000334 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2 P R E D 24-GODIS- XflCU MOJI DOZIVLIAII OD KAKO SAN SE RASTAO S DRUGOVIMA U KANADI 1 s c т o м o e л e c Od mog rastanlca sa drugovima u Kanadi proteklo su 24 godlno. 1932 godino sazn otilao Kingston, 1934 godine. lead sam izdrzao dvije godine robije, deportiran sara za Ju-goslav- iju. U Jugoslaviju nijesam dosao, jer bi tamo bio hap-pen i sudjen. U rodnorn selu. Bulinu. stalno su za Eetiri mje-se- ca iandari upadali i terorizirali moju porodicu. misled! da sam dosao kuci i da me selo hrani i krijo. Mjesto u Jugosla-viju, Ja sam otilao u SSSR. gdjo sam zivio i radio u Moskvi do marta 1937 godine. U aprilu 1937 godine sam otisao u Spaniju. gdjo sam rukovodio sa partizansldm grupama na Juznom frontu sve do kona£nog povla£en]a brigada interna-cionalni- h u Francusku. U januaru 1939 godine sam strpan u koncentradoni logor juinoj Francuskoj skupa sa ostalim borcima intemacional-ni- h brigada. Logor u kojeg su nas strpali nije uopio imao baraka, nogo ogradjen bodljlkavom zicom. £isto ravno polje. okolo koga su driali straiu marokansld konjanici. U tome Iogoru smo sproveli nekoliko mjeseci pod otvorenim nebom i bez kuhano hrano. Francuzl su pravili barake za nas Afri-- d. Oni su htjeli pod svaku cijenu, da nas prebace u Airiku I da nas tamo razbacaju po raznim predjelima Airike. Od-ma- h od prvog dana kako su nas strpali u logor. nastala Je borba za zivot i smrt izmedju logoraia i francuskih iandar-sld- h £eta kojo su htjelo. koga milom, koga silom, poslati fim prijo Airiku. Brzo poslljo toga Hitler робео svojo krvavo osvajanje Jed-n- o zemljo za drugom Evropi i najzad napao SSSR. Mi Ju-goslav- enl smo prednja£ili u borbi protir toga da nas so po-£al- je Airiku, Jer smo znali da do nali narodi u Jugoslav!) i povesti narodno-oslobodila£k- u borbu protiv okupatora 1 da do nas Spanske borco trebati naSa zemlja. Francuski kvis-lin- g, Petain. Jo ispo£etka upotrobio propagandu i zastraSiva-nj-o, a zatim batlno i orulje, pa £ak i tenkovo kad Jo nastala otvorena tu£njava izmedju logoraia i policijo. ali sve uzalucL u Airiku so nijesmo dali iivi. Poslijo nekoliko mjeseci prebacili su nas u drugi logor, gdjo su bilo Izgradjeno barake. Borba nije prestajala Jo5 du-g- o. ali su se ipak Francuzl uvjerili na kraju da nas ncmogu slomiti i prestali su silom tjerati u Airiku. U tim logorima ii-v- ot Jo bio o£a}an. Dnevno smo doblvali 100 grama kruha 1 toliko kelja bez ikakvo masnoce. Cak nl vode nije bilo do-volj- no. Moral! smo £ekati po nekoliko sati u rcpu dok Je cov-Je- k mogao dodi na red da natodi vojnicku £uturicu vodo. Uslijcd gladi, ncieda i uiasnog reiima, koji Je carlo u Iogoru za svo tri godino, Jedan dlo drugova Jo umro, tj. oni koji su bill ranjavani i bolesnl tako da, kad smo izasli iz logora, ostalo Jo vcliko grobljo. kao da Jo tu postojao neki grad stotinu godina. N1 Jedna vladajuda klasa u kapitalisti-£ko- m svijotu nijo toliko okrutna kao 2to Jo irancuska. Oni su pravi barbari, koji su za posljednjih nekoliko stotina go-dina stekli dovoljno okrutnog iskustva u borbl protiv koloni-Jalni- h naroda. Iako Je vod dva puta Francuska okupirana od Njemadke i bila bi i soma njemadka kolonija, da ih oba puta nisu spasili Exist, Englezi i AmerikancL to ipak ne smeta reak-cionarn- o] irancusko] bnrioaziji da odmah poslijo drugog svjetskog rata povedo razbojni£ki rat u svim svojim koloni-Jam- a protiv koloni jalnlh naroda, koji se bore za samostalnost i demokratsld roiim u tim zemljama. U nedavnoj proslosti, kad Je Egipat nadonalizirao SuesM kanal. irancuska burioa- - STO SAM VIDIO U JUGOSLAVIJI (Nastavak str 1 ) anoje oko, koliko sam 4iJio. tamo i ncma nego jedna klaia naroda — radni narod. U Zagrcbu od rana jutra do kasno u nodi vrvi narod ulicama. noe гиЉе torbe t lure se na rad. Ncma tu vise visokih dama da mtko gledaju na Lidanina i njcgo%-- u Лри. je-- to jednako obuieno,. pristojno i nikoga neviJjeh poJcrani ni bosa. Prcgledali smo Zagreb i njego-v- e urtanove, kao crkva kited raki Sv. Stjepana, opdinku trinku. novi t stari dk Zagreba. Pregle-dal- i sK) i t%tmku motofi i ge-nerate- ra "Rade Koniar". Nova tvomka izgradjena poilije rata, u kojo) je epmlerto 2 800 radnika na dvije smijeee. Na opit drag iaiuijent. keKko kipidlet tvormce rekn "Dmie 20 fsene-rato- ra gedisnie". Meiete pra-U- i kompetictiu kapitalistuna i u a u u u u u sa S It Moicmo druie Sada smo u-z- eli jednu narudzbu za Egipat jeftinije od njematke firme t mi smo sigumt u debar uspjch". U tvornici je vrlo dobra raspo-djcl- a. Razlika od Amcrike je u tome ito ne vidii iormana da leti od radnika do radnika, kao Sto je kod nas u Amend. Razgoarao sam sa nekojim radnkima i kada su saznali da smo iz Amcrike, odmah su se potuiili da su malo plafcni u us-pored- bi sa ameridkim radnicima. Poko sam i ja radnik te struke posmatrao sam malineriju drill press, boring mill, lathe machine i drugu maiineriju. Sra ta mali-nerij-- a je raoderna a kupljena je u DusseWorf, Njemaka. a neJto debiveno za ratnu oditetu. Zagreb ima veWcu indastriju a kruna svth njego-i- h ttrftica t 1 f "Prvi Mai" novoacra- - diena (л-от- ка koia uposliva pre-- JcdihStvO PutUshd TueMay and Frtdr In Srbo-Croaua- n awl Skrredan Ungn?, br Jedinstro PubHhinp Cow 79 Qun St. W est. Toronto 2-- R Ontario. Quada. TeL EMplr S-16- 42 Editor: S. MioiW. Basuea Hasacr: L stimac. Snbcription rat: tSJOO per year. .00 per months USA ard otbr eountnes Јв-Р-О per year. Authorized a ecood class mall Port Office Department. Ottawa. S A S E zi, 5 T A P E ija najvise rvecka oruzjem i otvoreno poziva druge zemlje na kzilarsld rat nroiiv Ео5г1т I olrtinnnln Suofilrocr Irrmnlfr. M U augusta 1941. goine. smo izaSli iz logora i bili smo raz-baca- nl po svim okupiranim zemljama u Europi. Oni drugovi koji su dospjeli u Cehoslova£ku, Poljsku Ш Austriju. uspjeli su dosta brzo dodi u Jugoslaviju. Mene su bacili u Rajnsku oblast, najprije u rudnik, a zatim na gradjevinu. Trebalo Je 2to prijo probiti so u Jugoslaviju, all to nije bilo lako bez ikak-vi- h dokumenata, kad Je bijesnlo iaSistldld teror nad cijelom Europom i kad su legitimisali £ov}eka na svakom koraku. U januaru 1942. godine, sam uspio sa ljutom mukom da so probijem u Jugoslaviju, ali ved tada sam bio te£e bolestan od T.B. kostiju. Za rat nijesam bio sposoban, a osobito za partizansld rat, Jer mi Je cijela ki£ma bila zahvadena sa T.B. Iako sam bio no vi£e cbvjek, nego ljudsld les. ipak sam morao otidi u partizane, jer nijesam smlo biti kod kudo, niti idi u bob nlcu lijedlti se. bojedi se da bi ustaJo mogli £to do£uti o mojoj proSlosti ! uhapsiti mo i unUStlti kao 2to su urnStili stotino hi-Ija- da ljudi i fena u nasoj zemljL U partizanima sam imao prvu godinu lak£u dulnost. t.J. prodavao sam na te£a]evima po liniji N.O. borbe, a zatim sam doblo kao teren, za koga sam odgovarao, zapadnu Liku i jedan dio Hrvatskog primorja, gdje smo organizirali parti-zansk- o grupo i prebacivall Ijudo i materijal sa otoka za par-tizans- ke Jedinico u unutralnjosti zemlje. U oktobru 1943. godino sam ranjen u de&nu nogu i poslan u Italiju na lijodenjo. U bolnici u Italiji su ml odrczali visoko iznad koljcna desnu nogu i Iijedio sam se od T.B. ki£mo svo do augusta 1945. godine. TJ Jugoslaviju iz Italijo sam doSao Jescni 1945. godino i smjestio sam so sa porodicom na peri-feri- ji slavonskog Osijeka. u malom solu, VISnJevac PoSto sam invalid i bolestan od T.B. kostiju, nijesam u stanju da vi£o privrodjujem bilo Sto, ved isklju£ivo iivim od mojo skromno invalldine. Eto to Jo moj dolivljaj u kratldm crtama kako sam so rastao sa drugovima u Kanadi. O tome doilvljaju nebi plsao za £tampu, ali su me drugovi iz redakdjo "Jedinstva" nago-vori- li na to i ja sam to u£inio za volju njima. Tomo Cadid U Osijeku 129, 195G. ko VOOO radnika. Nail grupa ) posjetila i PhtMka jczcra i tu smo se nadtvilt pnrodi. vozilt damcem, te kasno u no.' xratih u Zagreb. To je uisiinu jedan lijepi dio Hrvatske — od Zagreba do Karlovca. pa Slunja gorovitim predjelima do Plitvickih jezerx U Zagrcbu smo bili gotti Hn-atsk-e Malice" koja je u podast nama prircdila zagrizak u drorani nckadainjih hrvatvkih ba-nov-a. Na %eder je u poCait nama zagrcbadki umjetnidki zbor "La-do- " pri red io koncert narod nih plesova sriju pokrajiru Jugosla vije, vclidanstieno odigranih, Drugi dan poili smo do LjuMja-ne, prcgledali grad i katedralu, kip Preierena, slo%-enjko- g narod-no- g рјопГка. To je lijep t dit grad sa. dii-nk-n zgradama. Iz Ljubljane krenuli smo za Postej-- № i tu smo ridjcli "Postojnsku Jptfja". dudesa prirode kofa su srxrera pod lemJjom. Rekao sa sebi. oro Uo sara vidk vrijedi moj put u Jugo4avifu. Spilfa je duga oko 22 kikxnetra, ali za pregledavanje je о2Шепв 5 1а4о-metar- a. Mali meter od 10 maiih vagena po IO u svakom ragene vod 2Y2 krtometra a ostalo pje-ЈаД- то gledajodi sve Jto je pri-rod- a stvorila pod zemlfom. Sle-ven- d uistinu mogu redi djelom rvijetu: Nitko ncma Jro Steve-nij- a imade" (Svrfi de se) je sve da Orne znanja mjesec Doau u Yorku. I ako radtti tome itspeftari Dom naJ rutfoi, je ieira nasega naroda btla i finan-djaleor- a nasega bk kojeg joi i Na odriar proibva godiSsfke u forroi lederwa t pro-gramo- m. po 55.0O. djeca ispod pola Zagrebacki solisti otpu- - tovali na turneju po USA i Kanadi Zagreb. — oktobra otputovali su s Jugoslavija-expresso- m, ZairrebaSki poznati gudadki ansambl Zapreba, s dirigentom i Antoniom Jani-gro- m, a pod vodstvom Ive Vuljevida, muzidkog direk-tor- a Radio Zagreba na kon-certn- u turneju u Sjedinjene АтегЈбке Drzave, Kanadu, Kubu i Portoriko. Turneja de zajedno s putovanjem Atlantika trajati dva mjeseca, za koje vrijeme Zagrebadki solisti odrzati o-k- o detrdesetak koncerata, i izmedju ostalog u New Yorku, Bostonu, Chicagu, Washingtonu, Atlanti, Au-gust!, Detroitu Charlestonu, Jackonwillu, Montrealu, Quebecu, Torontu, i drugdje. Na turneju su po§li violinist! Passaggo, Stranic i Агапјоб, Kiefer, Po-myka- lo i kontrabasist Pro-seni- k. Ameridka turneja Zagre-badki- h plod je i re-zult- at njihovih velikJh evrop-ski- h uspjeha ! oni su ujedno prvi jugoslavenski ansambl, koji gostuje u ze-mljama Sjevernc Amcrike. Antonlu dirigrnt i Zagrrbatki I Torontu e Kotovatl 19. (Itton Auditorium). Brod, koji sc sam vodom U novi putniAi рдгођгоЈ lio-landsko-amcr-ickc linijc "Statcn-dim- " ugradjujc postrojenje, koje ?e morske proizvoditi vodu pife i {lanova poude broda. Ovaj brod tona, koji £c biti pu-Ste- n u saobradaj u poetku idule ne fe morati snabdije-vati- , kao ostali brodovi vodom s kopna ni pri duiim putovanjima. POZOR WELLAND Poito nismo mogli dobiti unijskc dvorane proslava 23-godi§nj- ice пабе Stampe ne dc odrzati 27. oktobra, kako bilo javljcno. Gdje i kada de se odrzati javit cemo naknadno. Izvrsni odbor Saveza. TORONTO - SJEDNICA SJK Organizacija SJK u Toronto cc redovitu sjednieu u detrtak 25. oktobra, podctak u 8 sati na ve-dc- r. Sjednica cc se odrfati na 479 Queen St. West. Pozivamo dlanove ovoj ejednici ncfaljcno prisustvuju, jer imamo stvari na dnevnom redu, medju ostalim proslavu naSe stampc 24. novembra i vazne aktivnost!. Tajnik. Jugoslavenski americki dom slavi 10-godisnjicusvog-opstanka dajemo do da se iduli navrtava deset godina1 epstanka Jagoslavcnskog Amerid-ko- g New smo mi podeti nx rnno-g-o kasnije od ostatib kolonija, d se jedan za tpak punjeaa. MoraJnom poraodi naroda je megmie iewpiti Dem darus ponosoo tzdriavarae. 17. novembra ove godine de se svedana De-s- et banketa sa ixeb4nom bogatim Gjena je osobt a 12 Cijene. Prvog soli-sti, Radio celistom preko de to Havani delisti solista muzidki Janigro, ?elit annambla no- -. потгтћга snabdjeva se iz vode za za hiljadu putnika od 23 hiljade godine, se odrzati vainih druge godina Uvjereni smo da se sa maKm na-poro- m. sa strane sviju nas roek omogudtti da ova proslava bade jedna od najepjeimfih. Prosiest je dokazala da tame gdfe ieu poirt-xtjrno- g rada tma i debreg rezttata. Uprava Derea bila bi vara mno-g-o zaltalAa ako bt avik za re-zerva-dfe vaie i valih prijateifa, ne-koliko dana unaprijed, tako da se uprarkelj doma meie ranati radi pripreme vecere, Ulaznke za ovaj svedani banket se mogu nabariti kod odbomtka Ш kod raenadfera doma. Za Jugoslavenski Ameridki Dom, ЛМ-- V CERl'ESKA. predsjednik. PISMO IZ URUGVAJA VELIKI USPJESI U STVARANJU SLOGE I JEDINSTVA U JUGOSLAVENSKOJ KOLONIJI Montevideo, S.okt. 195G. Prva priredba Medjudrustvenoga odbora 21. jula de ostati kao jedan od znadajnih datuma u povijesti jugoslavenske kolonije Urugvaja. Toga dana se je odrzala pra priredba Medjudru§tvenog odbora jugoslavenske kolonije u Urugvaju. Kao sto smo vec prije jaili Medjudrustveni odbor sadinjavaju slijedeca Drustva: HrvaUki Dom, Slovensko Prekmurako Drui-tv-o i Jugoslavensko Udruzenje Bratstvo. Priredba je odrzana u prostorijama Hrvatskog Doma, koje su toga dana bile premalene da dadu mjesta svima na$im suna-rodnjacim- a. Otvorio je priredbu predsjednik Medjudrustvenog odbora, naS stari iseljenik. Jure Prusina, i u svom govoru opisao rad oko stvaranja Odbora i uspostave sloge u koloniji. Poslijo su se redali brojevi programa i pies sa ude5-ce-m Otpravnika poslova FNR Jugoslavije, druga Mirde-t- e Cvorovica i trgovadkog izaslanika druga Mirka Lu-kav- ca. Proslava 20-godlinj- ice BRATSTVA i 28-godiinji-ce njegovog prediastnika RADNICKE C1TAONICE 19. augusta je udruienje Bratstvo proslavilo 20-godiSn- jicu svoga osnutka i 28-godiSnj- icu njegovog pred-Sastni- ka Radnidke ditaontce. Na ovoj proslavi su se ista-kl- e dvije dinjenice koje istidu novi duh u koloniji. Prva, da je ovo bila najveca godiSnja proslava u 28 godina drustva. Ogromna masa naroda je uzcla ude-Sc- a u istoj, kakova se u nijednoj ranJjoj godini nije vidjela. Druga vrlo va2na dinjenica jest da je ove godino na godiSnju proslavu Bratstva dosao, po prvi put u 28 godina, jedan Clan diplomatskog predstavnistva Jugo-slavije, trgovafiki ata§ej Mirko Lukavac, i da su po prvi put u 28 godina do§H predstavnici organizacija Hn'atski Dom i Prekmursko DruStvo. Proslava prosirenja Doma Prekmurskog Druitva 25. nugusta je Prekmursko Drustvo slavilo proSi-ren- je svog Doma. Na banketu su uzeli uCesdn ilanov! Hr'atskog Doma i Bratstva. Dogodilo se je neSto пеобе-kivan- o za same priredjivacc. Broj u6csnika je premaSio svnko njihovo is6ckivanje. U 23 godine svog opstanka nikada jedna priredba u Prekmurskom Drustvu nije dosegla ovakovi opseg. Proslava 28-godiinji- ce Hrvatskog Doma U vidu velikih uspjeha sviju ostalih tlrustava oce-kiva- li smo sa velikim povjerenjem proslavu Hn'atskog Doma, koja se je imala odrzati 21. septcmbra. Za ovu proslavu je vladalo naroCito isfiekivanje, jer su ustaSe i ustaski clementi napravili najprljaviju hajku protiv Нгл-atsko- g Doma prijeteci kroz stampu i preko letaka, £)anovima Hnatskog Doma da ce ih proglasiti komu-nistim- a ako se ne odreknu Doma. IAli su 2ak kod nckih £lanova Doma i nudili im novaca samo da no dodju na priredbu. Organizovali su jedan izlct na imanju jednog Ilercegovcn izvan Montevidea kako bi odvratili 6Ian-stv- o da ne dodje na proslavu. To je stvorilo veci intcres za proslavu. I dogodilo sc je ono Sto sc ove godine sa svima nama dogadja : U svojih 28 godina opstanka Hrvatski Dom nije nikada proslavio svoju godiSnjicu veliJanstvcnijo, sa tolikim brojem udesnika i sa ovako izvr5enim progra- - mom. I ovdje je uspjeh proSao o6ekivanja organizatora. Festival omladine Bratstva 6. oktobra sc je odrzao festival omladine u Monte-video Omladina je izvela savrSeno dramu Arthura Mil- - . lera "Svi su bili moji sinovi". Uspjeh je nadmaSio sva o6ekivanja. Prisustvovao je na festivalu, u Domu Brat-stva, (Slavenskom Domu), Otpravnik poslova FNRJ drug Mir£eta Cvorovid. Dovoljno je ako kazemo da do sada u hlstoriji naSc kolonije nijedna priredba nije dala toliko £istoga pri-ho- da kao ovaj omladinsk! festival Bratstva. Sprema se kuglaski turnir Jugoslavensko poslanstvo u Urugvaju jc darovalo McdjudruStvenom odboru jedan pehar za kuglaSki me-djudruSt- vcni turnir. Igranje 6c poceti 4. novembra i igrati 6c sc naizmjenicc na kuglanama Hn'atskog Doma, Prekmurskog DruStva I Bratstva. Pripreme za ovogodiinji 29. novembra Medjudrustveni odbor priprema veliki festival za 29. novembra ove godine. I ako nasa drustva raspolaiu sa velikim prostorijama, u vidu opec eituacijc smatralo sc je da ni jedna od na5ih prostorija nccc odgovarati ove godine i u cilju toga sc jc iznajmila najveca plcsna dvorana Urugvaja, koja raspolaie za pozornicom — Armenski Dom. Pripreme se vrSe sa velikim oduscvljenjem i na da-m- o sc da 6c uspjeh nadmaSiti sve dosadasnje. Nov! duh provejava kolonijom Novonastala situacija u Starom kraju i opec prilike u svijetu dovele su do velikog poleta u naSoj koloniji. Sloga i bratska ljubav nikada nije vladala kao danas. Na stotine iseljenika koji do sada nijesu pripadali ni-jednoj organizaciji. danas dolaze, ufestvuju na prired-bam- a i uplsuju se kao £lanovi. Mnogi naSi stari drugovi uzimaju ponovno svoja mjesta. Ugled koji danas uiiva Jugoslavia u cijelom svijetu podiie svijest i ponos me-dju svima Jugoslavenima u emigraciji. Male i neznatne grupice otvorenih i prikrivenih ustaHa nilta ne mogu proti svemu ovome. Sporazum izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije dao je kao rezultat slogu i bratsku ljubav medju svima iseljenicima bez razlike vjere, narod nosti i polit!6ke ideje. I sada bilo eto bilo, dogodilo se ito se dogodilo ovu slogu nitko vile ne mole da razbije. PETAR KURTIC
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 23, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-10-23 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000183 |
Description
Title | 000334 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | STRANA 2 P R E D 24-GODIS- XflCU MOJI DOZIVLIAII OD KAKO SAN SE RASTAO S DRUGOVIMA U KANADI 1 s c т o м o e л e c Od mog rastanlca sa drugovima u Kanadi proteklo su 24 godlno. 1932 godino sazn otilao Kingston, 1934 godine. lead sam izdrzao dvije godine robije, deportiran sara za Ju-goslav- iju. U Jugoslaviju nijesam dosao, jer bi tamo bio hap-pen i sudjen. U rodnorn selu. Bulinu. stalno su za Eetiri mje-se- ca iandari upadali i terorizirali moju porodicu. misled! da sam dosao kuci i da me selo hrani i krijo. Mjesto u Jugosla-viju, Ja sam otilao u SSSR. gdjo sam zivio i radio u Moskvi do marta 1937 godine. U aprilu 1937 godine sam otisao u Spaniju. gdjo sam rukovodio sa partizansldm grupama na Juznom frontu sve do kona£nog povla£en]a brigada interna-cionalni- h u Francusku. U januaru 1939 godine sam strpan u koncentradoni logor juinoj Francuskoj skupa sa ostalim borcima intemacional-ni- h brigada. Logor u kojeg su nas strpali nije uopio imao baraka, nogo ogradjen bodljlkavom zicom. £isto ravno polje. okolo koga su driali straiu marokansld konjanici. U tome Iogoru smo sproveli nekoliko mjeseci pod otvorenim nebom i bez kuhano hrano. Francuzl su pravili barake za nas Afri-- d. Oni su htjeli pod svaku cijenu, da nas prebace u Airiku I da nas tamo razbacaju po raznim predjelima Airike. Od-ma- h od prvog dana kako su nas strpali u logor. nastala Je borba za zivot i smrt izmedju logoraia i francuskih iandar-sld- h £eta kojo su htjelo. koga milom, koga silom, poslati fim prijo Airiku. Brzo poslljo toga Hitler робео svojo krvavo osvajanje Jed-n- o zemljo za drugom Evropi i najzad napao SSSR. Mi Ju-goslav- enl smo prednja£ili u borbi protir toga da nas so po-£al- je Airiku, Jer smo znali da do nali narodi u Jugoslav!) i povesti narodno-oslobodila£k- u borbu protiv okupatora 1 da do nas Spanske borco trebati naSa zemlja. Francuski kvis-lin- g, Petain. Jo ispo£etka upotrobio propagandu i zastraSiva-nj-o, a zatim batlno i orulje, pa £ak i tenkovo kad Jo nastala otvorena tu£njava izmedju logoraia i policijo. ali sve uzalucL u Airiku so nijesmo dali iivi. Poslijo nekoliko mjeseci prebacili su nas u drugi logor, gdjo su bilo Izgradjeno barake. Borba nije prestajala Jo5 du-g- o. ali su se ipak Francuzl uvjerili na kraju da nas ncmogu slomiti i prestali su silom tjerati u Airiku. U tim logorima ii-v- ot Jo bio o£a}an. Dnevno smo doblvali 100 grama kruha 1 toliko kelja bez ikakvo masnoce. Cak nl vode nije bilo do-volj- no. Moral! smo £ekati po nekoliko sati u rcpu dok Je cov-Je- k mogao dodi na red da natodi vojnicku £uturicu vodo. Uslijcd gladi, ncieda i uiasnog reiima, koji Je carlo u Iogoru za svo tri godino, Jedan dlo drugova Jo umro, tj. oni koji su bill ranjavani i bolesnl tako da, kad smo izasli iz logora, ostalo Jo vcliko grobljo. kao da Jo tu postojao neki grad stotinu godina. N1 Jedna vladajuda klasa u kapitalisti-£ko- m svijotu nijo toliko okrutna kao 2to Jo irancuska. Oni su pravi barbari, koji su za posljednjih nekoliko stotina go-dina stekli dovoljno okrutnog iskustva u borbl protiv koloni-Jalni- h naroda. Iako Je vod dva puta Francuska okupirana od Njemadke i bila bi i soma njemadka kolonija, da ih oba puta nisu spasili Exist, Englezi i AmerikancL to ipak ne smeta reak-cionarn- o] irancusko] bnrioaziji da odmah poslijo drugog svjetskog rata povedo razbojni£ki rat u svim svojim koloni-Jam- a protiv koloni jalnlh naroda, koji se bore za samostalnost i demokratsld roiim u tim zemljama. U nedavnoj proslosti, kad Je Egipat nadonalizirao SuesM kanal. irancuska burioa- - STO SAM VIDIO U JUGOSLAVIJI (Nastavak str 1 ) anoje oko, koliko sam 4iJio. tamo i ncma nego jedna klaia naroda — radni narod. U Zagrcbu od rana jutra do kasno u nodi vrvi narod ulicama. noe гиЉе torbe t lure se na rad. Ncma tu vise visokih dama da mtko gledaju na Lidanina i njcgo%-- u Лри. je-- to jednako obuieno,. pristojno i nikoga neviJjeh poJcrani ni bosa. Prcgledali smo Zagreb i njego-v- e urtanove, kao crkva kited raki Sv. Stjepana, opdinku trinku. novi t stari dk Zagreba. Pregle-dal- i sK) i t%tmku motofi i ge-nerate- ra "Rade Koniar". Nova tvomka izgradjena poilije rata, u kojo) je epmlerto 2 800 radnika na dvije smijeee. Na opit drag iaiuijent. keKko kipidlet tvormce rekn "Dmie 20 fsene-rato- ra gedisnie". Meiete pra-U- i kompetictiu kapitalistuna i u a u u u u u sa S It Moicmo druie Sada smo u-z- eli jednu narudzbu za Egipat jeftinije od njematke firme t mi smo sigumt u debar uspjch". U tvornici je vrlo dobra raspo-djcl- a. Razlika od Amcrike je u tome ito ne vidii iormana da leti od radnika do radnika, kao Sto je kod nas u Amend. Razgoarao sam sa nekojim radnkima i kada su saznali da smo iz Amcrike, odmah su se potuiili da su malo plafcni u us-pored- bi sa ameridkim radnicima. Poko sam i ja radnik te struke posmatrao sam malineriju drill press, boring mill, lathe machine i drugu maiineriju. Sra ta mali-nerij-- a je raoderna a kupljena je u DusseWorf, Njemaka. a neJto debiveno za ratnu oditetu. Zagreb ima veWcu indastriju a kruna svth njego-i- h ttrftica t 1 f "Prvi Mai" novoacra- - diena (л-от- ка koia uposliva pre-- JcdihStvO PutUshd TueMay and Frtdr In Srbo-Croaua- n awl Skrredan Ungn?, br Jedinstro PubHhinp Cow 79 Qun St. W est. Toronto 2-- R Ontario. Quada. TeL EMplr S-16- 42 Editor: S. MioiW. Basuea Hasacr: L stimac. Snbcription rat: tSJOO per year. .00 per months USA ard otbr eountnes Јв-Р-О per year. Authorized a ecood class mall Port Office Department. Ottawa. S A S E zi, 5 T A P E ija najvise rvecka oruzjem i otvoreno poziva druge zemlje na kzilarsld rat nroiiv Ео5г1т I olrtinnnln Suofilrocr Irrmnlfr. M U augusta 1941. goine. smo izaSli iz logora i bili smo raz-baca- nl po svim okupiranim zemljama u Europi. Oni drugovi koji su dospjeli u Cehoslova£ku, Poljsku Ш Austriju. uspjeli su dosta brzo dodi u Jugoslaviju. Mene su bacili u Rajnsku oblast, najprije u rudnik, a zatim na gradjevinu. Trebalo Je 2to prijo probiti so u Jugoslaviju, all to nije bilo lako bez ikak-vi- h dokumenata, kad Je bijesnlo iaSistldld teror nad cijelom Europom i kad su legitimisali £ov}eka na svakom koraku. U januaru 1942. godine, sam uspio sa ljutom mukom da so probijem u Jugoslaviju, ali ved tada sam bio te£e bolestan od T.B. kostiju. Za rat nijesam bio sposoban, a osobito za partizansld rat, Jer mi Je cijela ki£ma bila zahvadena sa T.B. Iako sam bio no vi£e cbvjek, nego ljudsld les. ipak sam morao otidi u partizane, jer nijesam smlo biti kod kudo, niti idi u bob nlcu lijedlti se. bojedi se da bi ustaJo mogli £to do£uti o mojoj proSlosti ! uhapsiti mo i unUStlti kao 2to su urnStili stotino hi-Ija- da ljudi i fena u nasoj zemljL U partizanima sam imao prvu godinu lak£u dulnost. t.J. prodavao sam na te£a]evima po liniji N.O. borbe, a zatim sam doblo kao teren, za koga sam odgovarao, zapadnu Liku i jedan dio Hrvatskog primorja, gdje smo organizirali parti-zansk- o grupo i prebacivall Ijudo i materijal sa otoka za par-tizans- ke Jedinico u unutralnjosti zemlje. U oktobru 1943. godino sam ranjen u de&nu nogu i poslan u Italiju na lijodenjo. U bolnici u Italiji su ml odrczali visoko iznad koljcna desnu nogu i Iijedio sam se od T.B. ki£mo svo do augusta 1945. godine. TJ Jugoslaviju iz Italijo sam doSao Jescni 1945. godino i smjestio sam so sa porodicom na peri-feri- ji slavonskog Osijeka. u malom solu, VISnJevac PoSto sam invalid i bolestan od T.B. kostiju, nijesam u stanju da vi£o privrodjujem bilo Sto, ved isklju£ivo iivim od mojo skromno invalldine. Eto to Jo moj dolivljaj u kratldm crtama kako sam so rastao sa drugovima u Kanadi. O tome doilvljaju nebi plsao za £tampu, ali su me drugovi iz redakdjo "Jedinstva" nago-vori- li na to i ja sam to u£inio za volju njima. Tomo Cadid U Osijeku 129, 195G. ko VOOO radnika. Nail grupa ) posjetila i PhtMka jczcra i tu smo se nadtvilt pnrodi. vozilt damcem, te kasno u no.' xratih u Zagreb. To je uisiinu jedan lijepi dio Hrvatske — od Zagreba do Karlovca. pa Slunja gorovitim predjelima do Plitvickih jezerx U Zagrcbu smo bili gotti Hn-atsk-e Malice" koja je u podast nama prircdila zagrizak u drorani nckadainjih hrvatvkih ba-nov-a. Na %eder je u poCait nama zagrcbadki umjetnidki zbor "La-do- " pri red io koncert narod nih plesova sriju pokrajiru Jugosla vije, vclidanstieno odigranih, Drugi dan poili smo do LjuMja-ne, prcgledali grad i katedralu, kip Preierena, slo%-enjko- g narod-no- g рјопГка. To je lijep t dit grad sa. dii-nk-n zgradama. Iz Ljubljane krenuli smo za Postej-- № i tu smo ridjcli "Postojnsku Jptfja". dudesa prirode kofa su srxrera pod lemJjom. Rekao sa sebi. oro Uo sara vidk vrijedi moj put u Jugo4avifu. Spilfa je duga oko 22 kikxnetra, ali za pregledavanje je о2Шепв 5 1а4о-metar- a. Mali meter od 10 maiih vagena po IO u svakom ragene vod 2Y2 krtometra a ostalo pje-ЈаД- то gledajodi sve Jto je pri-rod- a stvorila pod zemlfom. Sle-ven- d uistinu mogu redi djelom rvijetu: Nitko ncma Jro Steve-nij- a imade" (Svrfi de se) je sve da Orne znanja mjesec Doau u Yorku. I ako radtti tome itspeftari Dom naJ rutfoi, je ieira nasega naroda btla i finan-djaleor- a nasega bk kojeg joi i Na odriar proibva godiSsfke u forroi lederwa t pro-gramo- m. po 55.0O. djeca ispod pola Zagrebacki solisti otpu- - tovali na turneju po USA i Kanadi Zagreb. — oktobra otputovali su s Jugoslavija-expresso- m, ZairrebaSki poznati gudadki ansambl Zapreba, s dirigentom i Antoniom Jani-gro- m, a pod vodstvom Ive Vuljevida, muzidkog direk-tor- a Radio Zagreba na kon-certn- u turneju u Sjedinjene АтегЈбке Drzave, Kanadu, Kubu i Portoriko. Turneja de zajedno s putovanjem Atlantika trajati dva mjeseca, za koje vrijeme Zagrebadki solisti odrzati o-k- o detrdesetak koncerata, i izmedju ostalog u New Yorku, Bostonu, Chicagu, Washingtonu, Atlanti, Au-gust!, Detroitu Charlestonu, Jackonwillu, Montrealu, Quebecu, Torontu, i drugdje. Na turneju su po§li violinist! Passaggo, Stranic i Агапјоб, Kiefer, Po-myka- lo i kontrabasist Pro-seni- k. Ameridka turneja Zagre-badki- h plod je i re-zult- at njihovih velikJh evrop-ski- h uspjeha ! oni su ujedno prvi jugoslavenski ansambl, koji gostuje u ze-mljama Sjevernc Amcrike. Antonlu dirigrnt i Zagrrbatki I Torontu e Kotovatl 19. (Itton Auditorium). Brod, koji sc sam vodom U novi putniAi рдгођгоЈ lio-landsko-amcr-ickc linijc "Statcn-dim- " ugradjujc postrojenje, koje ?e morske proizvoditi vodu pife i {lanova poude broda. Ovaj brod tona, koji £c biti pu-Ste- n u saobradaj u poetku idule ne fe morati snabdije-vati- , kao ostali brodovi vodom s kopna ni pri duiim putovanjima. POZOR WELLAND Poito nismo mogli dobiti unijskc dvorane proslava 23-godi§nj- ice пабе Stampe ne dc odrzati 27. oktobra, kako bilo javljcno. Gdje i kada de se odrzati javit cemo naknadno. Izvrsni odbor Saveza. TORONTO - SJEDNICA SJK Organizacija SJK u Toronto cc redovitu sjednieu u detrtak 25. oktobra, podctak u 8 sati na ve-dc- r. Sjednica cc se odrfati na 479 Queen St. West. Pozivamo dlanove ovoj ejednici ncfaljcno prisustvuju, jer imamo stvari na dnevnom redu, medju ostalim proslavu naSe stampc 24. novembra i vazne aktivnost!. Tajnik. Jugoslavenski americki dom slavi 10-godisnjicusvog-opstanka dajemo do da se iduli navrtava deset godina1 epstanka Jagoslavcnskog Amerid-ko- g New smo mi podeti nx rnno-g-o kasnije od ostatib kolonija, d se jedan za tpak punjeaa. MoraJnom poraodi naroda je megmie iewpiti Dem darus ponosoo tzdriavarae. 17. novembra ove godine de se svedana De-s- et banketa sa ixeb4nom bogatim Gjena je osobt a 12 Cijene. Prvog soli-sti, Radio celistom preko de to Havani delisti solista muzidki Janigro, ?elit annambla no- -. потгтћга snabdjeva se iz vode za za hiljadu putnika od 23 hiljade godine, se odrzati vainih druge godina Uvjereni smo da se sa maKm na-poro- m. sa strane sviju nas roek omogudtti da ova proslava bade jedna od najepjeimfih. Prosiest je dokazala da tame gdfe ieu poirt-xtjrno- g rada tma i debreg rezttata. Uprava Derea bila bi vara mno-g-o zaltalAa ako bt avik za re-zerva-dfe vaie i valih prijateifa, ne-koliko dana unaprijed, tako da se uprarkelj doma meie ranati radi pripreme vecere, Ulaznke za ovaj svedani banket se mogu nabariti kod odbomtka Ш kod raenadfera doma. Za Jugoslavenski Ameridki Dom, ЛМ-- V CERl'ESKA. predsjednik. PISMO IZ URUGVAJA VELIKI USPJESI U STVARANJU SLOGE I JEDINSTVA U JUGOSLAVENSKOJ KOLONIJI Montevideo, S.okt. 195G. Prva priredba Medjudrustvenoga odbora 21. jula de ostati kao jedan od znadajnih datuma u povijesti jugoslavenske kolonije Urugvaja. Toga dana se je odrzala pra priredba Medjudru§tvenog odbora jugoslavenske kolonije u Urugvaju. Kao sto smo vec prije jaili Medjudrustveni odbor sadinjavaju slijedeca Drustva: HrvaUki Dom, Slovensko Prekmurako Drui-tv-o i Jugoslavensko Udruzenje Bratstvo. Priredba je odrzana u prostorijama Hrvatskog Doma, koje su toga dana bile premalene da dadu mjesta svima na$im suna-rodnjacim- a. Otvorio je priredbu predsjednik Medjudrustvenog odbora, naS stari iseljenik. Jure Prusina, i u svom govoru opisao rad oko stvaranja Odbora i uspostave sloge u koloniji. Poslijo su se redali brojevi programa i pies sa ude5-ce-m Otpravnika poslova FNR Jugoslavije, druga Mirde-t- e Cvorovica i trgovadkog izaslanika druga Mirka Lu-kav- ca. Proslava 20-godlinj- ice BRATSTVA i 28-godiinji-ce njegovog prediastnika RADNICKE C1TAONICE 19. augusta je udruienje Bratstvo proslavilo 20-godiSn- jicu svoga osnutka i 28-godiSnj- icu njegovog pred-Sastni- ka Radnidke ditaontce. Na ovoj proslavi su se ista-kl- e dvije dinjenice koje istidu novi duh u koloniji. Prva, da je ovo bila najveca godiSnja proslava u 28 godina drustva. Ogromna masa naroda je uzcla ude-Sc- a u istoj, kakova se u nijednoj ranJjoj godini nije vidjela. Druga vrlo va2na dinjenica jest da je ove godino na godiSnju proslavu Bratstva dosao, po prvi put u 28 godina, jedan Clan diplomatskog predstavnistva Jugo-slavije, trgovafiki ata§ej Mirko Lukavac, i da su po prvi put u 28 godina do§H predstavnici organizacija Hn'atski Dom i Prekmursko DruStvo. Proslava prosirenja Doma Prekmurskog Druitva 25. nugusta je Prekmursko Drustvo slavilo proSi-ren- je svog Doma. Na banketu su uzeli uCesdn ilanov! Hr'atskog Doma i Bratstva. Dogodilo se je neSto пеобе-kivan- o za same priredjivacc. Broj u6csnika je premaSio svnko njihovo is6ckivanje. U 23 godine svog opstanka nikada jedna priredba u Prekmurskom Drustvu nije dosegla ovakovi opseg. Proslava 28-godiinji- ce Hrvatskog Doma U vidu velikih uspjeha sviju ostalih tlrustava oce-kiva- li smo sa velikim povjerenjem proslavu Hn'atskog Doma, koja se je imala odrzati 21. septcmbra. Za ovu proslavu je vladalo naroCito isfiekivanje, jer su ustaSe i ustaski clementi napravili najprljaviju hajku protiv Нгл-atsko- g Doma prijeteci kroz stampu i preko letaka, £)anovima Hnatskog Doma da ce ih proglasiti komu-nistim- a ako se ne odreknu Doma. IAli su 2ak kod nckih £lanova Doma i nudili im novaca samo da no dodju na priredbu. Organizovali su jedan izlct na imanju jednog Ilercegovcn izvan Montevidea kako bi odvratili 6Ian-stv- o da ne dodje na proslavu. To je stvorilo veci intcres za proslavu. I dogodilo sc je ono Sto sc ove godine sa svima nama dogadja : U svojih 28 godina opstanka Hrvatski Dom nije nikada proslavio svoju godiSnjicu veliJanstvcnijo, sa tolikim brojem udesnika i sa ovako izvr5enim progra- - mom. I ovdje je uspjeh proSao o6ekivanja organizatora. Festival omladine Bratstva 6. oktobra sc je odrzao festival omladine u Monte-video Omladina je izvela savrSeno dramu Arthura Mil- - . lera "Svi su bili moji sinovi". Uspjeh je nadmaSio sva o6ekivanja. Prisustvovao je na festivalu, u Domu Brat-stva, (Slavenskom Domu), Otpravnik poslova FNRJ drug Mir£eta Cvorovid. Dovoljno je ako kazemo da do sada u hlstoriji naSc kolonije nijedna priredba nije dala toliko £istoga pri-ho- da kao ovaj omladinsk! festival Bratstva. Sprema se kuglaski turnir Jugoslavensko poslanstvo u Urugvaju jc darovalo McdjudruStvenom odboru jedan pehar za kuglaSki me-djudruSt- vcni turnir. Igranje 6c poceti 4. novembra i igrati 6c sc naizmjenicc na kuglanama Hn'atskog Doma, Prekmurskog DruStva I Bratstva. Pripreme za ovogodiinji 29. novembra Medjudrustveni odbor priprema veliki festival za 29. novembra ove godine. I ako nasa drustva raspolaiu sa velikim prostorijama, u vidu opec eituacijc smatralo sc je da ni jedna od na5ih prostorija nccc odgovarati ove godine i u cilju toga sc jc iznajmila najveca plcsna dvorana Urugvaja, koja raspolaie za pozornicom — Armenski Dom. Pripreme se vrSe sa velikim oduscvljenjem i na da-m- o sc da 6c uspjeh nadmaSiti sve dosadasnje. Nov! duh provejava kolonijom Novonastala situacija u Starom kraju i opec prilike u svijetu dovele su do velikog poleta u naSoj koloniji. Sloga i bratska ljubav nikada nije vladala kao danas. Na stotine iseljenika koji do sada nijesu pripadali ni-jednoj organizaciji. danas dolaze, ufestvuju na prired-bam- a i uplsuju se kao £lanovi. Mnogi naSi stari drugovi uzimaju ponovno svoja mjesta. Ugled koji danas uiiva Jugoslavia u cijelom svijetu podiie svijest i ponos me-dju svima Jugoslavenima u emigraciji. Male i neznatne grupice otvorenih i prikrivenih ustaHa nilta ne mogu proti svemu ovome. Sporazum izmedju Sovjetskog Saveza i Jugoslavije dao je kao rezultat slogu i bratsku ljubav medju svima iseljenicima bez razlike vjere, narod nosti i polit!6ke ideje. I sada bilo eto bilo, dogodilo se ito se dogodilo ovu slogu nitko vile ne mole da razbije. PETAR KURTIC |
Tags
Comments
Post a Comment for 000334