Jedinstvo, February 14, 1956

              OSV RT X A MACEKOVU IZ] AVU
STO MA6EKU 60DI JE JEDNO, STO M02E JE
DRUGO, A DA LI BI PAK VAUALO AKO JE
MOGlfcE JE TRE6E
sMvoovadcinjeeikzomiHzvaSihS.JiepPuoo2s5gteattlSvoertpdvtjolaaevonnp"daaoXoszmtkGdaurv"lantavuekjiredouacvрJniгaMеindhбkarаauSiоSezktj"vaoXnevvan'aairiDoasndprtu.anoplorMiezediapracGarkleanos.k-nj)tikeia.-v,a"
Macekov poziv je na staro, na
jednostavni, usredotoceni zivot,
gdje ntnu "mnogo novoga", nego
$e u glavnom diva staro", to jest,
"mirni", "skladnf zivot, be2 uz-nemiren- ja.
bez promjena, gdje se
$ve stvari automatski, po tradiciji,
takorekuc same po scbi rjcSavaju.
Takav sistem, sigurno nije kapita-Jistuk- i.
pa prema tome ostaje sa-nt- o
feudalni, jer Mac'ek sigurno ne
gmori o socijalizmu, i kad govori
o n;emu, njegova glavna bnga je-s- te
koji uslovi bi bili najotporniji
socijalizmu, i glavno teiHte argu-menat- a
mo baS jeste. da bi ti "sc-Ijat'- kt
uIovi", koje on uzvelicava.
bib cca garandja protiv socijali-a- m
nego kapttalistiflci uslovi, koje
on naziva "gradjanskom sredi-nom- ",
"industrijalnom kulturom"
i e druge mo ne kapitalizmom.
Da on tu obim nogama skace u
beznadnu kontradikdju nije za cu-di- ti
$e, jer cjelokupno njegovo sta-noviS- te
i nije drugo nego koprca-nj- e
iz jedne kontradikdjc u dru-- 1
gu. No pogledajmo Sto to u stvari
znad Za scljakc se propisuje nadn
iivota s toclce glediSta ne da li bi
takav nadn iivota bio najbolji za
njihovo najvec"e dobro, nego u
glavnom s toclce glediSta da bi taj
nadn zivota bio najbolja garandja
jnotiv socijalizma. Jasno je da se
ovdje neSto iza grma krije, najme
da se seljacima propisuje ulogu
da budu nedji "zid", "zid" koji
nije izgradjen prvenstveno s ide-jo- m
da njima daje Sto je najbolje
za njih, nego Sto odgo%-ar- a cilje-vim- a
nekoga sa strane. To je kao
kad bi rekli da ne treba djed da,- -
vati Skole, ne s toclce glediSta da
li bi bilo bolje za djecu da se na
lice dtati i pisati ili da ostanu nepi.
smena, nego s glavnim argumen-tor- n
da ako ostanu nepismena, to
je onda garandja da nece traiiti
druge poslove, bez obzira da 11 ti
poslovi bili za njih bolji ili ne.
No pustimo to, pa vidimo kuda
Macekova lodka vapaja za starim
! oboiavanje staroga znad. Rekli
smo, da uslovi, koje on u svom
£Ianku glorifidra, nisu kapitalisti-cki- ,
nego feudalni.
Feudalizam
Pogledajmo stoga u te feudalne
uslmr. ne kroz sentimenat uzdi-saj- a
za starim po onima koji za-tvaraju
ocl pred realnoJcu i tu re-aln- ot
hofe sakriti pred narodom,
nego kakovi su feudalni uslovi u-isti- nu
bili. Mislimo da nece Sko-di- ti
ako se na tome za £xs zausta-vim- o
da rasprJimo iaroliki mjchur
od satHina, koiec Mac'ek napiruie
i drfi pred nosom naroda.
Pod feudalizmom, seljacke ma-s- e
su ie u glavnom dijclile u dvije
kategorije: kmetovi. koji su sai-niava- li
glavni dio seljaitva, i onda
takozvani "slobodnjacr, koji u
legalnom srraslu nisu bili kmetovi,
ali kako cemo vidjeti iji iivot i su
se malo u cema razlikovali od £{
vota kmcta. Veleposjednike, to
jet. grofove, barune, vojvode. bi-skup- e.
itd iskljuujemo, kao Jto
su se oni sami iskljacivali iz "sta-leia- "
selfaJtva, jer su to bile pija-vic- e
seljaka, koji su gulili i trgali
ne jedne. nego dvije kole sa se-Ija&- ih
led fa, i kojima su seljad,
pored toga Sto su bez place ili bilo
kakove naplate za njili morali ba-da- va
tegliti. i obaviti im sve po-siev- e;
bili izlolen! njuSovim bice-vim-a.
okrutnostima i svakefakim
kapricama. гпогаИ davati svoje dje-vojV- e
pn--u not? kad sa se udavale.
to jest, grofu. baruna. biskupa ili
коЦ W bk malo u terras razWit od
iivoti tcglece marre A lake sa
"stobodai icliiri proJazki. ira
s!8ra toga moiemo dobitr iz raz-n- h
opisvana settacke bane e Hr-t-arsk- ej
pod vodstvom Matije
Gpca od Aagata 5enoe i dragih
mmmmi - ji.f.
Chicago
svoj zivot gledali ne samo kao na
nepopustnu muku, nego i kao pro-klttst- vo kaJ i se rodili. Da to nije
bilo tako samo u Hrvatskoj poka-zuj- e
svjetska Htcrarura koja opi-suj- e
uslove zivota onih koji su ra- -
аш poa feudal izmom, pogotovo
seljaka. Mark Twain u svojoj knji-z- i
"Connecticut Yankee in King
Arthur's Court", pokazuje da se
uslovi seljaka, kmetova i "slobod- -
nih", nisu razlikovali u Engleskoi
od onih u Hrvatskoj, a kakovi su
bili u Francuskoj, koje je velika
Francuska Rcvoludja od 1779.
poeisuia. to se moie nafi u dsto
ourzoaskim djelima o torn
menu.
vre- -
Macekova "seljacka
repulilika'
Pa gle. Macek to idolizira. To
je Zi njega prestavljalo skladan,
gJuki, lijepi, ' idealan" iivot. Da
"lijepi" za one koji su sjedili na
grbacj seljaka i doslovno ispijali
njego-- u zivotnu kn-- i redudrali ga
na stepen teglee nunc.
No dozvolimo, da Mac'ek fak-tkl- ci
ne feli povratak feudalizma,
s feudalnom vladavinom, gdje vele- -
pojjednid i visoki kler crkve sa- -
c"injavaju vrhovnu vlast, nego on
hocc "seljaclcu republiku". "selja- -
clu zajednicu" izvan feudalizma.
a njegove sentimentalne govore o
proflim vremenima ne treba viie
uzcti nego kao redmo sentimen-taln- o
rozivanje c"ovjeka na svoje
djetinstvo, iako u stvari on ne-fe-li
opet postati dijete, jer, kako rece
Marks, c"ovjek ne mole biti dijete
(povratiti se u djetinsh-o- V ali za
to moze biti djetinjast. Mi nismo
rekli i ne ielimo stvoriti dojam,
da fa?,ek svijesno felt povratak
pod feudalizam, ml smo samo u-ka- zili
na logiku da njegovl senti
msntalni pozivi na predkapitali-stkl- e
uslove se ne mogu odnositi
na niita drugo nego feudalizam.
Dvojfmo da je on sam svijestan
toga, no u stvari ne cmi razlike
da li je ili nije, njegovo Sirenjc
zabluda o proilosti. zamaglivanje
realnih uslova koji su onda po-stoja- li,
podjednako je Stetno. To
je kao kad neki suvise sentimen-tai- n
roditelji liofe s-o-ju
djecu za-uvijc- k,
pa cak i nakon Jto su od- -
rasli, odriati "djecom", jer u ma-- gli
sentimenta osjeaju da je dje-tinst- vo
'najboIje doba zixta", i
onda ne puste djecu da odrastu —
ne u tjelesnom smislu, jer to ne
mogu sprijeciti kao Ito Maek ne
mole sprijefiti promjene koje ka-pitaliz-am
neizbjeiivo unala me-dj- u
seljaJtvo — nego u duhovnom
smislu, a to je najgori moguci na-ll- n
priprcmiti djecu za iis-o- t, re
alan iivot s kojim se moraju su-ocl- ti.
Svatko je osjetio kakove su
to muke kad se suoc"i s takoim od-rasli-m
"djetetom", kako za to
od ratio "dijete", tako i za one koji
moraju imati posla s njime. Nije
odliKujiK'e to Sto je suviSe senti- -
mcntilna majka inula najbolje na-mje- re,
nego je odlucujuce to kako
vi su ucenki na buducnost djeteta
koje je naviklo na to i oCckuje da
se s njime postupa kao s bebom
cak i nakon mu brkovi irrastu. A
Macek, kako femo vidjeti, baS hocc
scljakc drzati u takovom poloiaju
— ne fiziclu jer to ne rnoie, tu so-djal- ne
sile rade nezavisno od nje-gove
volje — nego u duhovnom
smislu. Ako ce okrenuti oca samo
na proilost. tugovati i jaukati samo
za proiloJcu, ceznuti ti njome,
vidjeti a njoj lijek za sve sadanje
probkrae, onda nete gledati na
badiicnost. nki umno i duhevno
hki a pote&fa 1a HjeSi probieme
kako to sadaSnjost i baducnest
traS.
5 sa Micekeve propozidfe 2a
selfaStvo pod kapttalizrnom. t ito
ptsaca. A ono Sto mi optsati s& mini uslovi, i prema tome ak- -
samo ie maleni dio uiasa, kojima ruelni problani seljaitra pod lea
su sdjad, kako kmetovi, tako t pttalizmom, o tome cerao pregovo--
"sJobodnr' bili izlozenl Oni м na riti u idacem broje,
uniiuiuujLJiiiJiu.
OSLOBODJENJE DIV KRECE NAPRIJED...
Crveno je u Kini od pamtivijeka radosti. Crve-n- o su obojene kapije, da bi dom bio sretan. se dje-c- a zCirdvooevgniercSutpoauzpaijratnvsaantroeajcusrvvj"eeZnteialbjkrpaeen,lejkeraninoie.vgerJlaoik5de"sekiinedsaknsihaaszcclaarrvtenevinmae.
sreksraomman,ihpopzodtlreauvSljiacaju. novu godinu sa sluzbenih palaSa i
Svaki se dan sve viSe crvenih plakata pojavljuje na
glavnim trgovadkim arterijama Pekinga, na sangajskom Bundu. XaSao sam ih i pred osam malih tekstilnih rad-njic- a u selu Haj Tjen, sam ovih dana posjetio. Svo-ji- m kompliciranim hijeroglifima ti plakati govore, tla je ducah, kojim prestao biti privatno-kapitalisti-6- ki, da je pretvoren — ovdje kaiu — u drzavno-kapitalistiS- ki. svakodnevno kUolliocnaemarad§nesiktma iliijnuanmskjeoSgteSnaiknagajnaokvrihecu se "dr-zavno-kapitalistid-kih"
poduzeda. 2abicama, raketama,
opdrausskevalljiecnajmu.a Di osakreranjiam 1z9a5s7t.avgaomdiane bit ce opdruaSkktiadksivom po-drzavlj- ena sva kineska trgovina i industrija.
Brzi tempo razvitka
U toku 1953. godine druJtveno- -
ekonomski prcobraiaj u Kini silno
se ubrzao. Pre%"arili su se oni, koji
su vjerovali, da cc Kina lakiim
tempom, da kazemo mozda opre-znij- e,
mijenjati strukturu svoje
privrede i druitva. Naprotiv. Dok
je joi 1952. godine kinesko ruko-vodstv- o
opominjalo one, koji su
"skrctali ulijevo", koji su se "istr- -
cavali", danas se £igo?u oni, Sto
"zaostaju", Sto "oklijevaju". Mini-starstv- a
(to jest privredne grane)
takmic se obecanjima, tko e prije
ispuniti Droj poljoprivrednih
proizvodjacTvih zadruga (t.zv. po-lusocijilisticl-cog
tipa) porastao je
od 650.000 u julu na 1,400.000 u
accemoru 1У53. godine. uanas se
vet! predvidja, da bi vedna kine-skih
seoskih domafinstava I960.
godine mogla biti svrstana u kol-ho- e
(t. j. u takve radne zadruge.
u kojima se ne dobiva nikala-- a na-kna- da
za unesenu zemlju). Na
sjceroistoku, u bivSoj Mandzuriji,
taj je proces s-- e prilino uznapre- -
Usporcdo s poljoprivredom brzo
nestaje i privatno-kapitalistit- ki
sektor u trgovini i industriji. O to
me baS i govore cneni plakati na
ulicama, svakodnevni izvjeStaji u
Stampi, mnogobrojni govori i pre- -
davanja. I na selu t u gradu, 6'ni
se, ovaj proces ima posebne kine--
skc karaktcristike. Ne donose se
neki novi zakonski propisi. cJ se
izvanredno Siroka propa-gandn- a
kampanja "uvjeravanja".
Pojedine grane industrije ne nacio-naliziraj- u
se dekretom, vc kapita-listi
skromno mole, da se njihova
poduzcfa prets-or- e u "driavno-kapitalisticlc- a. To je ustvari samo
jedan prijelazni oblik organiziranja
poduzeca. Kapitalist prepuSta %o-djen- je
poduzeca drlavi, sam po-staj- e
akdoner i ima pravo na sta-novi- te
dividende (do jedne cetvr-tin- e
profita moie se isplatiti n.i
ime dmdendi), a vedna bi$ih
P U T A M
Baucena
BudiSina
Drevnl grad s ostacima
gradskih kula tonuo u
maglu, kada sam u kavani
pokraj magistrate prelista-va- o
"Novo doba", koje
nasilo podnaslov: "Xovini
serbskeho luda". To u
prostorijama "Domovine'%
organizacije Srba,
nismo vise nikoga zatekli.
Vrataru nalem posjetu ni- - ita bilo poznato.
fonirao je nekome na svom
jeziku najavio idu5e
jutro.
Poietak svakog razgovora
pomnlo je Ali po--
Sto smo go&vo cio dan pro-ve- li
rukovodiocima orga-nizacije
Lu2i2kih Srba,
sjetili drije ikole, profesio- -
nalnu kulturnu grupu.
BORBA ZA KINE OD ZAOSTALOSTI
boja
Mala
tikve
koje
pred vise,
kako
daju
plan.
dovao.
pro-od- i
vlasnika — u skladu s njihovim
kvalifikacijama — postaju istovre-men- o
namjeStenici u novom podu- -
zecu. Pred pnvatnim vlasnikom
nikako se ne krije perspektiva, da
c se poduzeifc ili kasnije pret-vori- ti
u socijalisticku, orxfenarodnu
s-oj-mu.
iZxn mini pao", centralni
organ KomunisticTce partije
otvoreno piSe u jednom som u-odni- ku, da se Kina zbog svoje za-ostalo- sti
mora otkupiti od kapita-lizm- a
i da e kapitalisti desetak
godina sudjclovati u diobi profita.
7л to (c im se vrijemc isplatiti oko
jedna milijarda juana, a to je, ka-i- e
list, doлoljno.
Knpitalisti sanii sebe
likvidiraju
Samo u jednom danu, 16.
decembra 1935. u jednom Sangaj-sko- m
rajonu kapitalisti su podnijeli
16 kolekth-ni- h molbi da se njihova
poduzeca pretvore u "drzavno- -
kapitalisticlca". U biltenu agencijc
"Nova Kina" dtate na primjer:
"Dlung Ji-djle- n, jedan od najvc-d- h
vlasnika mlinova i tvomica pa-muk- a,
izjavto je, da nije dovoljno
Sto se njegova poduzeca sada na-laz- e
pod zajednicTcom upravom
drfavc I privatnog vlasnika. Ona
se moraju i dalje prcobraziti i po
stati opcenarodno vlasniStvo. On
je obeifao da ie svoje profite upo-trcbi- ti
za izgradnju zemlje, bilo
Pjongjang. —
ministar van j skill poslova Nam II
izjavio je, u intervjuu, koji je dao
jednom britanskom novinaru, da
trajan mir u Koreji moie da budc
osiguran jedino povlac'enjem svih
stranih snaga iz Koreje t postiza- -
njem konadiog miroljubivog rje-Sen- ja
korejskog pitanja. Nam II je
istakao da dtav korejski narod ieli
di se ujedinjcnje Koreje izvrSi dm
prije i da vlada
P 0
Tamo gdje Odra napusta Хјетабки i gdje Nisa po-sta- je granidna rijeka sve бебсе nailazite dvojeziine
natpise: Guben — Gubin, Forst — Вогбб, Vajsvaser —
Bila Voda, i sve tako do centra Luiitkih Srba —
—
je
je
xeie
Luzidkih
o
nije Tele
i nas
suzdriljiv.
s
po--
izda- -
prije
Kine,
je nestalo. "Ovo je jugo-slavens- ki brat", govorili su,
a smo sc
njemaikom jeziku. Nasi se
jezici toliko razlikuju,
bismo ee, sluiecl se njime.
mnogo teze
Priznao sam im, da o nji-hovo- m
razvo-j- u
veoma malo znamo.
— Koliko ima Luii6kih
Srba ? , Predsjednik "Domovine"
Kurt Krenc od go vara:
Xe znamo to£no. Mnogi nasi
Ijudi jo5 imaju predrasude '
reinvestiranjem ili kupovinom dr-zavn-ih
obseznica. On je izjavio,
da ce na svakom mjesru i u svako
s-rije-me
vrSiti svoju duinost, t j.
nastojat ce da postane ifovjek, koji
fivi od svog Iastitog rada. Sung
Pao-Ii-n, generalni dircktor tvomice
svile, koja treba naskoro da posta
ne podu-zei- e
ispricao je, da su clanovt nje
go-- a poslovnog udruzenja oduSes
Ijeno povladjivali, kad su cuh. da
ie rijcloj njihovoj grani biti doz
voljeno, da dodje pod zajcdnirlai
driavno-privatn- u upra-u- .'
Neobicni oblici suradnjc
S naSim evropskim iskustvom
teSko se mogu shvatiti takvi oblifi
klasne borbe. Stoga potrebno d- -
taoca poasjetiti na neke manie-viS- e
poznate dnjenice. Kineski ka-pitaliz-ma
nije nikad imao prilikc
da se razvije, ostao je vrlo slab.
Zbog i polufeu-dalno- g
sistema zemlje, Komunisti-clco- j
je parti ji uspjelo sti-orit- i vrlo
Sirok front, koji uz radniclot
klasu i seliaStAo obuhvaao znatan
dio burioazije (sitne i srednje).
Za vrijeme rata protiv Japana taj
se front znatno proSirio, a za vri-jeme
gradjanskog rata, koji je slije-di- o,
nije se Samo odriao, vcf i
uevrstio. Cane Kai-Scko- v rciim u- -
daljio je od sebe znatne slojeve t.
zv. nadonalne burioazije. Najkru-pnij- i
kapital (tz'. cetiri porodi- -
ce, medju kojima i Cangova}, gu-Si- o
je svaku konkurendju. Napro
tiv, u osJobodjenim oblastima Na- -
armija osla-njal- a
se na mjesne kapitaliste za
zadovoljenje potrcba stanovniStva.
Kako je armija naprcdovala, tako
se i triiSte domadh kapitalista Si- -
rilo, oni su pni put mogli damiti
duSom, bez bojazni od pritiska bi-rokratsko-monopolis-tidcog
kapitala
i nadmodne strane konkurencije.
Ustvari, kineskom kapitalizmu tck
je poslije pobjede ro-oludj- c pru-ien- a
za stanovito vrijemc Sira mo-gucno- st
razs'itka, jer je konafno
prvi put u suvremenoj historiji,
Kina dobi'Ia jedinstvenu efikasnu
terioriju zasa- - smatraju "dr--
Nam li za suradnju izmedju dvije Koreje
Sjcvernokorcjski
sjevernokorejska
dni najeve napore da bi to po-stigl- o.
Go-oret- i dalje o ovom proble-mu- ,
Nam II je podvukao da ujedi-njenj- e
Koreje zavisi od zbliiavanja
i suradnje Juine i Sjeverne Koreje
kao i od zajednickog rada na rje-Savan- ju
o-o-g
problcma od strane
svih drugih zainteresiranih zema-ija- .
On je dalje naglasio da je po
trebno utrti put zbliiavanju izme
dijelova
I S T 0 t N 0 J JU LUZIOKIM SRBIMA
na
za
nas
sporazumijevali na
da
sporazumije-vali.
poslijeratnom
mi
drzavno-kapitalistick- o
je
polukolonijalnog
je
cionalno-oslobodilack- a
N E M A
ovi brojevi: 1954. smo
samo 7 uiitelja, a danas ih
ima viSe od 500; imamo svo- ju utitcljzku Skolu. Nasa
profesionalna kulturna
ima orkestar od --10 б1а-nov- a, zatim pjevadki zbor
od 80 clanova i baletnu gru
pu od 24 £lana. Grupa izvo- -
di uglavnom narod ne ple-eov- e. Od samog osnivanja,
1948. godine, паДе je kaza-Ii5- te prikazalo 883 predsta-v- e
u mjestima u kojima live
Luittki
ve?
Cime se vaii ba- -
Clan Glavnog odbora "Do-movine'
Mercin KaSpor od
govara : Vecinom su to sitni
seljaci, a mnogi od njih su
tek agrarnom reformom do--
.urs. iiazn ipaor, м-kret-ar Kanadkojr копкпча u jednom kin-nko- m porodilitu.
'da Formo2e) Novom ie rczimu
bilo u interesu, da Uo brie гаглчс
proizvodne snage. Zato je ро!ом-co- m
1950. donesen zakon o orga-nizad- ji
privatnih poduzeca i na tc-mel- ju
tog zakona u toku od svega
godina i pol (do kraja 1951.) for-mi'ran- o
je 92.000 novih kapitalisti-flci- h
poduze5a! Broj privatnih in- -
dustrijskih poduzeda poe!ao
jednu trednu, a privatnih trgova-cli- h
poduzefa za 1 5 posro.
Proces korislenja
kapitalizma
Pred kineske se komuniste tada
postavio problem: kako privreme-n- o
iskoristiti pozitivne strane ka-pitaliz-ma,
a sprijedti Spekuladju i
anarhiju na triiStu. Driava se, da-kak-o,
prije svega oslanjala na te-Sk- u
i drugu krupnu industriju, koja
je kao bivSe japansko vlasniSto ili
lasniSto e'etiriju porodica, odmah
nadonalizirana. Zatim je izradjen
dtav sistem miera. da se nrivatni
sektor Sto tjeSnje povcie s driav- -
nim. Driava je vrlo brzo preuzela
trgovinu na veliko najvainijim si- -
rovmama i prchrambenim proizo-dim- a
(riiom, pSenicom, pamukom
i si.). Pnvatna su poduzeca dobi-val- a
od driave odredjene narud-ibe- ,
kasnije i sirovine na preradu
(a driava je ponovo preuzimala
gotove proin-ode)-. Kao najvili
drzavnu organizaaju na cijelom I stepen takve suradnje driave i pri-nacionaln- om (osim, vatnih kapitalista se
se
se za
da ie njegova viada garantirati si-gurn-ost
i slobodu djclat-nost- i
onim Juinokorcjdtna, koji
pos jete Sjevcmu Korcju. "Sma-tra- m
— rekao je on — da postoje
sve mogudiosti za srdacne odnose
i suradnju na rjeSavanju praktidiih
pitanja, koja se postavljaju izme-dju
Sjeverne I Juine Koreje. "Uka-ruju- d
na zna&nje rada neutralne
komisije z primirje. Nam II je
na kraju rekao da je njena aktiv-nos- t
neophodna sve dok nmtoii
dju dvaju Koreje t dodao J sporazum o primirju.
J
imali
gru-p- a
Srbi.
ljudi
lidiosti
C K' 0 J
razvijeno rudarstvo, koje
zbog bogatih Ie2ista ugljena
ima lijepu bududnost. Done-kl- e je razvijena industrija
stakla i poneSto tekstilna
industrija.
— Sta
ziku?
6itaju na svom je--
Xa to pitanje urcdnik
"Xovog doba" Beno Solta
odgovara: Osim dne-ni- h li-sto- va
Stampamo i razne re-%1- je, od omladinskih do lite--
rarnih. dva vjerska lista za
ske knjige na narodnom je
ziku, knjiievna djela nasih
autora I prijevode.
— Kako su vam zagaran- -
tirana nacionalna prava?
DortuT I m-HntStr- -n Л --пч Ттп i-._j-
___j_i t, ---- -— ~~ "" "" "л" AW" "" "" yufivreuni rauni ima- - jos nasa
Odredjenije govore junkera. je slanika. odbo-- j
STRAXA J
zavno-kapitalisticlc- a poduzeca, u
kojima uz pmani sudjeluje dr-ia- m
kapital stie komandne po-zicij- e. Danas se cijele privredne
grane rcorganiziraju na torn stup-nj- u.
No, uz ove privredne mjcre si-stcmat-ske
drzavne intervenrije (ko-ja
je uzgrcd rcceno kapitalistima
garantirala triiite), kineski su se
komunisti sluiili poli'liddm sred-stviT- U, kako bi suzbili one pojave.
koje su ocijenili kao Jtctne. Godine
1952. i 1953. provedene su Siroke
kampanje "protiv triju zala"
"protiv pet U okviru ovih
kampanja izvrScna je istraga u ne
manje od 450.000 privatnih podu-zeca,
od kojih je 76 posto bilo pro-nadje- no
krivim zbog ovih ili onih
prestupa. Kineski komunisti tvrde.
su ove kampanje imale veliko
odgojno djclovanje na kapitaliste
da danas zato mnogo lakSe
prihvaaju socijalisticki prcobraiaj.
privatnih
(rjrovaca na selu
U toku je izvanredno brza trans- -
formacija kineske privrede. Razu-mljiv- o
je, da za mnoge problcme,
koji u ovom procesu iskrsavaju.
nije kiko nad brzo rjcSenje, a niti
se uz najbolju volju ne uvi-jck
primijeniti tudji obrasci. Da-na- s
se na primjer distribucija na
selu jo$ uvijck vrSi prcko 2,700..
000 privatnih trgovaca. Da se njih
zamijeni zadrugama, trcbalo bi
stvoriti aparat od barem 3.5O0.OOO
ljudil
Kini se danas zuri. Crvcn
kati na pekinSkim ulicama, Sangaj-sk- e
rakete, samo su nezhatna vanj-sk- a
manifestadja groznice, koja je
zahvatila ogromnu zemlju u nad-Ijudsko-m
naporu, da se oslobodi
vlastite zaostalosti. Tko zna, li
je baS svaki koradc" udnjen u pra-v- i
cas? Div krece naprijed I za
njega ne vrijede naSi sitni cvropski
kriteriji.
VLADIMIR DAUM.
("Vjesnlk").
ru Budi§ina predsjednik i
tri clana su Luzigki Srbi. U
svim funkcije au
ravnomjerno rasporedjene
medju predstavnicima obje
narodnosti.
— Kakvi su zadacl
organizacije ?
Kurt Krenc Jacanjc nale
driave, koja nam pruza mo-gucno- sti nacionalnog i kul-turn- og razvoja; odgajanje
omladine i upoznavanje s
naSom literaturom, pjesma--
evangeliste i katolike. 5kol- - ma' Plesovima:, iije na- -
cionalne svijesti, koja je u- -
guSivana u proteklim dece-njim- a, a polet danas nit-k- o
ne koL
j Uveie smo prisustvovali
Mercm KaSpor kaie : Skup- - omladinskoj priredbL Omla- -
nnaeroiedndoasto.tkTroijujesvnoajuslipjeradvjeu Sbrilbiimzeamjlej.u. MemdjiuseL.ubltiofkshan-- 5zifUacknkoainhSoaSsrokbceau.vjeaXnaj1u59i4p8lrj.auvdiazi dLasuul--a-- '' kFdoirneliat,o,jMecalspinlepsjaeGlvaoarleacasmoSumoarbAstrkar nacizma. vremena kada je mo jedan veleposjednik. ko-- dleluiu u nolcraiimskih n?n TT-- tn t lll nMt.n.
vafkn p"rokgioonjevnrjenu.nVnaa5citheсnlпjuнdгiатdoо-.- j' mmenaj.e reformsuomliuoddiuzreutna nzne--i--o orguanraa.mPredsjednivk aKnr.e;mn,-ci- J p: ogaHiuce sa sirojm.__.I£ zalije-- -- ~ олп s__, . ._-..-_ I
l,n--j-- i--novogiisxa. su-za~rzijivos~ttih"iijada. njima Kodnanas njega imaUmokotarsiknom po- - vom.
i
i
i
i
zala".
da
i ovi
2,700.000
mogu
da
opdinama
va5e
:
£ij{
'
cani
asi
dre i
radu
nAiion j~u-:- ~, Pi- -
D. Smicberger.
I