Jedinstvo, January 17, 1956

              VOL. VIII. Xo 5 (G27)
Vlada javne
radove kao pomoc
Delegacija ontanjske la-d- o
pregovarala je sa fede-ralni- m
ministrima Martinom
(zdravlje i javna skrb) i
CIreggom (minUtar rada)
po pitanju izdrzavanja no-zaposle- nih radnika koji ne-ma-ju
oiiguranja ili su ga is-crp- ili.
Federalni ministri su ka-tgorid- ki
odbili javne rado-ve
kao sredstvo za ublaSnje
bnsposlice. Sve Sto je fede-raln- a
vlada spremna udiniti
jo da doprinosi dio troikova
za uzdriavanjc
nezaposlenih radnika
nakon njihov brof dostigne
izvjcsan postotak.
vodja
kazao
t'Trebn i ekonomskog potdinja-[s- e nalaze
radove mogla pokre- - i vanjn J nuti i provineijalna vlada, I vama. zapoee- - i
zaista htjela
! On takodjer
. trgovinsku
Pornsl brof a Kckao u
u Torontu
Na 5. januara u
bilo П2.53П nezaposlcnih
radnika i radnica. To
7.027 vise nego koncem de-cem- bra
1955.
dlBCU 000
Pro-l- e subote u New Brun-swick
jo u pozarima izgorilo
desetero djece.
U Ottawi, glavnom gradu Kanade, u dana
u poiarima su 2ivot
osobe, medju
djece.
Ovi pozari su uzbudili
cijelu zcmlju. Medju sta-novnistv- om Ottawe zavlada-l- a
velika
Oni svradaju
stambeni Jer u
sludajevima se o
starim i troSnim kudama, u
kojima stanuju siromaSne
porodice sa brojem
djece.
Duptessis uspostavlja
nad stampom
QuebeSki premijer
je predloiio usvaja-nje
dvaju o
cijena novinekog u
provinciji Quebec.
se smatra da DupleMisov cilj
nije Tcontrola nego
kontrola stampe.
Duplessis podeo
na komuniste, zatim
je pre5ao na kulturne orga- -
nizaeifo. zatim radnicke u- - , osak. ae.enje
tllJV. OdUil
pa. Tko biti slijededi?
To je put uspostavu
diktature Quebecu.
kad
Wire and Gable
Na izvanrednom mitingu
700 poduzeda Ca
WU&Y.
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
odbija
nezaposlenima
neopskrblje-ni- h
TORONTO, TUESDAY. JANUARY 17, 1956
2e&ata
OTTAWA — ruka domina i.ta kanaa-sk- e privrede ugro.i.va politicku nezaisnust Kana) . izjavio M. J. Coldwell, CCF, toku opce debut
parlamentu.
On da ameridki kapital ved kontrolise
posto kanadskc industrije.
"Ako ova kontrola jo3 malo mi demo izgu-bi- ti efektivnu kontrolu naSc sudbine", rokao je Cold-wol- l.
"Ako izgubimo efektivnu kontrolu naie ekonomske
sudbine, moiemo so nadati da demo saduvati kontrolu
naSe politidkc
Coldwell optuzio vladu (go bolji polozaj farmera
da namjerno sprovodi poli-- istodnim provincijama, gdje
napomenutl da bf tiku velike kolicine ne-jav- ne Kanade Sjed. Drza- - prodanih jabuka, krumpira,
Ta politika je masln sira.
kad bi ona po- - la 1047. godine.
modi nezaposlenima.) je osudio
vladinu politikn.
nezaposlcnih je da gradovima
Torontu
je
jo
5G
izgubile
:I2 kojima jc
23
je zabrinutost.
painju na
problem,
svim radi
velikim
kontrolu
Du-ples- sis
zakona kontroli
papira
Opdenito
cijena,
je napa-daje- m
1UUU fUllll- -
de
za
Zavrsen
Canada
strajkaJa
Rastuca am
je
jo 50
poraste
je
ЦисЦ gladuju (nezaposleni
radnici), skladi&ta su kr-ca- ta
2itom i maslom.
On je kritikovao vladu Sto
je propustila osigurati punu
ncznposlenost i istakao da
je sredinom novembra (po- -
Vatra kOSJ 1 nezaposlenih.
sfrajk
On je zagovarao da dria-v- a
izgradi svekanadski pli-novo- d.
On je predloiio izmjenu
Sjevcro-ameridko- g zakona
(kanadski ustav) sa ciljem
da se zastiti sloboda govo-r- a,
Stampc i vjere.
Coldwell nije pokazao
mnogo razilaienja sa vla-do- m vanjskoj politic!, da-pa- de je rekao da bi iitne
"viSkove" trebalo koristit
kao sredstvo za. borbu protiv
komunizma.
Torijevska demagogija
Konzerativni vodja Drew
je istupio protiv visokih po- -
reza, no to je obidna dema-gogij- a, jer porezi ne mogu
biti smanjeni bez smanjiva-nj- a
troskova naoruianja,
Drew ne samo da nije protiv
smanjivanja naoruianja, ne-go
za povedanje.
Po pitanju plinov a
Drew je predloiio uspostavu
posebnog parlamentamog
komiteta da "ispita taj pro
blem".
On je zagovarao reviziju
radnidkog zakonodavstva
smislu ogranidavanja radni-dki- h
prava. Vjeruje se da on
ieli ogranidenje strajkova i
-- 4- o- -j JC ili л.. s„- -.
u
u
u
H
u
a
u
a
o d
u
modi radnidkih
unija.
U vanjskoj politic! Drew
jo suglasan sa vladom, osim
po pitanju priznanja Kine.
On je na indirektan nadin
kritikovao nedavne Pearso-nov- e
izjave. Vjeruje se da ee
Drew ulagiva reakcionarnim
klerikalnim krugovima u
Quebecu. koje iele dobiti za.
saveznike u izborima.
nada Wire and Cable u To--1
rontu vedina je odglajsala za G,ad na Prenjama
poTatak na posao pod u- -' Aktujudi socijalkredite--vjetim- a
koje je preporudio ski vodja Hansell je ukazao
koncilioni odbor prije Jtraj- - na teSki poloiaj farmera u
ka. Tu je ukljudena poviSica . zapadnim provincijama. On
nadnica od 64 centi. je rekao da postoji "glado--
Strajk je trajao 10S dana.
, vanje usred Izobilja".
Bio je vrlo otar, uslijed Poloiaj farmera je slidan
kompanijskog Sfajkolom- - onome u vrijeme "gladnih"
stva. podriavanog po onta- - tridesetih godina.
rijskoj vladi. On je kazao da nije mno- -
u 12--asUcwte+itit
штшт шншвњн priurere
nezavisnosti?"
I.
J.
sa
,m JO
u
u J0
n.n a na 0 u se
zahtjevc nUf to
se u millj una dolara.
ne-- za nnroda.
za rad os-- sa
b: mo- -
gli nabavljati po- -
trebstlne.
St. Laurent ne vjenijc u
ali zagovara naoruanjc
Premijer St.
on ce
dodi nuklearnog rata.
Ukazujuci na postojanje
novih oruija St.
kazao:
"Ja ne da de ona
biti upotrebljcna. Ja
pouzdanjc u buducnost i ne
vjeimjem da bi
besdutno da bi
prebjeglo upotrebi tih
hovitih masina za
(U isto vrijeme
sekretar
Dulles
casopisu 'Life' da
vlada, nje-govo-m
zaslugom, tri
dovela svjetski
rat do same — u
i
— i da je spremna
to ponovno
Medjutim, St. je
razgovarao
To 1
obrane Campney. Oni su ti- -
PRICE PER COPY
Kongres zena pozdravlja
usvajanje zakona o
jednakoj plati
za zene
federalne
kanadskc
za
U za--
su
priznanju
to
za Dullesom.
... . M- - I ц .jilimfW-THfgp- jj
SOVJETSKO-JUGOSLAVENS- KI UGOVORI SSSR. izgradifi sedam
industrijskih objekata
OSTVARENA NAUCXO-TEHNICK- A SURADXJA
"Sjeme prijateljstYa"
Windsor. sovjet-sk- a
kupila
hibridnog kukuruza
za sijanje, dovoljno za 200.- -
000 Kukuruz je
Warwick
Hybrid
Ontariu.
Sovjetsku su
i N. S. Po-sljed- nji sluibenik sovjet-sk- e
ambasade Ottawi.
cijc sovjetska
posjetila zapadno-ontarijsk- u
poljoprivrednu Skolu
profesor
1 C. Steeckey je pozdravio
— Kanadski kon- - j sovjetske troste kao "na5o
sres zena je a J susjede sjevera" i naKla- -
prijodloKom federalno via- - sj0 sovjetska pogodha
do da se usvoji o jed- - sa Warwickom priloir jadn--
od
plati za zene nJU dobrih odnosa izmedju tome
poduzecima koja spa-- , Kanade i I potIpsan ugovor janu-daj- u pod nadlez- - , Vodja , nra. torn ugovoru predsjedni-- . cij0 je rnbo izmediu SSSR i
St. Laurent je i Mrs. Rao Luc-- 1 rn(u obidnom sieme- - ovoj godini de
ime vlade odbio da ! je sieme siOVO i dostidi
J Kongits kanadskih , teljstva izmedju lsjnu 0,j 70
provincijama na radun vodi borbu jodnaku platu , i
prodane p5onice izda izvje-- jednaki od svog
'
I "Windsor Daily Star"
sna suma noven, kako nutka i udiuio je nekoliko zadovoljstvom
osnovne
rat,
Laurent je
rekao da misli da
do
Laurent je
mislim
imam
dovjedanstvo
bilo toliko
stra- -
ratova- -
nje."
americki
drzavni John
Foster je izjavio
je ame-rick-a
najvise
vec
puta atom-sk- i
ivice
Koreji, Indokini Formo-z- i
da
ucini.)
Laurent
daljne naoruia-vanj- e.
je mlnLstar
Se
Toi-onto- .
zakon
delega- - p0
jo
, ovu iZjaVu Emeljanova.
kazala jo Mrs. Luckock
Ovo je korak u
puno jednakosti icna, pove-danje
standarda iivota i
vede demokracije.
Mrs. Luckock je izrazila
nadu da ce sve provincije
poci primjerom
vlade i parlamenta i usvojiti
slidno zakonodavstvo.
Opasnost inflacijc
Inflacija je glavni
privrede u
195C. godini, izjavio je
James Muir,
Royal Bank of Canada u
svom godiSnjem izvjcStaju.
Studenti priznanjc
X. R. Kinc
Torontu je odriano
studentskog ud.u- -
ienja organizacije UN, ko- -
me jo prisustvovalo vise od
400 studenata od 33 vise
Skole.
Studenti najviSe raspra- -
vljali o N. R. Kine
me ponovno pokazali svoje ' i sloiili se da treba udi-klipsa- nje niti.
povedanje nema nilta toga ako komu
NOVI ce
— Jedna
delegacija je 20
vagona
akeri. kup-Ije- n
kod poduzeda
Seed u zapadnom
delegaciju
sadinjavali Emeljanov, G.
Nikitin.
je
u
Po zak!judenju tnmsak- -
delegacija jo
u Rid-getow- n.
Direktor Skole,
zadovoljnn
u
predstavaka parlamentu,
predsjednik
"Star" podvladi da je so-vjetska
bila u
Sjed. Driavama i narudibu
kod Warwicka postavila po-sli- jo
ispitivanja- - u jednoj i
drugoj zemlji.
"Star" dalje pi5e: "Far-me- ri
u cijelom svijetu imaju
zajednidke interese i proble-m- e,
koji prelaze ideoloSke
razlikc. Zemlja, klima,
i su isto tako
vaini na ruskim stepama
kao na plodnim poljima za- -
padnog Ontaria ili
ravnica. Nasi sistemi su raz-lidi- ti,
ali osnovni problemi
su slidni."
Zagonetna smrt novog
(toseljenika
U Torontu je umro novi
Stanko Vandina,
Slovenac, star 27. godina.
Nekoliko dana pred smrt
on je izjavio da je bio kidna-pova- n
i drian u n e k o m
podrumu 4 dana.
su mu navodno ukrali
$1.160.
Policija je pokazala sum- - na.
fClatfze oij&dti ia, Avifeta
Najivljcn je novi lista 1 muslinunske pirtije. Vjeruje amim oruijeffl- -
plan SSSR, koji fc biti podnijet ni sc dx (c i komunisU biu zutupani
usvajanje dvadesetom kongresu u bududnoj vladi. Britantka itampa je oitro osu- -
Komunisttdke partijc SSSR. Plan dila Dullesovu posljednju izjavu
predvidja povedanje Francuskt vodja o tgranju sa atomskim ratom.
proizvodnje z 6) posto, izgradnju Mollett je odbio formiranje zajed Izjava natila na osudu u cije- -
novth Глогпјса atomske enerpje za niiTke vlade sa ali lorn svijetu.
mirne svrhe, proizvodnje
doseljenik
na glasaju атегШсој
na 93 milijuna tona, on dustriji otpocelo je masovno otpu- -
tehnidkog oioblja, znatno poveia- - fcanje radnika. General Motors je
nje izgradnje novih stanova, po-- Britanska vlada je uputila jot otpustila 3-95- 0 iz jednog odjelje- -
vedanje radni!kih nadnka zz 30 2.000 paraiutista na O'par. Uputit nja. Oirrsk 1.400. Ford --4.600.
posto, itd. te i jedan bataljon pjeiadije. Vje
ruje se da je to poverano sa situ- - talifanskom gradu Potezia
U istodnom Berlinu je obiljeie-- adjom u Jordanu. diji narod se doilo do sukoba izmedju poli- -
na ubijstva radnilcth od-pra- o stepanju u Bagdad- - cije i nezaposlcnih radnika. Ubije- -
vtdja Karl Licbknechta i Reze ski ru je jedna osoba, ranjeno 16.
povorei sudjele- -
valo lOO.OOO tfedi. uklfudiv 13.000 Americki drlavni sekretar Jugoslav ija vodi pregovore sa
naoruianih radnika. Foster Dulles na konferencfli za Sjed. Driavama o suradnji na po--
(tampu je odbio apsl Pape Pija. Iju atomske energije Pregovori sa
Indoneziii je 60&0 do spora- - Indije. SSSR i organizacija da ovih dana prraeseni iz Bcograda u
тјгол tzmedfa kc-iuni- sta. naoona- - se obustave sa nukle- -
Sovjetski Savez ce izgraditi Jugoslaviji sedam
industrijskih objekata. O tome je potpisan ugovor
Beogradu 13. januara. Gradnja ce trajati cetiri iodine.
Ugovor predvidja tvornico azotnih gno-jiv- a
s kapacitetom od 220.000 tona godisnje, sa elek-trano- m 100.000 kilovati, tvornicu superfostata sa ka-pacitetom
od 250.000 tona godisnje i tvornicu sumporne
kiseline.
Ugovor predvidja
i rekonstrukciju triju ru-dni- ka.
U novinskom izvjeStaju iz
Beograda no kaze se gdje ce
tvornice biti
koji rudnici de biti rekon-struiran- i.
Sadainji ugovor stavlja nn
snagu sovjetsko-jugoslave- n-ski
spoi-azu- m od 1. septem-br- a
1955., izme-dj- u
jiitfoslavenske dclen- -
cije na ceiu sa oveiozarom
Vukmanovidem-Tempo- m i
sovjetskc na delu
sa podpredsjednikom so-vjets- ke
vlade Mikojanom.
je ukljudivao i nakoj uposle- - proSircnje trgovine. O
ne Savezn. G. federaJnu sovjetske razmje-nos- t, izjavila Emeljanov kazao da
Promijer Kongresa so pxRJ kock. ve ptijn- - poduplati vi
faxmerimn znpadnim 2ena kanadskop
sovjetskog
komentarise
ne
udinio
pravcu
pro-blem
sjedanjo
protiv
Galijev
delegacija
sje-m- e
kultivncija
zapadnih
Kidnapcri
pctgoJiJnji
industrijske $ocijIiidki
je
komunistirru,
poduplanje predvodio.
37-godiinj-ica
Luxemburg. je
elcspttimenti XTashington
izgradnju
proSire-nj- e
podlgnute ni
poslignut
delegacije
Sporazum
Sovjetskojr
Sporazum jc dalje pred-vidja- o
potpis ugovora o na-udn- oj
i tchnidkoj suradnji.
Prcgovori o tomosu zavieni
i ugovor potpisan 19. decem-br- a
1955.
Ovaj ugovor predvi-dja
suradnju putem raz-mje- ne iskustava i tehni-dki- h
dostignuda u industriji,
poljopnvredi i drugim gra-nam- a
ekonomske djelatno-sti- ,
ukljudujudi razmjenu
patcnata, licenci i tcbnidkc
dokumcntacijc, u skladu s
postojedim propisima stra- -
na ugovornica, kao i sla-nje- m,
na bazi rcciprocitcta,
strudnjaka, praktidara I stu- -
denata.
U cilju ostvarenja Sire u
[nju u njegove trdnje ... Pa
ipak nagla smrt mladog i
zdravog dovjeka je prilidno
zagonetna stvar.
Kanada salje ratni
matcrijal Egiptu
Ovih dana upudeno je u
Egipat -- 10 armijskih kamio-n- a.
U parlamentu je izjavio
poslanik Stewart da je Egip--
tu upudeno i 25 vojnih avio- -
U 2cnevi su nastavljcni prcgo-vori
izmedju USA i NR Kine.
U Gr£koj de se odriati parla-mrntar- ni
tzbori 19 februara.
Sa Formoze su prebjegla u Kinu
tri funkctonera Cng Kaj--
delika 68 milijuna tona. ugljena nisti u parlamenta za vladu V automobihkoj in- - fckove a'vilne arijacije.
koju bi
U
je
oitro
vojni pakt.
U
John
U niza
visoka
Ubijslva u Kcniji
New Delhi. — Odgova-raju- cj
na pitanje jednog
senatora u indijskom gor-nje- m
domu, zamjenik mi-nist- ra ranjskih poslova
Anil Canda Je izjavio da
Je u britanskoj koloniji
Keniji (Afrika) od pro-klamir- an ja vanre d n o g stanja u oklobru 1955. do
danaa poginulo 9802 do-moroda- ca, 83 Evropljani-п- а
ш 27 Azijaca.
Biitanski protest protiv
Tit ova s:ovora
Javlja se iz Londona da
jc britanske. vlat'a uputila
protest Jugoslaviji protiv
Titovc osudc Bagdadskoc
vojnog pakta, koine jo
Britanija glavni pokrovi
telj.
Tito jc osudio Bagdad-sL- i
pakt za vrijeme bora-vk- a
u Esiptu i nakon po-vrat- ka
u Beograd.
On jo tralto da zapad-n- o drzave promjene svoju
politiku na Srcdnjem Is-tok- u.
zajamne suradnje izmedju
dviju .strana u pogledu fi-nancir-anja
rashodn u vezi s
uzajamnim slanjem strud-njaka,
praktidara i studena-ta,
formirat de ee zajednidki
fond na bazi panteta.
U cilju razrade i uskladji-vanj- a
mjora za ostvarenjo
naudno-tehnidk- e suradnje,
na osnovu ovog sporazuma
bit ce formirana jugoslavcn-sko-sovjetsk- a
komisija, koja
de najmanje dva puta godi-nj- o odriavati sastankc u
Beogradu i Moskvi.
Podetkom januara potpi-san
je ugovor o suradnji na
polju atomske energije, po
kome ce Sovjetski Savez Ju-goslaviji
pomodi u izgradnji
atomskog rcaktora.
Zakljudenje ovih ugovora
predstavlja novi doknz us-pjesn- og razvitka sovjetsko-jugoslovcnsk- og prijatcljstva
i suradnje, Sto je od velikog
znadaja no samo za dvije
zemlje, nego ima i medju-narod- ni znadaj.
Tito ne vjeruje da se
vracamo u "hladni rat"
Ameridki novinari su za-pit- ali predsjednika FNKJ
Tita, Sto on misli o "ponov-no- m izbijanju hladnog ra
ta."
Tito je odgovorio da no
treba uzeti "euvise tragidno"
5to se pokazuju "periodidno
poteSkoce, frikcije pa i za-sto- ji"
u poboljbanju medju-narodn- ih
odnoSaja, jer us-prk- os
svega toga, sile mira
rastu.
Govoreci o takozvanoj
"civilizirajucoj koristi" Sto
je kolonijalizam navodno
zaostalim narodima", Tito
je rekao;
"Ja sam u zadnje vrijeme
vidio (rijed je sigurno o pu-tova- nju
po Egiptu i Etiopiji)
sto to znadi. Covjek koji nije
vidio, ne bi mogao vjerovati
koliko narodi Afrike nastoje
udvrstiti svoju nezaisnost"
"Dogadjajl u minuloj go
dini — rekao je Tito — slu-jii- li eu za popustanje napc-tos- tl
i povratka pouzdanja
ImedJu narodima da je mo-- !
gude oduvati mir I da je na-fstup- ilo doba mfrnog rjeiava-!nj- a medjunarodnih proble-m- a.
J "Od naroditog je zadovolj-.stv- a to £to I vodede Ijude u
svijetu zshvada ideja odba-civan- ja jetskor rata kao
s№dstva za rje.5avanja spo-ro- va medju narodima.