Jedinstvo, September 18, 1956

              POZIV NA SASTANAK
CITALACA „JEDINSTVA ff
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOK R ATSKI LIST U TORONTU VOL. VIII. — N'O. 73 (695) TORONTO, TUESDAY, SEPTEMBER 18, 1956 PRICE 5e PER COPY
BORBA PROTIV SKUPOCE
Posljednjih mjeseci za-biljef- en
je znatnt porast
cijena iivotmh potrebSti-n- a.
Cijcne su danas za 19.-pos- to
vece nego 1949. go-din- e.
Porast cijena najviSe
pogadja radnidku klasu,
pa radnidke unije zahti-jevaj- u
od Ottawe da ne§to
poduzme.
Gordon G. Cushing,
podpredsjednik Kanad-sko- g
kongresa (CLC) je
SUE K
EGIPCANI CE
KAPI
Egipat je odbacio britan-sko-francus- ki ameridki plan
za stvarnnje "druStva kori-snik- a"
Sueskog kanala.
"Mi ne demo dozvoliti
predlofenom druStvu da ope-riS- e
Sueskim kanalom", iz-javio
je predsjednik Nasser.
Ako bi druStvo pokuSalo
na silu udi u kanal, to de
prcdstavljati agrcsiju i Egi-pat
ce ju tako trctirati, re-kao
je Nasser.
On je dalje kazao da za-pad- ne zcmlje ne mogu zas-tras- it
Egipat "svojim zavje-ram- a
i prijetnjama".
"Mi cemo braniti svoja
prava do posljednje kapi
krvi", rekao je Nasser.
Saobracaj na kanalu se
uspjeSno nastavlja i poslije
povladenje stranih pilota.
Brodovima upravljaju egi-pats- ki
piloti uz pomoc neko- -
Inleresi Jugoslavije
Sueskim
Beograd. — Predstavnici
Savczne saobradajne komo-r- e
na konferenciji za Stam-p-u izloiili su interes Jugo-slavije
u pogledu plovidbe
Sueskim kanalom, izraiava-jud- i
dudjenje 2to su tri za-padne
vladc zanemarile te
interese i pravo Jugoslavije
da sudjcluje na svakoj kon-ferenciji,
koja bi razmatrala
pitanje plovidbe tim kana-lom.
Samo u prvom polugodiS-t- u
ove godine kroz Sueski
kanal su, prema nepotpu-ni- m podacima, proSla 32 ju- - goslavenska broda, sa ukup-no- m bruto tonaiom od I 104.245 brt, koji su prevczli
ukupno 118.895 tona tereta.
Za ovaj prolaz kroz Kanal
pladena je taksa u iznosu od
42.579 egipatskih funti. Jto
obradunato u dinare iznosi
69 milijuna 557.746 dinara. j
U drugom polugodil-tu- . I
prema procjenama treba da
prodje kroz Sueski kanal 39
jugoslavenskih brodova. s
ukupnom bruto tonaiom od
131.862 brt, koji treba da
prevezu oko 160.000 tona
tereta. Za ovo bi se platila
kanalska taksa od oko 46.-0- 00 egipatskih funti, ili ne-S-to vile od 75 milijuna di-nara.
Na os-nov-u tranzita u pr
vom poIugodBtu i procjene
m m л фј _
izjavio, da IzvrSni odbor
Kongresa namjerava da
se obrati vladi sa zahtje-vo- m
za "o£tre mjere".
Cushing je rekao, da
sadaSnje viadine mjere
protiv prijetede inflacije
ne samo da su nedostatne,
vec pogadjaju radnidku
klasu.
To je, na primjer, slu-da- j,
sa povecanjem kama-t- a
na zajmove. Ta mjera
koristi samo pozajmljiva-dki- m
kompanija, kojih je
A U
BORITI POSLJEDNE
KRVI, VELI NASSER
licine Grka, koji su ostali na
poslu po nalogu svoje viade.
Po nekim vijestima u Egi-pat
je stiglo i 40 sovjetskih
pilota.
Zapadne driave su povu-kl- e
pilote sa namjerom da
prouzrode zostoj plovidbe
na kanalu i tako stvorc to
re n za nove mjere, iskljudiv
i oruinni napadaj.
Videdi da im to ne de us-pj- eti britanski, francuski i
amcriCki predstavnici rnz-matraj- u prijedlog za bojko-tiranj- e kanala i siljnnje svo-ji- h brodova oko Afrike.
I taj plan je skovao ame-ridki
driavni sekretar John
"Foster Dulles. Jcdna vijest
iz Londona kale da Dulles
obccava financijsku pomoc
zemljama kojc se odludc na
taj korak.
U Londonu dc se odrinti
nova konferencija 18 driava
u pogtedu plovidbe
kanalom
za drugo polugodiSte, odc-ku- jc
se da de ove godine
kroz Sueski kanal prodi 70
jugoslavenskih brodova i da
de Jugoslavia za prolaz
kroz Sueski kanal platiti
taksu u Iznosu od 90.000
egipatskih funti (ili 144 mi-lijuna
dinara). 5to je znada-ja- n
iznos za Jugoslaviju.
Pored ovoga, predstavnici
Savezne saobradajne komo-r-e, njen predsjednik LjubiJa
Veselinovid i strudnjak za
pomorstvo dr. Boiidar Smo-dlak-a, ukazali su da de se
ostvarivanjem programa ra-zvo- ja
trgovadke momarice.
iz godine u godinu povecati
nasi pomorski kapacitcti.
(Nastavak na str. 4)
Obnovljcni diplomatski
odnosi izmcdju Grckc
i !NR Rumunjskc
Atena. — Obnovljeni su
diplomatski odnosi izmedju
Grdke i Narodne
Bepublike numunjske, koji
su bili prekinuti podctkom
Drugog; svjetskog rata.
Alkohol i crkvc
rrdtnik kan4Ve а1ч1!-n}- ne crkve Dr. Vktr T. Moo-itt-y kai Л mm Katixtjani m tka 19 rwiina alkvholn
pii ianUli ? Milijmnii doUra.
sa erlrve UH mm 1 mili-jan- le
300 dUra.
samo u ovoj godini for-mira- no
1.500.
Unija elektridarskih ra-dni- ka
je uputila zahtjev,
da se povede istraga o
uzrocima povecanja cije-na
i poduzmu mjere da se
ogranidi profiterstvo.
Istovremeno sa pora-sto- m
cijena zabiljeien je
porast kompanijskih pro-fit- a,
§to pokazuje da po-rast
cijena nije rezultat
povedanih tro§kova pro-izvodn- je
pa je prema to
SE DO
k'raljevine
A I J
Protcstni miting u
Londonu
London. — Na Trafal-gar
Square u Londonu
odrzan je miting u prilog
mirnog rjesenja suewkog
problema. Na mitingu su
govorili laburisticki posla-ni- ci Konni Ziliacus, Fen-ne- r
Brockway i Stephen
Swingler.
koje su na prvoj konferen-ciji
prihvatile prijedlog za
"intcrnacionalizaciju" ka-nala.
Istovremeno la tim Kalro
laopcava da je 20 zema-lj- a
prihvatilo egipataki
prijedlog za novu medju
narodnu konferenciju za
osiguranje slobode plo-vidbe
Sueskim kanalom.
Sovjctska izjava
Sovjctska vlada u op§irnoj
izjavi kaie da Sovjetski Sa-v- ez ne moie ostati ravnodu-Sa- n prema Sueskom proble-m- u,
stvorenom po zapadnim
driavama.
Sovjetska vlada tvrdi da
britansko-francusk- e vojno
priprqme protiv Egipta, po-dria- ne
od strane Sjed. Dr--
iava, pretuslovc principi-m- a
Ujedinjenih naroda.
Ona upozorava zapadne
driave da bi oruiant napa-daj
na Egipat dovco do uni-eten- ja
i Sueskog kanala i
uljevnih izvora na Srednjem
Istoku i poremetio ekonom- -
ske i politidke veze izmedju
Istoka i Zapada.
Predsjednik NR Kine Mao I
Ce-Tu- ng u svom govoru na
otvaranju kongresa kineske
Komunistidke partije u Pe-kin- gu obedao je punu podr--
£ku NR Kine Egiptu u obra-n- i
njegovih prava. Yes,
me neopravdan.
Zahtjev za istragu i
mjere za ogranidenje ci-jena
uputio je i lokal 195
United Atuomobile Work-ers
Union iz Windsora.
Predsjednik lokala 195
Earl Watson je rekao da
je vlada propustila ispu-ni- ti
svoje obedanje o po-driava- nju ravnoteie iz-med- ju
nadnica i cijena.
1' toku prvih rdam гпјгкгс!
1957. u Kanadi Je Ugradjeno
67.675 tambnih jrdimca.
Trgovacki deficit:
771 milijun!
Ottawa. — Stanje kanad-sk- e
vanjske trgovine se po-gora- va.
Dominion Bureau of Sta
tistics saopcava da 5est mje-sed- ni deficit iznosi 771 mi-lijun
dolnra t. j. za toliko je
veci uvoz od izvoza.
U cijeloj proSloj godini
deficit je iznosio C92 mil-ijuna
dolara, dotidno ovogo-diSn- ji
Sestmjesedni deficit je
zn 79 milijuna veci nego za
cijclu proSlu godinu.
Rnzlog za ovo stanje je
ameridka kontrola kanadskc
vanjske trgovine.
Drew cc iMxInijcti
ostavku?
Konzcrvativni vodja Drew
je obolio pa se pronose gla-sin- e
da cc podnijeti ostavku.
Australija nc cc uiotrijc- - biti svoje trupc u
Suczu
Kanbera. — Zamjcnik
predsjednika australske via-de
Fadcn izjavio je u Pred-stavnidko- m domu, da vlada
nikad nije predvidjela upo-trcb- u australskih trupa u
sludaju Sueza.
Nova uredba o doselja-van- ju
Kineza
Ottawa. — Objavljcn je novi
propis ministarst%a emigracije od-noo- fi
se na doseljavanje iz Kine.
Promjena se sastoji u tome ito se
dozvoljava samcima da si doprcme
djevojku iz Kine za ienidbu.
U tako maloj izmjeni postaljeni
su i uslovi po kojima kineska dje- - j
-- ojka mora udovoljtti propisima
emigracionih %lasti, a samac, koji
tu dje-ojk- u doprema, mora je fe--
niti u roku od 30 dana. Jot rile,
samac treba uloiiti il.OOO. kao pa-ranci- ju
da e djevojku oienitt, koja
svota. mu se vrala rukoo zenidbe
ili u slucaju da emipracione %lasti
ne puste djc-ojk- u u Kanadu.
Elmore Philpott, novinar i ilan federalnog parla-men- ta
(liberal) iz Vancouvera, u svom dlanku u listu
"Vancouver Sun postavio je pitanje: "Kako biste vi vo-lje- li
da se smanji porez na dohodak? Po njegovom
milljenje smanjenje bl bilo moguce ako bi se obustavila
trka u naoruianju.
Povodom toga B.C. Peace Council je predloiio gra-djani- ma
da Philpottu upute pismo slijedede sadriine:
"Dragi gosp. Phil pott:
"Da, ja bi ielio da se postigne svjetski sporazum o
Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u Torontu od-lud- ila je pozvati ditaoce "Jedinstva" na sastanak posvecen 25-god]snj-ici
na§e Stampe. , Sastanak ce se odriali u nedjelju 7. oktobra, 2 sata poslije podne,
#u Madjarskoj dvorani. 350 Dundas Street West (blizu Beverley.)
Ovaj sastanak se odrzava radi dogovora o proslavi 25-gddiSnj- ice Stampe i izmjene pogleda o njenoj bududnosti.
Pozivaju se svi ditaoci "Jedinstva" da prisustvuju ovom vainom
sastanku.
SAZIVACKI ODBOR.
„KOLO" DOLAZI
Agencija United Press javija da de iduccg mjeseca
Sjedinjene Driave i Kanadu posjetit ansambal narodnih
igara i pjesama "Kolo" iz Beograda.
"Kolo" de nastupiti u New Yorku, Washingtonu i
drugim velikim ameridkim i kanadskim gradovima.
Program putovanja јоб nije najavljen pa prema
tome ne moiemo javiti koja de kanadska mjesta posjetit.
Culi smo da u Toronto dolazi 8. oktobra. Op§irnije demo
javit kad doznamo.
"Kolo" je dosad gostovalo u Svicarskoj, Francuskoj,
Belgiji, Holandiji, Englcskoj, Italiji, Njemadkoj, Tur-sko- j,
Grdkoj, Sovjetskom Savezu, Narodnoj Republici
Kini i Burmi. Svugdje je pobralo veliku slavu.
Dolazak "Kola" je znadajan kulturni dogadjaj,
osobito za Ameridane i Kanadjane srpskog, hrvatskog,
slovenskog i makedonskog porijekla.
"Kolo" dolazi poslije uspje§ne turneje skopskog
"Taneca".
Uzgred napominjemo, da je "Amerikanski Srbo-bra- n"
vec робео da se ljuti i prijeti kako de protiv mla-di- h srpskih umjetnika organizirati demonstracije. "Srbo-bran- "
odevidno ne ieli da se ovdjc vidi kulturno stvara-la§tv- o
srpskog i ostalih naroda Jugoslavije.
Nehru protiv eksplozija
nukleamog oruzja
New Delhi. — Indipki premi-je- r
Nehni je izjavio da je Indija
"apsolutno protiv eksplozija nu-klearn- og
oruija, ali nije u mogu6
noiti sprijeiti dfuge zemlje da to
fine".
Nehru je dodao, da je Indija je-di- no
umo£ii6iojti da upozori dni-g- c
zemlje na opasnost od takvih
eksplozija.
Xacisticki upliv U
argentinskoj vojci
Buenos Aire. — General Luis
Rudolfo Gonzales optuiio je argen-tinsk- e
vojne lasti za podriavanje
nactstUlcog uplira u rcr'ovima %oj-sk- e.
Gonzales je rekao da se u oj-ni- m
gimnazijama i ratnim ikolama
u ogrornnoj cilni nalaze ojni
ufiteljt iz bi%se nacistiflce Njema-Л- е
i tim putem usadjuju nacistiAu
teoriju medju kadrovima %ojske.
iil Mok otputovao u
Sovjetski Savcz
pAriz. — Stalni predstamik
clanovl Vrhovnoff sovjc(a
SSSR pozivaju sovjclsku
vladu da pojaca najMirc za
obuslavljanje nuklcarnih
pokusa
"Moskva. — Grupa sovjet-skih
parlamentaraca uputila
je pismo svojoj vladi sa pita-nje- m §to de poduzeti da po-spje- si svoje napore uzausta-vljnnj- u daljnjcg isprobava-nj- a nuklcarnog oruija.
Pismo sovjetskih parla-mentaraca
sovjetskoj vladi
proizaSlo je iz nedavno odr-ian-og zasjedanja Svjetskog
vijeda mira u Parizu, gdje
je stvoren zakljudak da se traii od USA, Britanije i
SSSR-n- , da neposredno obu- -
fa- - flol'nn nnltlBn nltblnnVi
_ .., ..: . , Г opasnost za cijeio covjecan- -
stvo.
Buljranjinovo pismo
Eiscnhowcru
Washington. — Predsjed-nik
Eisenhower je primio joi
jedno pismo sovjetskog pre-mije- ra Bulganjina odnoscdi
se na razoruianje.
I Tekst pisma joi nije obja- -
Trancuske u Komisiji za razoruia- - j vljen, ali se raduna da je
nje 2il Mok otputovao je u pri- -, Bulganjin odgovorio Eisen-jt- ni
posjet Sovjetskom Savezu. howeru na njegove posljed-Prij- e
ooilaska rrropskih i azijskih nje primjedbe i ponovio SO--
dijelm-- a Sovjetskog Saveza Mok ce
B vjetske pnjedloge za razo-s- e
zadriati neko vrijeme u MoskvL ruianje. Mr. Phi I pott!
razoruianju poHo vjcrujem da bl razoruianje ne samo
osiguralo mir, vec i prosperitet u naSoj zemlji.
"Ja" bi volio da se milijarde troSe na izgradnju
skola, bolnica i pomaganje starim gradjanima — umje-st-o
naoruija.
"Ja bi takodjer volio vidjeti sniienje poreza na
dohodak, ito je po vaSem mUljenju xnogude ako bi se
obustavila trka u naoruianju.
"Ja se, stoga, nadam da cete vi i vale kolege u vladi
pojadati napore za svjetsko razoruianje.
Britanija opet odbija
slobodu Gipru
London. — Ministar kolo-nij- a Alan Lennox Boyd je
izjavio u parlamentu da vla-da
ne namjerava Cipru priz-na- ti
pravo samoopredjelje-nj-a.
Boyd je kazao da je za
Britaniju neophodno da za-dr- ii
svoju vlast nnd Ciprom.
KP Cipra (razi obnovu
primirja
Nikozija. — Zabranjcna cipar-sk- a
Komunisti&a partija zatrazila
je, da se prekine britanska politika
sile na otoku i ohnovi primirje.
U letcima, upuenim lokalnim H-stovi-ma,
Komunistika partija tra-il,
da se sazoe reprezentativna
konferencija cijeloga otoka, proui
situacija i nadjc zajedniclct program
2a rjcscnje problema. Takodjer se
rahtijrva, da se oslobode prognani
arhiepiskop Makarios i drugc oso-b-e.
Istovremeno je iznesen zahtjev,
di se oslobode si politiki titvo-rcni- ci
i obustave smrtne kazne kao
prvi korak k opoj amnestiji. Na-posljct- ku
traii se ukidanje izvan-redno- ga
stanja, masovnili kazni,
kao Jto su kotektivne globe i za-htij- e'a
se, da se ponono dozvoli
rad zabranjenim organizadjama,
medju kojepadl I'KF.
Dclcffacija Grckc pravo- -
slavnc crkvc dopulovala
u Ucoffiad
Beograd. — Cetvrtog septcmbra
doputovala je dclegacija Grclce
pravoslavne crkve na celu s arhie-piskopo- m
Atcne i cijele Helade
Dorotejem. Dclegacija ce u Jugo-slav- iji
boraviti И dana kao gost
Srpske pravoslane crkve. U dclc-gaci-ji
su mitropolit Tilipa Neapo-lis- a
i Tasosa llrizotom, mitropo-lit
Ftiotide Ambrozije, mitropolit
Arte Scrafim, mitropolit Trifilije
i Olimbije Damaskin i jo fctiri
svec"enika.
Goste su na icljeznicoj stanid
docekali natniarh srnski cospodin ..,„.,..- - mitropolit dabro-bosa- n-ski
Ncktarije, episkop banatski
Visarion, epitkop branie%-sk- i Hri-zosto- m,
predsjednik i sekretar Sa-veza
udrulenja pravos!a-no- g sve-lenst- va
FNRJ prota Milan Smilja-ni- c
i Ratko JeliV, zatim lanovi
delegacije Sipske pravoslavne crk-ve,
koja je proile godine boravila
u GrcTtoj, kao i svcVemtvo.
Odlikovan patrijarh
srpski Vikentije
Beograd. — U ponedje-Ija-k
3. septembra predan
Je Order Jugottavenske
zastave I. red a patrijarki
srpskom Vikentiju.
Jugoslavenska Hnijska
plovidha gradi Scst
brodova
Rijeka. — Nate najvcce brodar-sk- o
poduzee Jugoslavenska linij--
ska plovjdba iz Rijeke, namjerava
povecati svoju trgovackc flotu sa
joi Jest norih modem ih terctnih
linijsluh brodova. Ovi brodori, od
kojih dva nosirostl po 10.000 tona
i Cetiri nosivosti 65O0 tona, gra-di- li
bi se a rijetkom brodogradi
liitu Tredi тлј", a njihova ispo-ruk- a t ohzirom na sadaSnju zau-zet- ost
kapacheta brodogradilitu
uslijedila bi kako te predvidja od
1939. do kraja 1962 godine.