Jedinstvo, September 07, 1956

              Medjunarodna tribina
VIJETNAM
Medjunarodni sastanak.
koji je nakon decenija hla-dno- g rata inausturirao era
rje-Savanj- a problema za ze-leni- m stolom i pokrenuo
proces popuStanja zategnu-tos- ti
u svijetu — bila je prva
Senevska konferencija (19-5- 1.
godine) o Indokini.
Postoji stanovita kontra-dikcij- a
u cinjenici da je pro
cc's sti&avanja i smirivanja
krenuo poslije te, a i drugih
vrlo vainih medjunarodmh
konferencija, sve Sire i us-pjesn- ije
u ditavora svijetu a
da odluke same konferent 1 1-n-iu.
niti iraaju danas nal-no- g
izgleda da budu n-p-srfd- no
provcdene.
U Xenevi je zakljuft-no- .
da se do 20. jula ove godine
Vijetnam ujedtni na osnuvu
slobodnih opdih izbora u
ditavoj zemlji. Tokom dvije
protekle godine u nekoliko
je navrata prilidno jasno
doslo do izraiaja, da juina
strana taj ugovor ne ieli is-pun- iti.
Ovih dana objavlje-n- a
jc, konadno, i formalna.
sluzbena potvrda Saigona,
da se izbori ne ce odriati.
Poslije 38 paralele u Korejl,
aada I 17 paralela u Vijet-nam- u
postaje za nedogledno
vrijeme stalna granica, koja
dijeli jedan narod na dvije
ncprijnteljskc driave.
Formalno opravdanje od-bijan- ja, juinovijetnamska
vlada nalazi u tvrdnji, da
je ne vezu sporazumi, koje
nije sama potpisala. Taj iz-gov- or,
naravno, nema nika-kv- e
realne osnove, jer je ta-d- a
Francuska vodila rat pro-ti- v
vijetnamskog naroda,
koji so borio za svoje oslo-bodjenj- e,
i "punopravno"
potpisala ugovor za onaj dio
zemljc, koji se do tog dasa
jo5 nalazio pod kontrolom
njene vlasti i trupa. Medju-ti- m, otada je iz Juznog Vi-jetna- mn
istisnuta i Francu-ska,
a novi tutor, Washing-ton,
nalazi vrlo zgodnu for-mul- u, da bi zaobiiao spora- -
zum, koji mu nikada nije
iiao u racun: "Ne moiemo
naturiti suverenoj vladi oba-vez- e,
koje nije sama prihva-tila- ".
Sjeverni Vijetnam zalaze
se danas za provodjenje iz-bora
zbog toga, sto nema
nikakve sumnje tko je u
svom dijelu bolje goepoda-ri- o
i u iiju bl korist oni is-p- ali,
kao i zbog toga, Sto je
ujedinjenje zemlje jedna od
osnovnih teinji i aspiracija
vijetnamskog naroda danas.
Medjutim, vlada u Saigo-nu- ,
koja u2iva ne samo punu
americku podrSku, veS i —
zajedno sa Cang Kaj Sekom
i Sing Man Kijem — obilne
dolarskc pomodi, odbija iz-vrie- nje
sporazuma. Juini
Vijetnam, izgleda, igra ve-o- ma
znacajnu ulogu u glo-balni- m
strateSkim planovi-m- a
Pentagona, koji bi se
vrlo teSko pomirio s gubit-ko- m takvog isturenog upo-ns- ta
na azijskom tlu. S dru-g- e
strane. lako je pretposta- -
vitt da danas, u situaciji
opdeg popuitanja zategnu-tos- ti
u svijetu, nitko ne ce
niti ne mole uzeti na sebe
moralnu odgovornost da oru-ije- m izbori postivanje ie-nevsk- og
sporazuma.
Ipak, vrijeme neospomo
i vrlo odito radi za Ho Si Mi-n- a.
koji vodi napredna na- -
inalnu i socijalnu politiku.
A s daljnjim smirivanjem u
svrretu, koje ovakve "diver- -
prav4an№
Injih naroda
I Vies- -.
READING,
w ' ' ~~4P£ ?
(Specijalno za "Jedinstvo")
Ako pogledamo oko sebe u dalekom tudjem svi-jetu,
svuda cemo pored jugoslavenskih iseljenika nnci
i паби slovadku bradu. Sve do pocetka Drugog svjetskop
rata Slovaci napuStali svoja planinska sela i odlazili
zaradom u daleki svijet, jer rodna zemlja nije
mogla ishraniti. Кабипа se da je samo izmedju dva svjet-sk- a rata preko 200.000 Slovaka emigriralo svoga za-vi6a- ja
u Kanadu, Braziliju, Francusku i Belgiju.
Slovaika je nama, Jugo-slavcnim- a, dvostruko mila i
blLska. Pr'o, zato 5to je
zemlja bratskog slavenskog
naroda, a drugo, Sto se uop- -
ce teSko moze unci takva
slidnost dvije zemlje i dva
naroda, takva istovjetnost
nj ove sudbine, kao Sto su
Hrvatskn i Slovadka. To su
obje zemlje planinskih go-rosta- sa
i plodne Dunavske
ravnice. Hiljadu godina su
vodili borbu protiv istih ug-njeta- 6a — madjarskih i
nustrijskih feudalaca, trpjcli
istu bijedu, Uta stradanja.
jedan od izraza zajed-ЛЈбк- е
sudbine jeste baS i £i-njeni- ca, da su Slovaci i
Hrvati joS do danas rasuJ
po cijelom svijetu, idudi,
kako se knze, "trbuhom
kruhom".
Ovih dana se navrSava 12
godina otkako jc slova£ki
narod ustao u borbu za os- -
lobodjcnje o d nacistickih
na-roda
ispunjavan
Slovadkoj
Takav
Slovadke
dustriji.
proSirenih
dizel-motor- i,
ljevaonicc,
okupatora njihovih slugu strije, ranije
u Slovadkoj, u j proizvodili.
brodovi slovadkog
glasnog Pavelida.
mnogo ljudi. proliveno Komarna
kri. slavu.
boraca dehoslovadkoj
vadka uvijek j ( 1960) u
oslobodjena i cjelo-mad- ih
ugnjetada. I ehoslovafike narod- -
Mnogo Нкјпе u
Slovadke posljednju
oslobodjenja. Ljudi
kalu desilo dudo! Ke-ka- da pokrajina. j
vjedni agrarni
zijenijih industrijskih
nepresuSni izvor
( Jne radne snage koja
mogla kod kuce poslata '
zemlja desetak
godina pretvorila u visoko
razvijenu industrijsku zem- - :ije" mogu t no sprije-- u kojoj danas nedo
.t:. umjetno podriava-- J statAk radne snege. tTrevia, Sto Danas и Slovakoj vise
ti Vijetnara l sKne. morntl тм! orijentacloni znaci tor-d-e
prije Ш knsnij. njvi crkava i itljati krovovi
stanu realnini drvenih ktice.
ta- -
R L.
si
su
za ih
iz
to
ili
A te
to
za
tvmlSki сИтпјасј t svijetle
hale, nova naselja i velike
brane slovack;m rijeka-m- a
Izjcdnadenje i
RIOTING
(Karikatura lUidforda u Mail")
vadke, izraz eko-noms- ke
i politidke ravno-pravnos- ti
dva bratska
— takav cilj poslije
oslobodjenja postavila Ko- -
munistidka partija Cehoslo-vadke- .
Kako taj
zadatak?
Obim industrijske proiz- -
vodnje u porastao
je za deset godina, u pore-djen- ju poslijcdnjom
predratnom 1937. godinom,
za pet puta. porast
uporcditi sa jed-no- m kapitaltstidkom zem-ljo- m na svijetu I U ekonom- -
skom razvitku i
ргл-enstv-o
je teSkoj
U 288 novopodignu-ti- h
i slovadkih
zavoda proizvode se
ma§ine radilice, e-lektr- idne
peci
kuglidni lciaji, najsloieniji
proizvodi мтетспе
i koji se tamo
koji se ni de- - nikada nisu Ri-m- u
nisu razlikovali od zlo-ii- ni iz
Palo je brodogradilista na Dunavu
mno-- vec su stekli ev-g-o
narodne dok uz po-- ropsku
mod sovjetskih Slo-- ! U Drugoj
nije jednom za 195G—
od stranih do-- 1 skladu sa razvitkom
kuPne
se izmjenio pnvreae iov.ickoj ce!
zA go-- i =
dinu od
da se
zaostala
privjesak ra-- j
o- -'
blasti, suvi- -
nije
naci
se za svepa
ne raj 1јн, je
sve
r.o kao je Jul-- 1
da ne--! pd pritlskem ve vitki
zahtiva
Petoljetci
na
Сг5ко S!
T.lobr and
kao pune
je
je
sa
se
ne moze ni
za
ШШШШ fF
_VJ w.
К)хлк)
:i$
_ _ _ .r"rWWJi
ШЛШТ
se industrijalizacija i dalje
nastaviti. Industrijska pro-izvod- nja Slovadke povecat
de u tih pet godina
za procenat u poredje- -
dato in- - i nlii .en HnnnSniim etnniofn.
indu- -
toku
61;5
a protzvounja maiina za
dva puta. Tamo de se do--
T3iti niz elektridnih cen-tral- a,
otpodet de podizanjc
gigantske vodogradnje na
drugoj po velidinl evropskoj
rijeci, Dunavu, koja de spu-ta- ti vodu Dunava za proiz-vodnj- u milijardi kilovata e-lektr- icne energije i za navo- -
dnjavanje hiljada
plodne, suhe zemlje u
Dunavskoj rtiziji. rrva a-tom- ska centrala u republic!
od 150.000 kilovata podidi
ce se ba§ u Slovadkoj.
Godine 1937. u Slovadkoj
je bila samo jedna visoka)
i u
ZAPISI U DIKSILENDU
Jjjj Let.', .4ai u; J t n,i ' Bor-be- "
u eu-- Yoriu je ne-Jat-- но
jultte krajere USA i ш-ptsj- o
tvoje atitte. Prenotimo
Jrjelere tijegottb zjptSA. —
UreJniitve.
Mi&lviL driava Meriland
1 Na pragu Diksija
i Tu, nadonuk amcrtfke prijestol-nic- c.
nalaze se vrata podrufja. koje
i je, isc nego ijedno u SAD, jedin-ten- o
po n-oji- m karakteristikama.
Imena driava: Mcrilcnd, Sjcvcma
1 i Jaina Karoliru, Florida, Alaha-- I
ma, Miiisipi, Tenesi, Virdiinija,
Arkanras, Lujzijana. Diordiija
mopj zavarati. Sve njih £ini jed- -
prom koljenu.
(naziv temelju
pjesme Konfederacije Gradjan-ko- g
nastaniufu Angloiak-wnc- i
mnogo ge-nerac- ia.
Pamuk, siromaltvo
cmaiki problem zapiui
krom£ara zajednkke
titavog kraja.
Poltttka ovdje 'staro'remen-tka- ",
domainska. Ponckoga ugle-dno- g
gradjanina nazivat "Koka-kol- a
scnatorom". oivojilo
drugu po-kraji- nu
Amcrike). "ратиб-ni- h
kongresmena" vezanih $ud-hin- u
najsnainije kulture Diksilen- - Lik nove Slovacke
&ia&2m&8№$E8S!x.
.ггж-јжа- г nz
џ
џ+
put, nas
,
ili i trecem
Diksi na
iz
rata)
"od pra-- e krvi" i
t
tine prema
ostale crte
je
(e
(Pife je
Jug nego
Ima i
za
da . . .
5t
џ
#,
.4 ч
0
n J—lX-- Slfrfu'i4IW 1—
najsiromalnijl
£kola sa 3.000 studenata.
je Slovadkoj
sa 1 stude-nata.
Xa njima studiraju
djeca nekadaSnjih nadnida-r- a
i dobana, koja unaprijed
imaju osigurana pla- -
dena mjesta. rata u
Slovadkoj je bilo svega
kazaliSte. je
stalnih kazaliSta.
Slovaci vise ne idu u tu-dji- nu za hljebom. Naprotiv!
Mnogi poslije —30
godina vradaju natrag, jer
prcporod zemlje iziskuje
svaki par vrijednih ruku.
posljed njih godina u in-dust- riji Slovadke je zapo-slen- o
200.000 novih radnika
— sticajem okolnosti todno
onoliko, koliko je nekada
napustnlo rodnu
XekadaSnji nadnicari su
Kmnlicr nvi mrtalarciiVi eentar. Ordje pndil najvra najmedernija topniea Srednj]
obiyjo
I jerk je drugaciji u Dikt!cnda
Kcnli (Sterna Karolma)
Xbmo ekali ni deset rainuta,
a Ti je iz mta&iog "ureda" iza-Sa- o
vlunik koliba za spavanje.
Preplinuo, go do pojasa. lijcno nas
je odreo a "apattman od 6 do-lar- a:
soba jc mogh da primi kre- -
vet, na fijem se rubu ijedilo, ako se
litjelo pisati za ftalXexa.
"Mardiin mitel" tUjalo je na
ttbicama (dio besplatoog terriia
za goste) najbolji ie i najnirriji
u Kenliju, oa dijelu ceste 301 u
Sjevcrnoj Karolini.
— Rrjtaiiraciju (fete nafi pola
mm nekoliko osebina: u ninru ne-- 1 tnilje nit uputio je Mar- -
ma stranaca лшепкаласа u иш аопасш. tse какха ie.
?k
viie ijednu
12
1.000
Za
10
ja imam svoju kuharicu.
je naglaienim juinjaf-kir- n
akcentom. Saopifenje o
bio je dio tog imati
poslugu znak je gospodstva, ka-Jno- g
Amerikand osim na Jugu, ne
poznajti. Crnu poslugu. naravno.
Pocinjc crna
&m se udje ц Diksi, ta ana
tcma postaje pejsafa: pamudne
plantaie i kukuruzru polp obra-djuj- u
maliom rrni potomci juinih
robova. "Natpisi govorc: '"Ovo jc
rcstauracija za obojene" ili
za Once'. Gradjanima drugog
reda zna se mjesto da bjdc".
Nije to bezboiniflca zcmlja.
n --i
n '
'
Гг-'- , , _ J " J1 ' Ui'llin 4 4 I I I I I 1 1 II I , ! mI '
-- .. r.. - -
. Г1'м ч ,"]
Novo radnUko u Koiicama. Ovo Je ranije bio kra] Slovacke.
se
stotina
ali
zruun
ittoimene
Danas u vi-sok- ih
dobro
Prije
jed-n- o
Danas tamo
12
se 20
svoju gru-du- .
Govorio
kuha-ri- ci
akcenta:
tenia
dio
U
nawelje
Skola
Evrpk
"Ko-na- k
J
''ктШЗШт
vF№W4ilH [даЖ
KlHiUtM
danas visoko kvalifikovani
radnici. Kvalifikacije su
stekli u svojim tvornicama,
u Skolama koje za njih orga-nizuj- u sindikati poslije rad- -
nog vremena. Ni stari, za rad nesposobni ljudi nisu u
bijedi. Penzije izmedju osta-,li- h
prima nekoliko hiljada
starih ljudi, koji nikada ni-su
upladivali penziono osi-guran- je.
Godinjica Slovadkog na- -
rodnog ustanka je postala
narod ni praznik — simbol
novog iivota oslobodjenog
naroda. Svaka godiinjica
donosi sve novije i sve bolje
uspjehe. Ova, 12-t- a godisnji- -
ca je joS radosnija. Po us--
cenju temelja socijalizma.
slovadki organ! narodne
vlasti su dobili jo5 veca
kako bi jo$ bolje
mogli organizovati sve
snage za dalje po-boljava- nje iivota slovad-kog
naroda.
ч§е nema bije-d- e. To je zemlja zdravih
ljudi, koji s stvara-j- u
svoju sadasnjicu i ДО
bolju satrainjicH.
P. Ponjavlc.
(Prag)
Prcma?cn plan
proizvodnjc
Prrma faibenoiii iavjeSta1,
Lji je HjavHen. a Slovadkoj
je plan x prvih i-- t mjewri
eve iodine preniaSea t 1-- 5 pr-eenat- a. a akapna praiavodnja a
via prirrrdnim rrtmmi za 1U pt je vea near a Utem
perinda tredlne.
STRAXA 3
Dadv Times u Vilsonu na pn-mc- r.
imao je danas citat iz Dibhje
umjesto prvog modnika. Tako jc,
kaiu, svakog dana i ne samo u
Vilsonu, nego u vedni juinih
gradova do vol j no velikih da pojc-- .
duju vlastitu Stampu.
Obiljezja driava — da se u nji-ma
valjda slranac bolje snidje —
nisu u nafinu Iivota ili sarohkosti
problema: prijelaz iz Virdiinije u
Karolinu pxepoznaje se po tome.
Sto oa crsti prcstaju bide trake, i
ona se dijeli iutim linijima.
Ta se driava potrudila, da tun-st- e
kraj puta, u rcdonim razma-cim- a,
zabavi i stihovima na he-pi- m
plavim plofiuna: "Prebrzo cei
Hi — nikad ne Je dofi", ' Prcko
35 mila, ka groblju se cila" ili
sltdno. Manje za dobrobit turista,
a viic kao tliku juinog iivota, l'o-vje- k
ovdje nalazi i prvi rucni plug,
otkako ie u SAD. Radni konj nije
u Diksi u tzumrla itvotinja
Sje-em- a Karolina je, kaiu, cvi-fd- e
u juinom vrtu: 59 viJih iko-l- a
i sveufilRta, 6750 Skolskih au-tobu- sa,
kulturni iivot
od svih deset driava pod linijom
Mason — Dikso'n.). Snaina joj je
industrija — 52 poto proizvodnjc
duhana u Amcrict dolazi odavde
Jed in i orkestar u SAD. koga iz-dria- va
op5i budiet — tu je. Pi-to- ml
puto-- i podijeifaju na Scza-no- ve
pejafe i postupak prema
Crncima bolji je nego drugdje na
Jugu, Jto ne mora uvijek mnogo
znafiti. АП projjena naJnica je
u Karolini najniia iako je. indu-strijsko- m
razvoju driac storen
put joJ 1585.. kad je ser Volter
Rali pronaSao tu prvu zeljeznu
rudu u ditavoj Sjevernoj Amcrici.
Driava se pokazala vjcStijom
na drugom polju: sa svojib etiri
milijuna stanovnika ona na godinu
ubire 300 milijuna dolara od go-stij- u, obino putnika u Floridu ili
iz Floride 'odmaraliSta u sc tetiri
sezone".
Dali smo svoj skromni prilog
torn fond a i ujedno na janom
satu primijetili, kako Jug odlu&io
odbia sc, Jto bi ga izjcdnafilo s
Istokom, SAD: za joJ jednu razliku
od New Yorka, ovdje se nikome
ne Jtedi vrijeme, i Ijcti se sat ne
pomie 60 minuta unaprijed. "Ko-m-e
se ho5e" — objasnit e vam
dobroduini ujak Rimes iz "Cme
restauraaje" .— "neka bude sat
bliie smrti. Meni je svejedno".
) po enirlftkim attronomlma,
koji au bill pozvani, da poareduju
u sporu oko granica Sjev. I Jupu
Zabranjcna KP Zapadnc
Njcmackc x
Nedavno xabranjrna Komunl
ntUka partija Zapadne Njema2-k- e
je u poljednje vrijeme bro-Ji- la
oko 80.000 Ona Je
imala 13 dnevnih liMova i 37
nedjeljnih I mjee{nih JaaopUa,
mm ukupnim tlraiom od preko
130.000. Tu je, zatim, i oko 600
lintova koji e icdaju po podu-zrlim- a.
Xorvc.ski parlamcntarci
stipli u SSSR-- u
Lenjingrad — Na poziv Vrbov
nog sovjeta SSSR-- a u Lenjingrad
je nooeilca parlamen-tarn- a
dclegaaja ti sluibeni poijct
Sovjetskom Savezu. Norveikoj
na 6jem se £clu nalazi
pjeSnoj izgradnji, po udvrS- - predijedni. k .. par.lamenta Oskar ... .
ovla-Sdenj- n,
pro-dukti- ne
Slovadka
pjesmom
praile
mjrazvijeniji
lanoa.
doputovala
de-legad-ji,
srdaan doek Sa {lanovima nor--
veilcog parlamenta doputovala je
i grupa norveikih novinara.
Pomoc cchoslovackih
rudara obilcljima
nastradalih
Prag. — Cehotloralki s+ndkat
rudara uputio je bdgt}tfcem save-zu
rwkra 2V0.OO0 bdgjkih fra-aa- ka
u me pemeS ebketjima po-6trad- Kh
u te#kj katarefi a md-члк- а
Marsiftelu
Xcsluzl)cni trffovinski
iporazum Kinc i
Japana
Tokio. — Jedna japaatfai acitu-Зкп- л
tfpavmtka liefapaoiya. коа
e waa peepovoee Pnana. za
kljafinaia ayntura Јарад 6r sevo-ar-;
o NR Kjnu vunene proizvode,
satove, mTkroskope. окаТЈе ♦ rxzne
strojci-- e o rair.cn j za £.to. razne
1 rrascotj drc?