000295 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Grobovi Jugfoslavena u zemlji Laponaca KARASJOK — I ovdje, u srcu Lapomje, na kraj-nje- m sjeveru NbrveSke, gdje monotonu 1 Skrtu mocvar-no-kameni- tu pustinju osvjezavaju jcdino iarena odijela Laponaca, leze humke Jugoslavena. Polovmom apnla 1942. godine iz Beograda su fa-£is- ti transportirali prvu grupu po!iti6kih internlraca — 1200 Ijudi. Ubrzo poslije toga iz Beograda su poslanc jo§ dvije grupe. Svi transporti su preko Austrije stigii u NjemaSku luku Stetin, odakle su internirci brodovima "Gota", "Sabina Hovald" i "Krkplaj" preba6eni do norveSke luke Bergen. "Gota" je stigla prva u Bergen. Internici su iskrcani smjeSten! u logor, gdje su proveli mjesec dana, a za- - tim su podijeljeni u dvije grupe i transportirani dalje. Prva grupa od 130 Ijudi prevedena je u Karasjok, a druga od 1G3 ц logor Bota kod Rogmanu U Karasjok internirci su stigii juna mjescca i ostali su sve do polo-vin- e decembra Za to vrijeme od 130 ostalo ih je zivih oko 100 i oni su zatim prebaCeni u druge logore. I internirci iz ovog logora, kao i iz drugih, radili su najteie poslove. Gradili su put od Karasjoka prema granici Finske (Karasjok je 18 kilometara udaljen od finske granlce) Radili su i u kamenolomima, na sjefi Sume, itd MuCeni su i ubijani nemilosrdno na sve mo- - KP Spanjolske poziva sve politicke snage na borbu protiv Franka Pariz — Kom partija Spaniol ske u izbjegliitsu poduzela jc sada prsi korak za ostvamanje noe partijske linije o uspostasljanju nacionalnoga jedmstsa Jpanjolskih stranaka za izbarisanje Ггапкога rciima mirnim sredsbima U jed-no- m $aopfcnju, koje jeobjasljeno u Parizu, kaic se, da je Plenum CK KP Spanjolske odriao ovih dana plenarni sastanak, s'koga j'e uputio poziv rukosodstvu Jpanjol-sk- e Socialistike radnidke strankc za jedinstso akcije. Prema nooj liniji Spanjolske partije okupljanje ssih nactonalnth {panjolskth snaga trcba da se izsrli na wlo {irnkoj osnoi i da obuhsati se radnie. gradjanske i monarhistiike grupe. koje "imadu isti ctlj zavrsetka izo- - S. IIiuscov polo.ajti SovjctsKop Savcza Moskva. — Govorcfi na saje-tosanj- u strain jaka i rudara Ukra prri sckretar CK KPSS Hru-Sc4- v, osvr6ii se na medjunarodnu siruadju, istaknuo je da je medju-narod- ni poloiaj Sovjetskog Sasxza danas dobar i da posjeti stranih delegaoja Soxjetskom Sasezu po-kazu-ju da njegov autoritet raste HruJov je istakao. da je Sovietski Sa-e- z i%-ijc$t-an svoje snage. all da je ne fell epotrebiti za rat veif za mir. za poveanje matertjalnili i duhovnih bogatstara sovjetskih radnih Ijadi Pm stkretar CK KPSS HruSco orifui'i e zatim na probleme Moskva. — Sovjetska Stampa na Siroko komentarise rad neda-n- o xarrjene Londonske konferenaje po ptanju Sueskog kanala. Listosi jednoduJno istidu da su snage koje su se nadale naroAto zaoJtravanje sueskog problema kako bi natunle Eppta kolontzatorske zahtjeve, prrtrpjele na Londonskoj konfe-renaj- t ot-ore- ni moralno-pohti- Aj poraz. ' Razroj dogadjaja. pile "Кглг-пј-м :гезЈ~. joS do otrarania kon-ferenci- je e potrrdio da u rule vriieme kotenifalne driare те msu u stanfu da postepaiu tako kao Ito sa potttp!e a prottosti naturati srfetn sveji volt zemtfa-m- i Ivteka. One sa ргнавгале k uzimafu a obzr pofajarta od4udn9( tih aemalfra da ebrane nedamo ste-Ctm-u sletoda i nezartsaost. nsifv rrih naroda. Kada te Egipat na-conaltzo- rao karuL mcoopoltsti Eakske i Francaske sa zahtjeval da c ctpo&a alw ;e i da se lanje Spanjolske iz mcdjunarodno-g- a zbisanja radi posttzanja obnoe Spanjolske mirnim putem" U saopt'enfu se takodjer kaze da je na dnesnom redu bilo i pi-ta- n je situacije u rukosodstvu par ttje, i da je $ tim u ezi usojena rezolucija o kultu Staljinose lifrio-st- i i njezinih posljedica u okiru Spanjolske partije" U torn izsje-Jtaj- u se ne daju mkaksa druga objatnjenja o stavu partije o torn pitanju. Dodaje se, da su u Polit-bir- o izabrana tri noa liana, tako da se u rukovodstvu sadi nalaze Santjago Ah are. Santjago Kanljo. Fernando Klodin, Manuel Dehka-do- . Ignacio Galjego, Dolores Iba-ru- n. Ennke Lister, Antonio Mihc. Visente Saiz. Fedcnko Santat, Vi-scn- tr Uribe X. o line, in raine dustrtje ugljcna. u prvom redu na probleme Dombasa, istakao je da je zbog podizanja nosili poduzeda u evropskom dijelu SSSR proiz-od-nj-a ugljcna u Dombasu nedos-oljn- a Izgradnja atomskih centara do I960 godine trcbala je da rijeSi os--a problem. v HruSdov je tnsistirao na nepo srednijem upravljanju rudnidma, kritizirajudi istosremcno admini-vtrativn- o nikosudjenje On je tako-djer istakao potrebu da se iniinjeri oslobode admintstrativnog rada i odii u mdnike. jer fe to pndonijeti boljoj organizacit rada i posei'anju proizxdnje S (D o p i s "J c odmah okupira zona Sueza. Sta-- J viSe. engleske i francuske vojno-- pomorske snage u Sredozemnom J mora ved su bile dosedene pod bojnu sprcmnost Medjutim modni protest! ja-nos-ti pnmorali su one koji su vodtli razgotre o ratu da snize ton. Alt. to ne znai da su se zapadne driae odrekle s%-oji-h ramisli- - one su samo promjemle taktiku podu-zev- Si zaobilazni manevar One su, pi$e "htrtHfjT. ispoljile inidjati-r- u гх saziv konferenoje. ra&ma-ru- di da njorae priktif diktat pre-ma Eg+ptu. Upraro su zbog toga zapadne driare ogranictte sastar ufesntka kefrferenoK 22 drfave, ©stavirSi van nfe mnoge driave zamtcresovaae za ttebedu pfevidbe po Seeskera кавакц Zapadne dria-ve su aeprrd stverite sieve kefi su onemo£u£ii Egtpat da ufrstvutc na kooferrnoit Stixiic. one su htjele da nature konferendji pro-- cri_ra I: i bi pocnogla ptogara- - J i guce пабте, koje mogu samo sadist) izmisliti. Tako je postojala specifiSna metoda umStavanja pri t zv., sjeii Sume. One, koje su htjeh ubiti, Xijemci su izdvajali u grupe i vodili, ih "u sjec"u Sume". Vodih su ih nekoliko stotina metara od logora, pa ih onda iz zasjede ubijali. S Lindom, predsjednikom komune Karasjok, po-sjet- io sam mjesto, na kome se nalazio logor, kao i hum-k- u, u kojoj jo sahranjeno preko 300 interniraca. Na iskrcenoj poljani, usred rijetke i zakrzljale Sumo, na izlazu iz Karasjoka prema Finskoj, nalaze se i danas ostaci logora. Jo5 stoje temelji baraka. u kojima su boravili strazari. U rijetkoj mahovini leze zardjale porcije, razne metalne posude i ostaci bodljikave 2ice. Masovna grobnica oznacena je krstom i oivicena kamenjera. Predsjednik Lind je obecao, da de do pro-ljec- a орсша podidi skroman spomenlk i da ce ograditi groblje kamenom ogradom. Interesirao sam se, da li su Laponci pomagali inter-nlrc- c. Predsjednik nijo znao da mi kazo imena onih, koji su ufinili neSto za nale ljude, ali je rekao, da zna, da takvi postoje. "Bilo je veoma te§ko pomoci onimn u zici" — ka2e on, kao da se pravda. V. B. "(B ORB A") ftin preJjeli SfeJntjtiiib DrLtu msu natrjlnt samo u rasnotn po gleJu, tfi i tkottomskom "Zbog iiejeJiukosti ц рЦипи глЈ initio gojine gn& 4 tmlij.trJt oo mtlijuna Joint a U londonskom Cityju se doznaje da ce zbog nesigur-nos- ti u pogledu buducnosti petrolejn s Bliskog Istoka. kompanija "British petro-leum" (bivla Anglo-iransk- a kompanija) razijati svoje interese u drugim dijolovimn svijeta. Za sada skoro sve kolidino petroleja ove kom-pani- je potjedu s Bliskog Is-toka (Kuwait, Irak, Perzija i Egipat). Kako bi smanjila svoju d i n s t v u") anju niihosth ultinutn-ni- h za-htje- a Egiptu Ah su se rauni za-padn- ih driata pokazalt neodriivi Ved pnog dana rada konferenoje чеапа zemalja zastupljenih na kon-ferrnc- iji odbile su da pnhvate pro-cedu- ru koju su bile razradde En-glesk- a, rcancuska i USA i spora-zumil- e sc da, poito konferencija po sastaru nije reprezentativna, ona ne moie da donosi makakvo neienje. a treba samo da saslusa rmiljenja sakuphenth driara 5u je pokazata raxmjena rmUje-nj-a, kakvi su ojctu rezukati' Na konferencifi zapadne driare poku-itl- e su dx narodxo smjesafu dra sasvtra razWrta prtara — pitanje nacienakzaaie kompftje kanala t pttanfe stobode plevtdbe po ka-nal. Vedtn na korrfertnojt. ptie dalfe "IzreHh". pnzfiala c feao zakomto prato egpatske vtade na naoonalizaoju kompamje Sueskog kanala. priznala kanal kao vlasnij-tv- o ejrpatske driave, Dakle, upr T~j [ТШП Sueski problem treba da bude rjesen mirnim putem BRITANGI POSIZU ZA PETROLEJOM zavisnost od ove oblasti, kompanija se udruzila s jed-no- m 1 francuskom grupom radi pronnlnzenja petroleja u Senegalu. Ova pronnlnze-nja biti ce povjerena novom drustvu u Senrgalu, gdje je prvobitna koncesija dana u maju ove godine francuskoj grani "British pctroleuma", koja je povezana s britan-sko- m granom. U istom cilju britanska kompanija povecava svoje kos zamislima zapadnih driara, konferenaja je pretresla samo jed-n- o pitanje — pitanje o tome kako da se najbolje osigura sloboda plo-vid-be po Sueskom kanal u koji pri-pada-ju Egiptu Na konferendji su se. jasno is knstaltsala dra sasvim razlidita na-crt- a rjeienja sueskog pitanja. Je-dan od njih su predstavljali prcd-lo- zi zapadnih driava, tada poznat kao "Dulesor plan", drugi su predstavljali predlozi Indtjc koje su podrialt Sovjetski Saez, Indo nezia i Cejlon. Suittna pnog se svodi na to da se ueapred pred-odre- dt rieienje sueskog prtana uz mtesanjc u nutraifSfe strari Egpta. Nam USA predvtdfae je da upra-v-a kanala ne treba da se nalazi u rukama Egtfta. ved u rrtdenc nekeg rocdjttaarodneg organa-uprar- e Sueskog kanala, Naczt la-di- je bazirao se ca prunanju suve-rcni- h prava Egipta na upravljanre tla kanakxn uz uzimanje u obzxr JAPAN Pnje jedanaest godina sa-vezn- ici su potisli Japance natrag na njihove otoke i zabranili im da viSe ikada uzmu oruzje u ruke. Okupi-ra- n tada po prvi puta u hi-stor- iji, Japan je osjetio su gordinu poraza, a nisu ga mimoUle ni mnoge gorke pilule, koje je sa sobom do-ni- o amerigki bojni brod "Missouri". Japan je vec po tradiciji narod, koji je uvijek usva-ja- o od drugih naroda sve £to mu je bilo dobro. Tako su vec" prije 1 1 sto-lje- da od Kineza prihvatili pismo i umjetnost, nnpredne obidaje od Koreanaca, etiku od Konfucija, a vjoru Budi-n- u. Kad je prije stotinu go- dina komodor Perry uplovio u luku Ugara, Japanci su upoznali zapadni naCin zi-vot- a, pronalaske, tehniku i obidaje U nepunih 70 godi na, koliko jo, naime, trajalo to doba preobrazbo Japana, Japan je izrastao u modernu svjetsku siiu, р!ли i jedinu industrijsku naciju na Dale-ko- m Istoku. Koristeci se te-kovina-ma industrijske revo-luci- je dobili su delik, mlino-v- e i tornicc. Od Britanaca su prihvatili "naCelo" da narod, koji 2i%i na siromaS-no- m malom otoku "ima pra-vo- " da stvori mocni imperij. Oni su to nadelo proveli u djelo, ali se je ono rasplinu-l- o godine 1915., i danas je gotovo i zaboravljeno. Poslije rasula imperije godine 19 15. Japan je postao slnba i nemodna zemlja, ko-j-a nije u mogucnosti da se sama prehrani i da sirovina-m- a opskrbljujc svoju indu-strij- u. Povr§ina Japana od-govar- ala bi otprilikc povr-Si- ni Jugoslavije i Bugarske zajedno, a od toga je svega 17 posto uzorano. Zemlja je u Japanu dragocjenost. Spa Ijivanje je gotovo iskljucivi nndin sahrane mrtvaca, dok U KANADU interese u Kanadi, gdje jo Ned posjeduje 10 posto udje- - la u kompaniji Trinad Oil. Vjcruje se da ce kapital ove kompanije uskoro biti pove-da- n za 20 milijuna dolara. Polovinu ovog kapitala dat do britanska kompanija. Na kraju iz pouzdanih iz-vo- ra se sazn.nje, da se u Ca-raca- su vode pregovon o da-van- ju koncesija ovoj kompa-niji u Venezueli, u kojoj se nalaze najbogatija naftono-sn-a polja Latinskc Amerike. interesa medjunarodmh korisnika kanala i Eppatske korporacijc Sueskog kanala "PnnapijeIna razlika ta dsa do-kume-nta je, pise "TruJ", ofrgled- - na, Ne treba narovita pronidjivost da se u ameriflcom nacrtu vidi ispo-Ijavan- je ramie kolonizatorske po-litike Negov stvarni cilj je zamje-n- a gospodstra jedne driave nad Sucskim kanalom koju je ranije faktiki ostvarivala Engleska, gos-podstv-om nekoliko driava. Dakle, radi se o uspostatljanju kolektir-no- g kolomjahzama, od fega se sam kotonijalizam ne nujenja. Indijski, pale, nacrt, uzima u obzir kako ne-prikosnov- ena prava Egipatske Re-publi- ke u pogledu Sueskog kanala, tako i interese zemalja koje kerkte taj vodeni put. Pmtabce "Dullesovogj plana pokusale su da razbifu kenferen-rij- u kako bi prikrivajufi se tobei-nfe- m vefiflom prikazale "DuMeso plan kao viju svih uesntka kon-feread- je AK je t tx karta razbi-fxl- x brfa toJena, pee e keefe-гепс- ма rjeirfa da preda Egtptu rrefe potpuee protokotc We; sa4He BEZ IMPERIJA su grobovi eoma njetki i usto neobidno skupi i raogu biti veliki svega 1 kvadratm metar. Хекоб boianski car, sada je Konstitucionalm monarh bez ikakve modi. Agrarna reforma prilidno je razvod- - nila velike zemljoposjedni-ke- , koji danas imaju u svo-ji- m rukama tek 1,200.000 akra, dok'su 1945. posjedo-va-li preko G milijuna akera zemlje. Danas u Japanu ima ma-nj- e od 10 posto nepismenih, a iene su po pni puta dobile pravo glasa, kojtm su se kod nedavnih izbora ved i poslu-zd- e. Medjutim, usprkos to-me njihov zivot nije postao lak§i, jer su jo3 uvijek spu-tan- e mnogostrukim lnncima predrasuda. Prenapudenost je jedan od gorucih problema te azijskc zemlje. Kroz koji mjesec stanovnistvo Japana prijeci de brojku od 90 milijuna, a god&nji prirast stanovniStva jo 10,-1- , t.j. kad se odbijo smrtnost od 7,8— ll.G na tuudu stanovnika, prirast iznosi oko jedan milijungo--d 15 nje. Sasma je razumljivo dn iz tog vrtoglavog porasta stn-novniS- tva rezultira velika nezaposlenost, koja je tako-djer jedan od gorudih eko-nomski- h problema. Cak i oni koji su zaposleni rndc uz ncvjerojatno niske nad-nic- e, dok svake godine pri-dola- zi oko milijun novih rndnika, koje treba uposliti Japan je godine 1Уоо. imao 11,000.000 stanovnika spo-sobn- ih za rad (1910. godine samo 32,000.000), od kojih je 29,000.000 ispod 15 godi-na GodiSnji prirast radnog stanovnistva je toliki, da bi otprilike odgovarao stanov-niStv-u Beograda i Zagreba zajedno. Japanska vlada u 1 a 2 o znatne napore da doneklo ublazi taj teSki problem pre-napudeno- sti. Uvedenn je za-kons- kn kontrola poroda, le-galizi- ran pobadaj i odredje-n-e su velike takse za ono koji imaju preko troje djo-c- e, dok se znatno podstidc emigracija. Japanci i na ckonomskom polju vr5e velike napore da snabdiju svoju industriju po- - Saeski kanal koji spaja Port Said na Sredozemnom mom sa Suezom u bu Crvenog mora, najduii je pomorski kanal na ivijetu Sa pri-stupni- m kanalima dugadak je oko 16S km., jer se nastavlja u Sredo-zemn- o more na fjeveni i u Crveno more na jugu do onih dijkva zasrSetka Londonske konferenaje traie pue%e za postasljanje Egip-tu ultimativnih zahtjesa. U torn cilju one su stsonle takozvani "komket petorice" da izvrli priti-sa- k na Iadu Egipta Kako se idi odredjena grupa driava ho& da odbijanje od strane Egipta povtav Ijenih mu ultimatis-nt- h uslosa da pos-o- d da se on okrisi kako se s njim ne moie dogovortti. a zatim sebi osloboditi ruke za agresivne akdje Sama onjentca pokuLaja kolonijalnih driava da razbiju Loo-do- n sku konferendju i skrpare van njcnih okvira odredjenu grupu zx stasljanje ultimauvnih zahtjeva Egiptu svjedoS o morakio-poGti-ko- m porazu kolonizatora "Treba podsjetki ргаЈке rje-Sen- fa sueskeg ptanja "% pozioje s-ite, da sbbie akoje mogu ponrfi zx sobom ozbdfne medjnarodne korapWkadje — nartavfya 'РглЈл' Pnpreraa od stfaae aekifa zetnalj-- a vonog mfesaafa a ueutraiRje stva-- ri Efpta pfedHatlj-- a otvoreno i nedezvlftvo izazivaAfe s4obodel-bite- g egtpazskeg naioja, sva4 na-roda Isteka, k©fi se bore zx sveu gteartta mn ucesnika tsoruerenafe. i ваавмами nezanseose i susercm-"Be- z obzira ca ta odiuku. pod- - J te% izxxirxnfc stvan mtra S;o riaCJ r r r tt л upricosse txe iovetsag veza, on je I njo;, kolon .alne driave i pos!e cv jek tstupao i tstspa u ooranu STRANA 3 trebmm sirovinama i konku-nraj- u na svjetskom triistu, gdje jo5 илаЈек ne igraju ni priblizno onu ulogu, koju su igrali prije rata. Oni joi u-vij- ek tuguju za svojim "sta-ri- m prirodnim trzistem" Ki-no- m i tTde, da je ono od zi-votn- og znadaja za Japan Premijer Hatojama, koji je na proSlim izborima za-mije- nio izrazitog pristasu proameridke politike Josulu, ne§to je elastidniji od svog predSasnika. To dokazuju njegovi pokusaji jo3 pnje godinu dana. da uspostavi kontakt s Pekingom i Mos-kvo- m. Pri tome igra va2nu ulogu i ekonomska situacija. Zani-mlji- o jo da nisu samo soci-jalis- ti i radnidkc mase za tu novmnliznciju, ved se za nju sve vise znlazu i industrijal-ci- , jer dobro osjedaju znatne teSkoce u pogledu izvoza i nabave sirovina. Xarodito se te3kode ispoljuju u izozu pamuka na amcridko triiste. Dinienzije Sueskog kanala Sve te promjene u unutrai-njo- j i vanjskoj politici Japa-na treba prvenstveno traiitl u jakom unutrasnjem provi-ranj- u Posljednji djelonud-n- i izbori za Gornji dom po-kaz- ali su znatno jadanje ljc-vic- e, ne samo socijalista ved i komunista, dok su pozicijc konzervativacn, koji su od tih izbora mnogo odekivali, znatno oslabljenc. Ako pregovori u Moskvi zavrJe uspjeSno, Japan bi mogao odigrati pozitivnu u-lo- gu medju azijskim zemlja-ma- , gdje su njegovi cko-noms- ki interesi od vitalnog znadenja, a politika neutral-nost- t i koegzistencije otvo-ril- a bi put suradnji s Indi-jo- m, Burmom i ostnlim azij-skim zemljama, a narodito s NR Kinom. Ipak, svo su to perspekti-v- e i ielje, koje zavise od do-st- a faktora, a prvenstveno od stava samog Japana, koji se danas nesumnjivo nalazi u snnznom politidkom, cko-nomskom i druStvenom pre-viran- ju. Rat, okupacija i te-s- ka ekonomska kriza osta-vi- li su јо dubokih tragova na toj zemlji, i njihovo ukla-njanj- e nije ni lagan ni bez-nadaj- an posao. 5. Danetic. mora, koji imaju dovoljna dabinu za p'otidhu vclikih morskili brodo-- x Od ukupne duiine kanala. 4-- 4 km otpada na jezera (lialaliova, Tifflzahovo i Gorka jezera) Naj ve£i dio kanala imx dubinu od 12 do 14 m. Sinna kanala na porSmi iznosi 120— 160 m., a na dnu oko 50 metara Zbog razsitka parobro darstva i gradnje se e6h brodova, dknenzije Sueskog kanala su i ka snije vile puta posedavane, te su sada dosoljne za plotidbu gotovo ssih morskih i oceanskih brodova, izuzev{i najee prekooceanske ko-lo- se Prokopasanje Sueskog kanala trajalo je vise od deset godina. Na dan 19 marta 1869 godine sve-an-o je uklonjena posljednja bra na, koja je na jugu zadriavala Cr-veno more Tada su se vode mora — Sredozemnoga i Crvenog — sjedinile u Gorkim jezerima (koja su dotle bila suh bazen), a 17 no-vem- bra iste godine ss-eCan-o je ot-vor- en i predan prometu Sueski kanal. prindpa slobode i nezavisnesti svih naroda, sxhlih i makh, u obranu zakonitih prava naroda, k®fi se bore za svoju nadonalmi nezavis-nos- t, u obranu rmra Sovjetski Sa-vr- z je teilo i teJi ix deprinese pra-s-i&o- m rjeienfu sueskog pttanja koje bi uzknale a obzir kako za-keoi- te interest Egipta. tako i Krte-res-e svih driara kee kerttte Su-eski kaeaL SSSR ie t dalfe a4gati sse napore za to da se suesko pita-nje reiT rainum putem, putem pregovora na ravnopravnoj i pra-vkd- oj osnovi.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 18, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-09-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000173 |
Description
Title | 000295 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Grobovi Jugfoslavena u zemlji Laponaca KARASJOK — I ovdje, u srcu Lapomje, na kraj-nje- m sjeveru NbrveSke, gdje monotonu 1 Skrtu mocvar-no-kameni- tu pustinju osvjezavaju jcdino iarena odijela Laponaca, leze humke Jugoslavena. Polovmom apnla 1942. godine iz Beograda su fa-£is- ti transportirali prvu grupu po!iti6kih internlraca — 1200 Ijudi. Ubrzo poslije toga iz Beograda su poslanc jo§ dvije grupe. Svi transporti su preko Austrije stigii u NjemaSku luku Stetin, odakle su internirci brodovima "Gota", "Sabina Hovald" i "Krkplaj" preba6eni do norveSke luke Bergen. "Gota" je stigla prva u Bergen. Internici su iskrcani smjeSten! u logor, gdje su proveli mjesec dana, a za- - tim su podijeljeni u dvije grupe i transportirani dalje. Prva grupa od 130 Ijudi prevedena je u Karasjok, a druga od 1G3 ц logor Bota kod Rogmanu U Karasjok internirci su stigii juna mjescca i ostali su sve do polo-vin- e decembra Za to vrijeme od 130 ostalo ih je zivih oko 100 i oni su zatim prebaCeni u druge logore. I internirci iz ovog logora, kao i iz drugih, radili su najteie poslove. Gradili su put od Karasjoka prema granici Finske (Karasjok je 18 kilometara udaljen od finske granlce) Radili su i u kamenolomima, na sjefi Sume, itd MuCeni su i ubijani nemilosrdno na sve mo- - KP Spanjolske poziva sve politicke snage na borbu protiv Franka Pariz — Kom partija Spaniol ske u izbjegliitsu poduzela jc sada prsi korak za ostvamanje noe partijske linije o uspostasljanju nacionalnoga jedmstsa Jpanjolskih stranaka za izbarisanje Ггапкога rciima mirnim sredsbima U jed-no- m $aopfcnju, koje jeobjasljeno u Parizu, kaic se, da je Plenum CK KP Spanjolske odriao ovih dana plenarni sastanak, s'koga j'e uputio poziv rukosodstvu Jpanjol-sk- e Socialistike radnidke strankc za jedinstso akcije. Prema nooj liniji Spanjolske partije okupljanje ssih nactonalnth {panjolskth snaga trcba da se izsrli na wlo {irnkoj osnoi i da obuhsati se radnie. gradjanske i monarhistiike grupe. koje "imadu isti ctlj zavrsetka izo- - S. IIiuscov polo.ajti SovjctsKop Savcza Moskva. — Govorcfi na saje-tosanj- u strain jaka i rudara Ukra prri sckretar CK KPSS Hru-Sc4- v, osvr6ii se na medjunarodnu siruadju, istaknuo je da je medju-narod- ni poloiaj Sovjetskog Sasxza danas dobar i da posjeti stranih delegaoja Soxjetskom Sasezu po-kazu-ju da njegov autoritet raste HruJov je istakao. da je Sovietski Sa-e- z i%-ijc$t-an svoje snage. all da je ne fell epotrebiti za rat veif za mir. za poveanje matertjalnili i duhovnih bogatstara sovjetskih radnih Ijadi Pm stkretar CK KPSS HruSco orifui'i e zatim na probleme Moskva. — Sovjetska Stampa na Siroko komentarise rad neda-n- o xarrjene Londonske konferenaje po ptanju Sueskog kanala. Listosi jednoduJno istidu da su snage koje su se nadale naroAto zaoJtravanje sueskog problema kako bi natunle Eppta kolontzatorske zahtjeve, prrtrpjele na Londonskoj konfe-renaj- t ot-ore- ni moralno-pohti- Aj poraz. ' Razroj dogadjaja. pile "Кглг-пј-м :гезЈ~. joS do otrarania kon-ferenci- je e potrrdio da u rule vriieme kotenifalne driare те msu u stanfu da postepaiu tako kao Ito sa potttp!e a prottosti naturati srfetn sveji volt zemtfa-m- i Ivteka. One sa ргнавгале k uzimafu a obzr pofajarta od4udn9( tih aemalfra da ebrane nedamo ste-Ctm-u sletoda i nezartsaost. nsifv rrih naroda. Kada te Egipat na-conaltzo- rao karuL mcoopoltsti Eakske i Francaske sa zahtjeval da c ctpo&a alw ;e i da se lanje Spanjolske iz mcdjunarodno-g- a zbisanja radi posttzanja obnoe Spanjolske mirnim putem" U saopt'enfu se takodjer kaze da je na dnesnom redu bilo i pi-ta- n je situacije u rukosodstvu par ttje, i da je $ tim u ezi usojena rezolucija o kultu Staljinose lifrio-st- i i njezinih posljedica u okiru Spanjolske partije" U torn izsje-Jtaj- u se ne daju mkaksa druga objatnjenja o stavu partije o torn pitanju. Dodaje se, da su u Polit-bir- o izabrana tri noa liana, tako da se u rukovodstvu sadi nalaze Santjago Ah are. Santjago Kanljo. Fernando Klodin, Manuel Dehka-do- . Ignacio Galjego, Dolores Iba-ru- n. Ennke Lister, Antonio Mihc. Visente Saiz. Fedcnko Santat, Vi-scn- tr Uribe X. o line, in raine dustrtje ugljcna. u prvom redu na probleme Dombasa, istakao je da je zbog podizanja nosili poduzeda u evropskom dijelu SSSR proiz-od-nj-a ugljcna u Dombasu nedos-oljn- a Izgradnja atomskih centara do I960 godine trcbala je da rijeSi os--a problem. v HruSdov je tnsistirao na nepo srednijem upravljanju rudnidma, kritizirajudi istosremcno admini-vtrativn- o nikosudjenje On je tako-djer istakao potrebu da se iniinjeri oslobode admintstrativnog rada i odii u mdnike. jer fe to pndonijeti boljoj organizacit rada i posei'anju proizxdnje S (D o p i s "J c odmah okupira zona Sueza. Sta-- J viSe. engleske i francuske vojno-- pomorske snage u Sredozemnom J mora ved su bile dosedene pod bojnu sprcmnost Medjutim modni protest! ja-nos-ti pnmorali su one koji su vodtli razgotre o ratu da snize ton. Alt. to ne znai da su se zapadne driae odrekle s%-oji-h ramisli- - one su samo promjemle taktiku podu-zev- Si zaobilazni manevar One su, pi$e "htrtHfjT. ispoljile inidjati-r- u гх saziv konferenoje. ra&ma-ru- di da njorae priktif diktat pre-ma Eg+ptu. Upraro su zbog toga zapadne driare ogranictte sastar ufesntka kefrferenoK 22 drfave, ©stavirSi van nfe mnoge driave zamtcresovaae za ttebedu pfevidbe po Seeskera кавакц Zapadne dria-ve su aeprrd stverite sieve kefi su onemo£u£ii Egtpat da ufrstvutc na kooferrnoit Stixiic. one su htjele da nature konferendji pro-- cri_ra I: i bi pocnogla ptogara- - J i guce пабте, koje mogu samo sadist) izmisliti. Tako je postojala specifiSna metoda umStavanja pri t zv., sjeii Sume. One, koje su htjeh ubiti, Xijemci su izdvajali u grupe i vodili, ih "u sjec"u Sume". Vodih su ih nekoliko stotina metara od logora, pa ih onda iz zasjede ubijali. S Lindom, predsjednikom komune Karasjok, po-sjet- io sam mjesto, na kome se nalazio logor, kao i hum-k- u, u kojoj jo sahranjeno preko 300 interniraca. Na iskrcenoj poljani, usred rijetke i zakrzljale Sumo, na izlazu iz Karasjoka prema Finskoj, nalaze se i danas ostaci logora. Jo5 stoje temelji baraka. u kojima su boravili strazari. U rijetkoj mahovini leze zardjale porcije, razne metalne posude i ostaci bodljikave 2ice. Masovna grobnica oznacena je krstom i oivicena kamenjera. Predsjednik Lind je obecao, da de do pro-ljec- a орсша podidi skroman spomenlk i da ce ograditi groblje kamenom ogradom. Interesirao sam se, da li su Laponci pomagali inter-nlrc- c. Predsjednik nijo znao da mi kazo imena onih, koji su ufinili neSto za nale ljude, ali je rekao, da zna, da takvi postoje. "Bilo je veoma te§ko pomoci onimn u zici" — ka2e on, kao da se pravda. V. B. "(B ORB A") ftin preJjeli SfeJntjtiiib DrLtu msu natrjlnt samo u rasnotn po gleJu, tfi i tkottomskom "Zbog iiejeJiukosti ц рЦипи глЈ initio gojine gn& 4 tmlij.trJt oo mtlijuna Joint a U londonskom Cityju se doznaje da ce zbog nesigur-nos- ti u pogledu buducnosti petrolejn s Bliskog Istoka. kompanija "British petro-leum" (bivla Anglo-iransk- a kompanija) razijati svoje interese u drugim dijolovimn svijeta. Za sada skoro sve kolidino petroleja ove kom-pani- je potjedu s Bliskog Is-toka (Kuwait, Irak, Perzija i Egipat). Kako bi smanjila svoju d i n s t v u") anju niihosth ultinutn-ni- h za-htje- a Egiptu Ah su se rauni za-padn- ih driata pokazalt neodriivi Ved pnog dana rada konferenoje чеапа zemalja zastupljenih na kon-ferrnc- iji odbile su da pnhvate pro-cedu- ru koju su bile razradde En-glesk- a, rcancuska i USA i spora-zumil- e sc da, poito konferencija po sastaru nije reprezentativna, ona ne moie da donosi makakvo neienje. a treba samo da saslusa rmiljenja sakuphenth driara 5u je pokazata raxmjena rmUje-nj-a, kakvi su ojctu rezukati' Na konferencifi zapadne driare poku-itl- e su dx narodxo smjesafu dra sasvtra razWrta prtara — pitanje nacienakzaaie kompftje kanala t pttanfe stobode plevtdbe po ka-nal. Vedtn na korrfertnojt. ptie dalfe "IzreHh". pnzfiala c feao zakomto prato egpatske vtade na naoonalizaoju kompamje Sueskog kanala. priznala kanal kao vlasnij-tv- o ejrpatske driave, Dakle, upr T~j [ТШП Sueski problem treba da bude rjesen mirnim putem BRITANGI POSIZU ZA PETROLEJOM zavisnost od ove oblasti, kompanija se udruzila s jed-no- m 1 francuskom grupom radi pronnlnzenja petroleja u Senegalu. Ova pronnlnze-nja biti ce povjerena novom drustvu u Senrgalu, gdje je prvobitna koncesija dana u maju ove godine francuskoj grani "British pctroleuma", koja je povezana s britan-sko- m granom. U istom cilju britanska kompanija povecava svoje kos zamislima zapadnih driara, konferenaja je pretresla samo jed-n- o pitanje — pitanje o tome kako da se najbolje osigura sloboda plo-vid-be po Sueskom kanal u koji pri-pada-ju Egiptu Na konferendji su se. jasno is knstaltsala dra sasvim razlidita na-crt- a rjeienja sueskog pitanja. Je-dan od njih su predstavljali prcd-lo- zi zapadnih driava, tada poznat kao "Dulesor plan", drugi su predstavljali predlozi Indtjc koje su podrialt Sovjetski Saez, Indo nezia i Cejlon. Suittna pnog se svodi na to da se ueapred pred-odre- dt rieienje sueskog prtana uz mtesanjc u nutraifSfe strari Egpta. Nam USA predvtdfae je da upra-v-a kanala ne treba da se nalazi u rukama Egtfta. ved u rrtdenc nekeg rocdjttaarodneg organa-uprar- e Sueskog kanala, Naczt la-di- je bazirao se ca prunanju suve-rcni- h prava Egipta na upravljanre tla kanakxn uz uzimanje u obzxr JAPAN Pnje jedanaest godina sa-vezn- ici su potisli Japance natrag na njihove otoke i zabranili im da viSe ikada uzmu oruzje u ruke. Okupi-ra- n tada po prvi puta u hi-stor- iji, Japan je osjetio su gordinu poraza, a nisu ga mimoUle ni mnoge gorke pilule, koje je sa sobom do-ni- o amerigki bojni brod "Missouri". Japan je vec po tradiciji narod, koji je uvijek usva-ja- o od drugih naroda sve £to mu je bilo dobro. Tako su vec" prije 1 1 sto-lje- da od Kineza prihvatili pismo i umjetnost, nnpredne obidaje od Koreanaca, etiku od Konfucija, a vjoru Budi-n- u. Kad je prije stotinu go- dina komodor Perry uplovio u luku Ugara, Japanci su upoznali zapadni naCin zi-vot- a, pronalaske, tehniku i obidaje U nepunih 70 godi na, koliko jo, naime, trajalo to doba preobrazbo Japana, Japan je izrastao u modernu svjetsku siiu, р!ли i jedinu industrijsku naciju na Dale-ko- m Istoku. Koristeci se te-kovina-ma industrijske revo-luci- je dobili su delik, mlino-v- e i tornicc. Od Britanaca su prihvatili "naCelo" da narod, koji 2i%i na siromaS-no- m malom otoku "ima pra-vo- " da stvori mocni imperij. Oni su to nadelo proveli u djelo, ali se je ono rasplinu-l- o godine 1915., i danas je gotovo i zaboravljeno. Poslije rasula imperije godine 19 15. Japan je postao slnba i nemodna zemlja, ko-j-a nije u mogucnosti da se sama prehrani i da sirovina-m- a opskrbljujc svoju indu-strij- u. Povr§ina Japana od-govar- ala bi otprilikc povr-Si- ni Jugoslavije i Bugarske zajedno, a od toga je svega 17 posto uzorano. Zemlja je u Japanu dragocjenost. Spa Ijivanje je gotovo iskljucivi nndin sahrane mrtvaca, dok U KANADU interese u Kanadi, gdje jo Ned posjeduje 10 posto udje- - la u kompaniji Trinad Oil. Vjcruje se da ce kapital ove kompanije uskoro biti pove-da- n za 20 milijuna dolara. Polovinu ovog kapitala dat do britanska kompanija. Na kraju iz pouzdanih iz-vo- ra se sazn.nje, da se u Ca-raca- su vode pregovon o da-van- ju koncesija ovoj kompa-niji u Venezueli, u kojoj se nalaze najbogatija naftono-sn-a polja Latinskc Amerike. interesa medjunarodmh korisnika kanala i Eppatske korporacijc Sueskog kanala "PnnapijeIna razlika ta dsa do-kume-nta je, pise "TruJ", ofrgled- - na, Ne treba narovita pronidjivost da se u ameriflcom nacrtu vidi ispo-Ijavan- je ramie kolonizatorske po-litike Negov stvarni cilj je zamje-n- a gospodstra jedne driave nad Sucskim kanalom koju je ranije faktiki ostvarivala Engleska, gos-podstv-om nekoliko driava. Dakle, radi se o uspostatljanju kolektir-no- g kolomjahzama, od fega se sam kotonijalizam ne nujenja. Indijski, pale, nacrt, uzima u obzir kako ne-prikosnov- ena prava Egipatske Re-publi- ke u pogledu Sueskog kanala, tako i interese zemalja koje kerkte taj vodeni put. Pmtabce "Dullesovogj plana pokusale su da razbifu kenferen-rij- u kako bi prikrivajufi se tobei-nfe- m vefiflom prikazale "DuMeso plan kao viju svih uesntka kon-feread- je AK je t tx karta razbi-fxl- x brfa toJena, pee e keefe-гепс- ма rjeirfa da preda Egtptu rrefe potpuee protokotc We; sa4He BEZ IMPERIJA su grobovi eoma njetki i usto neobidno skupi i raogu biti veliki svega 1 kvadratm metar. Хекоб boianski car, sada je Konstitucionalm monarh bez ikakve modi. Agrarna reforma prilidno je razvod- - nila velike zemljoposjedni-ke- , koji danas imaju u svo-ji- m rukama tek 1,200.000 akra, dok'su 1945. posjedo-va-li preko G milijuna akera zemlje. Danas u Japanu ima ma-nj- e od 10 posto nepismenih, a iene su po pni puta dobile pravo glasa, kojtm su se kod nedavnih izbora ved i poslu-zd- e. Medjutim, usprkos to-me njihov zivot nije postao lak§i, jer su jo3 uvijek spu-tan- e mnogostrukim lnncima predrasuda. Prenapudenost je jedan od gorucih problema te azijskc zemlje. Kroz koji mjesec stanovnistvo Japana prijeci de brojku od 90 milijuna, a god&nji prirast stanovniStva jo 10,-1- , t.j. kad se odbijo smrtnost od 7,8— ll.G na tuudu stanovnika, prirast iznosi oko jedan milijungo--d 15 nje. Sasma je razumljivo dn iz tog vrtoglavog porasta stn-novniS- tva rezultira velika nezaposlenost, koja je tako-djer jedan od gorudih eko-nomski- h problema. Cak i oni koji su zaposleni rndc uz ncvjerojatno niske nad-nic- e, dok svake godine pri-dola- zi oko milijun novih rndnika, koje treba uposliti Japan je godine 1Уоо. imao 11,000.000 stanovnika spo-sobn- ih za rad (1910. godine samo 32,000.000), od kojih je 29,000.000 ispod 15 godi-na GodiSnji prirast radnog stanovnistva je toliki, da bi otprilike odgovarao stanov-niStv-u Beograda i Zagreba zajedno. Japanska vlada u 1 a 2 o znatne napore da doneklo ublazi taj teSki problem pre-napudeno- sti. Uvedenn je za-kons- kn kontrola poroda, le-galizi- ran pobadaj i odredje-n-e su velike takse za ono koji imaju preko troje djo-c- e, dok se znatno podstidc emigracija. Japanci i na ckonomskom polju vr5e velike napore da snabdiju svoju industriju po- - Saeski kanal koji spaja Port Said na Sredozemnom mom sa Suezom u bu Crvenog mora, najduii je pomorski kanal na ivijetu Sa pri-stupni- m kanalima dugadak je oko 16S km., jer se nastavlja u Sredo-zemn- o more na fjeveni i u Crveno more na jugu do onih dijkva zasrSetka Londonske konferenaje traie pue%e za postasljanje Egip-tu ultimativnih zahtjesa. U torn cilju one su stsonle takozvani "komket petorice" da izvrli priti-sa- k na Iadu Egipta Kako se idi odredjena grupa driava ho& da odbijanje od strane Egipta povtav Ijenih mu ultimatis-nt- h uslosa da pos-o- d da se on okrisi kako se s njim ne moie dogovortti. a zatim sebi osloboditi ruke za agresivne akdje Sama onjentca pokuLaja kolonijalnih driava da razbiju Loo-do- n sku konferendju i skrpare van njcnih okvira odredjenu grupu zx stasljanje ultimauvnih zahtjeva Egiptu svjedoS o morakio-poGti-ko- m porazu kolonizatora "Treba podsjetki ргаЈке rje-Sen- fa sueskeg ptanja "% pozioje s-ite, da sbbie akoje mogu ponrfi zx sobom ozbdfne medjnarodne korapWkadje — nartavfya 'РглЈл' Pnpreraa od stfaae aekifa zetnalj-- a vonog mfesaafa a ueutraiRje stva-- ri Efpta pfedHatlj-- a otvoreno i nedezvlftvo izazivaAfe s4obodel-bite- g egtpazskeg naioja, sva4 na-roda Isteka, k©fi se bore zx sveu gteartta mn ucesnika tsoruerenafe. i ваавмами nezanseose i susercm-"Be- z obzira ca ta odiuku. pod- - J te% izxxirxnfc stvan mtra S;o riaCJ r r r tt л upricosse txe iovetsag veza, on je I njo;, kolon .alne driave i pos!e cv jek tstupao i tstspa u ooranu STRANA 3 trebmm sirovinama i konku-nraj- u na svjetskom triistu, gdje jo5 илаЈек ne igraju ni priblizno onu ulogu, koju su igrali prije rata. Oni joi u-vij- ek tuguju za svojim "sta-ri- m prirodnim trzistem" Ki-no- m i tTde, da je ono od zi-votn- og znadaja za Japan Premijer Hatojama, koji je na proSlim izborima za-mije- nio izrazitog pristasu proameridke politike Josulu, ne§to je elastidniji od svog predSasnika. To dokazuju njegovi pokusaji jo3 pnje godinu dana. da uspostavi kontakt s Pekingom i Mos-kvo- m. Pri tome igra va2nu ulogu i ekonomska situacija. Zani-mlji- o jo da nisu samo soci-jalis- ti i radnidkc mase za tu novmnliznciju, ved se za nju sve vise znlazu i industrijal-ci- , jer dobro osjedaju znatne teSkoce u pogledu izvoza i nabave sirovina. Xarodito se te3kode ispoljuju u izozu pamuka na amcridko triiste. Dinienzije Sueskog kanala Sve te promjene u unutrai-njo- j i vanjskoj politici Japa-na treba prvenstveno traiitl u jakom unutrasnjem provi-ranj- u Posljednji djelonud-n- i izbori za Gornji dom po-kaz- ali su znatno jadanje ljc-vic- e, ne samo socijalista ved i komunista, dok su pozicijc konzervativacn, koji su od tih izbora mnogo odekivali, znatno oslabljenc. Ako pregovori u Moskvi zavrJe uspjeSno, Japan bi mogao odigrati pozitivnu u-lo- gu medju azijskim zemlja-ma- , gdje su njegovi cko-noms- ki interesi od vitalnog znadenja, a politika neutral-nost- t i koegzistencije otvo-ril- a bi put suradnji s Indi-jo- m, Burmom i ostnlim azij-skim zemljama, a narodito s NR Kinom. Ipak, svo su to perspekti-v- e i ielje, koje zavise od do-st- a faktora, a prvenstveno od stava samog Japana, koji se danas nesumnjivo nalazi u snnznom politidkom, cko-nomskom i druStvenom pre-viran- ju. Rat, okupacija i te-s- ka ekonomska kriza osta-vi- li su јо dubokih tragova na toj zemlji, i njihovo ukla-njanj- e nije ni lagan ni bez-nadaj- an posao. 5. Danetic. mora, koji imaju dovoljna dabinu za p'otidhu vclikih morskili brodo-- x Od ukupne duiine kanala. 4-- 4 km otpada na jezera (lialaliova, Tifflzahovo i Gorka jezera) Naj ve£i dio kanala imx dubinu od 12 do 14 m. Sinna kanala na porSmi iznosi 120— 160 m., a na dnu oko 50 metara Zbog razsitka parobro darstva i gradnje se e6h brodova, dknenzije Sueskog kanala su i ka snije vile puta posedavane, te su sada dosoljne za plotidbu gotovo ssih morskih i oceanskih brodova, izuzev{i najee prekooceanske ko-lo- se Prokopasanje Sueskog kanala trajalo je vise od deset godina. Na dan 19 marta 1869 godine sve-an-o je uklonjena posljednja bra na, koja je na jugu zadriavala Cr-veno more Tada su se vode mora — Sredozemnoga i Crvenog — sjedinile u Gorkim jezerima (koja su dotle bila suh bazen), a 17 no-vem- bra iste godine ss-eCan-o je ot-vor- en i predan prometu Sueski kanal. prindpa slobode i nezavisnesti svih naroda, sxhlih i makh, u obranu zakonitih prava naroda, k®fi se bore za svoju nadonalmi nezavis-nos- t, u obranu rmra Sovjetski Sa-vr- z je teilo i teJi ix deprinese pra-s-i&o- m rjeienfu sueskog pttanja koje bi uzknale a obzir kako za-keoi- te interest Egipta. tako i Krte-res-e svih driara kee kerttte Su-eski kaeaL SSSR ie t dalfe a4gati sse napore za to da se suesko pita-nje reiT rainum putem, putem pregovora na ravnopravnoj i pra-vkd- oj osnovi. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000295