Jedinstvo, September 18, 1956

              Grobovi Jugfoslavena
u zemlji Laponaca
KARASJOK — I ovdje, u srcu Lapomje, na kraj-nje- m
sjeveru NbrveSke, gdje monotonu 1 Skrtu mocvar-no-kameni- tu
pustinju osvjezavaju jcdino iarena odijela
Laponaca, leze humke Jugoslavena.
Polovmom apnla 1942. godine iz Beograda su fa-£is- ti
transportirali prvu grupu po!iti6kih internlraca —
1200 Ijudi. Ubrzo poslije toga iz Beograda su poslanc
jo§ dvije grupe. Svi transporti su preko Austrije stigii
u NjemaSku luku Stetin, odakle su internirci brodovima
"Gota", "Sabina Hovald" i "Krkplaj" preba6eni do
norveSke luke Bergen.
"Gota" je stigla prva u Bergen. Internici su iskrcani
smjeSten! u logor, gdje su proveli mjesec dana, a za- -
tim su podijeljeni u dvije grupe i transportirani dalje.
Prva grupa od 130 Ijudi prevedena je u Karasjok, a
druga od 1G3 ц logor Bota kod Rogmanu U Karasjok
internirci su stigii juna mjescca i ostali su sve do polo-vin- e
decembra Za to vrijeme od 130 ostalo ih je zivih
oko 100 i oni su zatim prebaCeni u druge logore.
I internirci iz ovog logora, kao i iz drugih, radili
su najteie poslove. Gradili su put od Karasjoka prema
granici Finske (Karasjok je 18 kilometara udaljen od
finske granlce) Radili su i u kamenolomima, na sjefi
Sume, itd MuCeni su i ubijani nemilosrdno na sve mo- -
KP Spanjolske poziva sve
politicke snage na borbu
protiv Franka
Pariz — Kom partija Spaniol
ske u izbjegliitsu poduzela jc sada
prsi korak za ostvamanje noe
partijske linije o uspostasljanju
nacionalnoga jedmstsa Jpanjolskih
stranaka za izbarisanje Ггапкога
rciima mirnim sredsbima U jed-no- m
$aopfcnju, koje jeobjasljeno
u Parizu, kaic se, da je Plenum
CK KP Spanjolske odriao ovih
dana plenarni sastanak, s'koga j'e
uputio poziv rukosodstvu Jpanjol-sk- e
Socialistike radnidke strankc
za jedinstso akcije. Prema nooj
liniji Spanjolske partije okupljanje
ssih nactonalnth {panjolskth snaga
trcba da se izsrli na wlo {irnkoj
osnoi i da obuhsati se radnie.
gradjanske i monarhistiike grupe.
koje "imadu isti ctlj zavrsetka izo- -
S. IIiuscov polo.ajti SovjctsKop Savcza
Moskva. — Govorcfi na saje-tosanj- u
strain jaka i rudara Ukra
prri sckretar CK KPSS Hru-Sc4- v, osvr6ii se na medjunarodnu
siruadju, istaknuo je da je medju-narod- ni
poloiaj Sovjetskog Sasxza
danas dobar i da posjeti stranih
delegaoja Soxjetskom Sasezu po-kazu-ju
da njegov autoritet raste
HruJov je istakao. da je Sovietski
Sa-e- z i%-ijc$t-an
svoje snage. all da
je ne fell epotrebiti za rat veif za
mir. za poveanje matertjalnili i
duhovnih bogatstara sovjetskih
radnih Ijadi
Pm stkretar CK KPSS HruSco
orifui'i e zatim na probleme
Moskva. — Sovjetska Stampa na
Siroko komentarise rad neda-n- o
xarrjene Londonske konferenaje
po ptanju Sueskog kanala. Listosi
jednoduJno istidu da su snage koje
su se nadale naroAto zaoJtravanje
sueskog problema kako bi natunle
Eppta kolontzatorske zahtjeve,
prrtrpjele na Londonskoj konfe-renaj- t
ot-ore- ni moralno-pohti- Aj
poraz.
' Razroj dogadjaja. pile "Кглг-пј-м
:гезЈ~. joS do otrarania kon-ferenci- je
e potrrdio da u rule
vriieme kotenifalne driare те
msu u stanfu da postepaiu tako
kao Ito sa potttp!e a prottosti
naturati srfetn sveji volt zemtfa-m- i
Ivteka. One sa ргнавгале k
uzimafu a obzr pofajarta od4udn9(
tih aemalfra da ebrane nedamo ste-Ctm-u
sletoda i nezartsaost. nsifv
rrih naroda. Kada te Egipat na-conaltzo- rao
karuL mcoopoltsti
Eakske i Francaske sa zahtjeval
da c ctpo&a alw ;e i da se
lanje Spanjolske iz mcdjunarodno-g- a
zbisanja radi posttzanja obnoe
Spanjolske mirnim putem"
U saopt'enfu se takodjer kaze
da je na dnesnom redu bilo i pi-ta- n
je situacije u rukosodstvu par
ttje, i da je $ tim u ezi usojena
rezolucija o kultu Staljinose lifrio-st- i
i njezinih posljedica u okiru
Spanjolske partije" U torn izsje-Jtaj- u
se ne daju mkaksa druga
objatnjenja o stavu partije o torn
pitanju. Dodaje se, da su u Polit-bir- o
izabrana tri noa liana, tako
da se u rukovodstvu sadi nalaze
Santjago Ah are. Santjago Kanljo.
Fernando Klodin, Manuel Dehka-do- .
Ignacio Galjego, Dolores Iba-ru- n.
Ennke Lister, Antonio Mihc.
Visente Saiz. Fedcnko Santat, Vi-scn- tr
Uribe
X. o
line,
in
raine
dustrtje ugljcna. u prvom redu na
probleme Dombasa, istakao je da
je zbog podizanja nosili poduzeda
u evropskom dijelu SSSR proiz-od-nj-a
ugljcna u Dombasu nedos-oljn- a
Izgradnja atomskih centara do
I960 godine trcbala je da rijeSi
os--a problem. v HruSdov je tnsistirao na nepo
srednijem upravljanju rudnidma,
kritizirajudi istosremcno admini-vtrativn- o
nikosudjenje On je tako-djer
istakao potrebu da se iniinjeri
oslobode admintstrativnog rada i
odii u mdnike. jer fe to pndonijeti
boljoj organizacit rada i posei'anju
proizxdnje S
(D o p i s "J c
odmah okupira zona Sueza. Sta-- J
viSe. engleske i francuske vojno--
pomorske snage u Sredozemnom
J mora ved su bile dosedene pod
bojnu sprcmnost Medjutim modni
protest! ja-nos-ti
pnmorali su one
koji su vodtli razgotre o ratu da
snize ton.
Alt. to ne znai da su se zapadne driae odrekle s%-oji-h
ramisli- - one
su samo promjemle taktiku podu-zev- Si
zaobilazni manevar One su,
pi$e "htrtHfjT. ispoljile inidjati-r- u
гх saziv konferenoje. ra&ma-ru- di
da njorae priktif diktat pre-ma
Eg+ptu. Upraro su zbog toga
zapadne driare ogranictte sastar
ufesntka kefrferenoK 22 drfave,
©stavirSi van nfe mnoge driave
zamtcresovaae za ttebedu pfevidbe
po Seeskera кавакц Zapadne dria-ve
su aeprrd stverite sieve kefi
su onemo£u£ii Egtpat da ufrstvutc
na kooferrnoit Stixiic. one su
htjele da nature konferendji pro--
cri_ra I: i bi pocnogla ptogara- - J
i
guce пабте, koje mogu samo sadist) izmisliti. Tako je
postojala specifiSna metoda umStavanja pri t zv., sjeii
Sume. One, koje su htjeh ubiti, Xijemci su izdvajali u
grupe i vodili, ih "u sjec"u Sume". Vodih su ih nekoliko
stotina metara od logora, pa ih onda iz zasjede ubijali.
S Lindom, predsjednikom komune Karasjok, po-sjet- io
sam mjesto, na kome se nalazio logor, kao i hum-k- u,
u kojoj jo sahranjeno preko 300 interniraca.
Na iskrcenoj poljani, usred rijetke i zakrzljale
Sumo, na izlazu iz Karasjoka prema Finskoj, nalaze se
i danas ostaci logora. Jo5 stoje temelji baraka. u kojima
su boravili strazari. U rijetkoj mahovini leze zardjale
porcije, razne metalne posude i ostaci bodljikave 2ice.
Masovna grobnica oznacena je krstom i oivicena
kamenjera. Predsjednik Lind je obecao, da de do pro-ljec- a
орсша podidi skroman spomenlk i da ce ograditi
groblje kamenom ogradom.
Interesirao sam se, da li su Laponci pomagali inter-nlrc- c. Predsjednik nijo znao da mi kazo imena onih,
koji su ufinili neSto za nale ljude, ali je rekao, da zna,
da takvi postoje. "Bilo je veoma te§ko pomoci onimn
u zici" — ka2e on, kao da se pravda. V. B.
"(B ORB A")
ftin preJjeli SfeJntjtiiib DrLtu msu natrjlnt samo u rasnotn po
gleJu, tfi i tkottomskom "Zbog iiejeJiukosti ц рЦипи глЈ initio gojine gn& 4 tmlij.trJt oo mtlijuna Joint a
U londonskom Cityju se
doznaje da ce zbog nesigur-nos- ti
u pogledu buducnosti
petrolejn s Bliskog Istoka.
kompanija "British petro-leum"
(bivla Anglo-iransk- a kompanija) razijati svoje
interese u drugim dijolovimn
svijeta. Za sada skoro sve
kolidino petroleja ove kom-pani- je
potjedu s Bliskog Is-toka
(Kuwait, Irak, Perzija
i Egipat).
Kako bi smanjila svoju
d i n s t v u")
anju niihosth ultinutn-ni- h
za-htje- a
Egiptu Ah su se rauni za-padn- ih driata pokazalt neodriivi
Ved pnog dana rada konferenoje
чеапа zemalja zastupljenih na kon-ferrnc- iji
odbile su da pnhvate pro-cedu- ru
koju su bile razradde En-glesk- a,
rcancuska i USA i spora-zumil- e
sc da, poito konferencija
po sastaru nije reprezentativna,
ona ne moie da donosi makakvo
neienje. a treba samo da saslusa
rmiljenja sakuphenth driara
5u je pokazata raxmjena rmUje-nj-a,
kakvi su ojctu rezukati' Na
konferencifi zapadne driare poku-itl- e
su dx narodxo smjesafu dra
sasvtra razWrta prtara — pitanje
nacienakzaaie kompftje kanala t
pttanfe stobode plevtdbe po ka-nal.
Vedtn na korrfertnojt. ptie
dalfe "IzreHh". pnzfiala c feao
zakomto prato egpatske vtade na
naoonalizaoju kompamje Sueskog
kanala. priznala kanal kao vlasnij-tv- o
ejrpatske driave, Dakle, upr
T~j [ТШП
Sueski problem treba da bude
rjesen mirnim putem
BRITANGI POSIZU ZA PETROLEJOM
zavisnost od ove oblasti,
kompanija se udruzila s jed-no- m
1
francuskom grupom
radi pronnlnzenja petroleja
u Senegalu. Ova pronnlnze-nja
biti ce povjerena novom
drustvu u Senrgalu, gdje je
prvobitna koncesija dana u
maju ove godine francuskoj
grani "British pctroleuma",
koja je povezana s britan-sko- m
granom.
U istom cilju britanska
kompanija povecava svoje
kos zamislima zapadnih driara,
konferenaja je pretresla samo jed-n- o
pitanje — pitanje o tome kako
da se najbolje osigura sloboda plo-vid-be
po Sueskom kanal u koji pri-pada-ju
Egiptu
Na konferendji su se. jasno is
knstaltsala dra sasvim razlidita na-crt- a
rjeienja sueskog pitanja. Je-dan
od njih su predstavljali prcd-lo- zi
zapadnih driava, tada poznat
kao "Dulesor plan", drugi su
predstavljali predlozi Indtjc koje
su podrialt Sovjetski Saez, Indo
nezia i Cejlon. Suittna pnog se
svodi na to da se ueapred pred-odre- dt
rieienje sueskog prtana uz
mtesanjc u nutraifSfe strari Egpta.
Nam USA predvtdfae je da upra-v-a
kanala ne treba da se nalazi u
rukama Egtfta. ved u rrtdenc
nekeg rocdjttaarodneg organa-uprar- e
Sueskog kanala, Naczt la-di- je
bazirao se ca prunanju suve-rcni- h
prava Egipta na upravljanre tla kanakxn uz uzimanje u obzxr
JAPAN
Pnje jedanaest godina sa-vezn- ici su potisli Japance
natrag na njihove otoke i
zabranili im da viSe ikada
uzmu oruzje u ruke. Okupi-ra- n
tada po prvi puta u hi-stor- iji, Japan je osjetio su
gordinu poraza, a nisu ga
mimoUle ni mnoge gorke
pilule, koje je sa sobom do-ni- o amerigki bojni brod
"Missouri".
Japan je vec po tradiciji
narod, koji je uvijek usva-ja- o
od drugih naroda sve
£to mu je bilo dobro.
Tako su vec" prije 1 1 sto-lje- da od Kineza prihvatili
pismo i umjetnost, nnpredne
obidaje od Koreanaca, etiku
od Konfucija, a vjoru Budi-n- u.
Kad je prije stotinu go- dina komodor Perry uplovio
u luku Ugara, Japanci su
upoznali zapadni naCin zi-vot- a, pronalaske, tehniku i
obidaje U nepunih 70 godi
na, koliko jo, naime, trajalo
to doba preobrazbo Japana,
Japan je izrastao u modernu
svjetsku siiu, р!ли i jedinu
industrijsku naciju na Dale-ko- m Istoku. Koristeci se te-kovina-ma
industrijske revo-luci- je dobili su delik, mlino-v- e
i tornicc. Od Britanaca
su prihvatili "naCelo" da
narod, koji 2i%i na siromaS-no- m malom otoku "ima pra-vo- " da stvori mocni imperij.
Oni su to nadelo proveli u
djelo, ali se je ono rasplinu-l- o
godine 1915., i danas je
gotovo i zaboravljeno.
Poslije rasula imperije
godine 19 15. Japan je postao
slnba i nemodna zemlja, ko-j-a
nije u mogucnosti da se
sama prehrani i da sirovina-m- a
opskrbljujc svoju indu-strij- u. Povr§ina Japana od-govar- ala bi otprilikc povr-Si- ni Jugoslavije i Bugarske
zajedno, a od toga je svega
17 posto uzorano. Zemlja je
u Japanu dragocjenost. Spa
Ijivanje je gotovo iskljucivi
nndin sahrane mrtvaca, dok
U KANADU
interese u Kanadi, gdje jo
Ned posjeduje 10 posto udje- -
la u kompaniji Trinad Oil.
Vjcruje se da ce kapital ove
kompanije uskoro biti pove-da- n
za 20 milijuna dolara.
Polovinu ovog kapitala dat
do britanska kompanija.
Na kraju iz pouzdanih iz-vo- ra
se sazn.nje, da se u Ca-raca- su vode pregovon o da-van- ju koncesija ovoj kompa-niji
u Venezueli, u kojoj se
nalaze najbogatija naftono-sn-a
polja Latinskc Amerike.
interesa medjunarodmh korisnika
kanala i Eppatske korporacijc
Sueskog kanala
"PnnapijeIna razlika ta dsa do-kume-nta
je, pise "TruJ", ofrgled- -
na, Ne treba narovita pronidjivost
da se u ameriflcom nacrtu vidi ispo-Ijavan- je
ramie kolonizatorske po-litike
Negov stvarni cilj je zamje-n- a
gospodstra jedne driave nad
Sucskim kanalom koju je ranije
faktiki ostvarivala Engleska, gos-podstv-om
nekoliko driava. Dakle,
radi se o uspostatljanju kolektir-no- g
kolomjahzama, od fega se sam
kotonijalizam ne nujenja. Indijski,
pale, nacrt, uzima u obzir kako ne-prikosnov- ena
prava Egipatske Re-publi- ke
u pogledu Sueskog kanala,
tako i interese zemalja koje kerkte
taj vodeni put.
Pmtabce "Dullesovogj plana
pokusale su da razbifu kenferen-rij- u
kako bi prikrivajufi se tobei-nfe- m
vefiflom prikazale "DuMeso
plan kao viju svih uesntka kon-feread- je
AK je t tx karta razbi-fxl- x
brfa toJena, pee e keefe-гепс- ма
rjeirfa da preda Egtptu
rrefe potpuee protokotc We; sa4He
BEZ IMPERIJA
su grobovi eoma njetki i
usto neobidno skupi i raogu
biti veliki svega 1 kvadratm
metar.
Хекоб boianski car, sada
je Konstitucionalm monarh
bez ikakve modi. Agrarna
reforma prilidno je razvod- -
nila velike zemljoposjedni-ke- ,
koji danas imaju u svo-ji- m rukama tek 1,200.000
akra, dok'su 1945. posjedo-va-li preko G milijuna akera
zemlje.
Danas u Japanu ima ma-nj- e
od 10 posto nepismenih,
a iene su po pni puta dobile
pravo glasa, kojtm su se kod
nedavnih izbora ved i poslu-zd- e.
Medjutim, usprkos to-me
njihov zivot nije postao
lak§i, jer su jo3 uvijek spu-tan- e
mnogostrukim lnncima
predrasuda.
Prenapudenost je jedan od
gorucih problema te azijskc
zemlje. Kroz koji mjesec
stanovnistvo Japana prijeci
de brojku od 90 milijuna, a
god&nji prirast stanovniStva
jo 10,-1- , t.j. kad se odbijo
smrtnost od 7,8— ll.G na
tuudu stanovnika, prirast
iznosi oko jedan milijungo--d
15 nje.
Sasma je razumljivo dn iz
tog vrtoglavog porasta stn-novniS- tva rezultira velika
nezaposlenost, koja je tako-djer
jedan od gorudih eko-nomski- h problema. Cak i
oni koji su zaposleni rndc
uz ncvjerojatno niske nad-nic- e, dok svake godine pri-dola- zi oko milijun novih
rndnika, koje treba uposliti
Japan je godine 1Уоо. imao
11,000.000 stanovnika spo-sobn- ih
za rad (1910. godine
samo 32,000.000), od kojih
je 29,000.000 ispod 15 godi-na
GodiSnji prirast radnog
stanovnistva je toliki, da bi
otprilike odgovarao stanov-niStv-u Beograda i Zagreba
zajedno.
Japanska vlada u 1 a 2 o
znatne napore da doneklo
ublazi taj teSki problem pre-napudeno- sti. Uvedenn je za-kons- kn kontrola poroda, le-galizi- ran pobadaj i odredje-n-e
su velike takse za ono
koji imaju preko troje djo-c- e, dok se znatno podstidc
emigracija.
Japanci i na ckonomskom
polju vr5e velike napore da
snabdiju svoju industriju po- -
Saeski kanal koji spaja Port Said
na Sredozemnom mom sa Suezom
u bu Crvenog mora, najduii je
pomorski kanal na ivijetu Sa pri-stupni- m
kanalima dugadak je oko
16S km., jer se nastavlja u Sredo-zemn- o
more na fjeveni i u Crveno
more na jugu do onih dijkva
zasrSetka Londonske konferenaje
traie pue%e za postasljanje Egip-tu
ultimativnih zahtjesa. U torn
cilju one su stsonle takozvani
"komket petorice" da izvrli priti-sa- k
na Iadu Egipta Kako se idi
odredjena grupa driava ho& da
odbijanje od strane Egipta povtav
Ijenih mu ultimatis-nt- h uslosa da
pos-o- d da se on okrisi kako se s
njim ne moie dogovortti. a zatim
sebi osloboditi ruke za agresivne
akdje Sama onjentca pokuLaja
kolonijalnih driava da razbiju Loo-do- n
sku konferendju i skrpare van
njcnih okvira odredjenu grupu zx
stasljanje ultimauvnih zahtjeva
Egiptu svjedoS o morakio-poGti-ko- m
porazu kolonizatora
"Treba podsjetki ргаЈке rje-Sen- fa
sueskeg ptanja "% pozioje s-ite,
da sbbie akoje mogu ponrfi
zx sobom ozbdfne medjnarodne
korapWkadje — nartavfya 'РглЈл'
Pnpreraa od stfaae aekifa zetnalj-- a
vonog mfesaafa a ueutraiRje stva-- ri
Efpta pfedHatlj-- a otvoreno i
nedezvlftvo izazivaAfe s4obodel-bite- g
egtpazskeg naioja, sva4 na-roda
Isteka, k©fi se bore zx sveu
gteartta mn ucesnika tsoruerenafe. i ваавмами nezanseose i susercm-"Be- z
obzira ca ta odiuku. pod- - J te% izxxirxnfc stvan mtra S;o
riaCJ r r r tt л upricosse txe iovetsag veza, on je I
njo;, kolon .alne driave i pos!e cv jek tstupao i tstspa u ooranu
STRANA 3
trebmm sirovinama i konku-nraj- u
na svjetskom triistu,
gdje jo5 илаЈек ne igraju ni
priblizno onu ulogu, koju su
igrali prije rata. Oni joi u-vij- ek tuguju za svojim "sta-ri- m prirodnim trzistem" Ki-no- m
i tTde, da je ono od zi-votn- og znadaja za Japan
Premijer Hatojama, koji
je na proSlim izborima za-mije- nio izrazitog pristasu
proameridke politike Josulu,
ne§to je elastidniji od svog
predSasnika. To dokazuju
njegovi pokusaji jo3 pnje
godinu dana. da uspostavi
kontakt s Pekingom i Mos-kvo- m.
Pri tome igra va2nu ulogu
i ekonomska situacija. Zani-mlji- o
jo da nisu samo soci-jalis- ti
i radnidkc mase za tu
novmnliznciju, ved se za nju
sve vise znlazu i industrijal-ci- ,
jer dobro osjedaju znatne
teSkoce u pogledu izvoza i
nabave sirovina. Xarodito se
te3kode ispoljuju u izozu
pamuka na amcridko triiste.
Dinienzije Sueskog kanala
Sve te promjene u unutrai-njo- j
i vanjskoj politici Japa-na
treba prvenstveno traiitl
u jakom unutrasnjem provi-ranj- u
Posljednji djelonud-n- i
izbori za Gornji dom po-kaz- ali
su znatno jadanje ljc-vic- e,
ne samo socijalista ved
i komunista, dok su pozicijc
konzervativacn, koji su od
tih izbora mnogo odekivali,
znatno oslabljenc.
Ako pregovori u Moskvi
zavrJe uspjeSno, Japan bi
mogao odigrati pozitivnu u-lo- gu medju azijskim zemlja-ma- ,
gdje su njegovi cko-noms- ki interesi od vitalnog
znadenja, a politika neutral-nost- t
i koegzistencije otvo-ril- a
bi put suradnji s Indi-jo- m, Burmom i ostnlim azij-skim
zemljama, a narodito s
NR Kinom.
Ipak, svo su to perspekti-v- e
i ielje, koje zavise od do-st- a faktora, a prvenstveno
od stava samog Japana, koji
se danas nesumnjivo nalazi
u snnznom politidkom, cko-nomskom
i druStvenom pre-viran- ju.
Rat, okupacija i te-s- ka ekonomska kriza osta-vi- li
su јо dubokih tragova
na toj zemlji, i njihovo ukla-njanj- e nije ni lagan ni bez-nadaj- an
posao.
5. Danetic.
mora, koji imaju dovoljna dabinu
za p'otidhu vclikih morskili brodo-- x
Od ukupne duiine kanala. 4-- 4
km otpada na jezera (lialaliova,
Tifflzahovo i Gorka jezera) Naj
ve£i dio kanala imx dubinu od 12
do 14 m. Sinna kanala na porSmi
iznosi 120— 160 m., a na dnu oko
50 metara Zbog razsitka parobro
darstva i gradnje se e6h brodova,
dknenzije Sueskog kanala su i ka
snije vile puta posedavane, te su
sada dosoljne za plotidbu gotovo
ssih morskih i oceanskih brodova,
izuzev{i najee prekooceanske ko-lo- se
Prokopasanje Sueskog kanala
trajalo je vise od deset godina. Na
dan 19 marta 1869 godine sve-an-o
je uklonjena posljednja bra
na, koja je na jugu zadriavala Cr-veno
more Tada su se vode mora
— Sredozemnoga i Crvenog —
sjedinile u Gorkim jezerima (koja
su dotle bila suh bazen), a 17 no-vem- bra
iste godine ss-eCan-o
je ot-vor- en
i predan prometu Sueski
kanal.
prindpa slobode i nezavisnesti svih
naroda, sxhlih i makh, u obranu
zakonitih prava naroda, k®fi se
bore za svoju nadonalmi nezavis-nos- t,
u obranu rmra Sovjetski Sa-vr- z
je teilo i teJi ix deprinese pra-s-i&o- m
rjeienfu sueskog pttanja
koje bi uzknale a obzir kako za-keoi- te
interest Egipta. tako i Krte-res-e
svih driara kee kerttte Su-eski
kaeaL SSSR ie t dalfe a4gati
sse napore za to da se suesko pita-nje
reiT rainum putem, putem
pregovora na ravnopravnoj i pra-vkd- oj osnovi.