Jedinstvo, October 16, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 81 (703)
u v o
TORONTO, TUESDAY,
Sudovi su postali velika
opasnost unijama
Kad je na nedavnoj sjednici Toronto Labour Coun-cil
diskusirana situacija u provinciji Quebec stvorena
mijesanjem sudova u radnicka pitanja, jedan od govor-nik- a
je upozorio, da ono sto se dogadja u Quebecu
"mole sutra dase dogodi u ostalim provincijama.-uklju-ci- v Ontario". I ako je doticni vjerovao da ce se kvebe-sk- a
praksa prosiriti na Ontario, on sigurno nije znao da
ce to dogoditi tako skoro.
Radi se o slijedecem: Tehni6ki uposlenici (iniinjeri
itd.) u poduzecu Canadian General Electric u Peterbo-rough
odlucili su da se organizuju u uniju: American
Federation of Technical Engineers. Provincijalni odbor
za radni£ka pitanja (Labour Relations Board) je proveo
izbore i proglasio uniju zakonitom. Kompanija je protiv
toga apelira na sud i £lan Vrhovnog suda Ontaria Dal-to- n
Wells je ovih dana poni§tio odluku, i stvarno zabra-ni- o
tehni£arima da se organiziraju u uniju.
Odluka suca Wellsa izazvala je veliku uzbunu u
redovima svih unija. Poduzeti su koraci da se apelira na
Vrhovni sud Kanade.
Ovaj slu£aj potvrdjuje da se sudovi sve vise pretva-raj- u
u orudje poslodavaca za suzbijanje unija odnosno
uskracivanje prava radnim ljudima da se organiziraju i
bore za svoja prava. Kako smo ranije u nekoliko navrata
istakli, to je narocito velikog maha uzelo u provinciji
Quebec . . . gdje caruje Duplessis . . .
Predstavnici radniCkih unija smatraju da odluka
suca Wellsa predstavlja opasnost za sve unije prije svega
zato, sto potkopava provincijalni zakon koji izricito za-branju- je
mijesanje sudova u radni£ka pitanja i odre-djuj- e
nadleznost odbora za radni£ka pitanja. Ako ova
odluka ostane na snazi, onda ce sudovi modi da opovrga-vaj- u
i druge odredbe zakona — vrata su im Sirom otvo-ren- a.
U torn slucaju zakon bi izgubio svaku vrijednost,
a to bi imalo teskih posljedica.
Predstavnici unija isto tako veliku opasnost vide u
odluci suca Wellsa, da su iniinjeri i ostali tehniCari dio
upravljajuceg nparata (management personel) i zato no
mogu pripadati unijama. To je jedna posve nova klasi-fikaci- ja
tehni6kog osoblja I dosiie vrlo daleko, osobito
kad se ima u vidu porast automatizacije, koja zahtjeva
visoku kvalifikaciju radniku
Kako smo rekli prije, unije su odlu£i]c apelirati na
Vrhovni sud Kanade To je spor proces i kostat ce mnogo
novaca (oko 10.000 dolara). Organizovano radnistvo
treba poduprijeti taj korak, ali istovremeno i traziti po-jacan- je
radniCkog zakonodavstva, kako bi se onemo-gucJl- o
poslodavcima da koriste sudove kao sredstvo za
suzbijanje radni£kih unija odnosno uskracivanje prava
radnim ljudima da se udruiuje za zastitu svojih interesa
i unapredjenje svoga polozaja.
Povecanje trgovine
izmedju Istoka
i Zapada
Trgovina izmedju Istoka i
Zapada (komunistitkih i ne-komunisti- ckih zemalja) u
toku 1955. porasla je za 24
posto, saopcava ameri£ka
vlada.
U toku 1954. vrijednost
izmjenjene robe iznosila je
3 milijarde 600 milijuna do-lara,
a u 1955. godini 4 mi-lijarde
460 milijuna.
Od osobitog je znacaja
porast trgovine sa N. R. Ki-no- m, koja je u prosloj go--
Kako saopcava TASS.
Ifet "Izvjestija" iz-rala- va
aezadevoljstve sa
sevjetske-kaaadsk- e
trgovine.
"Izvjestija' pise da
sovjetsko-kanadsk- e tr-- a govine zadriavaju
n I k)
Sjed. Drzave ignorisale
kanadski protest
Javlja se iz Washingtona
da je ameriika vlada odba-cil- a kanadski protest protiv
americkog osvajanja kanad-sko- g
pSenicnog trzista.
Kanada je protestirala
povodom prodaje
1,800.000 tona pSenice Bra-zili- ji pod pogodnim finan-cijski- m uslovima brazi- -
lijski novae), ali uz uvjet da
ce Brazilija i iduce tri go-di- ne kupiti pseni-c- u
za koju ce plati dolarima.
Na taj nacin Kanada je is-kljuc- ena iz brazilijskog
triista, sto je teiak udarac.
minacione restrikcije na-metnu- te Kanadi po Sjed.
Drz&vama.
"IzvjesUja" dalje kaie da
razvitak trgovine spreiavaju
i "mali ali utjecajni" kanad-ski
krugovi. koji ne iele
zbl.ienja izmedju Kanade i
SSSR -a,
dini iznosila 805 milijuna ! jer Brazilija je dosad spa-dola- ra
prema milijuna u dala medju glavne kupce
1954. kanadske pSenice.
Sovjeti nezadovoljni stanjem trgovine sa Kanadom
sovjetski
stanjem
razvi- -
tak
"diskri--
americke
(za
americku
669
OCTOBER 16. 1936
U Vijecu sigurnosti ucinjen korak naprijed u
pravcu mirnog rjesenja Sueskog problema
Svjctska sindikalna fede--
racija podrzava egipatski
stav
Kairo. — Svjetska sin-dikalna
federacija uputila
je brzojav kongresu egi-patsk- ih sindikata, u kome
podrzava egipatski poziv
radnicima cijelog svijeta
na olidarnost s obzirom
na "britanske i francuske"
prijetnje da se obustavi
normalno funkcioniranje
Sueskim kanalom".
'Sueski mjescc' n
Indiji
New Delhi. — Scindijski sa-j- et
za mir uputio je apel za odr-iavan- je
"Sueskog mjescca" u ok-tobr- u.
IJ saopenju, koje je osdje obja-ljen- o,
Savjet poziva se komitetc
za mir u Indiji i druge organizacije
zaintcrcsirane za miroljubho rje-Jcnj- e
sueskog pitanja, da odria-vaj- u
mitinge, na kojima bi bila iz-raze-na
solidarnost naroda Indije s
narodom Egipta u "obrani egipat-sko- g
nacionalnog smcreniteta, kao
i u odbijanju nametanja kolonijalne
dominacije Egiptu".
Za sluzbu na Sucskom
kanalu uvjezbava se
120 pilota
Port Said. — Prema sluibenim
podacima, koje je objavila cgipat-sk- a
upraa Sucskoga kanala, u Port
Saidu se sada uvjezbava 120 pilota
iz stranih zemalja. Na kanalu sada
radi 89 potpuno spremnih i izsje-ibani- h
egipatskih pilota.
Prema izjavi predstasnika uprave
Egipat je primio iz razhcitih kra-jev- a
svijeta sedam hiljada molbi,
u kojima razlifiti pomorci traie, da
budu primljeni u sluibu kao piloti
na Sucskom kanalu.
11 poljskih pilota
otputovalo u Suez
London. — Kako jaxlja Radio-Varsav- a,
11 poljskih pilota, koji
su se pnjavili za rad u Suezu ot-putov- ali
su avionom za Kairo
23 azijsko-africk- e zemlje traiit ce da se nitanie
Alzira iznesc pred
Generalnu sktipstinu
UN
New York. — Predstaxnici 23
аГпЛо-azijsk- e zemlje u Ujedinje-m- m
narodima jednoglasno su od-lui- li
da zatraie da sc pitanje Al-ii
ra unese u dnevni red Generalne
skupJtine Ujedinjenih naroda, koja
£e po!eti 12. nocmbra ose godine
Indonczija cc zahtijevati
da sc pitanje Zap. Irijana
unese u dnevni red Gene-ralne
skuptine UX
Nc' York — Predstavnik indo-nezijs- ke
delegacife u L'ledmjemm
narodima izjavio je da £e Indone-zij- a
zahtijnatu da se na dnevni red
zas jedan џ Gcnerakie skapJune
UN. uklfu€i i pitanje ra£anfa In-donez- hi
Zapadnog Irijana (2Lipad-n- e Noe Gvmeje'h ko se $a4a
nalazi pod hotandskom uprawwi.
XR Kina. upostavila
odnosc sa 23 zemlje
Peking. — NR Kina je
za posljednjih sedam go-di- na uapostavila diplomat
ke odnose sa 28 zemalja
u kojima iivi jedna mill--jar- da
ljudi. Ekonomiki i
kulturni sporazumi za
kljuceni u sa 22 zemlje.
(Nova Kina).
PRICE 5 PER COPY
Rje&avanje Sueskog pro-blema
u okviru Ujedinjenih
naroda (Vijece sigurnosti)
pokazalo se plodnim i ako
se nastavi sigurno de dovesti
do sporazuma. Zlo je u tome
sto Velika Britanija i Fran-cusk- a
ne pokazuju mnogo
volje za daljne pregovore i
opet su pocele prijetiti pri-mjeno- m oruzane sile (govor
premijera Edena).
Rezultat dosadaSnjih pre-govo- ra je usvajanje principa
za mirno гјебепје Sueskog
problema, koji su prihvaceni
jednoglasno. Ti principi je- -
su : (1) blobouna plovidba
kanalom za sve zemlje, bez
otvorene ili prikrivene dis-kriminac- ije; (2) Po5tivanje
egipatskog suverenitet.i; (3)
odstranjivanje svake politi-ke- ;
(4) nadin odredjivanja
naplata i njihova visina utvr-di- t
ce se ugovorom izmedju
Egipta i korisnika kanala;
(5) jedan dio prihoda od
uplata bit 6c stavljen na
stranu za unapredjenje ka-nala;
(6) u slucaju spora,
kao i sporna pitanja izme-dju
kompanije Sueskog ka-nala
i Egipta rjesit ce se
arbitracijom.
Postavilo se pitanje kako
ove principe sprovesti u
praksu. Britanija i Francu-sk- a, poduprte po Sjedinje-ni- m Driavama su predloiile
rczoluciju koja kaze da se
to najbolje mozc ostvariti
putem prijedloga usvojenih
na prvoj Londonskoj konfe-renci- ji
o kanalu, a to su bili
britanski i francuski prijed-loz- i, koje je Egipat katego-riC-ki
odbio. Ta rezolucija je
propala, jer je SSSR upotre-bi- o "veto". Protiv je glasala
i Jugoslavija.
Sta 6c dalje biti te§ko je
reci. Nadati se da ce prego-vor- i
biti nastavljeni.
Poslije odbacivanja za-pad- ne rezolucije britanski
ministar vanjskih poslova
Llo3d je pregovarao sa a-mer- ikim tlriavnim sekreta-ro- m Dullesom. Novine pisu
da je Lloyd predlozio da se
'J°5 ovaj tjedan stavi u kre- -
P°si pian o Konsienju капа
la (udruicnje korisnika)
bez privole Egipta i ako bu-de
potrebno da se upotrebi
oruiana sila Dulles je Lloy-d- u kazao da ce prijedlog
razmotriti i odgovor dati dl-plomats- kim
putem.
Istog dana (14. oktobra)
kad je Vijece sigurnosti raz-matra- lo
britansko-francusk- u rczoluciju, britanski premi-je- r
Eden je odriao govor u
gradu Llandudno, Wales, te
je izmedju ostalog rekao da
ce Velika Britanija nastavit
pojacavanjem vojnih sila u
istocnom dijelu Sredozem- -
nog mora.
Rodezija. — RodezijU
je zahvatio nov talas straj-kev- a. Pored rudara koji
atrajkuju i?e od dvije ne-dje-lje
i 22.000 2eljezni6a-r- a
proglasilo je petednev-n- i
itrajk traieci bolje rad-n- e
u si eve.
Indija Preke 4П.ООЛ
rudara u ugljenem basene
u blizini Kalkute. nalazi
se Vec deset dana u Straj-k- u
Oni zahtjevaju da im
se vrate povlastlce i doda- -
Argentinska stampa trazi
izgon Ante Pavelica
Jedan dio argentmske
tampe objavio je nedavno
dlanke u kojima se postavlja
pitanje boravka i djelatnosti
Ante Pavelica i ustasa u Ar-gentina
u sklopu djelatnosti
ostalih fasista koji su se na-stan- ili
u Argentini poslije
Drugog svjetskog rata.
List "La Vanguardia" o-bja- vio je nedavno £lanak
pod naslovom "Ante Pavelic
treba da bude protjeran iz
na§e zemlje", u kome se iz-medju
ostalog kaze :
"La Vanguard ia" objavi-la
je prije dva dana clanak
pod nalsovom "Na5a teza o
izbjeglim diktatorima", pre
ma kojoj nijedna zemlja ne
smije da bude skloniSte za
propale tirane. Taj clanak
je potstakao mnoge gradja-n- e da nam pisu u vezi sa si- -
tuacijom Koja se sivara s
obzirom na cinjenicu da se
u nasoj sredini nalazi Ante
Pavelid. Biv§i sef kolabora-cionistidk- e hrvatske driavc
koju je Hitler stvorio u toku
rata, ubjedjeni i priznati
ratni zlodinac — cije se za-nima- nje
moze upoznati na
jezivim stranicama knjige
"Kaput" od Kurcija Mala-part- ea — dosao je u Argen- -
i
Kako saopcava agencija
Reuters (12. oktobra) cen-tral- ni
organ
komunista "Borba" u £lanku
posvecenom nedavnim raz-govori- ma Tita i Hru§cova
pobija tvrdnje da je izmedju
Sovjetskog Saveza i Jugosla-vije
do§lo do ozbiljnih nesu-glasic- a.
"Borba" ka2e da u pogle-dim- a
sovjetskih i jugosla-venskih
komunista postoji
razlika, ali to nije novo i o
tome su sada
misljenja."
"Borba" kritizira jedan
dio zapadne Stampe zbog
tuma2enja
prcgovora.
o
u SSSR
Beograd — Jugopres je izdao
slijedee saopcenje:
Patrijarh Vikentije, na Ida de-legac- ije
Srpske prao$Iane crkc,
otputovat e prih dana oktobra u
Moskvu, u posjetu Ruskoj crkxi.
U pratnji Patrijarha nalazit ie
se danaest crkenih dostojanste-nika- ,
medju kojima mitropolit Do-brobosan-ski
Nektarije, episkop su-mad- iki
Vaterijan, episkop brani-(evs- Vi
Hrizostom, episkop banat-sk- i
Visarion, predsjednik Sax era
druienja pxasslanih seifenika
prota Milan Smiljanif. paroh Ru-sk- e
crkse u Deogradu Vitalije Ta-rasije- v.
Delegacija odlazi u Soxjctski Sa- -
vex na poziv patrijarha Ruske pra- -
1лхн!а-п- е crke Alekseia.
ci kojih su nedavno liieni.
Japan. — Preko sto hi-ljada
radnika u japan-ski- m deltcanama stupile je
a Strajk. Radhici zahtje-vaj- a
poveane plata. Ta-kodj- er strajkuje nekoliko
hiljada drugih radnika.
Austrija. — 1. oktobra
stupilo je u Itrajk oko
15.000 austrijskih pekara
zahtjevajuci povilenje na-dni- ca. Predstavnici slndl
kata Izjavljuju da strajk
tinu za vrijeme diktature. I
ovdje je ostao. Ne znamo
gdje iivi i sta radi, iako
mnogi znaju za njegovo dje-lovan- je
u okviru "Alijansa
libertadora nacionalista". U-ostal-om,
to drustvo moze
da koristi njegovu profesio-naln- u
spremnost . . . "Prema procjeni medju-narodn- e
komisije za repara-cije- ,
koja se sastala u Parizu
1945. godine, jugoslavenske
zrtve u ratu sa Njemackom
dostigle su 1,706.000 lica, to
zna6i 34 posto od ukupnih
gubitaka saveznidkih snaga
(izuzimajudi SSSR i Poljsku
koje nisu ucestvovale na
konferenciji). Od devet Ju-goslave- na jedan je izgubio
zivot. Medju njima 40 000
intelektualaca, 90 000 kvali-fikovan- ih radnika, desetine
hiljada djece, iena, staraca
i neboraca. Veliki dio ovih
"Borba" porice sukob izmedju Sovjetskog
Saveza Jugoslavije
jugoslavenskih
"izmjenjena
"senzacionalnog"
Saopcenje posjeti
Patrijarhe Vikentija
irtava stradao je u NDH,
koja je rodjena jednom pro-klamacijo- m
od tri redka : j "Firer naredjuje da se stvori
NDH. Dekret broj 2959 -- od
14. aprila 1911. Feldmarsal
Vajks". Na celo ove "dria-ve- "
bio je postavljen Ante
Pavelic, koji je poslije neko-liko
dana naredio da se
stvore koncentracioni logori
Istovremeno sa tim podelo
se govoriti o novom povezi-vanj- u
komunistifikih i radni-6ki- h
partija u svijetu. O
tome je navodno govoreno i
na sastanku Tita i Hruscova.
Iz Washingtona se javlja
da su americki vladajuci
krugovi dosli do zakljucka
da Jugoslavija ostaje neza- -
visna od --Moskve pa ce joj
nastavit ekonomsku pomoc.
Na 15. oktobra u Beograd
je doputovala dclcgacija
madjarskih komunista na
celu sa sekretarom partije
Erno Gero. Otprije se nalazi
delegacija talijanskih ko-munista,
a za koji dan ce
doputovati delegacija fran-cusk- ih komunista.
797 ranjeno u antjameri- -
ckim demonstracijama
u Japanu
U mjestu Sunaknwa, bli-z- u Tokia, doslo je do burnih
nntiamerickih demonstra-cij- a, koje su trajale dva
dana. '
Demonstracije je prouzro-Cil- a
ameriSka odluka da
proiire svoju tamosnju voj-n- u bazu, sto je znadilo odu-ziman- je
zemlje tamosnjim
seljacima.
Ranjeno je 797 osoba, u-klju- fiv 75 policajaca. Mno-go
je uhapSenih.
Mnogo mrtvih u ncrcdima
u Honpr Konfiru
Posljednje vijesti iz Hong
Konga kaiu da je u nemiri-m- a, koji eu izbili prije tje-dan
dana, poginulo 47 lica.
Broi ranienih sc ne zna. a
broj uhapSenih prelazi
2500. I
пебе prestatt sve dok ne
budu zadovoljeni zahtjevi
pekara.
Lebanom. — Dvije hi-lja- de petsto radnika upo-slen- ih
po Irak Petroleum
Co. obustavili su rad Uz
protesta pretiv etpuitanja
131 radnika.
Francuska. — Franc-sk- a je zahvacena valom
Strajkova za povisicu nad-nic- a.
( Broj itrajkala pre- lazi 80 000.
Strajkovi po svijetu
u kojima je bilo тибепо, za-davljen- o, ubijeno i spaljeno
viSe od 800.000 ljudskih bi-6- a, ukljucujudi tu i 2ene i
djecu. U jasenovaCkom logo-r- u bilo je ubijeno 12.000
djece brutalnim udarcem 6c-ki-da
u glavu. U Iogoru u
Djakovu zitvorenici su 1943
godine bili namjerno pomje
sani sa tifusarima. Smrtnost
je bila strahovita.
"Drfanje i kriminal Ante
Pavelica vec su osudjeni.
Nema nikakve obrane ni
obja§njenja. "Ia Vanguar-dia- "
koja je zatrazila da se
juznoameridke granice za-tvo- re za biv§e tirane, ne mo-ze
cutati kada je u pitanju
boravak krvnika Pavelica u
пабој zemlji. Ponavljamo
da nam nije poznato u kom
kraju zemlje iivi i Sta radi.
Njegovo mjesto boravka, u
svakom slucaju nije zndatak
koji se na nas odnosi."
Clanke slidne sadriinc, u
kojima se sa negodovanjem
pi5e o djelatnosti usta§kih i
drugih fasista u Argentini
objavili su nedavno i listovi
"La bora", zatim "Nuoa
era" i "ArgentiniSes tages-blat-",
organ пјетабке ma- -
njine.
PreRfovori o naknadi Ju-ffoslaven- ima koji su bili
podyrgnuti vivo — ckspe-rimenti- ma u nacistickim
logori ma
Beograd. — Vlada Zapadne Nje-mac- le
izjavila je spremnost da,
saglasno preporukama Generalne
skupitine UN, pnzna prao na
naknadu onim Jugoslav enskim dr
iatljanima koji su za rijeme Dru-gog
svjetskog rata bill podvrgnuti
u nacisticim logortma i-o-ckspe-ri-mentima,
i zbog toga i danas trpc
posljedice. Pod %io-cksperimenti-- ma
smatraju se oni mcdicinski
ckspcrimenti koji sc rse na iisim
licima.
U Beograd (c doputovati jedna
delegacija zapadnonjemafke Iade,
sastaljena od diplomatskih sluibc-nik- a
i iijefnika, koja fc s jugo-slavcnski- m
prcdstanicinu oditi
pregovore i izvriiti pregled oJtc-fcni- h
lica.
Prije dije godine izmedju Za-padne
Njema£kc i Jugoslavije po-c"e- li
su pregoori o ол-о- т pitanju,
ali su iz tchniclcih razloga bili obu-staIjen- i.
Medjutim, sada je iz-medju
dviju lada doilo do spo-razuma
da se prcgoon nastave
Dosijea oitccnih Jugoslasena
eJ su pnkupljcna (["gop''1)
Xchru cc iosjetiti USA
u decembru
New Delhi. — 0%dje je $lui-ben- o
saopceno, da e predsjedmk
indijske slade i ministar vanjskih
poskna Nehru posjctiti USA u
decembru ove godine
Tocan datum i trajanje posjeta
nisu jof utsrdjeni
Ochoslovacki predsjednik
posjetit ce Indoncziju
Prag — Predsjednik Cehoslova- - Ле Rcpublike Antonjin Zaptocki
ucimt ie sktibeni posjet Indoneziji.
Poziv tehosIoacTcom predsjedniku
uputio je predsjednik Indonezijske
Rcpublike Sukarno, koji je nedavno
sluibeno boras 10 u cehoslovackoj
Datum posjeta Indoneziji bit Ce
utsrdjen kasnije.
Povecanje cijena
hljcha
Canada Bread Co, najse6 pro-tzsodj- a Mjba u KanWi, najavilt
se poseianf cijetsa Mjba za T
ceea po "tefi"
Klaonicki radnici dobili
poviicu
Utte4 Packiejeitee Vforkers
mja e ©beosrfa vgewer %x Swift
OeWtan Co. Ltd Ucovor rali do it nana lyxi rrearKija porj.
iica nadruca u izno-s- u od 9 centt
po ura i joi 1 cent) na I ж-sg-aH
,19" god