Jedinstvo, February 10, 1956

              STRAKA 2
R A Z G OV O R S A N O V I M DOSELJENICIMA
DRUGARSKA RIJEC PROGRESIVNOM NOVOM DOSEUENIKU
К0ИЕ JOS NIJE SUE JASNO 0 NASEM POKRETU
PiSe nam dru novi doseljenik iz
Hamiltona: "Jako me iznenadio
dlanak o drugu Vukovjevu. Evo za-St- o:
Vukovjeva dobro poznajem i
ne moi em da se pomirim sa dlan-ko- m
druga Grubida. To je onaj isti
Vukovjev, koji je pisao one dlanke,
koje ste vi shvatili, druze Grubicu,
i samome meni ste kazali, zaSto ti
i drupi ne moiete da se zauzmete
kao drug Vukovjev, vi trebate da
njega uzmete kao primjer itd.".
Drug dalje kaie da organizacija
SJK u Hamiltonu ima nepravilan
stav prema novim doseljenicima, i
sludaj sa Vukovjevim da je poslje-dic- a
te politike.
Svaka stvar ima dvije strane,
pa tako i ova. Drug Grubic je iznio
stranu organizacije, a pisac gornjih
redaka zastupa drugu, premda je
nfje opsirnije izlo2io.
Evo kako prema naSem znanju
stoji Vukovjevova stvar.
Vukovjev je jedan od novih do-seljenika,
koji je poslijevi§e godina
politiCkog lutanja prisao radnidkom
pokretu, uvidjevSi konadno da za
radnog dovjeka noma drugog puta.
U poCetku jo polcazao 2elju i smi-sa- o
za plsanje i "Jedinstvo" je Si-ro- m
otvorilo svoje stupcc njegovim
napisima, iako sve Sto je na pisao u
ono vrijeme nije bilo posve u skla-d- u
sa nasim pogledima.
Vukovjev so pokazao veoma ener-gida- n
i bilo jo milo posmatrati njc-go- v
politidki razvitak. Nadali smo
se da de s vremenom postati dobar
radnidki pisac i borac.
Tesko nas se dojmilo kad smo o-pa- zili da je nastao zastoj u njego-vo- m razvoju (moida je bolje redi
skretanje).
Pa i sada, poslije svega onoga
§to se dogodilo mi smo spremni Vu-kovjevu
pru2iti ruku i pomoci mu
izaci s pogresnog puta na koji je
zaSao.
#
Prije izvjesnog vremena Vuko-- . vjev je podeo zagovarati jadu pre-orijentac- iju
u stavu naSeg pokreta
prema Jugoslaviji, izrazavajuci
nezadovoljstvo sa promjenama koje
su udinjenc od proSlog juna t.j. da
su nedovoljno.
Vukovjevu nitko nije sporio pra-v- o
podrzavanja i zagovaranja nje-gov- ih
pogleda. Dapade, dozvoljeno
mu je da ih propagira u stupcima
"Jedinstva". U toku nedavne disku-sij- e
objavljena su tri njegova do
pisa i samo jednom prilikom stav-ljen- e
su primjedbe na neke njegove
netodne argumente protiv "Jedin-stva".
Objavljivanjem njegovih do-pi- sa
se prestalo kad je o t is a o
predaleko. naime kad jo umjesto
politick ih argumenta podeo istupati
sa uvredama i hdnim napadajima.
Cinjenica je da Vukovjevo idejo
i zahtjevi nisu naisli na podrSku
clanstva Saveza i ditaoca "Jedin-stva".
koji zasad nlsu spremni idl
tako daleko kao Sto jo on zagova-ra- o.
Zbog objavljivanja njegovih
dlanaka uredn&tvo so stvarno za-mjer- ilo
mnogim dobrim dlanovima
Saveza i prisUliesuna "Jedinstva".
Vukovjev je bio razvio veliku
aktivnost u Hamiltonu mm ciljera da
pridobije tamdnju organizaciju
Saveza za svoj stav. Sastavljao je
rezolucije i takupljao potpfee. Odr-ia- o
je degadki povor na ejodnici
organizacije 8. jaauara. a kad ni-ko- ga
nije raojrao Ha uvjeri a svoju
ispravnost. stao je da se ljeti I po-din- io jedan ispad kojera e osadtti
svi svijesai i poiteni Ijadl.
Mote li se n svijetlu svega toga
tvrditi da je Vakovjeve eaaesosa
nepravda ?
PogreSka Vukovjeva je a te&e
Sto on ne poznaje вале prilike I aa
sila je htjeo da pokreta satsetne
jedan stav kojra os zasad nije spre-ma- n
prihvatiti. Oa je itrnork&o pre-cis
kroz koji je n£ pokret preAo
poslfednjih sedam-or- a godiaa i
aobrazio da W cijela stvar bila rije-se-na ako bi sadaSnje vodtv© kazalo
potrebna rije ili ako bi se to vod-stv- o
smjenilo i kormilo predano
drugima. ignoriludi stvarno raspo-loienj- e dlanstva i pristalica pokre
ta. On je sve to umislio zato Sto
sJabo poznaje principe na kojima
je na§ pokret sagradjen, njegov de-mokra- tski karakter i kolektivnost,
njegove ciljeve i zadatke. Svakako
tome je mnogo doprinjelo poticanje
iz vana4, od strane ljudi koji bi tre-ba- li
znati bolje, ali iz nekih razloga
ne ce da znaju.
Mozda je Vukovjevu i drugim
novim doseljenicima tesko da sve
ovo shvate, da upoznaju karakter
i ciljeve na£eg pokreta, njegovu
strukturu i funkcionisanje, pa im je
tesko u nasim redovima. To je je-dan
problem kome dosad nije po-svediva- na
paznja i s kojim demo se
morati pozabavit. Ali je nepravilno
ako novi doseljenici dodju do za-kljud- ka, kao Sto je to udinio pisac
gornjeg pisma, da Savez i "Jedin-stvo"
prema njima imaju neprija-teljs- ki stav.
Mislimo da je duznost i jednih
i drugih, t.j. starih dlanova Saveza
i novih drugova da nastoje da jedni
druge razumiju, da rade na medju-sobno- m zblizcnju i upoznavanju.
Ono sto se dogodilo u Hamiltonu
ne smije se ponoviti. To koristi sa-mo
neprijatoljima radnidke klaso
i progresivnog pokreta.
Sto se tide stavn na§e organiza-cije
i novine prema Jugoslaviji, pi- -
Osvrt pismo novog doseljenika
koji jos nije progledao
Primili smo pismo od jednog no-vog
doseljenika iz Vnncouvera koji
nas kritikuje sa stanoviSta protiv-nik- a
radnidkog pokreta.
Na prvom mjestu nama je drago
da taj novi doseljenik dita "Jedin-stvo",
niaknr se i ne slaic s njego-vim
pisanjem. Citanje 4lJedinstvaM
de mu sigurno pomodi da bolje upo-zn- a
kanadski zivot to svojn gra-djans- ka
prava i duznosti.
On podinje sa izjavom da 2eli od-govo- rit na na.su "kritiku kontrolo
Stampe u provinciji Quebec od stra-ne
premijera Duplessisa i kako vi-di- m smatrate to za podetak neko
dikt4iture."
Pi-oditav- Si te rodko pomislili smo
da ce slijediti argumenti protiv na-S- e
ocjene Duplessisa i njegove poli-tike
odnosno dokazi da Duplcssis
ne ugrozava slobodu Stampe, da
nije nasilnik nad pravima naroda.
Umjesto toga proditali smo slijede-c- e
: "A molim vas kakva je sloboda
stampe u takozvanim demokrat-ski- m zemljama kao na primjer Ti-tov- oj Jugoslaviji ili SSSR? da li mi-sli- te da jo u tim zemljama sloboda
Stampe? E onda se ljuto varate Ili
pisete ono Sto vam nije poznato te
bi vam proporudio da odoto tamo i
pogledate malo izblizcga. U to no
vjerujem jer znam da volite Siriti
njihovu propagandu."
Mi tu ne vidimo niSta zajednid-ko-g
sn Duplessisom i njegovom ulo-go- m
u Quebccu: to nije nikakav
odgovor na naSu kritiku.
Pitanje slobode Stampe a Jugo-slaviji
IH SSSR je posebna teraa. o
kojoj bi se mofrlo opSirno povoriti,
ali bez razllke kolika bi to raeprava
bila. ona nam ne bi pomoyla da
pravilno oejenirao Paplesskov po-dah- vat
po pitanju Stampe nitl bi
nam poraogla da razumijemo nje-fro-va
politiku. Ko blsmo koraknuli
ni prsta naprijed. To tnozemo samo
onda ako todno poznamo principe
slobode Stampe I drugih demokrat-skl- h
sloboda I prava naroda i oada
provjcTavaHio njihovo staaje a
Qaebeca.
Sve kad bi pitanfe slobode Stjimpe
a SSSR I FXRJ stajalo oaako kako
tvrdi nai novi prijatelj. a ne stejl
— (pisac evih redaka je proMeg
ljeta bio a SSSR i iraae prilika da
apozna kako stoji u toj zemlji) —
mi ne bi smjeK da zbog toga trpim
ftaieaje fandamentalaih prava i
sloboda u Kanadi. Ta prava i slo-bode
moramo braniti uvijek. a sva-k- o doba i pod svim okolnostkna
To je na?e pravo i nala duznost
Pisac dalje nastavlja :
W4pi
scu gornjeg pisma, kao i svima dru-gim- a
koje interesira mozemo kazati
ovo : Mi smo uvijek bili na strani
radnog naroda Jugoslavije, podu-pira- li
borbu za njegovu slobodu i
bolji zivot. U tome smo pravili i
pogreSaka, ali kad su pogreSke
uodene, one su ispravljane. To je
uostalom aludaj po svim drugim pi-tanji- ma.
I ako dlanstvo Saveza do-d- je
do uvjerenja, da je sadaSnji
stav prema Jugoslaviji pogresan ili
manjkav, kao Sto je Vukovjev na-stoj- ao dokazati, ono ce uciniti po-treb- ne
promjene. Хаба organizacija
i Stampa nisu nikad namjerno udi-ni- li
neSto Sto bi Stetilo narodima
Jugoslavije i ne de to udiniti. Ako
netko smatra da dlanstvo i prista-lic- e
Saveza rte vide pravu situaciju,
njihova je duznost da pomognu u
prodiSdavanju tog problema, aneda
poduzimlju akcije koje to otezava-j- u
i kode. Xista tu ne mogu pomodi
mehanidke odluke i nametanje. To
mo2e da bude samo rezultat upoz-navan- ja stvarnih prilika u Jugosla-viji.
Dakle. ne moze pomodi me-to- d sile (prepustimo to Dulle.su i
slicnima!). nego metod diskusije i
drugarskog ubjedjivanja. Cijeloj
toj stvari trebn prilazit na lijep na-di- n, kao drugovi i brada, koja su
svijesna velikog cilja koji trebaju
da postignu.
na
"Zatim na veliko kritizirate stam-ben- o
pitanje u Kanadi. Ne du tvr-diti
da u velikim industrijskim cen-trim- a
noma sirotinje i tcSkoda u
torn pogledu, ali tako je u cijelom
svijetu, ukljudiv Jugoslaviju, koja
je u bijednom i teSkom stanju u
pogledu stambenog problema, a u
Evropi na zadnjem mjestu."
Ovdje je naS novi prijatelj posao
korak naprijed, jer priznaje da u
"velikim industrijskim centrima"
ima "sirotinje i teSkoda", ali slidno
kao u sludaju Duplessisa, on to
opravdava tvrdnjom da toga ima i
u drugim zemljama, i da je u Jugo-slaviji
joS i gore.
Mi kaiemo, i u tome se razlikuje-m- o
od naSeg novog prijatelja, da u
Kanadi, sa njezinim bogatstvom i
visoko razvijenim proizvodnim si-la- ma
ne bi smjelo biti siromaStva,
da se ono mo2o odstraniti i da svi
njezini gradjani mogu da imaju do-bar
stan i sve ostalo Sto je potrebno
za udoban i sretan zivot. Trebalo
bi odstraniti ono Sto stoji na putu
t-- j. udiniti izvjesne drustvene pro-mjene
ili jos bolje, dovosti druStveni
urediaj u sklnd sa razvitkom pro-izvodn- jo materijalnih dobara.
Mi sudimo da je pisac gornjih
redaka radnik I sigurno u sebi osje-c-a potrebu druStvenih promjena ko-j- o bl omogudile da se odstrani bije-d- a
I siromaStvo koje joS postoji —
(pored izohflja!) — ali mu noSto
smeta da to otvorono kaie. a to no-
Sto jo antikomunlstidki mulj kojim
Jo nakljukan do grla, a koji je na-rodi- to vidan u drugom dijelu pisma.
ffdje nam dak I poneSto prijeti.
Ml bi rekli da se ovaj dovjok na-la- zi na raskrsnici. Zivot i stvamost
ma kaze jedno I upucuju ga na pra-v- f
pat. ali on ne moie da preskodi
poIIUckf i ideoloSki plot koji s kao
rezultat prilika u kojima je dosad
fcJvio podigao u njegovoj svijesti i
ne dozvoljava ma da to acini. MJ
ipak vjerajemo da ce dodi vrijeme
kada de oa, I mnogi dmgi slidnl
njeraa. proskoditi taj plot I skapa s
nam koji smo ga vec" preskodili ra-d- Ei a tome da ljudi urede svoj it-v- et onakn kaVo im to dostojl. Hoe. drcf de to vnjeme.
JEDINSTVO
iA Berbw. CntUu ла4 ВЊт9пкл квлмм.
fcjT JrtMl PMMlnc Oe . 47 Qwn St TV. Tereate 3-- B. Ontrte. СлплЛл. ТерКм EUptre 3-1- 42 SabMrlfrtkm ?t SS.00 per yr. S3.00 prr C month
Editor SUpa iOanie.
Boainaa Ишлајсгт- - Iran Stiz&Ae. AutltarU4 Ji good cltum tamA
Port Ofn XVpartasent, Ottw.
D O
Windsor premasio
novcanu kvotu
U subotu 4. februira Sivna
orponizicija u WinJsoni odriila jc
u korirt noine vrlo uspjeian kon-ce- rt
.Moralni uspjch bio je vrlo
dobar. a materijalni takodjer. Na
raun sojc novdane кл-сЛ- с VX'ind-so- r
je poslao upravi "Jedin$r-a- "
5330.00. Windsor je premaJio nov-dan- u
kvotu za skoro 5100.00. Sto
se ti£e obnova i novih pretplata.
drugovi su obe&Ii ispuniti svoju
kvotu.
U uspjehu koncerta — propra-m- u
i ostalom biti £e javljcno na-knadn- o.
. $.
Dvadeset dolara u fond
"Jedinstva"
Ovih dina posjetio je "Jedin-stvo"
jedan od vrlo dobrih prija-telja
radnidke Jtampe iz dalekog
zapada i priloiio 520.00 u korist
novdane kvote British Columbije.
Mnogo se zahvaljujemo na pri
logu.
UpravJ.
"Mi ccmo ispuniti kvotu
novih pretplata" —
Hamilton
Hamilton. Ont. — Dragi dru-govi.
u listu vam Saljcm 5131 00
za slijedeife: 5 godiJnjih obnova
52V00 i u fond 5106.00. Sa ovom
poliljkom smo ispunili novdami
kvotu, istekle pretplate obnavlja-m- o
kako istjedu. a bez svakc dvoj- -
be mogu izjaviti da demo takodjer
ispuniti kvotu i u novim prctpla- -
tama.
Sto se tife naJih kalendara, oni
se dobro prodaju, samo treba po-sjct- iti
Ijudc i ponuditi kalendar.
Do danas me nitko jo£ nije odbio,
a da nije kupio kalendar. Ja se na-da- m
da demo sve rasprodati.
Na A. februara imali smo vrlo
uspjrfnu zaba4i. Zabava je bila
vesela, a dobro posjedena po mla
djem naraStaju, mladjim ljudima
koja jo? nismo vidjavali na naSim
zabarama.
Toliko za sada. Primite drugar-sk- i
pozdrav,
. Kovatil.
"Mi imamo 31 novu
prctplatu" — Vancouver
Vancouver, D. C. — Zdrax
drugovi. evo ponovno se javljam
sa poSiljkom od $ OO м 8 godi-Snji- h
obnova i 3 novc godilnje
pretplate. Dakle, sa ovom poSilj-kom
imamo 31 novu pretplaru —
ili 1 1 novih prcko naSc kvote.
Cim primite ovaj list rustojte
novim pretplatnirimi slati novin,
jer je udaljenotf i ozme tnnopp
vremena dok novi prcrpUtnici do-bij- u
ргл-- i broj "Jedinna"
Drugar4ki pozdr.i 7л rnlbor
kampanje
T Karre
Na M (дпиага oc godine итг-г-о
ic u Torontu na dohro j z
i mnojjopettOA Am zcml'a' At
pri)ate!) Boin Гтоп.џш fmr
kanenadno od klfuti srra nc ---
=
vrirHi oi 58 godina irrota. P L--p-an
je 4. februara na Mont H '
groblju — grebfja gdfc red podira
prilidan broj naiib жааЗџкл
Vijestt o ргегнмЦ 9nati n.--. j
Boia duboko je potfela svih ko
su ga potoavali pegotemo ejegnvu
familija — supcugu. djecu. uoudad
i bs&jfte codfris Ka)eo I tstbi nad
fbhfalgi dobrog
pcifatclfa i dnaga.
kefi fea } иав1штаТј Im-ke- tj
Uo рвгжл i ктАЏл. hofi
Џ hio 4ru!k!B i kofi te mfeo
&& tfttimw za4ago at pfeJmi
ttrr seg radAtrkog staleia
Redfen w Bribint. HrraHfco Pri- -
metje. pokof Bo doio k м en zemJf r"t tridesetalc ged4n.
ck bi tu. daleko od reog Brfeira
kofeg re erfjek tjabio i s koitss se
ponosto. nalao rada, kruha i krora
I
Primjedbe iz Windsora
Windsor. Ont — Driie B. Ste-vano- v,
u tvom pismu u vezi sa
naiim koncertom pored ostalog
kaici da si "ono kratko pismo
primio u kujem sam iznio moje
mitljenje o diskusiji i ukazao na
par dlanaka koji su iztSli u "Je-dinstv- u"
(u diskusiji). a koji po
mom miiljcnju nisu trcbali biti
izneseni". Ti kaiei da sam ja u
pravu po nekim pitanjima. a po
nekim da nisam. Mogudc da je to
tako. Ali ja se ncbi nikad slofio
da se u naSoj novini dozvoli da
neko izraiava svoje nacionalno po-greS- ne
osjedaje. Ali do tog dolazi
ako dovjek dita onaj dianak iz Sud-bury
(da ste nas pohrvatili i da su
samo hrvatski romani u "Jedin-stvu"- ),
a i onaj drugi dianak. "Ra-zgov- or
sa susedima", nije po mom
miiljcnju mnogo bolji, samo Jto
je lukaviji i prikriveniji.
Ja kod toga stojim pa bio ja po
tvojem svadaju u prau ili ne. Ja
pomazem graditi na? pokret i
Jtampu u Kanadi ed viie od 23
godine i ja sam vidio mnogo Jto-St- a,
a i danas vidim i znam Jto se
moie dogoditi sa naSom Jtampom
ako se dozvoljava da takav cle-men- at
uzme maha i to joS kroz
naiu radnidku Stampu. To je raz-lo- g
zaJto sam ja uputio ovo par
primjedaba "Jcdinst-u"- . Ja sam
uvjercn da de urcdniJtvo uzeti u
obzir moje skromne primjedbe i
da ncde dozvolitivda tako neJto
viJe izadje u natoj novini.
Sada vidim u nckom drugom
broju "Jedinstva" ne samo oo Jto
sam malo pre rckao, nego se doz-volil- o
da i neki piskaraju po naibj
novini koji po mom iskrenom
shvadanju nemaju diste namere i
daleko u od naSe radnidke naukc,
a ti isti niti su naJi dlanovi. Nedu
iznositi imena tih "dopisnika".
Starina se javlja
Hamilton, Ont. — Dragi dru-govi,
u pn-o- m rcdu zclim vama
svima dobro zdraljc. Mcne u po-sljcd- nje
vrijeme zdravlje slabo
sluii. Dio sam u bolnici i radi toga
nisam mogao na vrijeme obnoviti
pretplatu.
Kako vam je poznato ja sam
prctplatnik radnidke Stampe od
prvog izdanja "Borbe". Prije nego
Sto je pokrenuta naSa radnidka no-vina
u Kanadi, bio sam prctplatni-k- a
radnidkih listova u Sjcdinjenim
Drfavama Amerikr. Radnidka no-vina
je dio moga fivota. a biti du
njeztn prctplatnik do svoje smrti.
U listu faljem $7 00. a ovako
rasporedite: obnova 55 OO. fond
51 OO i sa kalendar $1 .00. Oro m
upiiite u hamiltonsku kvotu Ja
sam Ontario i oo je eve fto mogu
pnmnci drigcnima u kampanji
Pnmifc mnoco drugarskih poz
л Bru;
BOZO DOBROTINIC
БП20 rvtSRuTISIC
za ..'-itc- h osta- - -- l i - u Pop- -'
lih naiih radnih ludi t Bca su u
оло) zem!i docekali te&i i плЏкИ
' pokt i Ispocerka na famuana. pa
u rudamtna kof ma e pro--
gdje je obavrjao nai- -
teie [wfaw. Mi se Bote камспп
xavtfcvto aa gradjowAoHt puriu
fzMahfi) gdie e kao pedocetaa i
aHrtjnr odftft im i dobwg ev
pfc#M if powpeefe iiifteie. I upea-v- o
kad je dolaa do tafnp da
ihri neos i4ijn t амсЈнп lieors.
da otpedine redfen it krvg svore
obttelfi i srofilj prijatelja. merao
I
Ja sc drugovi hojim, da ako Ia-ko
produzimo. da nee trebati do-cni- je
postavljatt pitonja na ditaoce.
Sto je uzrok da nai pokret i no-vini
nazaduju umesto da napre-duj- u.
Mozda ste vi u pravu kad ka-fet- e
da ste obcdali punu slobodu i
demokradju, da svaki kaie ono
Sto hode i da zato to dozvoljavate?
No kad budete iSIi izmedju naSih
ljudi, posle eve diskusije, cut de
te i viSe.
ProSle nedelje jedan naS clan
mi kaie: NaiSao sam na detvoricu
naSih ljudi, sva detvorica su prct-platni- ci
"Jedinstva" i naii simpa-tize- ri
i znate Sto go-or- e. Oni pi-taj- u:
Kako to da "Jedinstvo" de-sti- ta
N. Kovadeidu na odlikova-nju- ,
a nije nikad destitalo onim ru-Si- m
ljudima koji su bili mudeni i
terorizirani po dria-ni- m organima
Jugoslavije, Sto su zagovarali ide-j- u
internacionalizma, za koje snosi
jedan dio odgovornosti i N. Kova-devi- d.
Znate drugovi, ljudi dobro
pamte i oni nisu zaboravili ono Sto
je govorio N. Kovadevid ona onom
kongrcsu KPJ, a isto znadu naSi
ljudi i Sto je naSa novina u ono
vrcme pisala o Kovafevidu i nede
da zaborave.
Ja se slafem sa uredniStvom "Je-dinstva"
i drugom S. MioJidcm.
da trcba da gledamo u bududnost,
a ne da se osvrdemo u proSlost. No
ja znam i drugo da naSa novina
nede fivjeti niti od destitanja na
odlikovanja, a niti o onima kojima
se dozvoljava da piskaraju kojeSta
u naSoj novini, nego de opstajati
ako bude pisala i Stitila interne
naSih ljudi ovdje u Kanadi, a bra-nil- a
i zagovarata ideju medjunarod-no- g
proletarijata, kao Sto je do sa
da dinila.
. Jovanofit.
"U novim prctplalama
smo ispunili kvotu'
Schumacher, Ont. — Drugovi,
u listu dcte nadi dek od 578.00 —
tri obnove dvije noe pretplate, a
preostala 553.00 na radun naSe
novdane k-vot- e.
Sa ovom poSiljkom ispunili smo
kvotu novih pretplata i prcmaSili
za jednu prctplatu. Mi se nadamo
obnoviti sve istekle, ispuniti nov-dan- u
kvotu i nastaviti sa radom za
nove pretplate.
U posljednjem izdanju "Jedin-stva"
drug Tomljcnovid me pozi-v- a,
dx ga ne propustim pred sdie,
odnosno na prvo mjesto medju na-tjccatelji- ma
za nove prttplatc.
Mnogo Irvala druie Ja du nastojati
da budem prvi. Ali i teW bi prcpo-rudi- o
da nastavif dalje kao do sada.
Mnogo drugarsfcih pozdrava, ,
Л1. Boljlotx.
Voli vijesti iz Jugoslavije
Vancouver, B.C. — Stovani dru-govi,
u pisma vim faljem 57.00.
Олт je za ©fenevu i food.
Uredjivaeje oovine mi se tvidja.
Rado dkam vijetfi iz jMgoskvije.
Z?irn vam (lobar аф$ећ н kam-pan- ii
Vrkntos diBgartki fxdrav.
. B.
I
jedni pofiack.
ako. oatario as ie iof idft
'riCi armliak, da Im te pttdruho
"Aiim i rufim raSfjim priilcljuw
i drugrrvMR am Mount Hope gro-M- u.
koji su kao i ee aacrano pro-f- ii
putesi — load a шг&ш gfe
e".
Brojei vifcad i cvjede, pa onda
onaj TeHdaaeveei sprnrod kejef;
je aaia toraatonlm kotontia pri-fedi- la
oia геаађакм Bolu Dobttv
tiaMd. ilmm Нггаике Вжее 7л-Hde- ke
i douraoi prtafi radmd-leo- g
tS poietiRWtae, cOпeаtјiпfeмnКi oWpoiruvWfetaerne
Nk ti f && Bote vfedfM
stava. Pedtraj a mitn. A tyojoj
vapntxi Katarim. tin Jostpu
Weri Mid trofoj enwdad i oa-h- m
redfactnta. nafe ttkreno ta-HdeS- de.
Mrtm Krmirt