000328 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 4 K — A U (feO) XXIII Vrad Cavagnoli nijc inuo icne; nti vc znzlo, da li j raladenac, da 1. t udovac. Sim nije o torn nikad ono ni x svojim prijatcljem f c .arnikom tc ne bi aopde spome-n.j- .. svoje proitoMi, a Ijudi ga zato n.sj ni pitali, pa je i $ve njegovo gipodarstvo bilo zaklonjcno, ne-ku- m tajnom koprenom. Samo se rak, da kod njega iive "sestra" po imenu signora Lukrccija. Sav prd poznavaic tu iemku, jcr se ,t njczina spodoba dudno isticala izmcdju drugih icna. Bijaie to mska viia od ostalih za ditavu a.-- u, puna t siauta као гхшса ..nona. Vcliko crno oko prelije--- . '0 se kao u zmijc, das bi se ras-ter, ! iiroko, i jasne zrake iive a:i sijcvnuse tada na sve strane, kanda su rade sve oko sebe safedi, . is bi pusti!a vjedje, a tad bi ispod is..£ih uzvtnutih trepavica uz Iju-ht-u- n mijeiak usana liznuo od da-- v. do fata plamecak ak omamiti ч. jtka. 1 a signora ne bijaie suviic mla-da- . pade vjetar, moicbit i bura remcna, bjeic otpuhnulo sa obraza ir pne mladosti, al jc lice opet k.r.no, fino i pravilno bilo pod h iinom crnom kosom, padt, kako jc visoka zenska bila, vazda odje-ven- a u crno, kako je crna koprena, pnbodena velikom zlatnom zaba-daro- m. padala niz erne pramovc i blijcdo lice na ramena, svatko bi stao od cuda pred tom lijepom spo-dobo- m i ne bi ni opazio finih onih zareza po lieu, iz kojih moles' kat-kad- a ditati proJlost cijelogadovjeka. K tomu koracala je Lukrecija sitni-m- a noiicama u visokim postolicama krepko poput muikarca, dizala gla-vu msoIo, a skunjila bi je samo, kad je koga uhvatiti htiela, bijeli-m- a 1 sitnima rukama pako znala je izdx stezati na prima crnu si ma ramu; samo icdna jedina mana grdila je Lukrecijj. Grlo bijaie joj muklo i hrapavo poput paunice. No Sto zato? Muikarci kod acne ne pitaju za grlo, a za Lukreciju pitale tu 1 koliko muikc glave po a-.gre- bu. Lukrecija odvratila je icljcne pogledc muikoga pola vazda milo i drago, mladjim ispod obrva slatko 1 Irubczno, starijim iivo i iacavo, jer hladnijoj krvi trtba viic vatre, da se ugrije. Lako je razumjeti. da se u ono ' poboino' vrijeme nijc didno go-orI- o o vradcvoj sestri, jer je bio zakon, da zenska pred svijctom gleda vazda stidno u zcmlju, ma-k- ar ved i koju godinu udata bila. Lukrecija nasuprot obradala je oft iirom svijeta. a osobito u muike btkovc. Zcnske po gradu, nivlaS mine, krstile se na ime Lukreciji-no- , pa su je mlatile jezikom do ncmila. za ito lijcpa Taiijanka opet nije marili. poito je inula ne samo vraca za brata, ved i kojekakvih mogudih zaititnika, medju kojima nijc zadnji bio gospodin Ludenac. ban Slaonijc, kako ж je itampalo po gradu. Cavagnoli, valja redi, niic se vrlo brinuo za krepost svoje estre. pa je stiskao oba oka, jer je doista teiko prigovarati vebkoj gospodi i kad grijeie. Giacomo mocao se dapade u sto prilika itam- - pati u te negooj sestri prijazne uglenike. K tomu bijaSe Lukre-cija i reiki i zubata. Cavagnoli na-suprot xelik neprijatelj svakoj uz-bu- ni iivaca. Vra£ stanovao je u ne-kakv- oj zidanki pod varoiktm zi-do- m bliru Mleta£ke ulice, al kako je u tom njegovom duplju bilo, lako li se ond je iivarilo. to jc samo ћор znao, jer je i sunce malo kada imalo prilike zaviriti u te mracne zakutke. No glasovita rar-- a ko-Ii-bi nije bai morala bit ikrinia mtra boljega, jet Ijudi priahu. da ie bilo vtie puta za tihe noci cuti, kako se netko tue i psuje nera-zumlpvi- m jezikom, al je bilo dobro razabirati Cavagnolijcio brundinje i Lukrecijino o?tro krWanje. Ne bje--s minuo ni itav dan. otkako se tn ona rcdovnika svratiic u zaklon kri- - iarsko£ samewtana, kad se po podne pred лгаагел-o-m kuem zaustavi co-vte-k. cmonunjast. srednjep stasa i srcdnie dobe. SadWi po rarkom sa-knen- om zobunu za svilenim poja-so- m. po nikoi okrugtej kapi i po ktatkoj kabanki. bio jeorjek trgo-va- t. i to iz rrekomorskih Htart. kilrvih je zao prefco gedme do-bra- no k doci н Zagreb. патШ га vnieme stjep? rn-sk- og sayma. Trgo udari dva. tri pata xvekifeai a waceva Trata. Jedan ca%ak ne eva %e nAt. trcovcu smrkne oJ nerpHf" Icr. i edari eft tw vraa. Tad se "--J z Kmie strete paceca. m- -i ! a o vrarima e ctfclopt. i cm© oke rovjn napelfe — Tke je' — epiU premaAae £cnski gla hratkim jezikem. — Ne гагЈзг-е- ш sMavunski — tr'e strana vl-ik- n" jjezikoin. — Tko ts' — xiU lenska Г Е Т V A (Н istortfjki т о т a п) GUST SEN opet, no vlaikim jezikom i blaiim glasora. — Je li ovo kuii moga dragoga zemljaka Giacoma Cavagnolija, va-roSko- ga medika? — Jest, na vaia sluzbu. — Ja sam Zanetto Badoer, trgo-va-c sa Rialta iz Mletaka. Prvi put sam u ovom kraju i gradu, nemam znanca i prijana, samo me uputiie drugovi u MIecima na Jora Cavag-nol- a, Mlcdanina, taj da fe mi dati upute t nauke u stranom gradu. Je li moj zemljak kod kuiJc? — Jest — ozva se glas iza vrata. — Afolim ti se lijepo, povedi me k njemu. Zaas odmaknu se iznutra zapor, vrata se otvoriie, a na pragu pojavi se vraceva sestra. Bududi kod kude, a u Ijetnje doba, bila je poneito nchajno obucena. Gornje tijelo krivala jc slabo sputana koiulja rukava, crna suknja vukla se po zemlji, a bose noge bjese zataknutc u koznate papucc. Vrana, bujna kosa padaic niz ramena neceiljana 1 nchajno pribodena iglama. Za uhom stajala joj ruia, a sa finih uiiju vis;cle zlatne dugacke nau-hic- e. Lukrecija nije se ni pred svojim zemljakom sa Rialta sjctila djc-ojadko- ga stida niti sojeg ne-hajno- ga odijela, ei pokloni se oso-biti- m miljem, pokazav kroz pos-mijc- h svoje bijclc zubice . . . — Unidji, signore, u naJu kucfu. Momu bratu god it e'e taj pohod vrijednoga zemljaka osobito. O-pros- ti mi, te sam te toliko iza vra-ta ispitivala. Takova je tudja ze-mlj- a, takovc ljudc valja paziti i za kljuccm na svojem sjcditi. — Ah, ti si, signora, sestra vri-jednoga medika? — upita radoz-nal- o Iiadocr i poglcda tu lijepu fensku u cudu ou glave od pete. — Signora Lukrecija, jc li? Crno oko zenske zabljesnu kao munjom taknuto. — Л odaklc znai ti moje ime, Sor Badoer? — Eto vidiJ, signoro, da ti clas tde po svijctu ca do Rialta. — Ajdmo k bratu, signore — tde Lukrecija ukratko, oJinuv stranca ispod oka. Trgovac krenu tamnim hodni-ko- m za Lukrccijom, koja je pomno zabravila bila vrata. Napokon izi-djo- ie oboje u maleno, dosta ncttsto dvoriite, u kojem je tik starinskog gradskoga zida stjao vrtid ogradjen ervenim letvama. U srijedi stajala jabuka, gdjcgdje bazgov i ruiin grm, straga uz zid penjao se brJljan, a po lijchama bilo jc zasadjeno ko-jeka-ko bilje, ito ga je Sor Cavag-noli gojio za svoju lijedniclvu po-rab- u. Sad je vrad upravo stajao sred vrta, imajudi na sebi samo razga-Ijcn- u koiulju i erne suknene hlat'c tc je zalijevao svoje lickovite go-- j en ice toli iivo, da je katkada mo-no stati te rukavom obrisati si s ccla znoj. Kad u, da s Lukrccijom nctko ulazi u kucu, stavi kantu nastran, osovi glavu i razvali oci, da vidi, tko je. Lukrecija pokaza trgovcu prstom put u vrt i rece: — E%-- o brata! — zatim otvori vratasca ogradc, pusti doiljaka u vrt i podje odmah za njim. — Giacomo! cvo ti zemljaka u pohode — produlji Lukrecija i spusti sc na dugu klupu, koja je stajala rod jabukom, te uze stranca promatrati radoznalim okom. Cavagnoli razvali svoje oCi jot fire, i ustegnu nosnicc; videci pred sobom posve strano lice, dotaknu se s dva prsta svoje zamrljane svi-Icn- e kapice i kimnu ponajprije glavom, zatim ustegnu trbuiinu, ft'rn je valjda htio naznafiti po-klo- n, al ne tde nilta. Doiljaka nije taj cudnovati docck nimalo smeo. Pristupi bliie, skinu kapu i rece: I — Pozdravljam te u ime Boga i svetoga Marka. slavnoga zaltitni- - ka mietacke opcine. veleucent 1 cu- - veni medikuse slobodnoga ox-og-a grada i zemljaee moj! Godi mi sreu. da te nalazim u dobru zdrav-Ij-u i resclju. i da mogu na moj a utta dojaviti sve lijcpe i smjeme pozdrave od tvojih prijatel ja u MIe-cima. Cavagnoli poCeo se je od tog t van obtcaja prijatdjkoga pozdrava zapanjivati. er гккако raj znao. kako je toltku Kfccnike siaru za-ihii'- to i koji gi to prifateiji iz Mletaka pozdravlfaju. s droge stra-ne godilo rae je to taskanje od co-vje- ka posve strana. kefi je po se-ven svAako bto Mlecaam. Zato raSiri СагачсгкЛ srofe dcbek Hce na vrlo gJef' posmijeh. пммма dva. tri puta ramenom. kao da j ne§e srrbi. Mo fe opet poklea ezsafid кш4о. i rece: — Dobro mi ik4ao. гстЈЦсс. i srecH naSo ime Boe н torn stra-nom krafta. Bttdt rai dragim gostom i ake sam jak a cn te pomoS iii trrjetovati, veselit cu se od srex — Zato i dod'oh, vekuceni ze пЈ-аЈ- е ni — odvrati doiliak, ro-- ne&o zapinjjo i gledi]sd Lukre- - О A — ciju, koja imi je po.svoj prtlui na put j bila. Moram ti redi, tko sam. ior Cavagnoli. Zovem se Zanettt Badoer, trgovac sa Rialta. Trgujem sa svilom, 1 svilcnim suknom 1 da maskom. Oobio sam u MIetke gla. da precasno) gospodi u vasem kap-tol- u trcba puno svilne robe za stolnu crkvu, i kako im je kesa puna zlata, nc bi to po mene bio loJ posao. Zato sam i prcbrodio more. No ne poznajem tu ni kraja ni Ijudi, ni navade, ni trgovine. Raspitivao sam se kod trgovaca, koji idj u Zagreb na kraljcvski 1 markovski sajam, a oni mi spome-nuJ- c tvoje ime, sor Cavagnoli. Ti da si Mlecanin, pa da mi moicJ biti na pomoci. Narocito mi to spomenu 1 pozdravlja te ior Anto-nio Mit-hie-ti — stranac presta tu rovoriti i uprc svoje oi% iivo u vraca, koji iznenada problijedi. a i signora Lukrecija poniknu nckako i росе griskati bujnc si usne. Jedan casak Sutjcli sve troje, vrai ' 1 sestra mu od ncpiilike, stranac od nekc tajnc slasti, da se njego zemljak, glasoviti medikus, toliko prcpao bio. — Lukrecijo! Lukrccijo! — istisnu vraf, namignuv sestri — idi u kucu i pripravi dobru veccru po naicm mletackom obidaju. Nai mili gost valjda je gladan i icdan. Tu si moicmo pod cdrim ntbom pod ovom jabukom krijepiti tijelo 1 govoriti o tvojim trgovafkim po-slovim- a, Sor Badoer. Je li ti tako pravo? — Jest, Sor Cavagnoli — potvrdi trgovac ukratko. — Idi, idi, dixpi Lukrccijo! Mo-li-m tc — nastavi ti( drhtavim glasom. Lukrecija dignu se poneito zlo-voljn- o, poneito oklijcvajuifi, al munji iz Badocrova oka kanda joj jc pospjeiila korak. Poniknute gla-ve koracaie u kucu i pocc nekako naslulivati, po ccm taj trgovac sa Rialta poznaje njczino ime. Stranac cledaJc za njom, i opa- - ziv, da je zaila u kudu, okrenu sc brzo k vracu, oiinu ga okom i rede hrlo: — Giacomo? — Sta jc? — Ti jxjznajcS Antonija Michi-cla- , zlatara? — VtS trznu se i oklijcvo dasak. — Poznajem — izmuca vrad u pol glasa. — Ben! Ti si poznavao i starije-g- a mu brata Pavla, novdara kraj crkvicc San Giacomo sul Rialto. Je li? — Jcsam — odvrati Giacomo, drSdudi. — Ben! A bolje je pokojnoga starca poznavala Ijikrecija, tvoja nazovisestra. — Jest — dahnu Giacomo. — Bencssimc! Ti poznajeS i Ije-karnidko- ga pomodnika Giacomo Rusullija? — Da. — Sta je sada? A? SutiS? Ta valjda znai! — Vrad. — Eto! Benisime! Kako mu je sada ime? —. Giacomo Cavagnoli — odgo-vo- ri vrad, jedva diiudi. — Bravo! Pogodio si! Eto. vidiS, slani medikuse, da te ze-mljak dobro poznaje — nasmjehnu se trgovac zlorado, dok se je vrad kamenio od straha. Obojica iudahu jedan das. Trgo-vac stajaSe kao ukopan. te je iaca-vim- a svojima odima motrio vrada. koji ie sumrtav sruitao cclam gla- - --u i ruke zuredi u zcmlju, kao zlo-din- ac stojedi pod vjeSalima. — Da, da, dragi Rustelli. da redern Cavagnoli — nasmija se trgovac zmijski i lupi vrada dlanom po ramenu — vidii, sve sc to zna. Cekaj, zcmljadc! Redi cu ti vile! Pocrijeiim h u tern, a ti --ne popravi slorodno! Lukrecijine djavolaste odi, bujno joj tijelo zapaliSe vje-Jto- m glumom mitri pepeo starog Iudjaka novdara. Lukreaja posta mu priljeinicom. Kad se je bila ugrijala Ijudski o mi lost i starca. kad je bila iznjuikala. da u njega ima sila zlata i srebra, dosjeti se djavoliji. Starac Mkhieli htjede je oieniti. al mlada preptaii se sta-ri- h kosti. koje grohocu kao SerH orasi. Voljela je wnati AgQ bcz starca. — Tc se rvadje a nnoJji ncici Lukrecnin redftk. moida docta vodi ktseta. Ijekamidki pomodnik Giacprao. koft si je preoebro za-pam- tie Ms, pi'ye ma gosfedar etrov cuva. Jeke. Rte . . . da redee) Cavaenoli? Bio je dakako mlai od starog novdara Hitra iemk primaffii rodfaka na газфе hifde rake, na svoje rack grudi. sprzi пм iarlam odima panet, a itfi ma сје-krri- ma daia. Ledfak Ratetlt bade Lakrecifi festok etrev na Riahe. Zar ne, bit de tako. dragi zernHacc? — Vrauj. ne odcovorfr nlita. drhta Je sve xiSe, kanda gi trese groznicx (Nastavk de se) TELEVIZIJA Л ЈткШЕ&- - ч VII Wally Ko-.t- er and Jove Hahn have returned to (Ж TV weekly spectacular C.ros-Canad- a Hit Parade '." The two xalits had a busy and interesting summer, touring many parts of the country making guest appearances and filling night club engagements. — {CBC Picture Service) m !. i... i- ---aii ' SPORTSKE VESTI Cchoslovaci pobijedili Juffoslavcnc u noffometu Beograd, 1. okt. — Cchcslova-dk- i nogomctaii juder su prvi put savladali najbolju jedanaestorieu Jugoslavije u Bcogradu. Dvadeset i dctvrti susret izmedju Cehoslova- - dkc i Jugoslavije zavriio se zaslu-zeno- m pobjedom gost iju sa 2:1, (1:0). Jugoslavenski reprczenta-tivc- i prctrpjeli su i tredi poraz pred sojom publikom u ovoj godini i joi viSe ogolcli ionako veoma siro-m- a Jan bilans ovogodiinje sezone. Istog dana u Pragu su igrale "B" reprezentacije Cehoslovadkc i Jugo-slavije, sa rczultatom 2:1 u korist Jugoslavena. Madjnrski nogomctasi pobijedili sovjetskc Moskva, 23. sept. — Madjarski nogomctaii su danas pred 106.00O gledalaca na novom centralnpm sta-dio- nu "Lenjina" uspjcli da savla-daj- u rcprczentaciju Sovjetskog Sa-ve- za sa 1 :0. To jc prvi poraz tima Sovjetskog Saveza na svom tcrenu. U Budimpciti su igrale "B" re-prezentacije sa rezultatom 2:0 za Madjare. Nova zrtvn atomskc bom be Osamnaestoga septembra umro je u Hiroiimi 25 godiinji stolar Kimio Mukoda, kao irtva A-bom-- be, badene na taj grad prije 1 1 go-din- a. Ljcdnici su konstatirali a-kut- no naglo pomanjkanjc vclikih kolidina bijelih knnih zrnaca, po-sljedi- cu radioaktivnog zradenja, kojem jc Mukoda, kao djedak, pri napadu 19-45- . godine bio izloicn. Time se broj umrlih od posljedica zradenja, samo u toku ove godine, popto na 14 osoba. U Japanu cc sc piadili lokomitiva na atomski p opon Japanski biro za icljeznicka is-traiia-nja je saopdio da su zavrie-n- i planovi za izgradnju pne ja-pans- ke lokomotive na atomski po-go- n. Lokomotiva de biti dugadka 29.3 metara, a visoka 7 metara. Ona de modi saobradati osam mje-se- a bez opskrbljivanja gorivom. To znadi da de prijedi 155.000 ki-lomet-ara uz prosjednu brzinu od 190 kilometara na sat. RESTAURANT NA PRODAJI Prodajemo vrlo unosan resta-urant sa otvorenorn kuhinjom (open kitchen). Cijcna umje-ren- a. Nw'dani potog (down payment) nije velA. Za ostale informacije ptSite iii Idno po sjetke: KAY OPEM KITCHEN RESTAURANT 92 Bloor Street West. Toronto. Ont. TRAzI SE DJEVOJKA Potrefcoa nam je djcvejka za epci kadni posao. Ustevi sa dobri. Iraa svoja vlastitu sebe sa zaho-de-m. Aatomarsko pranje i saienje rubl ja. Mjesccna ptada 5S5.0O. Telephone RE 546? r-r,-'''- V'-'. Л'Л'Л','Х-'Л- ' — 1 U INIadjarskoj cc sc izdati "Zbornik jiiRoslavcnskih pripovjedaca" BudimpeSta. — Madjarski knji-zevni- k Kalman Dudas, poznat vet kao preodilac Goranovih pjesama i Krleiinih djela (Gospoda Glem-b- a jevi, Leda) na madjarski, pri-prcm- a sada "Zbornik -- jugoslaven-skih pripovjedada", koji de uskoro izadi u Budimpciti. Od hrvatskih pisaca u zborniku dc izadi novele iii ulomci iz romana A. Senoe, E. Kumidida, A. Kovadida, Ks. S. Djal-skq- g, J. Lcskovara, J. Kozarca, Vj. Novaka, A. G. MatoSa, Na- - zora, Slavka Kolara, Ccsarca i M. Krleie. Ncdano je, Kalman Dudas zavriio i prijevod Cosidca romana "Koreni", koji sc ved nalazi u itampi. Zna na pamet 50,000 stihova Stijepan Jonjid pok. Ivana iz sela Grubina (opdina Imotski) star 51 godinu zna napamct prcko 180 narodnih pjesama s oko 50 hiljada stihova. Stjcpan Jonjid pjcsme, koje zna napamct, pjeva bcz pratnje gusala. Takvi narodni рјел-ad- i su vrlo rijctkt. Osim narodnih pjesama, Stjcpan Jonjid zna napamct joS prcko 300 narodnih pripovijedaka i oko 200 narodnih zagonetaka i pitalica. Zahvaljujudi samo svojoj sjajnoj i fcnomcnalnoj memoriji Stjcpan J an j id s Iakocom pamti pjcsme koje prodita iii duje. Njemu je dovoljno da jednom prodita manju, a dva put vedu pjes-m- u pa da je ved zapamti. U sclu Grubinama postoji joS nckoliko Ijudi, koji znaju dosta pjesama iii prida napamct, ali joi nitkood njih nije dostigao memoriju ovog pri-prost- og i skromnog seljaka. "U Rostima kod mcdvjcdaM Nedavno je u istambulskom ve-dcrnje- m Iistu ' AkJam" objavljcna ncobidna vijest o jednom mladjom seljaku iz Centralne Anadolije koji je tri dana provco "u gostima kod medvjeda". Oyaj mladid jc radio na njivi ncdaleko od sela Kale, kad je iznenada osjetio uda-ra- c u Icdja, koji ga je bacio na zc-mlju. Kad se osvijestio, naSao se u najdubljem dijelu pedinc jednog medvjeda. Mladid je puna tri da-na pokulavao da pobjegne iz pe-- dine, ali mu je medvjed uvijek to spredaraa Konadno su scljaci, tragajudi za mladidem, pronaili pedinu i ubili medvjeda. Celavo covjecanstvo Jedan britaeski lijednik tvrdi, da e'e dovjedanstvo za 500.000 godina edekvtti. Tada vie n+tko ne de tmati kose, kao ito 4nas nema d4aka po tijeki On j doiao do tog zaklfudka spoiedpvanjem go-Alitf- ih satistika ceiavesti. Tree! po vclicini biscr na svijctu U jednoj fkottkt. kofu M lAvatili fapansri гЉаН sa breda "Kijo Maru u Araiura xnera. nadfen je bJser najvede vrqednosti Njegova tciina iznosi 16 karata, pa je prema tome tredi po veliuni poznati biser na $л I}etu. KNJIGE Slu?aj e doRodio nedarno: Jedan amcricki senator poka-za- o je izdavaeu koji je bio poz-va- n prrd cenatsLu ittrainu ko-misi- ju, LnjiRu e krifavom onto-tno- m tranicom. Na omotu jc nacrtan mladic, koji u jednoj ruri drii odjeJfcnu glavu nke djevojke, a u drugoj sjtkiru. — Smatrate li da je to uWu-no- ? pitao je senator. — - Naravno, — odgovorio je izdara. — Neukueno bi bilo kad bi mladid drlao glavu malo vie, tako da bi te vidjelo, kako kaplje krv. — Vama krv kaplje iz uta! odgovorio je senator. To je tamo jedna epizoda ii dikusija I istraga koje tie u-pra- vo u ovo doba vode u anglo-aski- m zemljama o "comic-ftripoim- a i Sundliteraturi. Osobito je posaHt, odnosno po-pla- va takve literature zahvatila I'SA. Samo u godini 1952. pro-dan- o je u amerifkim gradovima takve "literature za 840 mill-jun- a dolara. t projeku je avaki Amerianin kupio pet nvezaka utripova, a na --tvaki pvezak ra-cu- na e da dolazi po очат fita-1- . Mnoga amerika djera, kako pokazuju i-pit-ivanja uitelja i psihologa, mogu da u jednoj . edmici doslovce progutaju i do totinu avezaka, a ik ni 200 niu jo5 rekordna cifra. A ni odranli ne nemaju time pohva-lit- i: medju citaoce Rtripo--" u braja ne po nekim anketaiua oko 93 posto amertfkih gradjana ih dobi, a "-- " posto gradjana uope i ne cita nita drugo! "cUti, zdravi I normalni gra-dja- ni iedjaju za jezom i krvlju! — primlj-ll- o je jedan ameriki kriticar za te cifre. Kako jc poccla poplava stripova Itilo je to godine 189S. Jed. noga je dana amerifki novinnki crta£ Dirk инао u obu glavnog urednika "New York Journal i predloiio mu nekoliko epizoda u crteiima, koji ou bill nalik na fuvene crtane i ntlhovanc epi-co- de dvojire djeaka u.Maxa i Moritca" Wilhelma IIucha. U-red- nik je odmah najuJio novu mogudnoKt zarade i naruio £i tavu neriju o djejfackim podva-lam- a I puinama, a djeaci u na kraju svake epizode morali biti kainjeni za avoje podvige. Itilo je to prije 57 godina. Crtac je ri davno mrtav — ali erija tih epizoda јоч i danan izlaci u A meriri. Generacije anonimnih iii manje anonimnih crtafa na njoj u ке Izmijenile. Takvi tripovi au nevini! Me djutim, prvi oblik Saljlvih epi-zoda koje ки CeSe bile popra-den- e ftihom, a manje rjeju, do. Jivlo je u toku vremena ogrom nu tranformaciju. — ZamUlite, kale jedan amr-ri- Hi novinar, da u obi Rvoje djece pronadjete like objeenih, n izbuljenim оЛта, iznakaZene leeve, ncene muenja, nilovanja I razbojnttkih prepada! Л unto I preeizne analomnke crtele Iju di, na kojima u otrelicam oz-nafr- na tnjeota, kako ne ovjek more "udarcem noge u podrucje nrca ill udarcem u aranu arte-rij- u onenpoobiti za "daljnju borbu. Sve to pruZaju takozva. VESELJE ZA FAKIRSKU DJECICU — Koliko ste stari? — pita su-da- c svjedokinju. — Pazite, vi ste pod zaklctvom i morate istinu go-voriti. — Tridesct pet godina i ncko-liko mjeseci — odgovori icna. — Koliko mjeseci ? — inzistirao je sudac. — Sto dvadeset i osam. POLIGAMIJA I MONOTONIJA Studcntica pita profesora, kakav je strudni izraz za mnogoienstvo. "Poh'garraja , odgmtn profoor. A obratno od toga?" piU ona dalje. "Monotenija!" odgovori on rastreseno. OSTVARENA ZELJA "Kad sam bto djo£ak pricae jc neki adsekat. aj%ea mi Џ b4a ambksfa, da postanem fft.~ "Je K? rede jejev kJijent, "Onda dertkam na шрјеАмГ NIJE TAZUMJELA Neka iena kfa fe namteravaka putevati u Palestinu mteres+rala se a remticlcora ure4e. koja se sve znjesta raogu posrctiti automobilora. Kad joj je dinovnTk rekao, da tz Dana u Bcersbeba vodi dobra ce-- 'i UZASA ne IIerrer-boo- k ("Knjige uiaea), "erije jeze u milijun-ski- m nakladama iz tjedna u tje dan). N'ije slucajno da eu izdaa{i. kojima u polovi a atripotima I edicijama najgore vrate vrlo lukrativni, pokuiali navesti neke pedagoge i psihologe, da oprav daju njihovu djelatnot. Takva obrana izgledala bi ovaku: Hu duel u avakom fovjeku drije maju pritajeni agreaivni i okrutni nagoni, bolje da ih ne jovjek rijei promatranjem li ka. nego li da postane zloinac! Naravno, takva obrana und-literatu- re i kriminalintifkih atripova poiva na ntaklenim nogama. Upravo piho1ozi, pe-dag- ozi i kriminalUti upozora-vaj- u. da ne kriminalitet omladi. ne, ne namo u tTSA, ve i u Ve likoj Hritatniji. pa zatim u Za. padnoj Njcmatkoj, JFento poti?e Sundliteraturom i kriminalitif. kim eminijama na televiziji. Itilo je vel govora i u naioj &tampi o nluaju, kako je jedan americki maloljetnik nanrnuo na nvoju majku nn2em, kada je ona htjela da inkopa televizijnki aparat za vrijeme neke emUlje роч-е1еп- е kriminalu. Nedavno ne deulo јом karakteri.tiniji nluaj u englenkom gradu film-gow- u: gotovo ntotinjak djece jedne Ikol vijfudi je navalilo na groblje namjerom da uhvate tnboZnjeg "vamplra na ieljez nlm zublma. Intraga je poka. zala, da ne radi o maovno) pniliozl djece pod utjecajem lo. vg ntlra. Signal za uzbunu Uzbuna oko tih produkata postaje na Zapadu nve veda. Jedan dio americkih izdavafa amatraju da je ta uzbuna hiMe rif na i bez ounovi, ali ?ini ne da de ipak pobijedili umjereniji i trezveniji krug Irdavaca, koji je odluio da oenuje avoje via. ntito kontrolno tijelo. Knglenki Donji dom takodjer razmatra i zakon proliv "Aundliterature. I'edagozi, medjutim, upozora-vaj- u da ne problem ne mole ri jeSitl jednostavnim iiezava-nje- m ill polafenjem ntripoa i kriminall.liekih atezaka a tril-nt- a. Velika potralnja nvjedocl, da u aamom atripu ima nekih elemenata, koji bi ne dali inko-rinti- ti bolje nego doada. Slika, bila ona crtana ill prenenena preko telctizije, ima lento mno-g- o vedu augentivnu mod nego gola rlje. Lainl nvijet gang. ntera, ntmlra, ubiatava i potjera treba nadomjentiti necim boljim, pa makar u atarom obliku. S druge ntrane, problem u USA jent i u kudnom odgojut djeca au u pratilu prevlSe nama, pre-puSte- na televiziji i atripovima. A kad ne roditelji konadno do njete, obifno je prrkaano. Dva naentgodiSnji djedak Howard Тиапк pontao je nimbol zla, ko jega nu amerlfkoj omladini i djei nanljeli ntripovl kriminal nog nadrlaja. On je dZepnim noZem ubio nvog ?.godi(njeg druga u igri. I'riznanje je gla nilo ovakot "Svaki put, kad vi-di- m nliku, zamiiljam da nudjr-luje- m . . . Ja ne I gram clodinca. Moj prijatelj ne ге1о Igrao aa mnom. Onda am ga ubio, kako nam to vidio na alikama. sta, ona je priznala: "Nisam ni znala da su Dan i Dccrsheba mjc-sta- . Uvijck sam mislila, da su to mui i zena kao Sodorna i Gomo- - ra TREBA JOJ DATI MOGL'CNOST Trgovac pticama pita ienu, koja je sinod kod njega kupila papigu: rKaiete da papiga niita ne go %-o-ri. A jeste li joj za to dali i mo gudnosti?" KEMIJSKI RAT Kernljskj rat star je preko dvije hiljade godina, tj. vodi se joi od onda, kada м dje-.o- ce podeJe up©-trcbJj-av- ati пмгне da privuku rmrf- - karte. 2RTVA MODERNOG POKUCSTVA Vettka trgovadka tvrtka pfwe-dt- & anfcet raedfv svefim nwte rifama, pe4ariia cm j ovo pttanfe; 'K&fi je hk demmurtan faktor. kefi vas je naveo da latftte afravo nai pteizvoA?" Jedan je edgevw wake gtatto: "Domtnantan faktor. kefi me je na-%-e- o da kjpim val protzvod bila je too' a lena," HUMOR
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 16, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-10-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000181 |
Description
Title | 000328 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | STRANA 4 K — A U (feO) XXIII Vrad Cavagnoli nijc inuo icne; nti vc znzlo, da li j raladenac, da 1. t udovac. Sim nije o torn nikad ono ni x svojim prijatcljem f c .arnikom tc ne bi aopde spome-n.j- .. svoje proitoMi, a Ijudi ga zato n.sj ni pitali, pa je i $ve njegovo gipodarstvo bilo zaklonjcno, ne-ku- m tajnom koprenom. Samo se rak, da kod njega iive "sestra" po imenu signora Lukrccija. Sav prd poznavaic tu iemku, jcr se ,t njczina spodoba dudno isticala izmcdju drugih icna. Bijaie to mska viia od ostalih za ditavu a.-- u, puna t siauta као гхшса ..nona. Vcliko crno oko prelije--- . '0 se kao u zmijc, das bi se ras-ter, ! iiroko, i jasne zrake iive a:i sijcvnuse tada na sve strane, kanda su rade sve oko sebe safedi, . is bi pusti!a vjedje, a tad bi ispod is..£ih uzvtnutih trepavica uz Iju-ht-u- n mijeiak usana liznuo od da-- v. do fata plamecak ak omamiti ч. jtka. 1 a signora ne bijaie suviic mla-da- . pade vjetar, moicbit i bura remcna, bjeic otpuhnulo sa obraza ir pne mladosti, al jc lice opet k.r.no, fino i pravilno bilo pod h iinom crnom kosom, padt, kako jc visoka zenska bila, vazda odje-ven- a u crno, kako je crna koprena, pnbodena velikom zlatnom zaba-daro- m. padala niz erne pramovc i blijcdo lice na ramena, svatko bi stao od cuda pred tom lijepom spo-dobo- m i ne bi ni opazio finih onih zareza po lieu, iz kojih moles' kat-kad- a ditati proJlost cijelogadovjeka. K tomu koracala je Lukrecija sitni-m- a noiicama u visokim postolicama krepko poput muikarca, dizala gla-vu msoIo, a skunjila bi je samo, kad je koga uhvatiti htiela, bijeli-m- a 1 sitnima rukama pako znala je izdx stezati na prima crnu si ma ramu; samo icdna jedina mana grdila je Lukrecijj. Grlo bijaie joj muklo i hrapavo poput paunice. No Sto zato? Muikarci kod acne ne pitaju za grlo, a za Lukreciju pitale tu 1 koliko muikc glave po a-.gre- bu. Lukrecija odvratila je icljcne pogledc muikoga pola vazda milo i drago, mladjim ispod obrva slatko 1 Irubczno, starijim iivo i iacavo, jer hladnijoj krvi trtba viic vatre, da se ugrije. Lako je razumjeti. da se u ono ' poboino' vrijeme nijc didno go-orI- o o vradcvoj sestri, jer je bio zakon, da zenska pred svijctom gleda vazda stidno u zcmlju, ma-k- ar ved i koju godinu udata bila. Lukrecija nasuprot obradala je oft iirom svijeta. a osobito u muike btkovc. Zcnske po gradu, nivlaS mine, krstile se na ime Lukreciji-no- , pa su je mlatile jezikom do ncmila. za ito lijcpa Taiijanka opet nije marili. poito je inula ne samo vraca za brata, ved i kojekakvih mogudih zaititnika, medju kojima nijc zadnji bio gospodin Ludenac. ban Slaonijc, kako ж je itampalo po gradu. Cavagnoli, valja redi, niic se vrlo brinuo za krepost svoje estre. pa je stiskao oba oka, jer je doista teiko prigovarati vebkoj gospodi i kad grijeie. Giacomo mocao se dapade u sto prilika itam- - pati u te negooj sestri prijazne uglenike. K tomu bijaSe Lukre-cija i reiki i zubata. Cavagnoli na-suprot xelik neprijatelj svakoj uz-bu- ni iivaca. Vra£ stanovao je u ne-kakv- oj zidanki pod varoiktm zi-do- m bliru Mleta£ke ulice, al kako je u tom njegovom duplju bilo, lako li se ond je iivarilo. to jc samo ћор znao, jer je i sunce malo kada imalo prilike zaviriti u te mracne zakutke. No glasovita rar-- a ko-Ii-bi nije bai morala bit ikrinia mtra boljega, jet Ijudi priahu. da ie bilo vtie puta za tihe noci cuti, kako se netko tue i psuje nera-zumlpvi- m jezikom, al je bilo dobro razabirati Cavagnolijcio brundinje i Lukrecijino o?tro krWanje. Ne bje--s minuo ni itav dan. otkako se tn ona rcdovnika svratiic u zaklon kri- - iarsko£ samewtana, kad se po podne pred лгаагел-o-m kuem zaustavi co-vte-k. cmonunjast. srednjep stasa i srcdnie dobe. SadWi po rarkom sa-knen- om zobunu za svilenim poja-so- m. po nikoi okrugtej kapi i po ktatkoj kabanki. bio jeorjek trgo-va- t. i to iz rrekomorskih Htart. kilrvih je zao prefco gedme do-bra- no k doci н Zagreb. патШ га vnieme stjep? rn-sk- og sayma. Trgo udari dva. tri pata xvekifeai a waceva Trata. Jedan ca%ak ne eva %e nAt. trcovcu smrkne oJ nerpHf" Icr. i edari eft tw vraa. Tad se "--J z Kmie strete paceca. m- -i ! a o vrarima e ctfclopt. i cm© oke rovjn napelfe — Tke je' — epiU premaAae £cnski gla hratkim jezikem. — Ne гагЈзг-е- ш sMavunski — tr'e strana vl-ik- n" jjezikoin. — Tko ts' — xiU lenska Г Е Т V A (Н istortfjki т о т a п) GUST SEN opet, no vlaikim jezikom i blaiim glasora. — Je li ovo kuii moga dragoga zemljaka Giacoma Cavagnolija, va-roSko- ga medika? — Jest, na vaia sluzbu. — Ja sam Zanetto Badoer, trgo-va-c sa Rialta iz Mletaka. Prvi put sam u ovom kraju i gradu, nemam znanca i prijana, samo me uputiie drugovi u MIecima na Jora Cavag-nol- a, Mlcdanina, taj da fe mi dati upute t nauke u stranom gradu. Je li moj zemljak kod kuiJc? — Jest — ozva se glas iza vrata. — Afolim ti se lijepo, povedi me k njemu. Zaas odmaknu se iznutra zapor, vrata se otvoriie, a na pragu pojavi se vraceva sestra. Bududi kod kude, a u Ijetnje doba, bila je poneito nchajno obucena. Gornje tijelo krivala jc slabo sputana koiulja rukava, crna suknja vukla se po zemlji, a bose noge bjese zataknutc u koznate papucc. Vrana, bujna kosa padaic niz ramena neceiljana 1 nchajno pribodena iglama. Za uhom stajala joj ruia, a sa finih uiiju vis;cle zlatne dugacke nau-hic- e. Lukrecija nije se ni pred svojim zemljakom sa Rialta sjctila djc-ojadko- ga stida niti sojeg ne-hajno- ga odijela, ei pokloni se oso-biti- m miljem, pokazav kroz pos-mijc- h svoje bijclc zubice . . . — Unidji, signore, u naJu kucfu. Momu bratu god it e'e taj pohod vrijednoga zemljaka osobito. O-pros- ti mi, te sam te toliko iza vra-ta ispitivala. Takova je tudja ze-mlj- a, takovc ljudc valja paziti i za kljuccm na svojem sjcditi. — Ah, ti si, signora, sestra vri-jednoga medika? — upita radoz-nal- o Iiadocr i poglcda tu lijepu fensku u cudu ou glave od pete. — Signora Lukrecija, jc li? Crno oko zenske zabljesnu kao munjom taknuto. — Л odaklc znai ti moje ime, Sor Badoer? — Eto vidiJ, signoro, da ti clas tde po svijctu ca do Rialta. — Ajdmo k bratu, signore — tde Lukrecija ukratko, oJinuv stranca ispod oka. Trgovac krenu tamnim hodni-ko- m za Lukrccijom, koja je pomno zabravila bila vrata. Napokon izi-djo- ie oboje u maleno, dosta ncttsto dvoriite, u kojem je tik starinskog gradskoga zida stjao vrtid ogradjen ervenim letvama. U srijedi stajala jabuka, gdjcgdje bazgov i ruiin grm, straga uz zid penjao se brJljan, a po lijchama bilo jc zasadjeno ko-jeka-ko bilje, ito ga je Sor Cavag-noli gojio za svoju lijedniclvu po-rab- u. Sad je vrad upravo stajao sred vrta, imajudi na sebi samo razga-Ijcn- u koiulju i erne suknene hlat'c tc je zalijevao svoje lickovite go-- j en ice toli iivo, da je katkada mo-no stati te rukavom obrisati si s ccla znoj. Kad u, da s Lukrccijom nctko ulazi u kucu, stavi kantu nastran, osovi glavu i razvali oci, da vidi, tko je. Lukrecija pokaza trgovcu prstom put u vrt i rece: — E%-- o brata! — zatim otvori vratasca ogradc, pusti doiljaka u vrt i podje odmah za njim. — Giacomo! cvo ti zemljaka u pohode — produlji Lukrecija i spusti sc na dugu klupu, koja je stajala rod jabukom, te uze stranca promatrati radoznalim okom. Cavagnoli razvali svoje oCi jot fire, i ustegnu nosnicc; videci pred sobom posve strano lice, dotaknu se s dva prsta svoje zamrljane svi-Icn- e kapice i kimnu ponajprije glavom, zatim ustegnu trbuiinu, ft'rn je valjda htio naznafiti po-klo- n, al ne tde nilta. Doiljaka nije taj cudnovati docck nimalo smeo. Pristupi bliie, skinu kapu i rece: I — Pozdravljam te u ime Boga i svetoga Marka. slavnoga zaltitni- - ka mietacke opcine. veleucent 1 cu- - veni medikuse slobodnoga ox-og-a grada i zemljaee moj! Godi mi sreu. da te nalazim u dobru zdrav-Ij-u i resclju. i da mogu na moj a utta dojaviti sve lijcpe i smjeme pozdrave od tvojih prijatel ja u MIe-cima. Cavagnoli poCeo se je od tog t van obtcaja prijatdjkoga pozdrava zapanjivati. er гккако raj znao. kako je toltku Kfccnike siaru za-ihii'- to i koji gi to prifateiji iz Mletaka pozdravlfaju. s droge stra-ne godilo rae je to taskanje od co-vje- ka posve strana. kefi je po se-ven svAako bto Mlecaam. Zato raSiri СагачсгкЛ srofe dcbek Hce na vrlo gJef' posmijeh. пммма dva. tri puta ramenom. kao da j ne§e srrbi. Mo fe opet poklea ezsafid кш4о. i rece: — Dobro mi ik4ao. гстЈЦсс. i srecH naSo ime Boe н torn stra-nom krafta. Bttdt rai dragim gostom i ake sam jak a cn te pomoS iii trrjetovati, veselit cu se od srex — Zato i dod'oh, vekuceni ze пЈ-аЈ- е ni — odvrati doiliak, ro-- ne&o zapinjjo i gledi]sd Lukre- - О A — ciju, koja imi je po.svoj prtlui na put j bila. Moram ti redi, tko sam. ior Cavagnoli. Zovem se Zanettt Badoer, trgovac sa Rialta. Trgujem sa svilom, 1 svilcnim suknom 1 da maskom. Oobio sam u MIetke gla. da precasno) gospodi u vasem kap-tol- u trcba puno svilne robe za stolnu crkvu, i kako im je kesa puna zlata, nc bi to po mene bio loJ posao. Zato sam i prcbrodio more. No ne poznajem tu ni kraja ni Ijudi, ni navade, ni trgovine. Raspitivao sam se kod trgovaca, koji idj u Zagreb na kraljcvski 1 markovski sajam, a oni mi spome-nuJ- c tvoje ime, sor Cavagnoli. Ti da si Mlecanin, pa da mi moicJ biti na pomoci. Narocito mi to spomenu 1 pozdravlja te ior Anto-nio Mit-hie-ti — stranac presta tu rovoriti i uprc svoje oi% iivo u vraca, koji iznenada problijedi. a i signora Lukrecija poniknu nckako i росе griskati bujnc si usne. Jedan casak Sutjcli sve troje, vrai ' 1 sestra mu od ncpiilike, stranac od nekc tajnc slasti, da se njego zemljak, glasoviti medikus, toliko prcpao bio. — Lukrecijo! Lukrccijo! — istisnu vraf, namignuv sestri — idi u kucu i pripravi dobru veccru po naicm mletackom obidaju. Nai mili gost valjda je gladan i icdan. Tu si moicmo pod cdrim ntbom pod ovom jabukom krijepiti tijelo 1 govoriti o tvojim trgovafkim po-slovim- a, Sor Badoer. Je li ti tako pravo? — Jest, Sor Cavagnoli — potvrdi trgovac ukratko. — Idi, idi, dixpi Lukrccijo! Mo-li-m tc — nastavi ti( drhtavim glasom. Lukrecija dignu se poneito zlo-voljn- o, poneito oklijcvajuifi, al munji iz Badocrova oka kanda joj jc pospjeiila korak. Poniknute gla-ve koracaie u kucu i pocc nekako naslulivati, po ccm taj trgovac sa Rialta poznaje njczino ime. Stranac cledaJc za njom, i opa- - ziv, da je zaila u kudu, okrenu sc brzo k vracu, oiinu ga okom i rede hrlo: — Giacomo? — Sta jc? — Ti jxjznajcS Antonija Michi-cla- , zlatara? — VtS trznu se i oklijcvo dasak. — Poznajem — izmuca vrad u pol glasa. — Ben! Ti si poznavao i starije-g- a mu brata Pavla, novdara kraj crkvicc San Giacomo sul Rialto. Je li? — Jcsam — odvrati Giacomo, drSdudi. — Ben! A bolje je pokojnoga starca poznavala Ijikrecija, tvoja nazovisestra. — Jest — dahnu Giacomo. — Bencssimc! Ti poznajeS i Ije-karnidko- ga pomodnika Giacomo Rusullija? — Da. — Sta je sada? A? SutiS? Ta valjda znai! — Vrad. — Eto! Benisime! Kako mu je sada ime? —. Giacomo Cavagnoli — odgo-vo- ri vrad, jedva diiudi. — Bravo! Pogodio si! Eto. vidiS, slani medikuse, da te ze-mljak dobro poznaje — nasmjehnu se trgovac zlorado, dok se je vrad kamenio od straha. Obojica iudahu jedan das. Trgo-vac stajaSe kao ukopan. te je iaca-vim- a svojima odima motrio vrada. koji ie sumrtav sruitao cclam gla- - --u i ruke zuredi u zcmlju, kao zlo-din- ac stojedi pod vjeSalima. — Da, da, dragi Rustelli. da redern Cavagnoli — nasmija se trgovac zmijski i lupi vrada dlanom po ramenu — vidii, sve sc to zna. Cekaj, zcmljadc! Redi cu ti vile! Pocrijeiim h u tern, a ti --ne popravi slorodno! Lukrecijine djavolaste odi, bujno joj tijelo zapaliSe vje-Jto- m glumom mitri pepeo starog Iudjaka novdara. Lukreaja posta mu priljeinicom. Kad se je bila ugrijala Ijudski o mi lost i starca. kad je bila iznjuikala. da u njega ima sila zlata i srebra, dosjeti se djavoliji. Starac Mkhieli htjede je oieniti. al mlada preptaii se sta-ri- h kosti. koje grohocu kao SerH orasi. Voljela je wnati AgQ bcz starca. — Tc se rvadje a nnoJji ncici Lukrecnin redftk. moida docta vodi ktseta. Ijekamidki pomodnik Giacprao. koft si je preoebro za-pam- tie Ms, pi'ye ma gosfedar etrov cuva. Jeke. Rte . . . da redee) Cavaenoli? Bio je dakako mlai od starog novdara Hitra iemk primaffii rodfaka na газфе hifde rake, na svoje rack grudi. sprzi пм iarlam odima panet, a itfi ma сје-krri- ma daia. Ledfak Ratetlt bade Lakrecifi festok etrev na Riahe. Zar ne, bit de tako. dragi zernHacc? — Vrauj. ne odcovorfr nlita. drhta Je sve xiSe, kanda gi trese groznicx (Nastavk de se) TELEVIZIJA Л ЈткШЕ&- - ч VII Wally Ko-.t- er and Jove Hahn have returned to (Ж TV weekly spectacular C.ros-Canad- a Hit Parade '." The two xalits had a busy and interesting summer, touring many parts of the country making guest appearances and filling night club engagements. — {CBC Picture Service) m !. i... i- ---aii ' SPORTSKE VESTI Cchoslovaci pobijedili Juffoslavcnc u noffometu Beograd, 1. okt. — Cchcslova-dk- i nogomctaii juder su prvi put savladali najbolju jedanaestorieu Jugoslavije u Bcogradu. Dvadeset i dctvrti susret izmedju Cehoslova- - dkc i Jugoslavije zavriio se zaslu-zeno- m pobjedom gost iju sa 2:1, (1:0). Jugoslavenski reprczenta-tivc- i prctrpjeli su i tredi poraz pred sojom publikom u ovoj godini i joi viSe ogolcli ionako veoma siro-m- a Jan bilans ovogodiinje sezone. Istog dana u Pragu su igrale "B" reprezentacije Cehoslovadkc i Jugo-slavije, sa rczultatom 2:1 u korist Jugoslavena. Madjnrski nogomctasi pobijedili sovjetskc Moskva, 23. sept. — Madjarski nogomctaii su danas pred 106.00O gledalaca na novom centralnpm sta-dio- nu "Lenjina" uspjcli da savla-daj- u rcprczentaciju Sovjetskog Sa-ve- za sa 1 :0. To jc prvi poraz tima Sovjetskog Saveza na svom tcrenu. U Budimpciti su igrale "B" re-prezentacije sa rezultatom 2:0 za Madjare. Nova zrtvn atomskc bom be Osamnaestoga septembra umro je u Hiroiimi 25 godiinji stolar Kimio Mukoda, kao irtva A-bom-- be, badene na taj grad prije 1 1 go-din- a. Ljcdnici su konstatirali a-kut- no naglo pomanjkanjc vclikih kolidina bijelih knnih zrnaca, po-sljedi- cu radioaktivnog zradenja, kojem jc Mukoda, kao djedak, pri napadu 19-45- . godine bio izloicn. Time se broj umrlih od posljedica zradenja, samo u toku ove godine, popto na 14 osoba. U Japanu cc sc piadili lokomitiva na atomski p opon Japanski biro za icljeznicka is-traiia-nja je saopdio da su zavrie-n- i planovi za izgradnju pne ja-pans- ke lokomotive na atomski po-go- n. Lokomotiva de biti dugadka 29.3 metara, a visoka 7 metara. Ona de modi saobradati osam mje-se- a bez opskrbljivanja gorivom. To znadi da de prijedi 155.000 ki-lomet-ara uz prosjednu brzinu od 190 kilometara na sat. RESTAURANT NA PRODAJI Prodajemo vrlo unosan resta-urant sa otvorenorn kuhinjom (open kitchen). Cijcna umje-ren- a. Nw'dani potog (down payment) nije velA. Za ostale informacije ptSite iii Idno po sjetke: KAY OPEM KITCHEN RESTAURANT 92 Bloor Street West. Toronto. Ont. TRAzI SE DJEVOJKA Potrefcoa nam je djcvejka za epci kadni posao. Ustevi sa dobri. Iraa svoja vlastitu sebe sa zaho-de-m. Aatomarsko pranje i saienje rubl ja. Mjesccna ptada 5S5.0O. Telephone RE 546? r-r,-'''- V'-'. Л'Л'Л','Х-'Л- ' — 1 U INIadjarskoj cc sc izdati "Zbornik jiiRoslavcnskih pripovjedaca" BudimpeSta. — Madjarski knji-zevni- k Kalman Dudas, poznat vet kao preodilac Goranovih pjesama i Krleiinih djela (Gospoda Glem-b- a jevi, Leda) na madjarski, pri-prcm- a sada "Zbornik -- jugoslaven-skih pripovjedada", koji de uskoro izadi u Budimpciti. Od hrvatskih pisaca u zborniku dc izadi novele iii ulomci iz romana A. Senoe, E. Kumidida, A. Kovadida, Ks. S. Djal-skq- g, J. Lcskovara, J. Kozarca, Vj. Novaka, A. G. MatoSa, Na- - zora, Slavka Kolara, Ccsarca i M. Krleie. Ncdano je, Kalman Dudas zavriio i prijevod Cosidca romana "Koreni", koji sc ved nalazi u itampi. Zna na pamet 50,000 stihova Stijepan Jonjid pok. Ivana iz sela Grubina (opdina Imotski) star 51 godinu zna napamct prcko 180 narodnih pjesama s oko 50 hiljada stihova. Stjcpan Jonjid pjcsme, koje zna napamct, pjeva bcz pratnje gusala. Takvi narodni рјел-ad- i su vrlo rijctkt. Osim narodnih pjesama, Stjcpan Jonjid zna napamct joS prcko 300 narodnih pripovijedaka i oko 200 narodnih zagonetaka i pitalica. Zahvaljujudi samo svojoj sjajnoj i fcnomcnalnoj memoriji Stjcpan J an j id s Iakocom pamti pjcsme koje prodita iii duje. Njemu je dovoljno da jednom prodita manju, a dva put vedu pjes-m- u pa da je ved zapamti. U sclu Grubinama postoji joS nckoliko Ijudi, koji znaju dosta pjesama iii prida napamct, ali joi nitkood njih nije dostigao memoriju ovog pri-prost- og i skromnog seljaka. "U Rostima kod mcdvjcdaM Nedavno je u istambulskom ve-dcrnje- m Iistu ' AkJam" objavljcna ncobidna vijest o jednom mladjom seljaku iz Centralne Anadolije koji je tri dana provco "u gostima kod medvjeda". Oyaj mladid jc radio na njivi ncdaleko od sela Kale, kad je iznenada osjetio uda-ra- c u Icdja, koji ga je bacio na zc-mlju. Kad se osvijestio, naSao se u najdubljem dijelu pedinc jednog medvjeda. Mladid je puna tri da-na pokulavao da pobjegne iz pe-- dine, ali mu je medvjed uvijek to spredaraa Konadno su scljaci, tragajudi za mladidem, pronaili pedinu i ubili medvjeda. Celavo covjecanstvo Jedan britaeski lijednik tvrdi, da e'e dovjedanstvo za 500.000 godina edekvtti. Tada vie n+tko ne de tmati kose, kao ito 4nas nema d4aka po tijeki On j doiao do tog zaklfudka spoiedpvanjem go-Alitf- ih satistika ceiavesti. Tree! po vclicini biscr na svijctu U jednoj fkottkt. kofu M lAvatili fapansri гЉаН sa breda "Kijo Maru u Araiura xnera. nadfen je bJser najvede vrqednosti Njegova tciina iznosi 16 karata, pa je prema tome tredi po veliuni poznati biser na $л I}etu. KNJIGE Slu?aj e doRodio nedarno: Jedan amcricki senator poka-za- o je izdavaeu koji je bio poz-va- n prrd cenatsLu ittrainu ko-misi- ju, LnjiRu e krifavom onto-tno- m tranicom. Na omotu jc nacrtan mladic, koji u jednoj ruri drii odjeJfcnu glavu nke djevojke, a u drugoj sjtkiru. — Smatrate li da je to uWu-no- ? pitao je senator. — - Naravno, — odgovorio je izdara. — Neukueno bi bilo kad bi mladid drlao glavu malo vie, tako da bi te vidjelo, kako kaplje krv. — Vama krv kaplje iz uta! odgovorio je senator. To je tamo jedna epizoda ii dikusija I istraga koje tie u-pra- vo u ovo doba vode u anglo-aski- m zemljama o "comic-ftripoim- a i Sundliteraturi. Osobito je posaHt, odnosno po-pla- va takve literature zahvatila I'SA. Samo u godini 1952. pro-dan- o je u amerifkim gradovima takve "literature za 840 mill-jun- a dolara. t projeku je avaki Amerianin kupio pet nvezaka utripova, a na --tvaki pvezak ra-cu- na e da dolazi po очат fita-1- . Mnoga amerika djera, kako pokazuju i-pit-ivanja uitelja i psihologa, mogu da u jednoj . edmici doslovce progutaju i do totinu avezaka, a ik ni 200 niu jo5 rekordna cifra. A ni odranli ne nemaju time pohva-lit- i: medju citaoce Rtripo--" u braja ne po nekim anketaiua oko 93 posto amertfkih gradjana ih dobi, a "-- " posto gradjana uope i ne cita nita drugo! "cUti, zdravi I normalni gra-dja- ni iedjaju za jezom i krvlju! — primlj-ll- o je jedan ameriki kriticar za te cifre. Kako jc poccla poplava stripova Itilo je to godine 189S. Jed. noga je dana amerifki novinnki crta£ Dirk инао u obu glavnog urednika "New York Journal i predloiio mu nekoliko epizoda u crteiima, koji ou bill nalik na fuvene crtane i ntlhovanc epi-co- de dvojire djeaka u.Maxa i Moritca" Wilhelma IIucha. U-red- nik je odmah najuJio novu mogudnoKt zarade i naruio £i tavu neriju o djejfackim podva-lam- a I puinama, a djeaci u na kraju svake epizode morali biti kainjeni za avoje podvige. Itilo je to prije 57 godina. Crtac je ri davno mrtav — ali erija tih epizoda јоч i danan izlaci u A meriri. Generacije anonimnih iii manje anonimnih crtafa na njoj u ке Izmijenile. Takvi tripovi au nevini! Me djutim, prvi oblik Saljlvih epi-zoda koje ки CeSe bile popra-den- e ftihom, a manje rjeju, do. Jivlo je u toku vremena ogrom nu tranformaciju. — ZamUlite, kale jedan amr-ri- Hi novinar, da u obi Rvoje djece pronadjete like objeenih, n izbuljenim оЛта, iznakaZene leeve, ncene muenja, nilovanja I razbojnttkih prepada! Л unto I preeizne analomnke crtele Iju di, na kojima u otrelicam oz-nafr- na tnjeota, kako ne ovjek more "udarcem noge u podrucje nrca ill udarcem u aranu arte-rij- u onenpoobiti za "daljnju borbu. Sve to pruZaju takozva. VESELJE ZA FAKIRSKU DJECICU — Koliko ste stari? — pita su-da- c svjedokinju. — Pazite, vi ste pod zaklctvom i morate istinu go-voriti. — Tridesct pet godina i ncko-liko mjeseci — odgovori icna. — Koliko mjeseci ? — inzistirao je sudac. — Sto dvadeset i osam. POLIGAMIJA I MONOTONIJA Studcntica pita profesora, kakav je strudni izraz za mnogoienstvo. "Poh'garraja , odgmtn profoor. A obratno od toga?" piU ona dalje. "Monotenija!" odgovori on rastreseno. OSTVARENA ZELJA "Kad sam bto djo£ak pricae jc neki adsekat. aj%ea mi Џ b4a ambksfa, da postanem fft.~ "Je K? rede jejev kJijent, "Onda dertkam na шрјеАмГ NIJE TAZUMJELA Neka iena kfa fe namteravaka putevati u Palestinu mteres+rala se a remticlcora ure4e. koja se sve znjesta raogu posrctiti automobilora. Kad joj je dinovnTk rekao, da tz Dana u Bcersbeba vodi dobra ce-- 'i UZASA ne IIerrer-boo- k ("Knjige uiaea), "erije jeze u milijun-ski- m nakladama iz tjedna u tje dan). N'ije slucajno da eu izdaa{i. kojima u polovi a atripotima I edicijama najgore vrate vrlo lukrativni, pokuiali navesti neke pedagoge i psihologe, da oprav daju njihovu djelatnot. Takva obrana izgledala bi ovaku: Hu duel u avakom fovjeku drije maju pritajeni agreaivni i okrutni nagoni, bolje da ih ne jovjek rijei promatranjem li ka. nego li da postane zloinac! Naravno, takva obrana und-literatu- re i kriminalintifkih atripova poiva na ntaklenim nogama. Upravo piho1ozi, pe-dag- ozi i kriminalUti upozora-vaj- u. da ne kriminalitet omladi. ne, ne namo u tTSA, ve i u Ve likoj Hritatniji. pa zatim u Za. padnoj Njcmatkoj, JFento poti?e Sundliteraturom i kriminalitif. kim eminijama na televiziji. Itilo je vel govora i u naioj &tampi o nluaju, kako je jedan americki maloljetnik nanrnuo na nvoju majku nn2em, kada je ona htjela da inkopa televizijnki aparat za vrijeme neke emUlje роч-е1еп- е kriminalu. Nedavno ne deulo јом karakteri.tiniji nluaj u englenkom gradu film-gow- u: gotovo ntotinjak djece jedne Ikol vijfudi je navalilo na groblje namjerom da uhvate tnboZnjeg "vamplra na ieljez nlm zublma. Intraga je poka. zala, da ne radi o maovno) pniliozl djece pod utjecajem lo. vg ntlra. Signal za uzbunu Uzbuna oko tih produkata postaje na Zapadu nve veda. Jedan dio americkih izdavafa amatraju da je ta uzbuna hiMe rif na i bez ounovi, ali ?ini ne da de ipak pobijedili umjereniji i trezveniji krug Irdavaca, koji je odluio da oenuje avoje via. ntito kontrolno tijelo. Knglenki Donji dom takodjer razmatra i zakon proliv "Aundliterature. I'edagozi, medjutim, upozora-vaj- u da ne problem ne mole ri jeSitl jednostavnim iiezava-nje- m ill polafenjem ntripoa i kriminall.liekih atezaka a tril-nt- a. Velika potralnja nvjedocl, da u aamom atripu ima nekih elemenata, koji bi ne dali inko-rinti- ti bolje nego doada. Slika, bila ona crtana ill prenenena preko telctizije, ima lento mno-g- o vedu augentivnu mod nego gola rlje. Lainl nvijet gang. ntera, ntmlra, ubiatava i potjera treba nadomjentiti necim boljim, pa makar u atarom obliku. S druge ntrane, problem u USA jent i u kudnom odgojut djeca au u pratilu prevlSe nama, pre-puSte- na televiziji i atripovima. A kad ne roditelji konadno do njete, obifno je prrkaano. Dva naentgodiSnji djedak Howard Тиапк pontao je nimbol zla, ko jega nu amerlfkoj omladini i djei nanljeli ntripovl kriminal nog nadrlaja. On je dZepnim noZem ubio nvog ?.godi(njeg druga u igri. I'riznanje je gla nilo ovakot "Svaki put, kad vi-di- m nliku, zamiiljam da nudjr-luje- m . . . Ja ne I gram clodinca. Moj prijatelj ne ге1о Igrao aa mnom. Onda am ga ubio, kako nam to vidio na alikama. sta, ona je priznala: "Nisam ni znala da su Dan i Dccrsheba mjc-sta- . Uvijck sam mislila, da su to mui i zena kao Sodorna i Gomo- - ra TREBA JOJ DATI MOGL'CNOST Trgovac pticama pita ienu, koja je sinod kod njega kupila papigu: rKaiete da papiga niita ne go %-o-ri. A jeste li joj za to dali i mo gudnosti?" KEMIJSKI RAT Kernljskj rat star je preko dvije hiljade godina, tj. vodi se joi od onda, kada м dje-.o- ce podeJe up©-trcbJj-av- ati пмгне da privuku rmrf- - karte. 2RTVA MODERNOG POKUCSTVA Vettka trgovadka tvrtka pfwe-dt- & anfcet raedfv svefim nwte rifama, pe4ariia cm j ovo pttanfe; 'K&fi je hk demmurtan faktor. kefi vas je naveo da latftte afravo nai pteizvoA?" Jedan je edgevw wake gtatto: "Domtnantan faktor. kefi me je na-%-e- o da kjpim val protzvod bila je too' a lena," HUMOR |
Tags
Comments
Post a Comment for 000328