Jedinstvo, July 17, 1956

              STRANA 2 NASI POGLEDI
Ne mijesanje u unutrasnje
stvari drugih zemalja
Ministar vanjskih poslova Pearson je
pravilno postupio kad je odbio zahtjev,
sisieferskog odje Coldvvella 1 konzera-tivno- g
poslanika Diefenbakera da se
Poljskoj uputi protest protiv guSenja
"mirnih demonstracija" u Poznanju.
Pearson je rekao da bi to predstavljalo
mijesanje u unutrasnje poslove Poljske.
Mi smatramo da bi Pearson takodjer
trebao povesti raduna i o nekim drugim
pojavama, koje se ne mogu tumaditi dro-gadi- je
nego kao mijesanje u unutrasnje
stvari drugih zemalja.
Zar mijesanje u unutraSnje poslove
drugih drzava ne spada istupanje 61a-no- a
vlado na zborovima i sastancima
uperenim protiv drugih dr5ava?
Primjer: Istiupanje ministra imi
gracije Pickersgilla na Cehoslo-vacko- m
domu u Torontu.
Nije h to mijesanje u unutraSnje po-slove
drugih drzava kad kanadski mini-st- ri
daju moralnu potporu organizacija-m- a
i pokretima diji je cilj obaranje po-stojec- eg drzano# i drustvenog uredjenja
u drugim drzavama?
Primjer: Govor ministra zdrav-lj- a
Martina ukrajinskim naciona-listim- a
u Winnipegu.
Zar to nije mijesanje u unutraSnje po-slove
drugih drzava kad kanadski mini-st- ri dozoljavaju da se njihovo prisustvo
i govori koriste u svrhu zahtjeva za pre-krajan- je
medjunarodnih granica?
Primjer: Ministar Martin je pri-sustvo- ao
polaganju Midszenty-ev- e
epomen plode u Windsoru,
na kojoj je medju ostalim osu-dje- n 'slaenski imperijalizam" i
istaknut zahtjev za obnovu ma
djarskih granica od prije hiljadu
godinal
and Unjrug, Pabhshiagr 4T9 Queen West,
TeL
class
Stimc
USA rate тт.S&.0Q per
kanadski mimstri rade?
sve Kakve mogu biti poslje-dice- ?
Te izjave i istupanja mini-star- a
politike "oslo-bodjenj- a"
Istodne Evrope, koja sigurno
doijeti nikakvu slobodu, all moze
— kako je ovih dana upozono britan-sk- i
laburita Bevan — prouzrocit treci
svjetski
Takve u najmanju ruku pred-stavlja- ju
zapreku stvaranju dobrih
izmedju Kanade i drugih
One ruse kanadski ugled u
svijetu.
Xadati da Pearson
svojim kolegama da bolje pripaze
svoje govore i postupke u pita-nj- u
zemlje.
Treba zauzeti da je pitanje
drustvenog i drzavnog uredjenja u dru-gi- m
zemljama till zemalja
u drugi nemaju mijesati.
Pravo drugih naroda da svojom
braniti isto tako
Sto branimo svoje pravo da sami od
ludujcmo o svojoj buducnosti
Princip nemijeSanja je vazau
uspostavu povjerenja medju i
stvaranje bolje medjunarodne situacije.
Kanadski da five u mini i
prijateljstvu svim narodima —
obzira sve razlike — i oni kojima je
povjerio upravljanje drzavom trebaju
da ostvari.
Go Ijudski rod skelama duh
zidar. I najskromniji
— Victor Hugo.
Schumacher - piknik odsjeka 608 HBZ
NaS odsjek fi08 HBZ de odriavati svoj prvi ovogo-disn- ji piknik u 22. dobro poznatom
mjestu izmedju Schumacher i Gold Sender sludaju
ki3e piknik demo odrzati u klubskim prostorijama
12-l- st Schumacher.
piknik dlnnstvo naSeg odsjeka i dru-gih
bratskih odsjeka mjesta i okolicc ostale prijate-Ij- e da nam pomognu uelidnti ovu паби odsjednu
Xa pikniku nece pedene jnnjetine i svjeieg
Za pies i zabavu de svirati dobra muzika.
Svi nam dobro doSHI
Perkovic, peroodja.
Sudbury - piknik odsjeka 793 HBZ
Nas odsjek odrzati piknik u 22.
jula odsjednoj kempi u Azildi. Na pikniku biti
sega po starom obidaju rainju pedene janjetine
i mekih Svirati de odsjedna muzika.
Pozivamo dlanstvo naSeg odsjeka, kao i bradu su-sjed- nih odsjeka mjesta i okolice, da posjete nas piknik
u sto vedem broju, pa da zajednidki proveselimo.
Istom ielimo do znanja dlanstvu i ostalom
паЗет narod u da odrzati piknik 19 augusta u
ime na5eg podmlatka. Stoga molimo sve nase organiza-cij- e
u mjestu i okolici da dana priredjuju svojih
zabava ili piknika, posto nama i sebi
Na ovom pikniku de takodjer biti svega po starom
starije imladje, da de razveseliti do mile
volje.
bradu zajednidare piknik pod-mlatka,
a narodito roditelje da dovedu svoju djecu
piknik.
D. §mbrek, perovodja.
jEDlSiTVO
Published TuemUr and Yrtdtj In Slovenian
by JedinstTo Со St Toronto 2-- B. Ontauio. Card&.
EMplre 3-16- 42 Editor:PASur.tthKoOiroiflzfieiecd.e BaDasesioneecrotrandMntm. aOaettrтa:ПwL.
&ebCTiptioa 5Л0 per XXD0 6 raoatin
nd ether eoantrle ptr year
Zaato to Ku-d- a
to vodi?
kanadskih
su na liniji Dullesove
ne ce
to
rat.
izjave
od-no- sa
zemalja.
takodjer
so stoga ce redi
malo
na kad su
druge
stanoviste
stvar naroda
koje se pravo
odlucuju
sudbinom treba odludno
kao
vrlo za
narodima
narod zeli
sa bez
na
on
raditi se
je na Svaki jc
donosi po jedan kamcn
nedjelju jula na
U
na
Avenue,
Pozivamo na
te
pri-redb- u.
faliti
napitka.
J.
ce soj nedjelju
na ce
t. j. na
pica.
se
dati HBZ
demo
istog ne
bi naSkodili
obidaju, za se
Pozivamo na naeg
na
Srtx-CroU- n
Biccvanjc se ukida i
oslaje
Ottawa. — Zajednidki od-b- or parlamenta i senata za
proudavnnje smrtne i tjele-sn- e
knzne je preporudio, da
se sudovimn oduzmu pravo
osudjivanja na bidanje, ali
da uprave zatxora i kaznio-n- a
mogu bidevati knznjeni-k- e radi podrzavanja disci-pline.
Ovaj isti odbor je ranije
preporudio zadriavanje
smrtne kazne
U Hrsatskoj su ustase i faSisti
ki naklonjeni klcr, bazirah svoje
racune na racuni da cc nadfaii-za- m
pobjediti Sovjetski Savez u
Drugom svjetskom ratu i s torn
pobjedom hiti unisten i Narodno-oslobodila- ki
pokret u Jugoslav ij' i
Njihovt se planovi ntsu osrvanli
Savezntci su pobcdili UstaSe i
druge pnstalice faltzma su pobje-djen- e
na ratnom polju Propila je
"Nezavisna driava Hrvatska". ali
su ostali korjeni fattzma
Iz Hrvatske su usUsle glaves'ine
sa jedmm dtjclom katoticl.og sve-Tenvt- va
pobjegli da ne odgovaraju
pred narodnim sudom za zloclne
koje su poCmih hrratskom i srp-sko- m
narod u Uz pomoc Vatikana
ova faiisticXa i:fxd e emigrirala
u prckomorske zrmle Sjedinjene
Driare. Kanadu i Latinsku Ameri-k- u
Сш su doih a rccene zemlje
navtojali su da uspostave organiza-cije- .
all uz mienjanie taktike. me
toda rada i utfecanja na narod. po-laz- eci
od onog jezuitskog pnnci-pa- -
"GI oprardara sredstvo.
Nalim sselemcima nastoje se
prikazati kao irrve prorutjerskih
progona. "rurodni 1uJi. "curari
hrrarskih naoonilnih, povjesnih i
kuJrarnih tradio ia' ltd Stvaraju
razne organxzacije priknrajuci ih
I demokratskom frazeobgijom. Sto
GLAS CITALACA
Javlja se stari pretplatnik
Winnipeg, Man. — PoSto-va- ni druze urednide, ja satn
bio pretpladen na radnidku
novinu — "Borbu" od prvog
lzdanja. I ne samo da sam ju
ditao ved sa drugom Tomom
Mikadevicem raspadavao i
pretplacivao druge radmke.
Ja sam dosta te§ko obolio
i patio se po bolnicama. Ra-zodar- an zbog zdravlja, nista
mi se nije mililo, l tako sam
neko vnjeme ostao bez svoje
radnidke novine.
Evo sada u listu Saljem
$5 00 za moju pretplatu.
Ja sam 6itao i druge no--
vme na nasem jeziku l en-glesko- m, ali ud srca l poSte-n- o
govoreci, jedino radmdka
progresivna novina pise lsti-n- u.
Ove sve druge, pa koje
politidke partije bile direk- -
i tno ili pak indirektno sluze
kapitalistidkim mteresima.
.Tfat. rv °trndinp so nar5a- -
a 23 godina od kad je po-- i
krenut na§ prvi napredni ra-- I
dnieki list "Borba" u Kana- -
I #15 ОП rvninn + £trrt linfllf
za bolji iivot radnoga dov-jek- a.
I ja se prikljudujem pro-sla- vi
nase napredne stampe
iako sam u posljednje vrije-m- e
bio pasivan.
Primite moj drugarski po-zdra- v,
F. Borkin.
Posjctio urcd "Jedinstva"
Ovih dana posjetio nas je
u ureau pnjateij iaaisiav
R. Duid iz Milvaukee iz Sje-dinjen- ih Drzava i donesao
pozdrave od nasih pretplat-nika.
U razgovoru prijatelj Du-id
kazao, da su pretplatnici
zadovoljni sa uredjivanjem
4Jedinstva, 'i da je паба no-vina
popularna u Milvaukee.
U podast 25-godi5nj- ice o-be- cao je da do nastojati do-bi- ti
koju novu pretplatu. U-nap- red se zahvaljujemo.
— Uprava.
Obnavlja pretplatu na
vrijemc
St. Charles, Ont. — Dru-govi,
moja de pretplata lste-- di
za par dana. lnje sam, a
to zelim i u budude moju
pretplatu obnavljati na n-je- me
i evo Saljem $6.00, za
godisnju obnovu i fond.
Mnogo drugarskih poz-drav- a,
Mil.
je zapra cilj ovih elemcnU
1 Organizirati vjersko-ustaSk- e
organizacije. koje bi nastavile pro-pal-u
i od naroda peczrenu uvtaiku
pohtiku;
2 Voditi ogordenu borbu pro-tiv
danalnjeg uredjenja u Jugosla-vtj- i
pod firmom "zajxmavljanja
hrvatskog naroda, vjere i vjcrskih
ustanova, raspirrvati {ovinisticku
strast medju hrvatskim radniama
protiv bratskog srpskog naroda,
3 Voditi xestoku borbu protiv
svih demokratskih i Iibcralnth, a
narotito progresivnih ideja medju
doveljentm Hrvatima
To je politicka linija i Vatikana,
koji raspolaie sa ogromntm svota-m- a
novca, izvrsmm medjunarod-nt- m
centralistickim propagandist!-t!ki- m
aparatom, a pozadi njega je-zuitsk- im
tajnim i javnim organ!-zaajam- a
u skoro srakoj zapadno-evropsk- oj
driavi i na americlcom
kontinentu. Iz ovog izvora "nali
duhovnta~ crpe svoju moralnu i
marenjalnu pomoc. plus pomod od
raznih crkvenih i driavnth usta-nova
u datim zemljama.
Glavni Jtab "promidibe" u Sje
dinjenim Driavama i Kaaadi je u
Chtcago-u-. herccgovacVi fratri, pi-ro- mo
5rokog bnjega, okupljeni
oko novine "Danica Svakom na
Americki celicni radnici
za "Jedxiistvo"
Gary. Ind., USA. — Dragi
drugovi, sastali smo se mi
pretplatnici "Jedinstva" u
mjestu gdje je sada strajk
u delidkoj industriji i sabrali
nekoliko isteklih pretplata
na "Jedinsto" od onih koji
su u gradu, a drugi su izvan
mjesta na Ijetnom odmoru i
sada ih je nemoguce dostici.
U listu prilaiemo $42.00 za
7 godiSnjih obnova
Imati demo nasu srpsku
nacionalnu konferenciju na
kojoj demo rjeiavati pitanje
nase radnidke Stampe. Rad-nid- ka
Stampa u SAD priziv-Ijuj- e dosta teske dane, jer je
teror privremeno zastraSio i
odbio od pokreta eliki broj
pristaSa i pretplatnika na- -
julu
24
broj
da om
Tesle
predne stampe su via-- irrUju %chki znaeaj kako za narod
sti oglasili napade na polj- - za se nae iselje-sk- i
i rumunjski radni5ki list U ooc udu- -
u Detroitu.
Sa ovim izgledima po pi-tan- ju пабе i ostale radniCke
Stampe SAD mi gledamo
"Jedinstvo" kao sredstvo da
dobijamo vijesti i 6itamo
materijal koji nedemo modi
dobijati u ovdaSnjoj stampi.
Primite паб topli drugar-ski
pozdrav.
N. B.
GROMIKOV GOVOR
(Nastavak sa str 1)
dio zapadni stav da spora-zu- m
o razoruianju zavisi od
rjeSenja spornih medjuna-rodnih
pitanja i dokazao
kako zapadne driave spre-dava- ju rjesenje.
Govoreci o gotovosti Sov-jetsk-og Saveza da doprincsc
ublazenju medjunarodne si-tuacije
Gromiko je spome-nu- o
sovjetsko popuStanje u
zakljudenju mirovnog ugo-vor- a
sa Austrijom i izmire-nj- e
sa Jugoslavijom.
Indijski delegat Krishna
Menon je podnio posebni
prijedlog da se obustave a-tom- ski pokusi, koga je po-dup- rla Jugoslavija.
Ameridki delegat je odgo- -
vorio da de Sjed. Drzave na
pokusima
posstigne medjunarodni u-go- vor koji de ogrnnidit ili
smanjiti atotnsko oruije
Novinski poka-zuj- u
da jc zapadnim pred-stavnici- ma neugodno &to je
SSSR pnhvatio ameridki
prijedlog o visini oruianih
sem radniku u Sjedinjenim Dria-vama
Kanadi dobro su poznata
ztodjcla ustasa i jednog dijcla kato-ПЛ-o- g
svecensrva Sjetimo sc samo
prekrb'avanja Srba, na rimokatoh-dk- u
vjeru Oni su akttvno suradji-va- li
sa ustaSkim vtastima okupa-tonm- a,
a poslije ovlobodjenja po-ziv- ah
strane sile na vojnu inter-vcncij- u
protiv narodne vlasti, su-djclo- vati
u organiziranju teroristi-eki- h
bandi u zemlji i podriavah
aktivnu vezu sa ustaSkim ratnim
zlocmcima u emigraaji itd
Jednom broju ovih duhobril-nika- ~
uspjelo je pred na-rodno- m
pravdom u inostranstvo
nalim nascljima postal
u iirenju politike. koju
vjeito kamuflariraju ovinisticko-naoonalno- tn
propagandom. Idu
tako daleko u toj propagandi da
slave dan hrvatske driavnosti.
dan su naasticki tenkovi sa
ustaiama uili u pnjestolnicu Hrvata
Zagreb, dan jehrvatski narod
postao puno Hitlerovog na-cizr- na
i Mussotmijera faiizma i
njihovih skiga, ustasa na tela sa
Pavehcem. To C najialosntfi dan
u hrvatskoj proilosti
Tko je re driar- -
nostT Je li narod five a
Hrvatskoj ' Nije, faiisti i na
ojemacko-italjjans- ki impenja
KNJIGE 0 TESLI
— PISMO IZ BEOGRADA —
U mcsecu oe godme pro- - — 'SVEDOCANSTVA O TE- -
slavlja se u JuosUmji 1 OO-go- di J- - SU", popularna publiLacija пд
njica rodjenja chtog nau'niLi strane. Лхтралд u vidu fotostnpa,
NIKOLE TESLE u kojoj proilau od prof Dr. Velka Koraia. direL- -
tfe u2estovati i Mattca iseljcnika tora obuhvata
Srbije Омт pooJom dolazt u dolcumentaaju o ii-ot- u radu
Jugodaiju clili nau&itka iz micg genijalnog coveLa,
razmh zemalja uzmu uJe--
Sce u proslau da-n- a taj na6in
odaju pnznanje za njegov
ogromni dopnnos ftet?anstvu na
polju nauke tehnike
Jugo$IoensL.o dru5to za una
predjenje nauXe i tehnike "Nitola
Tesla' obacsti!o e naSu Maticu
da jc povodom prostate stogodiS-njic- c
rodjenja izdalo ovtli
dana icst raznih knjiga i bro?ura
i izraddo jedan dokumentarni film
o Tesli Druitvo nas moll da upo-znam- o
пабс iselenikc a publika-cijam- a
koje su popularno pisane i Sada
! u zemlji. tako i
' niito. oismu druitva
i
i
aktivni
ustaike
roblje
'
i
i
i
i
i
fcno naSem Udruienju, odnosno
Matici, na%odi se sledetfe- -
' U vezi usmenog razgoora sa
a{im drugom Djajiiem, poodom
pripremljenog matcrijala naieg
Drustva za ргоЛаги lOO-godiinji- ce
rodjenja Nikole Tesle. izritaamo
as i oim putcm da taj matertjal
obuhvata slcdcx'c
1) "Svedodansta o Te
sli" sa sadritnom disto dokumentar
nom To je pri fdm o Te
sli izradjen na osnou origtnalnih
Teslmih dokumenata. Fdm je du- -
gaak 490 m , sa prikazivanjcm u
trajanju od 15 minuta Film je iz-radjen
prema scenariju Dr Veljka
Korafa, profesora Beogradskog
univerziteta i dircktora Muzera
'Nikola Tesla" u Beogradu, a u
reiiji Vladimira I'ogaia iz Zagre-ba- .
film je radjen na trad crno-bel- o;
t u erzi)i srpsko-hnatsko- j,
engleskoj i francuskoj Saka poje-din- aa
kopija staje 6O000 dinara
ih 100 USA-dobr- a i moic se do-bi- ti
u kratkom remenu od 10 da-na
porudibinom preko naSeg Dm-5tv- a.
2 publihactjj o Tcittti, pitane
na naufno-popular- an nain i il
rovane broj mm fotosnimcima on-ginaln- og
matcrijala iz Muzcja Ni-ko- le
Teste Pubhkacije obuhsaaju
sledefe tcme i sc su itampanc lati-nico- m,
sa umctmiki obradjenim
omotima .
— "NENADMASNI GENIJE ",
stave dok se ne prood knjige amenckog pisca
izvjeUaj
sila
pobjedi
U
kada
kada
tvorac Tirvatske
koji
nego
dsti,
Mureja, najsaietiju
oog
Tesli
film
ustvan
li-st
O'Nila. koja obuhvata najpotpu- -
niju biografiju o zivotu i radu
Nikole Tesle Predgosor za oo iz-da- nje
napisao je Saw Kosanotil,
nefak Nikole Tesle Knjiga je
itampana Iatinicxm na 20 str. sa
fotosnimcima u Muzcja Nikole
Tesle i u redakaii Dr Velka Ko-rac- a
dircktora Muzeja
listi Ova vlada-vin- a.
nije i mala potpore u narudu,
vctf se odriavala na tcroru i stra-n- oj
okupadji
Pavcti5 i loompamja su predah
Istru, Dalmaciju, Gorski kotar.
Liku, naJc Jadransko more, naiu
filu kucavicu, Italijt. Pavchf i us-ta- lc
su sluiile Hitlera, koji je пл-mjerav- ao
unittiti ne samo Hrvate
nego sve SSavcne To su poznate
dinjentce.
Bilo je u hrvatskoj povijesti iz
dajmka, koji su slulili. Ilecu, Pe-lt-ir
"vjecnom Rimu, Vcneciji. Gi-r- i
gradu, all Pavel k! sa ustaiama je
sve zasjenuo sa svojun izdajom i
zloCinima Sada jedan dio katolt--
clcog sveifenstva ovdje aktivno i
STijesno navtop da podriava uspo-men- e
na naj£aIosnii dan u hrvat-skoj
proilostt Gospodo popovi,
dan "svetog nmvkog carsrva " ill
kraljevstva "apostolskog" nikad
▼ite nee dofi To je stvar pro- -
CIostL
Ustaltvo nije hrvatski pokret.
To je uveiena roba, koja nema
niiu u Hrvatskoj, koja je rudja
hrvatskom radniku u errHgracii.
' Duhobri£nici" ovu robu prodaju
omotanu a vjenko mho Ali trgo-Trir-u
fe btfi nr erunia RiJnin
stupaju u sindikate. — Ckoki rad-- J
nicke solidarnosti — internaoooa
— "TESLA" — almanah na
120 strana sehkog formata obuh-vata
brojne pnloge najboljtli jugo-slovensk- ih naunika i tchnidara sa
sclikim broj'em otografija o raz
полгјпо) delatnosti Teslinog ge
nija, uz reprodukciju najnosijeg
spomenika Tesli u Beogradu,
— "MUZEJ NIKOLE TESLE
— popularna pubhkacija na 16
strana, pretstavlja dokumentovani t
ilustrovani voJu.' iz pcra Dr Velj-ka
Koratfa. dircktora ovog Muzcja,
— ' NIKOLA TESLA ' — NA-UCNI- K
I PRO.VALAZAC obu
hvata u saietoj formi i na vrlo po-pular- an
nat'tn prikaz Teslinih nau-Im- h radoa i pronalazaka iz pcra
ing Radomira Arscnijcsidat pro-foor- a
Beogradskog univerziteta. sa
Juojnim fotografijama ;
— "SLIKE I D02IVLJAJI IZ
TESLINOG 2IVOTA", iz pcra
poznatog pedagoga Isoiidara Sto-janoid- a,
obuhvata 25 saictih i ilu
strovanih anegdota o Tesli.
Sve ove pubhLicijc izdalo jc
DruStvo i prodaje ih samo putcm
pretplate, uz ukunnu cenu od
2 40O dinara ill 4 dolara.
J) Izlolbtni tnaltrtjal o Tesli,
na 75 fotopovedanja formata 50x60
cm i 30x40 aru. podesemh tako
da sc lako mogu da sloze za orga-nizacij- u
dokumentame ili kome-morativT- ie
izlozbc iz Teslinog it-so- ta
i rada, uz ukupnu cenu 180-O- 00
dinara ill JOO dolara Sva fo-topovecf-anja
radjena su na osnovu
origmalnih dokumenata iz Tcsline
zaostavjtine i pretstavljaj'u jedin-stven- u
zbirku ove vrstc.
Kako proslava 100-godiJnji- ce
Teslinog rodjenja treba da obuhva-t- i
Sto iin krug naiih Ijudi u zc-m- lji
i van Jugoslav ije i upozna tit
sa nesebinim iivotom i radom o-v- og
vclikog covcka DruJtvo umo-Ijav- a
Udruicnje da upozna sve ru-le
iseljcmkr i ustanove. kako bi u
jubilarnoj Teshnoj god in i raspola-gal- i
Jto potpunijim matcrijalom
Iscljenici mogu poruc'iti sav ovaj
matenj'al direktno od Jugosloven- -
skog druitva za unapredjenje nau-k- e
i tehnike "Nikola Testa", po- -
itanski fah 359, Beograd. Jugosla
vija. a mogu, ako ielc i preko na-ie- g
Udruienja iseljenika-povratn- i-ka
koje se sad zove Matica Iselje-nik- a
Srbije Adresa- -
Matica. rsefjenika Srbije;
NuJiceva 41
Beograd, Jugoslav ija
Beograd 5 (uli WA grJ
ПП HDRESU POBORIIIKR USTHSK0-P0P0USK- E POLITIKE
najrealtionarnija lizma Istina una pojedinaca koji
su zalutali, moida vise radi vjere,
u organizaaje koje prcdvode usta-s- e,
ali oni de to uvtdjeti i povratiti
se na pravi put
Stvaraju organizaaje na predpo-stavk-i
da ce se ustale povratiti na
Last a Hrvatskoj — to moie da
zamisli samo cbvjek bez zdravog
razuma, nttko drugi. Narodna vlast
u Hrvatskoj i djeloj Jugoslaviji
izrasla je iz narodno-osloboddack- e
borbe.
Sudbina Hrvata i Srba je zajed-mdk- a,
kao i drugth naroda u Jugo-gaslav- iji
i nacionalnih man j ma
To je zajednica slobodnih rrpubli-k- a
Hrvatske. Srbije. One Gore.
Makedonijc. Slovenije I Bosne i
Hercegovine u Narodnoj Federa- -
tivnoj Republici Jugoslaviji Nema
povratka na staro
Nab narodi u rodnoj domovtni
tzgradjuju bolji i sretniji iivot.
Sredstva za prourvodnju su u nji-hovi- m
rukama To je osnovna ga-raci- ja
da de u svojim naporima us
pjeti Istina oni sc suocufu sa dncr-ni- m
poteikocama, ali de ih savla-da- ti
NaJi su se narodi sa potfi
novim putcm, sa koga ih nttko ne
de skrenuti, a najmanje propati
poliucari-rrecemc- i.
IVAS STIMAC