Jedinstvo, October 23, 1956

              STRANA 2
P R E D 24-GODIS- XflCU
MOJI DOZIVLIAII OD KAKO SAN SE
RASTAO S DRUGOVIMA U KANADI
1 s c т o м o e л e c
Od mog rastanlca sa drugovima u Kanadi proteklo su 24
godlno. 1932 godino sazn otilao Kingston, 1934 godine.
lead sam izdrzao dvije godine robije, deportiran sara za Ju-goslav- iju.
U Jugoslaviju nijesam dosao, jer bi tamo bio hap-pen
i sudjen. U rodnorn selu. Bulinu. stalno su za Eetiri mje-se- ca
iandari upadali i terorizirali moju porodicu. misled! da
sam dosao kuci i da me selo hrani i krijo. Mjesto u Jugosla-viju,
Ja sam otilao u SSSR. gdjo sam zivio i radio u Moskvi
do marta 1937 godine. U aprilu 1937 godine sam otisao u
Spaniju. gdjo sam rukovodio sa partizansldm grupama na
Juznom frontu sve do kona£nog povla£en]a brigada interna-cionalni- h
u Francusku.
U januaru 1939 godine sam strpan u koncentradoni logor
juinoj Francuskoj skupa sa ostalim borcima intemacional-ni- h
brigada. Logor u kojeg su nas strpali nije uopio imao
baraka, nogo ogradjen bodljlkavom zicom. £isto ravno polje.
okolo koga su driali straiu marokansld konjanici. U tome
Iogoru smo sproveli nekoliko mjeseci pod otvorenim nebom
i bez kuhano hrano. Francuzl su pravili barake za nas Afri-- d.
Oni su htjeli pod svaku cijenu, da nas prebace u Airiku
I da nas tamo razbacaju po raznim predjelima Airike. Od-ma- h
od prvog dana kako su nas strpali u logor. nastala Je
borba za zivot i smrt izmedju logoraia i francuskih iandar-sld- h
£eta kojo su htjelo. koga milom, koga silom, poslati fim
prijo Airiku.
Brzo poslljo toga Hitler робео svojo krvavo osvajanje Jed-n- o
zemljo za drugom Evropi i najzad napao SSSR. Mi Ju-goslav- enl
smo prednja£ili u borbi protir toga da nas so po-£al- je
Airiku, Jer smo znali da do nali narodi u Jugoslav!) i
povesti narodno-oslobodila£k- u borbu protiv okupatora 1 da
do nas Spanske borco trebati naSa zemlja. Francuski kvis-lin- g,
Petain. Jo ispo£etka upotrobio propagandu i zastraSiva-nj-o,
a zatim batlno i orulje, pa £ak i tenkovo kad Jo nastala
otvorena tu£njava izmedju logoraia i policijo. ali sve uzalucL
u Airiku so nijesmo dali iivi.
Poslijo nekoliko mjeseci prebacili su nas u drugi logor,
gdjo su bilo Izgradjeno barake. Borba nije prestajala Jo5 du-g- o.
ali su se ipak Francuzl uvjerili na kraju da nas ncmogu
slomiti i prestali su silom tjerati u Airiku. U tim logorima ii-v- ot
Jo bio o£a}an. Dnevno smo doblvali 100 grama kruha 1
toliko kelja bez ikakvo masnoce. Cak nl vode nije bilo do-volj- no.
Moral! smo £ekati po nekoliko sati u rcpu dok Je cov-Je- k
mogao dodi na red da natodi vojnicku £uturicu vodo.
Uslijcd gladi, ncieda i uiasnog reiima, koji Je carlo u
Iogoru za svo tri godino, Jedan dlo drugova Jo umro, tj. oni
koji su bill ranjavani i bolesnl tako da, kad smo izasli iz
logora, ostalo Jo vcliko grobljo. kao da Jo tu postojao neki
grad stotinu godina. N1 Jedna vladajuda klasa u kapitalisti-£ko- m
svijotu nijo toliko okrutna kao 2to Jo irancuska. Oni
su pravi barbari, koji su za posljednjih nekoliko stotina go-dina
stekli dovoljno okrutnog iskustva u borbl protiv koloni-Jalni- h
naroda. Iako Je vod dva puta Francuska okupirana od
Njemadke i bila bi i soma njemadka kolonija, da ih oba puta
nisu spasili Exist, Englezi i AmerikancL to ipak ne smeta reak-cionarn- o]
irancusko] bnrioaziji da odmah poslijo drugog
svjetskog rata povedo razbojni£ki rat u svim svojim koloni-Jam- a
protiv koloni jalnlh naroda, koji se bore za samostalnost
i demokratsld roiim u tim zemljama. U nedavnoj proslosti,
kad Je Egipat nadonalizirao SuesM kanal. irancuska burioa- -
STO SAM VIDIO U JUGOSLAVIJI
(Nastavak str 1 )
anoje oko, koliko sam 4iJio. tamo
i ncma nego jedna klaia naroda
— radni narod. U Zagrcbu od
rana jutra do kasno u nodi vrvi
narod ulicama. noe гиЉе torbe
t lure se na rad. Ncma tu vise
visokih dama da mtko gledaju
na Lidanina i njcgo%-- u Лри.
je-- to jednako obuieno,. pristojno
i nikoga neviJjeh poJcrani ni
bosa.
Prcgledali smo Zagreb i njego-v- e
urtanove, kao crkva kited raki
Sv. Stjepana, opdinku trinku.
novi t stari dk Zagreba. Pregle-dal- i
sK) i t%tmku motofi i ge-nerate- ra
"Rade Koniar". Nova
tvomka izgradjena poilije rata, u
kojo) je epmlerto 2 800 radnika
na dvije smijeee. Na opit drag
iaiuijent. keKko kipidlet
tvormce rekn "Dmie 20 fsene-rato- ra
gedisnie".
Meiete pra-U- i kompetictiu
kapitalistuna
i
u a
u
u
u
u
u
sa
S
It
Moicmo druie Sada smo u-z- eli
jednu narudzbu za Egipat
jeftinije od njematke firme t mi
smo sigumt u debar uspjch".
U tvornici je vrlo dobra raspo-djcl- a.
Razlika od Amcrike je u
tome ito ne vidii iormana da
leti od radnika do radnika, kao
Sto je kod nas u Amend.
Razgoarao sam sa nekojim
radnkima i kada su saznali da
smo iz Amcrike, odmah su se
potuiili da su malo plafcni u us-pored- bi
sa ameridkim radnicima.
Poko sam i ja radnik te struke
posmatrao sam malineriju drill
press, boring mill, lathe machine
i drugu maiineriju. Sra ta mali-nerij-- a
je raoderna a kupljena je
u DusseWorf, Njemaka. a neJto
debiveno za ratnu oditetu.
Zagreb ima veWcu indastriju a
kruna svth njego-i- h ttrftica t
1 f "Prvi Mai" novoacra- -
diena (л-от- ка koia uposliva pre-- JcdihStvO
PutUshd TueMay and Frtdr
In Srbo-Croaua- n awl Skrredan Ungn?,
br Jedinstro PubHhinp Cow 79 Qun St. W est.
Toronto 2-- R Ontario. Quada.
TeL EMplr S-16- 42 Editor: S. MioiW. Basuea Hasacr: L stimac.
Snbcription rat: tSJOO per year. .00 per months
USA ard otbr eountnes Јв-Р-О per year.
Authorized a ecood class mall
Port Office Department. Ottawa.
S A S E
zi,
5 T A P E
ija najvise rvecka oruzjem i otvoreno poziva druge zemlje
na kzilarsld rat nroiiv Ео5г1т I olrtinnnln Suofilrocr Irrmnlfr.
M
U augusta 1941. goine. smo izaSli iz logora i bili smo raz-baca- nl
po svim okupiranim zemljama u Europi. Oni drugovi
koji su dospjeli u Cehoslova£ku, Poljsku Ш Austriju. uspjeli
su dosta brzo dodi u Jugoslaviju. Mene su bacili u Rajnsku
oblast, najprije u rudnik, a zatim na gradjevinu. Trebalo Je
2to prijo probiti so u Jugoslaviju, all to nije bilo lako bez ikak-vi- h dokumenata, kad Je bijesnlo iaSistldld teror nad cijelom
Europom i kad su legitimisali £ov}eka na svakom koraku.
U januaru 1942. godine, sam uspio sa ljutom mukom da
so probijem u Jugoslaviju, ali ved tada sam bio te£e bolestan
od T.B. kostiju. Za rat nijesam bio sposoban, a osobito za
partizansld rat, Jer mi Je cijela ki£ma bila zahvadena sa T.B.
Iako sam bio no vi£e cbvjek, nego ljudsld les. ipak sam morao
otidi u partizane, jer nijesam smlo biti kod kudo, niti idi u bob
nlcu lijedlti se. bojedi se da bi ustaJo mogli £to do£uti o mojoj
proSlosti ! uhapsiti mo i unUStlti kao 2to su urnStili stotino hi-Ija- da ljudi i fena u nasoj zemljL
U partizanima sam imao prvu godinu lak£u dulnost. t.J.
prodavao sam na te£a]evima po liniji N.O. borbe, a zatim
sam doblo kao teren, za koga sam odgovarao, zapadnu Liku
i jedan dio Hrvatskog primorja, gdje smo organizirali parti-zansk- o
grupo i prebacivall Ijudo i materijal sa otoka za par-tizans- ke
Jedinico u unutralnjosti zemlje.
U oktobru 1943. godino sam ranjen u de&nu nogu i poslan
u Italiju na lijodenjo. U bolnici u Italiji su ml odrczali visoko
iznad koljcna desnu nogu i Iijedio sam se od T.B. ki£mo svo
do augusta 1945. godine. TJ Jugoslaviju iz Italijo sam doSao
Jescni 1945. godino i smjestio sam so sa porodicom na peri-feri- ji slavonskog Osijeka. u malom solu, VISnJevac PoSto sam
invalid i bolestan od T.B. kostiju, nijesam u stanju da vi£o
privrodjujem bilo Sto, ved isklju£ivo iivim od mojo skromno
invalldine.
Eto to Jo moj dolivljaj u kratldm crtama kako sam so
rastao sa drugovima u Kanadi. O tome doilvljaju nebi plsao
za £tampu, ali su me drugovi iz redakdjo "Jedinstva" nago-vori- li na to i ja sam to u£inio za volju njima.
Tomo Cadid
U Osijeku 129, 195G.
ko VOOO radnika. Nail grupa )
posjetila i PhtMka jczcra i tu
smo se nadtvilt pnrodi. vozilt
damcem, te kasno u no.' xratih
u Zagreb. To je uisiinu jedan
lijepi dio Hrvatske — od Zagreba
do Karlovca. pa Slunja gorovitim
predjelima do Plitvickih jezerx
U Zagrcbu smo bili gotti
Hn-atsk-e Malice" koja je u
podast nama prircdila zagrizak u
drorani nckadainjih hrvatvkih ba-nov-a.
Na %eder je u poCait nama
zagrcbadki umjetnidki zbor "La-do- "
pri red io koncert narod nih
plesova sriju pokrajiru Jugosla
vije, vclidanstieno odigranih,
Drugi dan poili smo do LjuMja-ne,
prcgledali grad i katedralu,
kip Preierena, slo%-enjko- g narod-no- g
рјопГка. To je lijep t dit
grad sa. dii-nk-n zgradama. Iz
Ljubljane krenuli smo za Postej-- №
i tu smo ridjcli "Postojnsku
Jptfja". dudesa prirode kofa su
srxrera pod lemJjom. Rekao sa sebi. oro Uo sara vidk vrijedi
moj put u Jugo4avifu. Spilfa je
duga oko 22 kikxnetra, ali za
pregledavanje je о2Шепв 5 1а4о-metar- a.
Mali meter od 10 maiih
vagena po IO u svakom ragene
vod 2Y2 krtometra a ostalo pje-ЈаД- то
gledajodi sve Jto je pri-rod- a
stvorila pod zemlfom. Sle-ven- d
uistinu mogu redi djelom
rvijetu: Nitko ncma Jro Steve-nij- a
imade"
(Svrfi de se)
je
sve da
Orne znanja
mjesec
Doau u Yorku. I ako
radtti tome
itspeftari Dom naJ
rutfoi, je ieira nasega naroda
btla i finan-djaleor- a
nasega bk kojeg
joi i
Na
odriar proibva
godiSsfke u forroi
lederwa t pro-gramo- m.
po 55.0O.
djeca ispod pola
Zagrebacki solisti otpu- -
tovali na turneju po
USA i Kanadi
Zagreb. — oktobra
otputovali su s Jugoslavija-expresso- m, ZairrebaSki
poznati gudadki ansambl
Zapreba, s dirigentom
i Antoniom Jani-gro- m,
a pod vodstvom Ive
Vuljevida, muzidkog direk-tor- a
Radio Zagreba na kon-certn- u turneju u Sjedinjene
АтегЈбке Drzave, Kanadu,
Kubu i Portoriko. Turneja
de zajedno s putovanjem
Atlantika trajati dva
mjeseca, za koje vrijeme
Zagrebadki solisti odrzati o-k- o detrdesetak koncerata, i
izmedju ostalog u New
Yorku, Bostonu, Chicagu,
Washingtonu, Atlanti, Au-gust!,
Detroitu Charlestonu,
Jackonwillu, Montrealu,
Quebecu, Torontu, i
drugdje. Na turneju su po§li
violinist! Passaggo, Stranic i
Агапјоб, Kiefer, Po-myka- lo
i kontrabasist Pro-seni- k.
Ameridka turneja Zagre-badki- h
plod je i re-zult- at
njihovih velikJh evrop-ski- h
uspjeha ! oni su ujedno
prvi jugoslavenski
ansambl, koji gostuje u ze-mljama
Sjevernc Amcrike.
Antonlu dirigrnt i
Zagrrbatki
I Torontu e Kotovatl 19.
(Itton Auditorium).
Brod, koji sc sam
vodom
U novi putniAi рдгођгоЈ lio-landsko-amcr-ickc
linijc "Statcn-dim- "
ugradjujc postrojenje,
koje ?e morske proizvoditi
vodu pife i
{lanova poude broda. Ovaj brod
tona, koji £c biti pu-Ste- n
u saobradaj u poetku idule
ne fe morati snabdije-vati- ,
kao ostali brodovi vodom s
kopna ni pri duiim putovanjima.
POZOR WELLAND
Poito nismo mogli dobiti unijskc dvorane proslava
23-godi§nj- ice пабе Stampe ne dc odrzati 27. oktobra,
kako bilo javljcno. Gdje i kada de se odrzati javit
cemo naknadno. Izvrsni odbor Saveza.
TORONTO - SJEDNICA SJK
Organizacija SJK u Toronto cc redovitu
sjednieu u detrtak 25. oktobra, podctak u 8 sati na ve-dc- r. Sjednica cc se odrfati na 479 Queen St. West.
Pozivamo dlanove ovoj ejednici ncfaljcno
prisustvuju, jer imamo stvari na dnevnom redu,
medju ostalim proslavu naSe stampc 24. novembra i
vazne aktivnost!.
Tajnik.
Jugoslavenski americki dom slavi
10-godisnjicusvog-opstanka
dajemo do da se
iduli navrtava deset godina1
epstanka Jagoslavcnskog Amerid-ko- g
New
smo mi podeti nx rnno-g-o
kasnije od ostatib kolonija, d
se jedan za
tpak
punjeaa. MoraJnom
poraodi naroda
je megmie iewpiti Dem
darus ponosoo tzdriavarae.
17. novembra ove godine
de se svedana De-s- et
banketa sa
ixeb4nom bogatim
Gjena je osobt
a 12
Cijene.
Prvog
soli-sti,
Radio
celistom
preko
de
to
Havani
delisti
solista
muzidki
Janigro,
?elit annambla no- -.
потгтћга
snabdjeva
se
iz vode
za za hiljadu putnika
od 23 hiljade
godine, se
odrzati
vainih
druge
godina
Uvjereni smo da se sa maKm na-poro- m.
sa strane sviju nas roek
omogudtti da ova proslava bade
jedna od najepjeimfih. Prosiest je
dokazala da tame gdfe ieu poirt-xtjrno- g
rada tma i debreg rezttata.
Uprava Derea bila bi vara mno-g-o
zaltalAa ako bt avik za re-zerva-dfe
vaie i valih prijateifa, ne-koliko
dana unaprijed, tako da se
uprarkelj doma meie ranati radi
pripreme vecere,
Ulaznke za ovaj svedani banket
se mogu nabariti kod odbomtka Ш
kod raenadfera doma.
Za Jugoslavenski Ameridki Dom,
ЛМ-- V CERl'ESKA.
predsjednik.
PISMO IZ URUGVAJA
VELIKI USPJESI U STVARANJU SLOGE I
JEDINSTVA U JUGOSLAVENSKOJ
KOLONIJI
Montevideo, S.okt. 195G.
Prva priredba Medjudrustvenoga odbora
21. jula de ostati kao jedan od znadajnih datuma
u povijesti jugoslavenske kolonije Urugvaja. Toga dana
se je odrzala pra priredba Medjudru§tvenog odbora
jugoslavenske kolonije u Urugvaju. Kao sto smo vec
prije jaili Medjudrustveni odbor sadinjavaju slijedeca
Drustva: HrvaUki Dom, Slovensko Prekmurako Drui-tv-o
i Jugoslavensko Udruzenje Bratstvo. Priredba je
odrzana u prostorijama Hrvatskog Doma, koje su toga
dana bile premalene da dadu mjesta svima na$im suna-rodnjacim- a.
Otvorio je priredbu predsjednik Medjudrustvenog
odbora, naS stari iseljenik. Jure Prusina, i u svom govoru
opisao rad oko stvaranja Odbora i uspostave sloge u
koloniji.
Poslijo su se redali brojevi programa i pies sa ude5-ce-m
Otpravnika poslova FNR Jugoslavije, druga Mirde-t- e
Cvorovica i trgovadkog izaslanika druga Mirka Lu-kav- ca.
Proslava 20-godlinj- ice BRATSTVA i 28-godiinji-ce
njegovog prediastnika RADNICKE C1TAONICE
19. augusta je udruienje Bratstvo proslavilo 20-godiSn- jicu
svoga osnutka i 28-godiSnj- icu njegovog pred-Sastni- ka
Radnidke ditaontce. Na ovoj proslavi su se ista-kl- e
dvije dinjenice koje istidu novi duh u koloniji.
Prva, da je ovo bila najveca godiSnja proslava u
28 godina drustva. Ogromna masa naroda je uzcla ude-Sc- a
u istoj, kakova se u nijednoj ranJjoj godini nije
vidjela.
Druga vrlo va2na dinjenica jest da je ove godino
na godiSnju proslavu Bratstva dosao, po prvi put u 28
godina, jedan Clan diplomatskog predstavnistva Jugo-slavije,
trgovafiki ata§ej Mirko Lukavac, i da su po prvi
put u 28 godina do§H predstavnici organizacija Hn'atski
Dom i Prekmursko DruStvo.
Proslava prosirenja Doma Prekmurskog Druitva
25. nugusta je Prekmursko Drustvo slavilo proSi-ren- je
svog Doma. Na banketu su uzeli uCesdn ilanov!
Hr'atskog Doma i Bratstva. Dogodilo se je neSto пеобе-kivan- o
za same priredjivacc. Broj u6csnika je premaSio
svnko njihovo is6ckivanje. U 23 godine svog opstanka
nikada jedna priredba u Prekmurskom Drustvu nije
dosegla ovakovi opseg.
Proslava 28-godiinji- ce Hrvatskog Doma
U vidu velikih uspjeha sviju ostalih tlrustava oce-kiva- li
smo sa velikim povjerenjem proslavu Hn'atskog
Doma, koja se je imala odrzati 21. septcmbra. Za ovu
proslavu je vladalo naroCito isfiekivanje, jer su ustaSe
i ustaski clementi napravili najprljaviju hajku protiv
Нгл-atsko- g Doma prijeteci kroz stampu i preko letaka,
£)anovima Hnatskog Doma da ce ih proglasiti komu-nistim- a
ako se ne odreknu Doma. IAli su 2ak kod nckih
£lanova Doma i nudili im novaca samo da no dodju na
priredbu. Organizovali su jedan izlct na imanju jednog
Ilercegovcn izvan Montevidea kako bi odvratili 6Ian-stv- o
da ne dodje na proslavu. To je stvorilo veci intcres
za proslavu.
I dogodilo sc je ono Sto sc ove godine sa svima nama
dogadja :
U svojih 28 godina opstanka Hrvatski Dom nije
nikada proslavio svoju godiSnjicu veliJanstvcnijo, sa
tolikim brojem udesnika i sa ovako izvr5enim progra- -
mom. I ovdje je uspjeh proSao o6ekivanja organizatora.
Festival omladine Bratstva
6. oktobra sc je odrzao festival omladine u Monte-video
Omladina je izvela savrSeno dramu Arthura Mil- - . lera "Svi su bili moji sinovi". Uspjeh je nadmaSio sva
o6ekivanja. Prisustvovao je na festivalu, u Domu Brat-stva,
(Slavenskom Domu), Otpravnik poslova FNRJ
drug Mir£eta Cvorovid.
Dovoljno je ako kazemo da do sada u hlstoriji naSc
kolonije nijedna priredba nije dala toliko £istoga pri-ho- da
kao ovaj omladinsk! festival Bratstva.
Sprema se kuglaski turnir
Jugoslavensko poslanstvo u Urugvaju jc darovalo
McdjudruStvenom odboru jedan pehar za kuglaSki me-djudruSt- vcni turnir. Igranje 6c poceti 4. novembra i
igrati 6c sc naizmjenicc na kuglanama Hn'atskog Doma,
Prekmurskog DruStva I Bratstva.
Pripreme za ovogodiinji 29. novembra
Medjudrustveni odbor priprema veliki festival za
29. novembra ove godine. I ako nasa drustva raspolaiu
sa velikim prostorijama, u vidu opec eituacijc smatralo
sc je da ni jedna od na5ih prostorija nccc odgovarati
ove godine i u cilju toga sc jc iznajmila najveca plcsna
dvorana Urugvaja, koja raspolaie za pozornicom —
Armenski Dom.
Pripreme se vrSe sa velikim oduscvljenjem i na da-m- o
sc da 6c uspjeh nadmaSiti sve dosadasnje.
Nov! duh provejava kolonijom
Novonastala situacija u Starom kraju i opec prilike
u svijetu dovele su do velikog poleta u naSoj koloniji.
Sloga i bratska ljubav nikada nije vladala kao danas.
Na stotine iseljenika koji do sada nijesu pripadali ni-jednoj
organizaciji. danas dolaze, ufestvuju na prired-bam- a
i uplsuju se kao £lanovi. Mnogi naSi stari drugovi
uzimaju ponovno svoja mjesta. Ugled koji danas uiiva
Jugoslavia u cijelom svijetu podiie svijest i ponos me-dju
svima Jugoslavenima u emigraciji.
Male i neznatne grupice otvorenih i prikrivenih
ustaHa nilta ne mogu proti svemu ovome.
Sporazum izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije
dao je kao rezultat slogu i bratsku ljubav medju svima
iseljenicima bez razlike vjere, narod nosti i polit!6ke
ideje. I sada bilo eto bilo, dogodilo se ito se dogodilo
ovu slogu nitko vile ne mole da razbije.
PETAR KURTIC