Jedinstvo, October 16, 1956

              STRANA 4 K
— A U
(feO)
XXIII
Vrad Cavagnoli nijc inuo icne;
nti vc znzlo, da li j raladenac, da
1. t udovac. Sim nije o torn nikad
ono ni x svojim prijatcljem
f c .arnikom tc ne bi aopde spome-n.j- ..
svoje proitoMi, a Ijudi ga zato
n.sj ni pitali, pa je i $ve njegovo
gipodarstvo bilo zaklonjcno, ne-ku- m
tajnom koprenom. Samo se rak, da kod njega iive "sestra"
po imenu signora Lukrccija. Sav prd poznavaic tu iemku, jcr se
,t njczina spodoba dudno isticala
izmcdju drugih icna. Bijaie to
mska viia od ostalih za ditavu
a.-- u, puna t siauta као гхшса
..nona. Vcliko crno oko prelije--- .
'0 se kao u zmijc, das bi se ras-ter,
! iiroko, i jasne zrake iive
a:i sijcvnuse tada na sve strane,
kanda su rade sve oko sebe safedi,
. is bi pusti!a vjedje, a tad bi ispod
is..£ih uzvtnutih trepavica uz Iju-ht-u- n
mijeiak usana liznuo od da-- v. do fata plamecak ak omamiti
ч. jtka.
1 a signora ne bijaie suviic mla-da- .
pade vjetar, moicbit i bura
remcna, bjeic otpuhnulo sa obraza ir pne mladosti, al jc lice opet
k.r.no, fino i pravilno bilo pod
h iinom crnom kosom, padt, kako
jc visoka zenska bila, vazda odje-ven- a
u crno, kako je crna koprena,
pnbodena velikom zlatnom zaba-daro- m.
padala niz erne pramovc i
blijcdo lice na ramena, svatko bi
stao od cuda pred tom lijepom spo-dobo- m
i ne bi ni opazio finih onih
zareza po lieu, iz kojih moles' kat-kad- a
ditati proJlost cijelogadovjeka.
K tomu koracala je Lukrecija sitni-m- a
noiicama u visokim postolicama
krepko poput muikarca, dizala gla-vu
msoIo, a skunjila bi je samo,
kad je koga uhvatiti htiela, bijeli-m- a
1 sitnima rukama pako znala je
izdx stezati na prima crnu si ma
ramu; samo icdna jedina mana
grdila je Lukrecijj. Grlo bijaie joj
muklo i hrapavo poput paunice. No
Sto zato? Muikarci kod acne ne
pitaju za grlo, a za Lukreciju pitale
tu 1 koliko muikc glave po a-.gre- bu.
Lukrecija odvratila je icljcne
pogledc muikoga pola vazda milo i
drago, mladjim ispod obrva slatko
1 Irubczno, starijim iivo i iacavo,
jer hladnijoj krvi trtba viic vatre,
da se ugrije.
Lako je razumjeti. da se u ono
' poboino' vrijeme nijc didno go-orI- o
o vradcvoj sestri, jer je bio
zakon, da zenska pred svijctom
gleda vazda stidno u zcmlju, ma-k- ar
ved i koju godinu udata bila.
Lukrecija nasuprot obradala je oft
iirom svijeta. a osobito u muike
btkovc. Zcnske po gradu, nivlaS
mine, krstile se na ime Lukreciji-no- ,
pa su je mlatile jezikom do
ncmila. za ito lijcpa Taiijanka opet
nije marili. poito je inula ne samo
vraca za brata, ved i kojekakvih
mogudih zaititnika, medju kojima
nijc zadnji bio gospodin Ludenac.
ban Slaonijc, kako ж je itampalo
po gradu. Cavagnoli, valja redi,
niic se vrlo brinuo za krepost svoje
estre. pa je stiskao oba oka, jer
je doista teiko prigovarati vebkoj
gospodi i kad grijeie. Giacomo
mocao se dapade u sto prilika itam- -
pati u te negooj sestri prijazne
uglenike. K tomu bijaSe Lukre-cija
i reiki i zubata. Cavagnoli na-suprot
xelik neprijatelj svakoj uz-bu- ni
iivaca. Vra£ stanovao je u ne-kakv- oj
zidanki pod varoiktm zi-do- m bliru Mleta£ke ulice, al kako
je u tom njegovom duplju bilo,
lako li se ond je iivarilo. to jc samo
ћор znao, jer je i sunce malo kada
imalo prilike zaviriti u te mracne
zakutke. No glasovita rar-- a ko-Ii-bi
nije bai morala bit ikrinia
mtra boljega, jet Ijudi priahu. da
ie bilo vtie puta za tihe noci cuti,
kako se netko tue i psuje nera-zumlpvi- m
jezikom, al je bilo dobro
razabirati Cavagnolijcio brundinje
i Lukrecijino o?tro krWanje. Ne bje--s
minuo ni itav dan. otkako se tn
ona rcdovnika svratiic u zaklon kri- -
iarsko£ samewtana, kad se po podne
pred лгаагел-o-m kuem zaustavi co-vte-k.
cmonunjast. srednjep stasa i
srcdnie dobe. SadWi po rarkom sa-knen- om
zobunu za svilenim poja-so- m.
po nikoi okrugtej kapi i po
ktatkoj kabanki. bio jeorjek trgo-va- t.
i to iz rrekomorskih Htart.
kilrvih je zao prefco gedme do-bra- no
k doci н Zagreb. патШ
га vnieme stjep? rn-sk- og
sayma. Trgo udari dva. tri
pata xvekifeai a waceva Trata.
Jedan ca%ak ne eva %e nAt.
trcovcu smrkne oJ nerpHf"
Icr. i edari eft tw vraa. Tad se
"--J z Kmie strete paceca. m- -i
! a o vrarima e ctfclopt. i cm© oke
rovjn napelfe
— Tke je' — epiU premaAae
£cnski gla hratkim jezikem.
— Ne гагЈзг-е- ш sMavunski —
tr'e strana vl-ik- n" jjezikoin.
— Tko ts' — xiU lenska
Г Е Т V A
(Н istortfjki т о т a п) GUST SEN
opet, no vlaikim jezikom i blaiim
glasora.
— Je li ovo kuii moga dragoga
zemljaka Giacoma Cavagnolija, va-roSko- ga medika?
— Jest, na vaia sluzbu.
— Ja sam Zanetto Badoer, trgo-va-c
sa Rialta iz Mletaka. Prvi put
sam u ovom kraju i gradu, nemam
znanca i prijana, samo me uputiie
drugovi u MIecima na Jora Cavag-nol- a,
Mlcdanina, taj da fe mi dati
upute t nauke u stranom gradu. Je
li moj zemljak kod kuiJc?
— Jest — ozva se glas iza vrata.
— Afolim ti se lijepo, povedi me
k njemu.
Zaas odmaknu se iznutra zapor,
vrata se otvoriie, a na pragu pojavi
se vraceva sestra. Bududi kod kude,
a u Ijetnje doba, bila je poneito
nchajno obucena. Gornje tijelo
krivala jc slabo sputana koiulja
rukava, crna suknja vukla se po
zemlji, a bose noge bjese zataknutc
u koznate papucc. Vrana, bujna
kosa padaic niz ramena neceiljana
1 nchajno pribodena iglama. Za
uhom stajala joj ruia, a sa finih
uiiju vis;cle zlatne dugacke nau-hic- e.
Lukrecija nije se ni pred
svojim zemljakom sa Rialta sjctila
djc-ojadko- ga stida niti sojeg ne-hajno- ga
odijela, ei pokloni se oso-biti- m
miljem, pokazav kroz pos-mijc- h
svoje bijclc zubice . . .
— Unidji, signore, u naJu kucfu.
Momu bratu god it e'e taj pohod
vrijednoga zemljaka osobito. O-pros- ti
mi, te sam te toliko iza vra-ta
ispitivala. Takova je tudja ze-mlj- a,
takovc ljudc valja paziti i za
kljuccm na svojem sjcditi.
— Ah, ti si, signora, sestra vri-jednoga
medika? — upita radoz-nal- o
Iiadocr i poglcda tu lijepu
fensku u cudu ou glave od pete. —
Signora Lukrecija, jc li?
Crno oko zenske zabljesnu kao
munjom taknuto.
— Л odaklc znai ti moje ime,
Sor Badoer?
— Eto vidiJ, signoro, da ti clas
tde po svijctu ca do Rialta.
— Ajdmo k bratu, signore —
tde Lukrecija ukratko, oJinuv
stranca ispod oka.
Trgovac krenu tamnim hodni-ko- m
za Lukrccijom, koja je pomno
zabravila bila vrata. Napokon izi-djo- ie
oboje u maleno, dosta ncttsto
dvoriite, u kojem je tik starinskog
gradskoga zida stjao vrtid ogradjen
ervenim letvama. U srijedi stajala
jabuka, gdjcgdje bazgov i ruiin
grm, straga uz zid penjao se brJljan,
a po lijchama bilo jc zasadjeno ko-jeka-ko
bilje, ito ga je Sor Cavag-noli
gojio za svoju lijedniclvu po-rab- u. Sad je vrad upravo stajao sred
vrta, imajudi na sebi samo razga-Ijcn- u
koiulju i erne suknene hlat'c
tc je zalijevao svoje lickovite go-- j
en ice toli iivo, da je katkada mo-no
stati te rukavom obrisati si s
ccla znoj.
Kad u, da s Lukrccijom nctko
ulazi u kucu, stavi kantu nastran,
osovi glavu i razvali oci, da vidi,
tko je. Lukrecija pokaza trgovcu
prstom put u vrt i rece:
— E%-- o brata! — zatim otvori
vratasca ogradc, pusti doiljaka u
vrt i podje odmah za njim.
— Giacomo! cvo ti zemljaka u
pohode — produlji Lukrecija i
spusti sc na dugu klupu, koja je
stajala rod jabukom, te uze stranca
promatrati radoznalim okom.
Cavagnoli razvali svoje oCi jot
fire, i ustegnu nosnicc; videci pred
sobom posve strano lice, dotaknu
se s dva prsta svoje zamrljane svi-Icn- e
kapice i kimnu ponajprije
glavom, zatim ustegnu trbuiinu,
ft'rn je valjda htio naznafiti po-klo- n, al ne tde nilta. Doiljaka
nije taj cudnovati docck nimalo
smeo. Pristupi bliie, skinu kapu i
rece: I
— Pozdravljam te u ime Boga
i svetoga Marka. slavnoga zaltitni- -
ka mietacke opcine. veleucent 1 cu- -
veni medikuse slobodnoga ox-og-a
grada i zemljaee moj! Godi mi
sreu. da te nalazim u dobru zdrav-Ij-u
i resclju. i da mogu na moj a
utta dojaviti sve lijcpe i smjeme
pozdrave od tvojih prijatel ja u MIe-cima.
Cavagnoli poCeo se je od tog t
van obtcaja prijatdjkoga pozdrava
zapanjivati. er гккако raj znao.
kako je toltku Kfccnike siaru za-ihii'- to
i koji gi to prifateiji iz
Mletaka pozdravlfaju. s droge stra-ne
godilo rae je to taskanje od co-vje- ka
posve strana. kefi je po se-ven
svAako bto Mlecaam. Zato
raSiri СагачсгкЛ srofe dcbek Hce
na vrlo gJef' posmijeh. пммма dva.
tri puta ramenom. kao da j ne§e
srrbi. Mo fe opet poklea ezsafid
кш4о. i rece:
— Dobro mi ik4ao. гстЈЦсс. i
srecH naSo ime Boe н torn stra-nom
krafta. Bttdt rai dragim gostom
i ake sam jak a cn te pomoS iii
trrjetovati, veselit cu se od srex
— Zato i dod'oh, vekuceni ze
пЈ-аЈ- е ni — odvrati doiliak, ro--
ne&o zapinjjo i gledi]sd Lukre- -
О A —
ciju, koja imi je po.svoj prtlui na
put j bila. Moram ti redi, tko sam.
ior Cavagnoli. Zovem se Zanettt
Badoer, trgovac sa Rialta. Trgujem
sa svilom, 1 svilcnim suknom 1 da
maskom. Oobio sam u MIetke gla.
da precasno) gospodi u vasem kap-tol- u
trcba puno svilne robe za
stolnu crkvu, i kako im je kesa
puna zlata, nc bi to po mene bio
loJ posao. Zato sam i prcbrodio
more. No ne poznajem tu ni kraja
ni Ijudi, ni navade, ni trgovine.
Raspitivao sam se kod trgovaca,
koji idj u Zagreb na kraljcvski 1
markovski sajam, a oni mi spome-nuJ- c
tvoje ime, sor Cavagnoli. Ti
da si Mlecanin, pa da mi moicJ
biti na pomoci. Narocito mi to
spomenu 1 pozdravlja te ior Anto-nio
Mit-hie-ti
— stranac presta tu
rovoriti i uprc svoje oi% iivo u
vraca, koji iznenada problijedi. a i
signora Lukrecija poniknu nckako
i росе griskati bujnc si usne.
Jedan casak Sutjcli sve troje, vrai '
1 sestra mu od ncpiilike, stranac
od nekc tajnc slasti, da se njego
zemljak, glasoviti medikus, toliko
prcpao bio.
— Lukrecijo! Lukrccijo! —
istisnu vraf, namignuv sestri —
idi u kucu i pripravi dobru veccru
po naicm mletackom obidaju. Nai
mili gost valjda je gladan i icdan.
Tu si moicmo pod cdrim ntbom
pod ovom jabukom krijepiti tijelo
1 govoriti o tvojim trgovafkim po-slovim- a,
Sor Badoer. Je li ti tako
pravo?
— Jest, Sor Cavagnoli — potvrdi
trgovac ukratko.
— Idi, idi, dixpi Lukrccijo! Mo-li-m
tc — nastavi ti( drhtavim
glasom.
Lukrecija dignu se poneito zlo-voljn- o,
poneito oklijcvajuifi, al
munji iz Badocrova oka kanda joj
jc pospjeiila korak. Poniknute gla-ve
koracaie u kucu i pocc nekako
naslulivati, po ccm taj trgovac sa
Rialta poznaje njczino ime.
Stranac cledaJc za njom, i opa- -
ziv, da je zaila u kudu, okrenu sc
brzo k vracu, oiinu ga okom i rede
hrlo:
— Giacomo?
— Sta jc?
— Ti jxjznajcS Antonija Michi-cla- ,
zlatara? — VtS trznu se i
oklijcvo dasak.
— Poznajem — izmuca vrad u
pol glasa.
— Ben! Ti si poznavao i starije-g- a
mu brata Pavla, novdara kraj
crkvicc San Giacomo sul Rialto.
Je li?
— Jcsam — odvrati Giacomo,
drSdudi.
— Ben! A bolje je pokojnoga
starca poznavala Ijikrecija, tvoja
nazovisestra.
— Jest — dahnu Giacomo.
— Bencssimc! Ti poznajeS i Ije-karnidko- ga
pomodnika Giacomo
Rusullija?
— Da.
— Sta je sada? A? SutiS? Ta
valjda znai!
— Vrad.
— Eto! Benisime! Kako mu je
sada ime?
—. Giacomo Cavagnoli — odgo-vo- ri
vrad, jedva diiudi.
— Bravo! Pogodio si! Eto.
vidiS, slani medikuse, da te ze-mljak
dobro poznaje — nasmjehnu
se trgovac zlorado, dok se je vrad
kamenio od straha.
Obojica iudahu jedan das. Trgo-vac
stajaSe kao ukopan. te je iaca-vim- a
svojima odima motrio vrada.
koji ie sumrtav sruitao cclam gla- -
--u i ruke zuredi u zcmlju, kao zlo-din- ac
stojedi pod vjeSalima.
— Da, da, dragi Rustelli. da
redern Cavagnoli — nasmija se
trgovac zmijski i lupi vrada dlanom
po ramenu — vidii, sve sc to zna.
Cekaj, zcmljadc! Redi cu ti vile!
Pocrijeiim h u tern, a ti --ne popravi
slorodno! Lukrecijine djavolaste
odi, bujno joj tijelo zapaliSe vje-Jto- m
glumom mitri pepeo starog
Iudjaka novdara. Lukreaja posta
mu priljeinicom. Kad se je bila
ugrijala Ijudski o mi lost i starca.
kad je bila iznjuikala. da u njega
ima sila zlata i srebra, dosjeti se
djavoliji. Starac Mkhieli htjede je
oieniti. al mlada preptaii se sta-ri- h
kosti. koje grohocu kao SerH
orasi. Voljela je wnati AgQ bcz
starca.
— Tc se rvadje a nnoJji ncici
Lukrecnin redftk. moida docta
vodi ktseta. Ijekamidki pomodnik
Giacprao. koft si je preoebro za-pam- tie
Ms, pi'ye ma gosfedar etrov
cuva. Jeke. Rte . . . da redee)
Cavaenoli? Bio je dakako mlai
od starog novdara Hitra iemk
primaffii rodfaka na газфе hifde
rake, na svoje rack grudi. sprzi пм
iarlam odima panet, a itfi ma сје-krri- ma daia. Ledfak Ratetlt bade
Lakrecifi festok etrev na Riahe.
Zar ne, bit de tako. dragi zernHacc?
— Vrauj. ne odcovorfr nlita. drhta
Je sve xiSe, kanda gi trese groznicx
(Nastavk de se)
TELEVIZIJA
Л ЈткШЕ&- - ч VII
Wally Ko-.t- er and Jove Hahn have returned to (Ж TV
weekly spectacular C.ros-Canad- a Hit Parade '." The two xalits
had a busy and interesting summer, touring many parts of the
country making guest appearances and filling night club engagements.
— {CBC Picture Service)
m !. i... i- ---aii '
SPORTSKE VESTI
Cchoslovaci pobijedili
Juffoslavcnc u noffometu
Beograd, 1. okt. — Cchcslova-dk- i
nogomctaii juder su prvi put
savladali najbolju jedanaestorieu
Jugoslavije u Bcogradu. Dvadeset
i dctvrti susret izmedju Cehoslova- -
dkc i Jugoslavije zavriio se zaslu-zeno- m
pobjedom gost iju sa 2:1,
(1:0). Jugoslavenski reprczenta-tivc- i
prctrpjeli su i tredi poraz pred
sojom publikom u ovoj godini i
joi viSe ogolcli ionako veoma siro-m- a
Jan bilans ovogodiinje sezone.
Istog dana u Pragu su igrale "B"
reprezentacije Cehoslovadkc i Jugo-slavije,
sa rczultatom 2:1 u korist
Jugoslavena.
Madjnrski nogomctasi
pobijedili sovjetskc
Moskva, 23. sept. — Madjarski
nogomctaii su danas pred 106.00O
gledalaca na novom centralnpm sta-dio- nu
"Lenjina" uspjcli da savla-daj- u
rcprczentaciju Sovjetskog Sa-ve- za
sa 1 :0. To jc prvi poraz tima
Sovjetskog Saveza na svom tcrenu.
U Budimpciti su igrale "B" re-prezentacije
sa rezultatom 2:0 za
Madjare.
Nova zrtvn atomskc
bom be
Osamnaestoga septembra umro
je u Hiroiimi 25 godiinji stolar
Kimio Mukoda, kao irtva A-bom--
be,
badene na taj grad prije 1 1 go-din- a.
Ljcdnici su konstatirali a-kut- no
naglo pomanjkanjc vclikih
kolidina bijelih knnih zrnaca, po-sljedi- cu
radioaktivnog zradenja,
kojem jc Mukoda, kao djedak, pri
napadu 19-45- . godine bio izloicn.
Time se broj umrlih od posljedica
zradenja, samo u toku ove godine,
popto na 14 osoba.
U Japanu cc sc piadili
lokomitiva na atomski
p opon
Japanski biro za icljeznicka is-traiia-nja
je saopdio da su zavrie-n- i
planovi za izgradnju pne ja-pans- ke
lokomotive na atomski po-go- n.
Lokomotiva de biti dugadka
29.3 metara, a visoka 7 metara.
Ona de modi saobradati osam mje-se- a
bez opskrbljivanja gorivom.
To znadi da de prijedi 155.000 ki-lomet-ara
uz prosjednu brzinu od
190 kilometara na sat.
RESTAURANT NA
PRODAJI
Prodajemo vrlo unosan resta-urant
sa otvorenorn kuhinjom
(open kitchen). Cijcna umje-ren- a.
Nw'dani potog (down
payment) nije velA. Za ostale
informacije ptSite iii Idno po
sjetke:
KAY OPEM KITCHEN
RESTAURANT
92 Bloor Street West.
Toronto. Ont.
TRAzI SE DJEVOJKA
Potrefcoa nam je djcvejka za
epci kadni posao. Ustevi sa dobri.
Iraa svoja vlastitu sebe sa zaho-de-m.
Aatomarsko pranje i saienje
rubl ja. Mjesccna ptada 5S5.0O.
Telephone RE 546?
r-r,-'''-
V'-'. Л'Л'Л','Х-'Л- '
— 1
U INIadjarskoj cc sc izdati
"Zbornik jiiRoslavcnskih
pripovjedaca"
BudimpeSta. — Madjarski knji-zevni- k
Kalman Dudas, poznat vet
kao preodilac Goranovih pjesama
i Krleiinih djela (Gospoda Glem-b- a
jevi, Leda) na madjarski, pri-prcm- a
sada "Zbornik -- jugoslaven-skih
pripovjedada", koji de uskoro
izadi u Budimpciti. Od hrvatskih
pisaca u zborniku dc izadi novele
iii ulomci iz romana A. Senoe, E.
Kumidida, A. Kovadida, Ks. S. Djal-skq- g,
J. Lcskovara, J. Kozarca,
Vj. Novaka, A. G. MatoSa, Na- -
zora, Slavka Kolara, Ccsarca i M.
Krleie. Ncdano je, Kalman Dudas
zavriio i prijevod Cosidca romana
"Koreni", koji sc ved nalazi u
itampi.
Zna na pamet 50,000
stihova
Stijepan Jonjid pok. Ivana iz
sela Grubina (opdina Imotski)
star 51 godinu zna napamct prcko
180 narodnih pjesama s oko 50
hiljada stihova.
Stjcpan Jonjid pjcsme, koje zna
napamct, pjeva bcz pratnje gusala.
Takvi narodni рјел-ad- i su vrlo
rijctkt.
Osim narodnih pjesama, Stjcpan
Jonjid zna napamct joS prcko 300
narodnih pripovijedaka i oko 200
narodnih zagonetaka i pitalica.
Zahvaljujudi samo svojoj sjajnoj
i fcnomcnalnoj memoriji Stjcpan
J an j id s Iakocom pamti pjcsme
koje prodita iii duje.
Njemu je dovoljno da jednom
prodita manju, a dva put vedu pjes-m- u
pa da je ved zapamti. U sclu
Grubinama postoji joS nckoliko
Ijudi, koji znaju dosta pjesama iii
prida napamct, ali joi nitkood njih
nije dostigao memoriju ovog pri-prost- og
i skromnog seljaka.
"U Rostima kod
mcdvjcdaM
Nedavno je u istambulskom ve-dcrnje- m
Iistu ' AkJam" objavljcna
ncobidna vijest o jednom mladjom
seljaku iz Centralne Anadolije
koji je tri dana provco "u gostima
kod medvjeda". Oyaj mladid jc
radio na njivi ncdaleko od sela
Kale, kad je iznenada osjetio uda-ra- c
u Icdja, koji ga je bacio na zc-mlju.
Kad se osvijestio, naSao se
u najdubljem dijelu pedinc jednog
medvjeda. Mladid je puna tri da-na
pokulavao da pobjegne iz pe--
dine, ali mu je medvjed uvijek to
spredaraa
Konadno su scljaci, tragajudi za
mladidem, pronaili pedinu i ubili
medvjeda.
Celavo covjecanstvo
Jedan britaeski lijednik tvrdi, da
e'e dovjedanstvo za 500.000 godina
edekvtti. Tada vie n+tko ne de
tmati kose, kao ito 4nas nema
d4aka po tijeki On j doiao do
tog zaklfudka spoiedpvanjem go-Alitf- ih
satistika ceiavesti.
Tree! po vclicini biscr
na svijctu
U jednoj fkottkt. kofu M lAvatili
fapansri гЉаН sa breda "Kijo
Maru u Araiura xnera. nadfen je
bJser najvede vrqednosti Njegova
tciina iznosi 16 karata, pa je prema
tome tredi po veliuni poznati biser
na $л I}etu.
KNJIGE
Slu?aj e doRodio nedarno:
Jedan amcricki senator poka-za- o je izdavaeu koji je bio poz-va- n prrd cenatsLu ittrainu ko-misi- ju,
LnjiRu e krifavom onto-tno- m
tranicom. Na omotu jc
nacrtan mladic, koji u jednoj
ruri drii odjeJfcnu glavu nke
djevojke, a u drugoj sjtkiru.
— Smatrate li da je to uWu-no- ?
pitao je senator.
— - Naravno, — odgovorio je
izdara. — Neukueno bi bilo
kad bi mladid drlao glavu malo
vie, tako da bi te vidjelo, kako
kaplje krv.
— Vama krv kaplje iz uta!
odgovorio je senator.
To je tamo jedna epizoda ii
dikusija I istraga koje tie u-pra- vo
u ovo doba vode u anglo-aski- m
zemljama o "comic-ftripoim- a
i Sundliteraturi.
Osobito je posaHt, odnosno po-pla- va takve literature zahvatila
I'SA. Samo u godini 1952. pro-dan- o je u amerifkim gradovima
takve "literature za 840 mill-jun- a
dolara. t projeku je avaki
Amerianin kupio pet nvezaka
utripova, a na --tvaki pvezak ra-cu- na
e da dolazi po очат fita-1- .
Mnoga amerika djera, kako
pokazuju i-pit-ivanja
uitelja i
psihologa, mogu da u jednoj
. edmici doslovce progutaju i do
totinu avezaka, a ik ni 200
niu jo5 rekordna cifra. A ni
odranli ne nemaju time pohva-lit- i:
medju citaoce Rtripo--" u
braja ne po nekim anketaiua oko
93 posto amertfkih gradjana
ih dobi, a "--
" posto gradjana
uope i ne cita nita drugo!
"cUti, zdravi I normalni gra-dja- ni iedjaju za jezom i krvlju!
— primlj-ll- o je jedan ameriki
kriticar za te cifre.
Kako jc poccla poplava
stripova
Itilo je to godine 189S. Jed.
noga je dana amerifki novinnki
crta£ Dirk инао u obu glavnog
urednika "New York Journal
i predloiio mu nekoliko epizoda
u crteiima, koji ou bill nalik na
fuvene crtane i ntlhovanc epi-co- de
dvojire djeaka u.Maxa i
Moritca" Wilhelma IIucha. U-red- nik
je odmah najuJio novu
mogudnoKt zarade i naruio £i
tavu neriju o djejfackim podva-lam- a
I puinama, a djeaci u na
kraju svake epizode morali biti
kainjeni za avoje podvige. Itilo
je to prije 57 godina. Crtac je
ri davno mrtav — ali erija tih
epizoda јоч i danan izlaci u A
meriri. Generacije anonimnih iii
manje anonimnih crtafa na njoj
u ке Izmijenile.
Takvi tripovi au nevini! Me
djutim, prvi oblik Saljlvih epi-zoda
koje ки CeSe bile popra-den- e
ftihom, a manje rjeju, do.
Jivlo je u toku vremena ogrom
nu tranformaciju.
— ZamUlite, kale jedan amr-ri- Hi
novinar, da u obi Rvoje
djece pronadjete like objeenih,
n izbuljenim оЛта, iznakaZene
leeve, ncene muenja, nilovanja
I razbojnttkih prepada! Л unto
I preeizne analomnke crtele Iju
di, na kojima u otrelicam oz-nafr- na
tnjeota, kako ne ovjek
more "udarcem noge u podrucje
nrca ill udarcem u aranu arte-rij- u
onenpoobiti za "daljnju
borbu. Sve to pruZaju takozva.
VESELJE ZA FAKIRSKU
DJECICU
— Koliko ste stari? — pita su-da- c
svjedokinju. — Pazite, vi ste
pod zaklctvom i morate istinu go-voriti.
— Tridesct pet godina i ncko-liko
mjeseci — odgovori icna.
— Koliko mjeseci ? — inzistirao
je sudac.
— Sto dvadeset i osam.
POLIGAMIJA I MONOTONIJA
Studcntica pita profesora, kakav
je strudni izraz za mnogoienstvo.
"Poh'garraja , odgmtn profoor.
A obratno od toga?" piU ona
dalje. "Monotenija!" odgovori on
rastreseno.
OSTVARENA ZELJA
"Kad sam bto djo£ak pricae
jc neki adsekat. aj%ea mi Џ
b4a ambksfa, da postanem fft.~
"Je K? rede jejev kJijent,
"Onda dertkam na шрјеАмГ
NIJE TAZUMJELA
Neka iena kfa fe namteravaka
putevati u Palestinu mteres+rala se
a remticlcora ure4e. koja se sve
znjesta raogu posrctiti automobilora.
Kad joj je dinovnTk rekao, da tz
Dana u Bcersbeba vodi dobra ce-- 'i
UZASA
ne IIerrer-boo- k ("Knjige
uiaea), "erije jeze u milijun-ski- m
nakladama iz tjedna u tje
dan).
N'ije slucajno da eu izdaa{i.
kojima u polovi a atripotima
I edicijama najgore vrate vrlo
lukrativni, pokuiali navesti neke
pedagoge i psihologe, da oprav
daju njihovu djelatnot. Takva
obrana izgledala bi ovaku: Hu
duel u avakom fovjeku drije
maju pritajeni agreaivni i
okrutni nagoni, bolje da ih ne
jovjek rijei promatranjem li
ka. nego li da postane zloinac!
Naravno, takva obrana und-literatu- re
i kriminalintifkih
atripova poiva na ntaklenim
nogama. Upravo piho1ozi, pe-dag- ozi
i kriminalUti upozora-vaj- u.
da ne kriminalitet omladi.
ne, ne namo u tTSA, ve i u Ve
likoj Hritatniji. pa zatim u Za.
padnoj Njcmatkoj, JFento poti?e
Sundliteraturom i kriminalitif.
kim eminijama na televiziji.
Itilo je vel govora i u naioj
&tampi o nluaju, kako je jedan
americki maloljetnik nanrnuo na
nvoju majku nn2em, kada je ona
htjela da inkopa televizijnki
aparat za vrijeme neke emUlje
роч-е1еп- е kriminalu. Nedavno
ne deulo јом karakteri.tiniji
nluaj u englenkom gradu film-gow- u:
gotovo ntotinjak djece
jedne Ikol vijfudi je navalilo na
groblje namjerom da uhvate
tnboZnjeg "vamplra na ieljez
nlm zublma. Intraga je poka.
zala, da ne radi o maovno)
pniliozl djece pod utjecajem lo.
vg ntlra.
Signal za uzbunu
Uzbuna oko tih produkata
postaje na Zapadu nve veda.
Jedan dio americkih izdavafa
amatraju da je ta uzbuna hiMe
rif na i bez ounovi, ali ?ini ne
da de ipak pobijedili umjereniji
i trezveniji krug Irdavaca, koji
je odluio da oenuje avoje via.
ntito kontrolno tijelo. Knglenki
Donji dom takodjer razmatra i
zakon proliv "Aundliterature.
I'edagozi, medjutim, upozora-vaj- u
da ne problem ne mole ri
jeSitl jednostavnim iiezava-nje- m
ill polafenjem ntripoa i
kriminall.liekih atezaka a tril-nt- a.
Velika potralnja nvjedocl,
da u aamom atripu ima nekih
elemenata, koji bi ne dali inko-rinti- ti
bolje nego doada. Slika,
bila ona crtana ill prenenena
preko telctizije, ima lento mno-g- o
vedu augentivnu mod nego
gola rlje. Lainl nvijet gang.
ntera, ntmlra, ubiatava i potjera
treba nadomjentiti necim boljim,
pa makar u atarom obliku. S
druge ntrane, problem u USA
jent i u kudnom odgojut djeca
au u pratilu prevlSe nama, pre-puSte- na
televiziji i atripovima.
A kad ne roditelji konadno do
njete, obifno je prrkaano. Dva
naentgodiSnji djedak Howard
Тиапк pontao je nimbol zla, ko
jega nu amerlfkoj omladini i
djei nanljeli ntripovl kriminal
nog nadrlaja. On je dZepnim
noZem ubio nvog ?.godi(njeg
druga u igri. I'riznanje je gla
nilo ovakot "Svaki put, kad vi-di- m
nliku, zamiiljam da nudjr-luje- m
. . . Ja ne I gram clodinca.
Moj prijatelj ne ге1о Igrao aa
mnom. Onda am ga ubio, kako
nam to vidio na alikama.
sta, ona je priznala: "Nisam ni
znala da su Dan i Dccrsheba mjc-sta- .
Uvijck sam mislila, da su to
mui i zena kao Sodorna i Gomo- -
ra
TREBA JOJ DATI
MOGL'CNOST
Trgovac pticama pita ienu, koja
je sinod kod njega kupila papigu:
rKaiete da papiga niita ne go
%-o-ri.
A jeste li joj za to dali i mo
gudnosti?"
KEMIJSKI RAT
Kernljskj rat star je preko dvije
hiljade godina, tj. vodi se joi od
onda, kada м dje-.o- ce podeJe up©-trcbJj-av- ati
пмгне da privuku rmrf- -
karte.
2RTVA MODERNOG
POKUCSTVA
Vettka trgovadka tvrtka pfwe-dt- &
anfcet raedfv svefim nwte
rifama, pe4ariia cm j ovo pttanfe;
'K&fi je hk demmurtan faktor.
kefi vas je naveo da latftte afravo
nai pteizvoA?"
Jedan je edgevw wake gtatto:
"Domtnantan faktor. kefi me je na-%-e- o
da kjpim val protzvod bila je
too' a lena,"
HUMOR