hranu Na sakth potroJenih
10 ccnti, daje se po jedna markica
NTajpnjc su cliki duJani (chain
stores) pofeh na jedan ill drugi
nain da%ati rrurkicc. Njih slijcde
mali u tc cxfcm broju. Sa mark!-cam- a
su se cak poele baiti i ne-ko- je
gasolin stanice. Svi trgoci
hrane joS nisu u torn kolu Stoje
po strani i dekaju dok dodje jada
struja da moida i njih sobom po-nes- e,
ali kolo je swkim danom se
лечГе
Kaiu da matktrc preditaljaju
wijcdnost u zamjeni za ncke pred- -
mete. Trgo%d daaju i katologe
na kojima su nanizant ti
podam od clcktrinc rruJine za
bnjinjc, pa do tostera, lonca, xagc,
bicikla i radia Tu se nalaze i ci- -
iene kohko ito stojt u novcu tit
broju markica. Ima sttari skupljih
i icftinijih, pa muJtenja moie da
bira Jto hoife, %ed prema tome
kohko je strpljtia da deka i da se
gnjatt lepljenjem markica na do
bienu kartu Л izlozi dudana su
pak ispunjeni uokvirenim napisi- -
ma- - We gte black diamond
stamps" ih "We ghe lucky bonus
stamps" ih AVe have Chantcclerc
coupons" ltd. Uz to jof i "Save,
Tree gifts, Free, Tree, Absolutely
Free".
Dobiva se dofam o nekoj eli
koj lareiliro$ti. Trgovac sigumo
hoce da zadrii srofu mu4teri}u, pa
0 sraki puta daje raarkke тл
pfedraet, kojeg de debtti "badi.
Ill pak naMa se negdje dobra duia,
koja daj ncito za mka.
Sto pezadi tega Je h zbtJfa
rve4e za bAi
Prije svega, nurkke nisu pokre- -
brj oko topa mSio, trli an i
ruke od radoti govorr5i: "Kad
je toliko kod na polukan. ko-hko
lek mora biti potaceno kod
neprijatelja". I'darati nekonlro-liranl- m bjeom prntiT najve-fi-h
umjetaUkih po 1 1 rnoa naroda
Jagolaije za "o-e- ta tffadl
Јаго1ат1је ratno je tome kao
kad Hi odrezao атој -t-la-'tttl no
da nabndi tiom protirnika.
Amerikanei imaja dobra izrrkn
za taker, trari kad kazat"DaJ
ladjaka dota konopca I on ce
e red am objeoitr. I
— "Karwlnl СласПх" I
Gcraldton, Ont. — Drugovi, ostaljam ovo naselje
radi posla. Xamjeraam potraziti posao u svom
zanatu i mislim da du dobiti stalno namjeStenje. Dok ne
dobijem stalan posao obastavite mi slanje novine.
U idudoj kampanji "Jedinstva", poradit cu §to
budem mogao aktivnije, narodito za nove pretplate.
Primite moj drugarski pozdrav,
Kordunaa.
USA. — Prijatelji, novina mi istjede za koji dan i
evo u listu laljem $10.00 za obnovu, a $4.00 u fond,
odnosno u podast 25-godiSnj- ice vaSe radnidke Stampe u
Kanadi.
zivjelo naSe "Jedinstvo",
M. R.
#
Port Colborne, Ont. — Smatram da mi je duznost
pomagati radnidku Stampu, ne samo prilikom 25-godiS-nj- ice,
ved stalno Uz pretplatu Saljem $5.00 za fond, kao
destitku 25-godilnji- ci. Radnik.
Schumacher. — U listu vam saljem 10 dolara za
obnovu i destitku, kao i dva isjedka iz "Slobodne Misli"
od 1939., mislim da de interesirati ditaoce danas.
Pozdrav — J. K.
#
Hamilton. — Drugovi, Saljem vam 5 dolara za ob-novu
i 1 dolar za fond.
S poStovanjem — F. H.
Princeton. — U ovom listu nadi cete Order
od G dolara, Sto je namijenjeno za obnovu (5 dolara) i
1 dolar za fond "Jedinstva".
Uz pratski pozdrav — P. A.
Victoria, B.C. — Drugovi: Saljem vam za moju ob-novu
5 dolara, 1 dolar u fond i 5 dolara za novog pret-platnik- a.
Ukupno 11 dolara. 2clim vam uspjeh u radu.
Moj prijateljski pozdrav, —
Pozdrav — N. C.
fJos jedna prevara
Markice su novi napad na kupovnu moo potrosaca
obuhvatila
predmeti,
potrage
Money
nuh sami trgovci hrane Pokrcnule
su ih kompamjc, koje traie triiltc
za ei pomenute i druge prcdmete
Kako je ed poznato, triiJtc donosi
profit. PoJto rcdoito triiJte nije
dosta Jiroko, to su kompanij'e od- -
ludile da narodu stlom prodaju ne- -
Jto
Dogadja se tako, da predstavnik
ih agent oe kompanije dodje tr-go- cu
i nagoori ga da kupuj'e
markice i daje stojim muitcri;ama
"badava". Trgovac sc sloii t ku-puj- e
markice, recimo 100 markica
za 37 i pot rrnti. Markica treba
mnogo Kako j'e ed rcteno, za
svakih potrosenih 10 centi daje se
po jedna markica Jedan pbidm
matt trgovac mora tjedno potro?iti
na markice oko 75 do 100 dolara
Zar de on taj tro&k sam snositi'
Ne, to je njegov profit K.ko bi
podriavao markice, mora povtsiti
ajenu najmanje za 2 posto Oni to
ne kaiu, ah tako dine Pa kako bi
drugadije?
U razgovoru sa trgovcima oni
vele da muiterija mora kupiti hrane
u vrijednosti od 1 )0 dolara dok
dobije dovoljno markica da ih iz-mije- ni
za jedan automatski toster
u vrijednosti od 16 dolara. To se
odnosi i na druge prcdmete, ved
prema tome kakva im je cijena.
ca (kompanije), kupe, recimo. jc--
-L-U-'
dan Silex za kafu za 52 40. Potro-Sa- d
mora imati 720 markica da ih
zamijeni za ovaj predmct, dija jc
cijena naznadena 52 70. Tu je ed
profit od 30 centi Ah sve zlo nije
u tome Mnogi potroSadt se zasite
sabiranja i hjepljenja till markica,
pa ih prcstaju zamijenjivati. Tako
nastaje vehkt profit od prodanih,
ali nczamijcnjenih markica. Sto
viie, da bi markice vnjedile, po-troSa- dt
moraju kupovati samo u
jednom duanu, ne polaziti u druge
dudane i traiiti manje djene. Na
nckim mjestima je ustanov Ijcno da
je 50 posto potroiaca prestalo za-mijenjivati
markice za ogla&ne
prcdmete Kad sc zna da je u ovu
lukavu trgovinu uvueeno milijunc
dolara, jasno je kohki profit grnu
pokretadi te trgovme.
Pokrcnuta je ideja da sc zako--
nom zabrani izdavanje tih marki-ca
Takav zakon je postavljen jol
1905. god me, kad je jedna grupa
prodavala shdne markice i nestala
kad su potroSadi traiih zamjenu
markica za obedane predmetc
Udruienje trgovaca — Retail
Merchants Association — zatraiilo
jc provindjilnc Iasti u Ontariu,
da sc poduzmu zakonske mjcre
protiv ovog sistema Poito se pro--
vinajalna vlada oghHila torn za
htjcvu, sprema se zahtjev na fede-ralno- g
mmtstra pravde, da on to
zabrani. S. B
w&££
"Kad ti nije mog-ee- e izdria-a- li ten a a aadaSajom pUeom. docvoli
da ti pred-tari- m nae najboljer adrokata za rarrod braka.
Po stranicama "Borbe"
"SI. Misli", "Pravde"
"Novosti", "Edinosti",
"Srpskog Glasnika"
St raj k u Xorandi
1917. godine
U jednom Joptsu tz XorJnJe,
koji je objailen a "Sorastima '
30. junujrj 19-17- . geJme, got on
te o tut--Љ pottrtfo нл Urjjiale u
XoranJi tliffJeH:
"Pretla sm rei dva тјша oJ
kola tu npan hoJ NoranJu
iWmet Ltd., ttapili na ttrajk zj
$Wa plate, bol[ 'ajmo aslott i
za tigurttott si Oft unift Do ne
davno llrajk ft bio manft t '
posit an; lirafkaii su ttrazartJi, a
provmtifalna polttifa odrixtala it
tlttibu oko radnika Skebort ntsu
doprtmani. Vodjeni ta pttgoton
'na mtcifouttt ftdtrjlne tLtde tz-med- fu
itratkafutib rxJjrj - tл
tula kompaaift. alt Jo nagodbt
tuje Jolio, lotnpjMifa mje bijeU
prittati na opraidaii sabijttt
um]e.
Kroz to litavo trifemt kompj-tnj- j
i njeztai tluinttt, ilupa sa
protincijahtom tladom preko ra-Ji- a
tu davali tzfaie. da ittup ru-da- ta
Norande nift itpraran, a
uedjpao je uprjrttel ruJnika tz-jar- to Ja je 80 potto UrajkaU
Lolftto pott na potao za 10 (tmi
povtiue po tain. Alt na 23 fanu-ar- a
rttdari in sa ttotam dkctjom
pokazali da stoft 95 potto kod
sto fib zabtftva i da nete odt lu-pin
od nftb mti za fednu ttopu
Lio dokaza;
is a 23. januara u 6 tati u utro
dolla je povorka od oko 40O
Itrafkufulib rttdara na ltrajtajku
ttralu, gdje ib e dotekala tako- -
dftr ttttla grupa Itrafkala. Sa
lieu tnjetta bill su isto i teltkt
odredi point je Oboruiam ta pen-dreci- ma
i gas mm bombama poltlt
tu nai zaokruiitatt. So rudari se
nisu uphltlt poltctfe, tet tu zau-zt- lt
nofa mjtsta tpremni te bo
riti za si oje radnitko praio ako
poltctfa natalt. Tako tpremni
itrajkalt, a t poltctfa tekasmo do
9 sati Kada konalno poltctfa za-po- le
bacanjem gasmb bomba,
opaltle jedno osam puta na Itraj-kal- e,
ali ont ne bele, tet Itrtto
stoft na tt-Oft- m poztctama Se
lezi trafe, eto ide organmrana
rutja Straftolomaca, po prtlict 40
Jo 50 nftb Itrajkalt te polele
uzntmtravatt i bukati na Itrajko
lomce, te kad oni ttdele nalu ulu
i tolidarnost, a ntmolnott pott-cij- e,
potrattle te od kamo tt i
Jolli.
lako je teltka zima, ttle puta
- po 35 stupn'ftia ispod niltice, od'
lulilt tmo t-od-iti
borbu Jo kona-In- e
pobjeJe. Do tada tmo prepu-tial!
u rudnike i u talionicu ba-tot- e,
a bilo V na radu i%oko 120
Itrafkolomaca, alt u buJule ne-lem- o
proputtttt u rudntk mti jed-nog
fotftka btz doztole nale
unije.
Po zadnjof akctft poticijt, mo- ie se bez ttake Jt-ojb- e zakljutm,
Ja le kompanija tkupa ta prottn-ajalno- m
tladom petulali tkrhti
llrajk, kao ho ft bilo 1934. go-- J
me. Oto rudart morjju uzrti za
ozbiijno I mobHmrati tte ide,
Ja izvojuju tvoje opratJane za-htft- ve Mi rudart m Sorandi kop
tmo к prfim hmjama borbt, ne
temo odttupHi od nahb zabtje-ra- ,
a takJjer otekujtmo pomoi
ed t4b rudara tjtternog Jijtta
prEtetfe Ontartja i Quebtta
Sft Zajedno i ttoino mt iemo prt-jfe- i-tdantHe
rudmla Ja pritta-- H
na ofrardane aabtfew ffr-kuju- M
rudara m Sorandi.'
Dofit ft afttoo § CtoU, Ion
№ tad штш a fugotlorrji.
Prcvaranti odncsu
10 poto
Deet pot zarade Kanadjana
odneM razni prevarantit hez-kmpato- zni "proraateri", nadri-lijetni- ci. Taraliee I laini opera-to- ri
Tih ml.
To je rekao Allan Roe. npra-Tite- lj Calgary Better Bu-ine- -.
Flnreaa.
ROer jerretapore-pJ-oljaftuanjaproaJnnia&m-tvod- am
I razbojtrom.
Object Description
| Rating | |
| Title | Jedinstvo, October 16, 1956 |
| Language | yugo |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1956-10-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | Nasa000181 |
Description
| Title | 000326 |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| OCR text | STRAXA 2 PISMA POVODOM 25-GODISNJ-ICE OD MATICE ISELJENIKA HRVATSKE Drajd drugovi, GOD. i saljemo rukopisa Primili smo va§e pismo i dek od 100 dolara za ras-proda- nu knjlgu "Preko Atlantfka u partizane' i Iselje-nid- ki kalendar za 1936. godinu. Na va5u traznju odmah srao vam poslali јоб komada knjiga. U vezi proslave 25-godi3nj- ice pokretanja napredne stampe u Kanadi obratili smo se pojedinira drugovima, koji su prisustvovali kao pioniri u njenom pokretanju da napilu svoja sjecanja iz onih burnih i poletnih dana medju naSim radnicima u Kanadi. Posobno smo zamolili druga Tomu Cadtca i Franju Ugrina da oni neSto napisu o pokretanju "Borbe", jer su has nji obojica radih zajedno u Torontu 1931. godine oko pnpremanja pokretanja stampe Mi smatramo da ce vaSi ditaoci narodito zeljeti da proditaju dlanak druga WINDSOR - PROSLAVA 25-GODIs- NJICE Organizacija Saveza lugoslavenskih Kanadjana priredjuje u subotu, 20. oktobra, na veder, proslavu 23-godisnj- ice na§e napredne Stampe, u Ruskom narodnom domu na 1220 Druillard Road. Zabava de podeti u 8 sati sa prikazivanjem fi!moa. Poslije filmova shjedi opda zabava sa zakuskom i na-pitko- m. Razonode za sve — stare i mlade. Pozivamo sav naS narod iz Windsora da nas te ve-de- ri posjeti i da zajedno proslavimo 23-godisnji-cu na§e radnidkc Stampe. Da joj odamo zasluzeno priznanje koje je ona udinila u interesu naSih radnika u Kanadi. Dodjite svi i dodjite vrijeme! Odbor proslave. POVODOM ..KOLA" PAS LAJE, KARAVANA PROLAZI Vec smo imali prihke da ditamo laii i klevete "Ame-rikansko- g Srbobrana", ali izdanje od 8. oktobra, sva-kak- o nosi rekord. Prvo oni se "dude" kako je ameridka vlada uop§tc mogla da doz-vo- li tako neSto? A onda iz-no- se "fakte" i "dinjenice" kako grupa "Kolo" "nije ispunjeno Srbima'', a medju-ti- m mi svi ovdje smo videli i znnmo da su 95rc iz grupe bili baS Srbi, a to znade i "Amcrikanski Srbobran", samo gospoda oko "Srbobra-na" node to da znaju. Oni brljave kako su neki t.zv "rodoljubi" iz Kanade protestvovali i slali protestne rezolucije Ovde u Torontu ima neka "kulturna omla-dinsk- a grupa", diji je, pret-sedni- k isto protestvovao ali uzalud, jer je skoro cela ta grupa bila na prijemu koji je priredjen kao dodek "Ko-- Uprava Xaro-dno- g Doma u Torontu ste-kl- a je dobar ugled u koloniji doma na raznim grupama i bez razlike na politiku I to je dokaz novog stanja u koloniji. sta nja i Zato je pri-lidn- o doma za prijem u dast "Kolo". Govori se da to nije udi-njen- o лч1јот dlanstva i doma. ved na iz vana, od kra-gov- a koji se rukovode sarao 3. X. 1936. Tome Cadica U prilogu vam oba pa 50 na lu", a isto tako i na samom koncertu. Dakle §ta sad pre- - ostaje pretsedniku? Hi da grupu iz "grupe", ili da podnese ostavku pa da ponovo podne da skuplja nove zrtve za gazda Bozinu kesu. Sto se tide "fakta" i koje oni navode to je tako bedno i bljutavo i, pravo da kazem, bio bi veci idiot nego Boza kada bi pisao o tome. Kao Sto vidite, gospodo, vas je i vrcme i istorija i zato se vi i "dudite" zaSto je ova ili ona vlada dovela "Kolo", "Tanec" i druge. Ja znam da ce ovo mnoge od vas da inspiriSe jos na voce la2i, klevete i intrige, ali sve vam je uzalud, gos-podo, jer na§ dovek ovde svakim danom uvldja sve vi5e i vi3e gde mu je mesto u ovom drustvu. Srbin emigrant. Zasto je otkazan Hrvatski Narodni Dom? Hrvatskog stavljanjem raspo-laganj- e organizacijama pomirljivosti. zbliiava-nj- a suradnje. iznenadilo otkazivanje folk-lorno- g ansambla u-prav- nika in-terven- ciju ZAGREB, izbacicelu "dinjenica" pregazilo politidkom radunicom. To je najvjerovatnije, jer da su dlanovi i upravnici doma imali neSto protiv "Kola", oni ga ne bi bili iznajmili na prvom mjestu. Nedavno je u "Jedinstvu" istaknuta potreba gradnje jednog novog doma. O tome treba mishti Ja ipak driim da potrebe na5e kolonije za sada moru zadovoljavati i postojeca dva doma, pod u-vjet- om da kod svih postoji dobra volja i da se onemo-guc- e politidke spletke iz vana. Prijatelj loge. IcDiiiiTVO PistLhed Гаемиг asd Prtdar in Srbo-Croti- n and Slorenian lanruape, ay Jdmsr" rubhshtrp Co, 4T? Qnen St West. Toronto 2-- B. Ontario. Canada. TeL EMpire MM2 Editort S M}a4, Fasg Margsr: L SUatac Subrlptien rt- - Ј5ЛО per rr. J3.00 per в meath USA and other countne I6.CO per year Autbonxed aa econd class mail Part Office Department, Ottawa. U ih pnlaeodite danaSnjem vremenu i prilikama kod as. Zehmo vam napomenuti da se drug Tomo Cadic na-la- zi u Slavoniji, kod Osijeka ali je jako bolestan. On Je naime u ratu ostao bez noge, a zdravlje ga u cijelini vrlo slabo sluzi. Daklem drug Cadic se ved davno bori sa bolesti i mje aktivno ukljuden u druStveni i politidki iivot naSe zemlje onako kako bi on zelio. Nadamo se jos dobiti po koji dopis od pojedinih drugova, pa demo vam odmah poslati zradnom. poStom, kako bi ih primili na vrijeme. Napominjemo da smo 2elili da vara za ovu prigodu polaljemo Sto viSe materijala, ali zbog velikili poslova koje smo imali ovog ljota prosto nismo mogli posvetiti vise vromena torn pitanju. draw Toliko za ovaj primite паб topli i drugarski poz- - WELLAND - PROSLAVA 25-GODIs- NJICE Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana priprema se da odrii banket u subotu 27, oktobra u U.E. dvorani Steel St u podast 2o-godi5nj- ice naSe ladnidke u Kanadi Umoljavamo пабе organizacije i druStva da toga dana ne odrzavaju svojih priredaba, ved da pro-slavu naSe koja je do sada, a i u buduce de igrati vrlo vaznu ulogu u na3em ekonomskom, politidkom i kulturno-prosvjetuo- m 2ivotu. Prircdjivacki odbor. Daj ludjaku dosla копорса, i on ce se sam objesiti CHamo u M.merikanskom brbobranu i oetaloj jrtnijkoj Slampl kako Je dolasak jURonla. enkc umjetnike grupe "Kolo" u Sjrd. I)r2a%ama i Kanadu za-par- io frlnike, i oni u vec poeli pinkali kao zaRrlJana para koja Izlazi kros pukoline kolla. "I opet e biti drmontracija, eli "Amerikantki Srbobran, nakon je izrrdao drmontra-cije- w koje u jelnici u cajednlci n untaSama priredili protiv ma-kedon- ke umjetnijke grupe "Ta-nec kad je Uta bila u Americi. I)emontracije — rll dalje --Srbobran — ce bili "moida ada i vece buduci da je komu-niza- m ptMlao ooion I drzak, i nije e naucio iz proilih demon-s', racija da je neieljeni i da Ra nitko ne trail." Dakle --drako je od "Kola ilo dolazi отато bez da je pitao tetnike da Ra hoce ili nece, nego e jedno4tarno zadovoljio time da ga kuiturni americki narod — ukljucir doeljenika iz zema-Ij- a Јиео1ат1је — radonno do-ceku- je I pozdravlja dolazak itoga. Srbobran prijeti "demon-tracijam- a kakote au bile za vrijeme poJeta "Taneca, kada u elnici i uslaSi ti£inili ruglo — ne iz vinoke umjetnoeti koju Je Tanec prikativao, nego iz avoje neotesianoti, prireitivne uroTostL pa i ekrajne zatuca-no- ti I glupootL Uapjeh Tane-c- a je bio koloalan. a cetnici i ualaie u svojim demonstra-cijam- a pokazali amo атоји mi-zeri- ja. Paleko je od na da ljudima koji uredjuja "Srbobran daje-m- o podoku kako da vode borbu pro It nvojih politikih. ideolo-ki- h i klnih protivnika. jer to nije nai zadatak. ali e ne mo-ie- mo utegnuti a da ne recemo kako a na pitanju dolaaka "Taneca" i "Kola zauteli naj-glup- lje mogue tnoiite koje je najporaznije z eetnike I u-t- ae. te dmgim elementiraa li-cni- ma njima. "Kolo". Kao to je ranije bio lntaj a "Tanecom". dolazi u Sjedinjene 1)г£ате I Kanada da prikafe naJTi&a narodna amjet-nifk- a pMtirnura Srba. Hrrata. lovenaca. Makedonaca. ltd. I kad retntci. zajedno 1 utama. pacaja a отога Тмјеа protir i "Taneea' I "Kola", oni ami ebe atatljaja n poloiaj onih : jfaka koji a napravili top Iz Yetikor dopljeg drreta, nabtli Ra Karat em. kamenjem i Wje-zo- m. Bpenli pre re a protirnikoj ojci I opaltU. pa kad e veliki - T' B020 PRPIC, Tajnik. , Stampe posjete stampe, Mnoge dutfjnc hrane (groc~r)$) diljcm cijcle zemlje je grozntca si markicami, koje da-aj'- u sojtm muJtcrijimi u onoj kolidni koliko muiterije potroic za hranu Na sakth potroJenih 10 ccnti, daje se po jedna markica NTajpnjc su cliki duJani (chain stores) pofeh na jedan ill drugi nain da%ati rrurkicc. Njih slijcde mali u tc cxfcm broju. Sa mark!-cam- a su se cak poele baiti i ne-ko- je gasolin stanice. Svi trgoci hrane joS nisu u torn kolu Stoje po strani i dekaju dok dodje jada struja da moida i njih sobom po-nes- e, ali kolo je swkim danom se лечГе Kaiu da matktrc preditaljaju wijcdnost u zamjeni za ncke pred- - mete. Trgo%d daaju i katologe na kojima su nanizant ti podam od clcktrinc rruJine za bnjinjc, pa do tostera, lonca, xagc, bicikla i radia Tu se nalaze i ci- - iene kohko ito stojt u novcu tit broju markica. Ima sttari skupljih i icftinijih, pa muJtenja moie da bira Jto hoife, %ed prema tome kohko je strpljtia da deka i da se gnjatt lepljenjem markica na do bienu kartu Л izlozi dudana su pak ispunjeni uokvirenim napisi- - ma- - We gte black diamond stamps" ih "We ghe lucky bonus stamps" ih AVe have Chantcclerc coupons" ltd. Uz to jof i "Save, Tree gifts, Free, Tree, Absolutely Free". Dobiva se dofam o nekoj eli koj lareiliro$ti. Trgovac sigumo hoce da zadrii srofu mu4teri}u, pa 0 sraki puta daje raarkke тл pfedraet, kojeg de debtti "badi. Ill pak naMa se negdje dobra duia, koja daj ncito za mka. Sto pezadi tega Je h zbtJfa rve4e za bAi Prije svega, nurkke nisu pokre- - brj oko topa mSio, trli an i ruke od radoti govorr5i: "Kad je toliko kod na polukan. ko-hko lek mora biti potaceno kod neprijatelja". I'darati nekonlro-liranl- m bjeom prntiT najve-fi-h umjetaUkih po 1 1 rnoa naroda Jagolaije za "o-e- ta tffadl Јаго1ат1је ratno je tome kao kad Hi odrezao атој -t-la-'tttl no da nabndi tiom protirnika. Amerikanei imaja dobra izrrkn za taker, trari kad kazat"DaJ ladjaka dota konopca I on ce e red am objeoitr. I — "Karwlnl СласПх" I Gcraldton, Ont. — Drugovi, ostaljam ovo naselje radi posla. Xamjeraam potraziti posao u svom zanatu i mislim da du dobiti stalno namjeStenje. Dok ne dobijem stalan posao obastavite mi slanje novine. U idudoj kampanji "Jedinstva", poradit cu §to budem mogao aktivnije, narodito za nove pretplate. Primite moj drugarski pozdrav, Kordunaa. USA. — Prijatelji, novina mi istjede za koji dan i evo u listu laljem $10.00 za obnovu, a $4.00 u fond, odnosno u podast 25-godiSnj- ice vaSe radnidke Stampe u Kanadi. zivjelo naSe "Jedinstvo", M. R. # Port Colborne, Ont. — Smatram da mi je duznost pomagati radnidku Stampu, ne samo prilikom 25-godiS-nj- ice, ved stalno Uz pretplatu Saljem $5.00 za fond, kao destitku 25-godilnji- ci. Radnik. Schumacher. — U listu vam saljem 10 dolara za obnovu i destitku, kao i dva isjedka iz "Slobodne Misli" od 1939., mislim da de interesirati ditaoce danas. Pozdrav — J. K. # Hamilton. — Drugovi, Saljem vam 5 dolara za ob-novu i 1 dolar za fond. S poStovanjem — F. H. Princeton. — U ovom listu nadi cete Order od G dolara, Sto je namijenjeno za obnovu (5 dolara) i 1 dolar za fond "Jedinstva". Uz pratski pozdrav — P. A. Victoria, B.C. — Drugovi: Saljem vam za moju ob-novu 5 dolara, 1 dolar u fond i 5 dolara za novog pret-platnik- a. Ukupno 11 dolara. 2clim vam uspjeh u radu. Moj prijateljski pozdrav, — Pozdrav — N. C. fJos jedna prevara Markice su novi napad na kupovnu moo potrosaca obuhvatila predmeti, potrage Money nuh sami trgovci hrane Pokrcnule su ih kompamjc, koje traie triiltc za ei pomenute i druge prcdmete Kako je ed poznato, triiJtc donosi profit. PoJto rcdoito triiJte nije dosta Jiroko, to su kompanij'e od- - ludile da narodu stlom prodaju ne- - Jto Dogadja se tako, da predstavnik ih agent oe kompanije dodje tr-go- cu i nagoori ga da kupuj'e markice i daje stojim muitcri;ama "badava". Trgovac sc sloii t ku-puj- e markice, recimo 100 markica za 37 i pot rrnti. Markica treba mnogo Kako j'e ed rcteno, za svakih potrosenih 10 centi daje se po jedna markica Jedan pbidm matt trgovac mora tjedno potro?iti na markice oko 75 do 100 dolara Zar de on taj tro&k sam snositi' Ne, to je njegov profit K.ko bi podriavao markice, mora povtsiti ajenu najmanje za 2 posto Oni to ne kaiu, ah tako dine Pa kako bi drugadije? U razgovoru sa trgovcima oni vele da muiterija mora kupiti hrane u vrijednosti od 1 )0 dolara dok dobije dovoljno markica da ih iz-mije- ni za jedan automatski toster u vrijednosti od 16 dolara. To se odnosi i na druge prcdmete, ved prema tome kakva im je cijena. ca (kompanije), kupe, recimo. jc-- -L-U-' dan Silex za kafu za 52 40. Potro-Sa- d mora imati 720 markica da ih zamijeni za ovaj predmct, dija jc cijena naznadena 52 70. Tu je ed profit od 30 centi Ah sve zlo nije u tome Mnogi potroSadt se zasite sabiranja i hjepljenja till markica, pa ih prcstaju zamijenjivati. Tako nastaje vehkt profit od prodanih, ali nczamijcnjenih markica. Sto viie, da bi markice vnjedile, po-troSa- dt moraju kupovati samo u jednom duanu, ne polaziti u druge dudane i traiiti manje djene. Na nckim mjestima je ustanov Ijcno da je 50 posto potroiaca prestalo za-mijenjivati markice za ogla&ne prcdmete Kad sc zna da je u ovu lukavu trgovinu uvueeno milijunc dolara, jasno je kohki profit grnu pokretadi te trgovme. Pokrcnuta je ideja da sc zako-- nom zabrani izdavanje tih marki-ca Takav zakon je postavljen jol 1905. god me, kad je jedna grupa prodavala shdne markice i nestala kad su potroSadi traiih zamjenu markica za obedane predmetc Udruienje trgovaca — Retail Merchants Association — zatraiilo jc provindjilnc Iasti u Ontariu, da sc poduzmu zakonske mjcre protiv ovog sistema Poito se pro-- vinajalna vlada oghHila torn za htjcvu, sprema se zahtjev na fede-ralno- g mmtstra pravde, da on to zabrani. S. B w&££ "Kad ti nije mog-ee- e izdria-a- li ten a a aadaSajom pUeom. docvoli da ti pred-tari- m nae najboljer adrokata za rarrod braka. Po stranicama "Borbe" "SI. Misli", "Pravde" "Novosti", "Edinosti", "Srpskog Glasnika" St raj k u Xorandi 1917. godine U jednom Joptsu tz XorJnJe, koji je objailen a "Sorastima ' 30. junujrj 19-17- . geJme, got on te o tut--Љ pottrtfo нл Urjjiale u XoranJi tliffJeH: "Pretla sm rei dva тјша oJ kola tu npan hoJ NoranJu iWmet Ltd., ttapili na ttrajk zj $Wa plate, bol[ 'ajmo aslott i za tigurttott si Oft unift Do ne davno llrajk ft bio manft t ' posit an; lirafkaii su ttrazartJi, a provmtifalna polttifa odrixtala it tlttibu oko radnika Skebort ntsu doprtmani. Vodjeni ta pttgoton 'na mtcifouttt ftdtrjlne tLtde tz-med- fu itratkafutib rxJjrj - tл tula kompaaift. alt Jo nagodbt tuje Jolio, lotnpjMifa mje bijeU prittati na opraidaii sabijttt um]e. Kroz to litavo trifemt kompj-tnj- j i njeztai tluinttt, ilupa sa protincijahtom tladom preko ra-Ji- a tu davali tzfaie. da ittup ru-da- ta Norande nift itpraran, a uedjpao je uprjrttel ruJnika tz-jar- to Ja je 80 potto UrajkaU Lolftto pott na potao za 10 (tmi povtiue po tain. Alt na 23 fanu-ar- a rttdari in sa ttotam dkctjom pokazali da stoft 95 potto kod sto fib zabtftva i da nete odt lu-pin od nftb mti za fednu ttopu Lio dokaza; is a 23. januara u 6 tati u utro dolla je povorka od oko 40O Itrafkufulib rttdara na ltrajtajku ttralu, gdje ib e dotekala tako- - dftr ttttla grupa Itrafkala. Sa lieu tnjetta bill su isto i teltkt odredi point je Oboruiam ta pen-dreci- ma i gas mm bombama poltlt tu nai zaokruiitatt. So rudari se nisu uphltlt poltctfe, tet tu zau-zt- lt nofa mjtsta tpremni te bo riti za si oje radnitko praio ako poltctfa natalt. Tako tpremni itrajkalt, a t poltctfa tekasmo do 9 sati Kada konalno poltctfa za-po- le bacanjem gasmb bomba, opaltle jedno osam puta na Itraj-kal- e, ali ont ne bele, tet Itrtto stoft na tt-Oft- m poztctama Se lezi trafe, eto ide organmrana rutja Straftolomaca, po prtlict 40 Jo 50 nftb Itrajkalt te polele uzntmtravatt i bukati na Itrajko lomce, te kad oni ttdele nalu ulu i tolidarnost, a ntmolnott pott-cij- e, potrattle te od kamo tt i Jolli. lako je teltka zima, ttle puta - po 35 stupn'ftia ispod niltice, od' lulilt tmo t-od-iti borbu Jo kona-In- e pobjeJe. Do tada tmo prepu-tial! u rudnike i u talionicu ba-tot- e, a bilo V na radu i%oko 120 Itrafkolomaca, alt u buJule ne-lem- o proputtttt u rudntk mti jed-nog fotftka btz doztole nale unije. Po zadnjof akctft poticijt, mo- ie se bez ttake Jt-ojb- e zakljutm, Ja le kompanija tkupa ta prottn-ajalno- m tladom petulali tkrhti llrajk, kao ho ft bilo 1934. go-- J me. Oto rudart morjju uzrti za ozbiijno I mobHmrati tte ide, Ja izvojuju tvoje opratJane za-htft- ve Mi rudart m Sorandi kop tmo к prfim hmjama borbt, ne temo odttupHi od nahb zabtje-ra- , a takJjer otekujtmo pomoi ed t4b rudara tjtternog Jijtta prEtetfe Ontartja i Quebtta Sft Zajedno i ttoino mt iemo prt-jfe- i-tdantHe rudmla Ja pritta-- H na ofrardane aabtfew ffr-kuju- M rudara m Sorandi.' Dofit ft afttoo § CtoU, Ion № tad штш a fugotlorrji. Prcvaranti odncsu 10 poto Deet pot zarade Kanadjana odneM razni prevarantit hez-kmpato- zni "proraateri", nadri-lijetni- ci. Taraliee I laini opera-to- ri Tih ml. To je rekao Allan Roe. npra-Tite- lj Calgary Better Bu-ine- -. Flnreaa. ROer jerretapore-pJ-oljaftuanjaproaJnnia&m-tvod- am I razbojtrom. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000326
