Jedinstvo, August 28, 1956

              GENERAL! BET. V O J 5 K E
OSVRT NA OBRANASKO
CETNICKI KONGRES
"Amenkansk Srbobran i osta-l- a
obranaiko cctnicka Stampa kli
cala su mnoge uspchu ujedmjenja
ssih srpskih organizacijz, koje je
postignuto sa izborora note upra-e- n
scdmoj kontenciji Srpskog
Narodnog Savcza, koje je postig-iiut- o
sa starim i oprobanim triko-tm-i
"sume" sa terorom i postat-Ijanje- m
ardc na ratima kontcn-cij- e,
sa orgijama i pijatikom, $a
upotrcbom crtenog bauka. zastra-Sivanje- m
mladjih delegata, sa reie-nje- m
iz vodstra i onako malu gra-p- j
slobodno mislec'ih odbornika
koi su prccavah potpuno prcuzi-man- je
saveznog organa ' Ameri-kansko- g
Srbobrana i sateza po
propalim vodjama stanh Jugosla-venski- h
trlada i cetnicko obranaskc
khke da iskoriscavaju u svoje po-Ittic- ke
svrhe
Kratko vreme nakon odrianja
satezne koncndje u Akron,
Ohajo, odrzan je sastanak obranaia
istocnih driava na kome je pro-sl- at
Ijcno to ujedinjcnje sa blago-sloo- m
i poljubcima Iadike Dio-nisij- a.
sa prcsednikom saeza Mi-lo- m
Radakotic, sa propalim todja-m- a
stanh Jugoslatenskih tiada, sa
tojskotodjama i tojtodama isti
vojskovodje koju su sa ustasama,
faiistima Ncmcima i talijanima
odih brato ubilacki rat ubijali
so narod.
Na 2 jula oe godine odriat je
u Chicagu obranaiko cvtnilkt kon-gre- s
za koga su se dulje tremcna
odriat ale priprcme. Pripremni sa-stanak
odriat je po todjama Srp-skog
Narodnog Sateza, Eparhije i
Obrane Prescdnik SNS Mile Ra-dako- til
uputio je ape! za biranje
delegata koje je isto ucmio i tla-dik- a
Dionisija.
U "Slobodi" obrana5kom listu
od 11 jula рбкгај iznosenja go-vor- a,
rezolucija koje su na kongre-s- u
ustojenc iznala i imcna pre-stani- ka
i delegata na tome Ame-ncko-Kanadsk- om
Kongrcsu iz ko-ga
se iztcitaja moie tidcti slika
izbora i prcstatniltta na tome kon-.gres- u.
Dakte, Srpsku Pratoslatnu Epar-hij- u
je zastupalo 5 prctstanika,
docim od stih crktcno Skolskih
opitina scga e 5 opstina bilo za-stupa- no
sa dclegatima. Glatni Od-bo- r
Srpskog Narodnog Sateza je
zastupalo da borne o sateznom tro-Jk- u)
5 pretstatnika, doCim od 178
sateznih drultata na kongrcsa je
bilo samo zastupano 8 Od tih 8
sateznih druJtsaca 5 je zastupano
iz okolice odrianja kongresa t. j.
iz Geri, St Lojza i Chicaga Iz
ccle Ohaje je bilo samo jedno sa-ter- oo
druStto sa delegatstvom za-stupano
Iz Penstltanije u kojoj se
otvoreno pokazao rad obranalkog
ujcdinjrnog fronta sa makartijev-um- a
vodjcnjcm sudskih procesa
protiv naprednih Srba — Ja m
itJno satezno Jrultts ni Me
trptkib sttiara ntjt tzabralo Jlt-ga- tt
za Uj tengret Srpski Potpomi
Satxz "Jcdinstto" sa sedtitem u
KInelandix bio je zastupan po
glavnom tajniku VurJeljict, Jovim
je samo jedno druJno toga sat era
t iz Omahe Nebraska bilo prct- l-
sta%lano Saxcz Kola Srpskih Se-star- a
bio je zastupan po 4 pret
Konzervatiwii otlja
u I) raj a Kanadu medju
"banana republikc"
Charlottetown, Prince Edward
Island. --— Potcmjenosr saiainje
kanadske tlade Sjcdmjenim Dria-vam- a
je sl%£tu potoiaju hanina
repuWika", izjario je konzervatit-n- i
t-od-ia
George Hees na jat-no- m
zboru ovdje.
Hees je narcto krkizirao pod-fmten- ost
kanadske trgovtne Sjd
Driavaroa. Kanadske proiZodjWe
to koka mrt)une dtara.
On je fekao da je skraaje тп-em- e
da se kanadska tlada edwfre
amencWf rladi i brani kanakka
prava m trgerim шхсжАџт tin ye
zemalfa.
Л15окс ko!e u SSSR
L' SSSR-- o danas potoje 64
T.soke ikde sa 1 900 000 uCetula
stavnika doCim su samo 4 kola se-sta- ra
bila zastupana sa delegacijom.
Satez pctaflah Zborota je bio
zastupan po jednom prctstavniku
i samo jedan petadki zbor sateza
je bio zastupan sa delegatom i to
iz Chicaga. Sportski Satez od SNS
nait domorodnici t Amerikana
Sto im si uzi na cast njsu poslali
ni jednog pretstas-nik- a ni delegata
Ovo su dakle organizaaje i us-tano- te
sagradjene po starosedioa-n- u
t mladim naraitajem rodjenim
domorodcima Amerikancima koji
nebegemJu poljubce sa starim pro-palim
pohticartma.
Na drugu stranu teho vidita ka-k- o
je kongres nakukljan i sa kirne
zastupan.
Central ni odbor srpskih fetnika
bio je zastupan sa 7 prctstasnika.
Centralni odbor ravnogorskog po-kre- ta
5 pretstatnika. Centralni od-bor
bratske pomo5i sa da. Cen-tralni
Odbor Narodne Odbrane iz
Kanade sa 6 prctstasnika. Srpska
Narodna Odbrana u Gen sa 10
delecata. Indiana Harbor 7 S
Chicago, 7, Chicago 11, i ostah
razni lokalni odbori Obrane koje
su zastupani po jedan, da i po
tri delegata Da kobasica za pret-stasniS- tto
izgleda ito tca "Slobo-da- "
irnaia imcna od 40 lica cla-nov- a
Centralnog Odbora Narodne
OJbrane, it)i su imcni joJ izne-Sen- a
kao pretstavntci i delegati
nckih drugih organizacija. Noo
izabrani podpretsednik na proiloj
konsenciji Srpskog Narodnog Sa-te- za
Ssetozar Marat if cetniki o-miljc- nik
bio je pretstatnik Odbo-ra
Srpskog Narodnog Sateza, dele-g- at
stoga sateznog druitta iz St
Lojza i Centralnog Odbora Narod-ne
Odbrane zmaj sa, tri glate sa
tri prctstatniJtta.
"Amerikanski Srbobran koji je
dobio pohvalu za stoj rad na kon-gres- u
i od obranasko cetnicke
Jtampe iznaSao je kobasicatc clan-k- e
i got ore propahh pohticara,
raznih todja i tojtoda i otdje sa-mo
se iclimo ostrnuti na iztadak
gotora iznesen u drtxbranu ou
17. jula 1956 od jednog od glat-ni- h
todja Odbrane i izbjegltcke
tlade Dr Doiidira Purina koji po-kr- aj
ostalog rrfe sledevc:
"S KraJjem smo nil u rat,
ta XV Stno tcJili borbu, Jd
st trattmo u osloboJjenu zem-lju- ;
holemo Irajnog JomjfiitJ,
a nt pTomjenj'itog suit trefe i
ttlirte goJint — mi to holemo
, NaroJ to bole."
Ovo je stav i politika tih todja
i tojvoda u koju politika zatlafc
srpske organizaaje i ustanote sa
poljubcima tladike Djonisije. Mile
Miletc kojima ilanstvo srpskih or-ganizacija
starusedioci i domorodci
asno odgotoriie, t j NA NJI-HOV- E
APELE SE NE ODAZ-VASE- .
Neka narod stare otadibi-n- e
bira za tladara koga on boi'e
a mi femo otdje u not-o-j domotjni
birati koga mi hocemo Stari se
tladari nikad tiie neve popcti na
grbacu naieg naroda. jer $u tc
bitku izgubili jot onoga dana kada
su partizani i Bacuika ostajae i
neprijatelje sa svoje rodne grude
izagnali.
StarateJree Srbin,
(Chicago)
I7davanjc djcla Jack
Londona u SSSR-- u
Moskva. — Not me ' Literatur-naj- a
gazeta" dooose tijest. di je
otih dana zakliuceno izdanje sa-bra- mh
djela amenckog pisca Jacka
Londoaa na ruskom. U stemu je,
u izdanjHt 'Gosltttzdata u Nfos-k-t- t.
objatljeno osam knjiga Lon-donovi- h
djeia. Tirai pojedine knji-g- e
tznosie e prosfecno oko 560-00- ©
priraferaka. "Пгое je "sovjet-ski- m
6tatetfiffia pmiena mepti-nest- ,
da upezfMfti sra znaajnifa
o-tfvaf- enfa ewg t eHkeg reaksttiTkeg
рнса~.
Gubici radno? vremena ]
zboir traJkova 1 lokuta '
' t""1'""" w"
radnih dana. Naiviie otpada na
tekstilnu i odierna mdustn a — ч 00 raJnih dana I
Poziv za mirnu demokratizaciju spanijs
Par. — Centralni komitet KP
Spanijc u tzbjeghstvu objatio je
poziv stim ipanskim politickim
I orgamzaojama u zemlji i inozem-- ,
srvu za jedmstvo i saradnju, kako
bi se 'putem nacionalnog pomire-nj- a.
bez primjene nisilja, iivrJila
demokratizacija u Spaniji".
Prema prijedlogu ipanske parti-j- e,
osnotni zadatak "nacionalnog
pomirenja" trebalo bi da bude u-л-odj- enje
pohtike Jpanske neutral-nos- ti
u medjunarodnim odnosima.
Alzirci nude prekid vatre pod uslovom da se
Alzircima priznaju prava na slobodu
i nezavisnost
Pariz — Alitrski Tront nacio-nalnog
oilobodjenja ponoto je
ponudio prekid vatre u Atiim,
pod uvjetom da francutka tlada
prizna Aliirriraa prat a na slobodu
i nezatisnost"
Aliirski ustanici su, takodjer
spremni da stupe u sluzbene prego-tor- e
s francuskom tladom, ah od-bacu-ju
Molletot prtjedlog da pre- -
gotore u imc domorovj.ua todi de- - I
Prcdstavnici pet frupa ce diskusirati amcricki
put u socijalizam
ChlcaRo, — I'rrdtatnici prt
raznih кгира iznijrt r mojr
pogl-d- e po pitanju amrictkojf
put u nociajlizam na fkuptini
koja ie otd] odriati .. okto.
bra.
Gotornicl if bill Itartej
O'Connrr, pUac, Htrrnik Л. J.
Miutr. Sidnry In. plac i
unljkl Tunkcioner, Claude
Lis ht fool, todja KomunWticke
partije i Itert Cochrrn, urpdnik
lUta MAmrriJkl KocijalUtM.
Ciprani odbijaju
britanskc uvjetc
Nikozijn. — Cipranski Po-kr- et
otpora je odbio bntan-sk- e
uvjete Borba ce se na-stav- it nko Hritanija ne ot-vo- ri
preROVore o buducnosti
Cipra.
hritanci su zatrniili bezu-slovn- u
predaju ciparskih
boraca da bi ih deportlrali
u Grdku Ш izveh pred sud.
Prcdsjcdnik FXRJ Tito
pozvao firrckoir premijera
Karamanlisa da posjeti
Juffoslaviju
Веокгаск — Predsjednik
Tito, za vrijeme svojsr bora-vk- a
na Krfu, pozvao je pred-sjedni- ka
j?rike vlade Kon-stantin- a Karamanlisa da po- sjeti Jujjoslaviju Premijer
Karamanlis je vrlo rado pri-hvat- io
poziv jugoslavenskotf
predsjednika.
Posjeta predsjednika ргб-k- t?
vlade Jusoslaviji imat ce
zvanicni karakter, a vrijeme
i program njejfovog bora%ka
bit ce naknadno utvrdjeni.
(Juu;opres)
Kanala Volga —
ttalticko more
Moskta. — Radio-Moskt-a u-opca- ta
da ce biti szgradjen kanal
koji fe spajati rijeku Volgu sa
Daltickim morcm Time e biti po-eza- no
Cmo i Balticko more
VSll JuRolavija ima
17,S53.000 stanovnika
Na dan 30. juna prma tati-tWLi- m
podacima u Juircxlatlji
je bilo IT.33.000 utanovnika.
Ntoc dana proil zodin taj
broj je iznoio lTST.OOO. Za
godinu dana. anal, Jacolaija
je dobila 29.000 notih utanor
nika
StatUtifki truenjaci rafunaju
d e taj broj popeti za go-di- nn dana na 1$.1вЛ0О0, adaft
1960. jrodine Jnrlaija imati
19.114.000 tanornika.
Amencka stampa javlja.
da je poznati americki im- -
presano Billy Rose sklopio
najelni sporazm s xisokira
funkcionerima sovjetskog
minisiarstva kuiture za iz- -
mjenu sovjetskih i americ- - kih umjetnika na iirokoj
osnovL Rose je boravio radi
uspostatljanje trgovmskih seza si
Istokom i Zapadom. oboatlianie
diplomatskih odnosa sa stun onim
zemljama koje odbijaju da priz-naj- a
Frankot reiim i, konacno,
dosljedno poitovanje principa Po- -
telje Ujedmjenih nacija.
"KomunistiCka partija Spanijc je
utjerena" — kaie se na kraju de--
klaradje — "da je mogu& bar
djelumano ostt-ari- ti neke od otih
ciljeva ak i prije okoncanja sada-inj- e
diktature u zemlji"
legacija alzirske skupJtme, koja bi
trcbala da pude izabrana na op-ci-m
parlamentarnim izborima
Goorc6 u ime Fronta nactonal-no- e
oslobodjcnja, istaknuti aliir
ski nohticki prtak Terhat Abas
izjatto je da bi ove razgotore vo
dila 'pritronena tlada", Loja bi
se o not a la noslne obustate ne--
prijateljstasa i to uz sulasnot
aliirske oslobodilacke armije
Otkmcn spomenik
Luju Adamicu
Ljubljana, 8 augusta — U
GroupljLi u bhzini Ljubljane, rod-no- m
kraju Luja Adamta danas
prije podnc otknten je spomenik
torn poznatom americkom knjizet-nik- u
slovenskog porijckla.
Stccanosti, koja je priredjena u
oktiru Nedjeljc iseljenika, prisu-sttota- h
su t clinoM IztrSnog tijc-i- a
Slotenije Doris Kocjancic i To-ne
Tajfar, predsjednik Sreskog na-rodnog
odbora dr. Marjan Der-rnastij- a,
mnogi predstatnm druS-tteni- h
i politickih organizacija, kao
i nekohko stotina iseljenika iz ra-4n- ih
zemalja Evrope i Amenke
koji se nalaze u posjeti stojoj do-movi- nt.
O znacaju Luja AdamiJa, o nje-goti- m
osjeanjima i Ijubati prema
domotini koju je kao pisac prika-za- o
americkim fitaocima gotono
je knjiietnik Tone Seliikar.
Festival slovcnskih
dramskih kazalisla
Ljubljana — U ast 200 godi{-njic- e
rodjenja prtog slotenskog
dramskog pisca Antona Linhardta
odriat fc se sredinom decembra u
Ljubljani Festival slot emkih dram-skih
kazahita Na festitalu fe sta-k- o
slotensko profcsionalno kazali-St- e
sudjclotati s jednom slot en-sko- m
dramom.
Xe7iposIene zene u
IJcopradu
"Borba" donosi:
U Beograda ek.a na zaposljenje
prcko Biroa 5560 radnica Medju
njima su 3264 icne bez ikakvih
ikolskdi i radnih ktalifikacija Oko
6oo njih su majke, koje same iz
drzataju jedno, stoje pa i vise dje-c- e
Samo 770 nezaposlenih iena je
na materijalnom osiguranju Ostale
se snalaze kako znadu i umiju.
Srega oko 4500 nezaposlenih
ljudi i iena u polumilijunskom
gradu, koliko ih je danas u Be--
ogradu, ne bi predstat ljalo samo
po sebi tako ozbiljan --drufrveni
problem. Alt i ota neznatna brojka
nezbrinutih ili slabo zbrinutih ljudi
pot!a6 niz sodjalnih poteikofa.
12. augusta u Spliru predan
je u reiforan saobracaj novi —
najverfi i najmoderniji putnicXi
brod "Jugoslarija". Ima ffljesta za
1 00 putnika i flanova povade
Istovremeno ponmrt je u more te-ret-ni
motomi brod "Nikola Tesla"
od 10 2"0 tona nosirosti {
V isto de se vrijeme a-- f
P O 2 A D I
II II I I
V K
K a f n e f t j e PreJtjeJmk EgipU Лјјгг pnstao Ja pnmi JtlegMtм pet zJpjJmb
JfLaa, koja te mu saopcitt pnjeJhge lonJonske kvnferenue SastjHjk ie odrLiti
м Kairu. — Sot [ttski minister tanjsktb posloti Stptlot ft upozono zjpjJnt Jrixre Јл
it napaJjf na EgtpM imati (t telirb posljtJtca.
Odluka o naaonalizaciji Sueske
kompanije nije uzbunila slmo po
sjednike akcija Sueskog kanala,
vlade nckih zemalja i brodotla-snik- a
Najrecfe burze stijeta zabi-ljeiil- e
su poslije 26, jula joJ
slom — pad tnjednosti ak-cija
srednjoistocriog petroleja
Prvog dana poslije ruaonalizacije
samo na bntansko; burzi doslo je
do gubitka od prcko sto mihjuna
funti sterlinga u ukupnoj tnjed-nosti
pctrolejskth akcija, a tri da-na
kasnije taj gubitak se potecao
! ?ilimiVi 7 mitimni funti
Razloge treba traiiti u ulozi,
koju Sueski kanal ima i u trans-port- u
petroleja. U poshjeratnim
godmama Sredni Istok je izbio u
celnu grupu proiztodjafa "teku-ce- g
zlata". Dok su 1938 godine
njcgovi iztori davalt 16 mihjuna
tona si rote nafte, 1955 godine ta
brojka se udesetorostru&la 159
mihjuna tona' Dodajmo tome da
se od 26 milijardi tona stjctskih
rezerti, na osnotu procjena struc-njak- a,
na Srednjem Istoku nalazi
1 milijarda tona Ovigledno re-zerto- ar
broj jedan Ah takodjer
ofrglcdno i mcta broj jedan za
se one, koji iele tpditi glatnu
U)ci u stjetskom poslotanju pe-trolcjc- m,
kao i za one koji iele
osigurati kontrolu nad torn drago-cjeno- m
sirotinom iz "stratcgijskih
razloga"
Xajkraci put kroz
Suez
Poteifana eksploatacija pctro-lejski- h
iztora na Srednjem Istoku . dotcla je do prornjene strukture
trgovine, prometa i raspodjcle. U
predratnim godmama dtije trcfi-n- e
potroinje petroleja u zemljama
Zapadne Etrope pokntao je utoz
iz USA i s Kanpskih otoka. Po-lljednjih
godina utoz u Zapadnu
Etropu je gototo utrostrufen, ali
sada 73 posto toga utoza dolazi
sa Srednjeg Istoka. A najkraci
put todi kroz Sueski kanal.
i
Prema podacima Amcrii'kc in-jormat-itne
slurbe, Velika Brita-nij- a
uvozi tiie od 70 posto po-trebn- og
petroleja prcko Sueskog
kanala, Francuska 40 posto, a
ostale zapadnoct ropske zcml je
dobivajo. yiic od £K) posto stog
Kairo. — "U slucaju a-Kre- stje protiv Egipta zada-tak
je svih radnika, zapasle-ni- h
u petrolejskim kompani-jam- a
u svim arapskim zem-ljama
bez razlike, da pod
svaku cijenu zaustave pro-izvod- nju nafte i njezinu da-lj- u preradu."
To se izjavljuje u rezolu- -
Kew Delhi. — Prvak So-cija1isti£- ke stranke dr. Lo-hi- ja
pozdravio je odluku
egipatike vlade o nacionali-zaci- ji Sueza izjavivsi, da je
ona donesena u znaku po-£et-ka ove epohe jednakosti
naroda u svijetu.
Podsjecajuci u vezi s tim
na anglo-perzijs- ki sukob, i
otisci prstiju. kako to propi-- ,
UMJETNICKA SURADNJA I OTISCI
pojaviti u sUje 2akon Sjedinjenih Dr-- etiri sovjetska prada, a ov.[,ijlvJl imiffrante B
u getiri
da. bilo to?a, sve
S E S E
PETROLEJA LEBDI
NAD SUEZOM
srednjoistochog uvoza kroz Sueski
kanal.
Petrolej je postao najzna6tjnija
i kolicmski najobimnija roba u
statistikama prometa kroz Suez
biljezefi iz godine u godtnu dalj-nj- a
povecanja Dva glat-n- a odre-diSt- a
tankera na njihotom putu
sa Srednjeg Istoka jesu luke Ve-li- ke
Britantje i Trancuske. Bntan
utoz petroleja potecao se u
1953- - godini na 17,8 mihjuna to-na,
dok je francuski iznosio 11,1
milijuna tona USA su gotovo
udto!tru61e svoj petrolejskt
transport kroz Suez sa 3,4 mihju-na
tona u 1953- - godini. Prema
sadaSnjim procjenama, u posljed-nj- e
trijeme pnbhino 1,2 mi-hjuna
barela petroleja transport!-r- a
stakoga dana kroz Sueski ka-nal
Otaj petrolej namijenjen je
tcinom Etropi, za USA od-Ia- zi
oko 300 000 barela
Vcc" u prtim "pctrolcjskim ko-mentarim- a"
26 jula po-statlja- lo
s pitanje kuda ubudue
usmjeritt transporte sa 5rcdnjeg
Istoka. Iako usttari plotidba ka-nalo- m
nije niftm ugroicna, samo
konstatiranje pohtickog faktora
' ugrozenosti" bilo dotoljno da
pochu disk-usij-c o puto-tim- a
snabdijetanja Zapadne Ev-rope
"tckuftm zlatom" sa
Istoka.
Bez uvijanja
Nacionalizacija Sueskog kanala
izaztala je kod nckih, naroc'ito u
Vchkoj Britaniji t Francuskoj,
iestoka rcagiranja U njtma se
otkrivalo i to, da ponegdje jo? u-tij- ek
igrau ulogu nckakti "stra-tegijsk- i
motiti" i njima slic"nc za-trzlam- e.
A u cijeloj tojno-politidko-ckonomsk- oj
zbrci "na-padaj- u6
razloge", kojima je tre-balo
opratdati odbijanje se
pnhtati'nacionalizacija, stajala je
na trhu dragocjena tekuina s
petrolcjskih iztora Srednjeg Is-toka.
Laburisticki "Daily Herald"
objatio je 31. jula £Ianak "Oru-ij- e
protiv Zapada, u kome se
izmedju ostalog natodi:
"Nafa glatna briga poslije
propasti Turskog carstta je
da pazimo, da nitko sa strane ne
Odluka arapskih sindikata
ciji, koju je pnhvatilo Izr-Sn-o Medjunarodne
federacije sindikata radnika
arapskih rezolu-ci- ji kaie, da tojra
treba da budu upotrebljena
sva sredstva ukljucivSi i ra-zaran- ja petroljeskih insta-lacij- a
i oprema. Izvrsno
je5e poziva takodjer radni--
Glas indijskog socijaliste
Lohija je pozvao "sve naro - 1 de svijeta ukljuSujuci Evro--
pljane i Amerikancc, koji se
bore za jednakost, da ne do-pus- te, da se ponovi slu£aj
Mosadika".
Lohija je dalje izjavio, da
je doslo vrijeme, da narodi
Azije i Afrike razmisle o
uzajamnoj ekonomskoj su- -
PRSTIJU
nolcu. "toplo pod u pro ovu
Inicijativu".
Ck i pozvani rosti mora
ju dati otiske prstiju!
tosra u Moskvi On se nada, Ali postdji jo jedna za-- bi IakSe fflo, kaie Rose. Cak
da ce doskoro biti sklopljen preka koju treba stladati. je i Francis Walter, pred-poseba- n
ujrvor za detiri ra-- kako kaie Rose. Rusi ne sjednik komisije za nadzer
zne ekipe od 500 ljudi uku-- . prataju. da im uzimajujnad antiameriikom djelat- -
pno.
je-dan
xnencki umjetmci
jetski amerika gra-- f za
Kad ne bi
ski
jer
poslije
buducim
Sred-njeg
toj
da
bila
vijede
zemalja. U
se radi
&e
h R I 7. E
STRAXA 3
ft
se
se
stupi u tu oblast (misli se na
Srednji Istok prim. M. B ). Prto-bitn- o
je naS intcres bio u tome,
da je Srednji Istok strategijska
oblast od titalnog znacaja za sa-obracaj- nice
impenja "Zjtim je
JoJjo pttrelej. (PoJvukao MB)
"Danas mi i njela Zapadna
Evropa apsolutno zavisxmo od tog
petroleja Bez, njega se sve zausta-vlja- ".
Izraiarajuifi bojizan, da bi Za-pa- d
mogao ostatt odsjefen od pe-troleja
i da bi porastom utjecaja
SSSR na Srednjem Istoku, "rav-notei- a
snaga u stijetu bila odlu-lt- o
promijenjena" izmedju osta-log
i zbog toga Sto su u pitanju
dtije trecme stjetskog petroleja.
"Daily Herald" pateticno konsta-tira- :
"Suez ostaje simbol zapadne
mofl i utjecaja".
I komentar Radio-London- a od
1. augusta mirise na petrolej U
njemu je rcccno i oto:
"Sti su stijesni telike opas-nos- ti,
koju predstat Ija nacionali-zacija
Sueskog kanala, kako za
Englesku tako i za ostale zainte-resiran- e
zemlje Petrolejski iztori,
od kojih zatisi ni{a industrija,
mogu nam biti nepristupac'ni, a
zatisnost od americkih izvora
snabdijetanja ugroiena
Ovaktih i slicnih izjata, napi-s- a
i gotora bilo je u izobilju u
protckla dta tjedna. Kao da se
niSta nije izmijcnilo na otom na-Je- m
stijetu od tiktorijanskog do-b- a
na otamo, s nekim posebnim
pravom isticani su "tiJi intercsi"
bez uvijanja. A medju njima stav-k-a
petroleja bila je posebno pod-mZct- z.
"Erzac" planovi
Pctrolejske brige i diskusije o
tome, kako sacutati dotoz "teku-(e- g
zlata" sa Srednjeg Istoka,
potczane s dogadjajima oko Sue
za, otkritaju se kao isforsirane
Odluka egipatskc tlade niim nije
poremetila slobodnu medjunarod-n- u
plotidbu kanalom, pa ni mo-gucno- sti
prolaza neprckidnog lan-c- a
tankara, koji stakog dana
plote kreati petrolcjem u pratcu
Sredozemlje.
(Skraceno)
M. BRATIC
ke, da u sluSaju potrcbe u-ni- ste
sve vojne aerodrome i
strane vojne instalacije u a-raps- ktm zemljama, koji bi
mojli posluiiti za ajrresiju
protiv Egipta
Na sastanku su prisustvo-val- i
predstavnici Ejdpta
Libije, Libanona, Sirije i
Jordana.
radnji rokavSi, da bi jedno- -
Kodisnji prihodi od izvora
nafte u Arabiji токП ispla-ti- ti asuansku branu". "A rap-s- ki vladari treba da se uvje-r- e, da svoje profite uloie u
razvoj obojenotr svijeta', —
rekao je Lohija.
Izjava Iibanonsko?
premijera
Bejrut, Libanon. — Povo-do- m
jednoj?lasnoj? izlasa-vanj- a
rezolucije u libanon-sko-m
parlamentu kojom se
pozdravlja nacionalizacija
5ueske kompanije, libanon- -
ski premijer je rekao, da se
podrska Ejfiptu ne 6e zaus-tavit-i
samo na rijecima, ne-p-o
de se u slucaju potrebe,
pretvoriti i u djela.