Jedinstvo, December 28, 1956

              PVIS MeOliI cZ aMnONsTtEvVeIDnEAa proslava 29. JEDNO MISLJENJE 0
KANADSKIM POLITICKIM novembra u Urugvaju PARTIJAMA
Monto ideo
Proslava 29. novembra ove go-din- e
ostati de u analima juguslavcn-sk- e
kolonije a Urugvaju zapisana
zlatnim slovima.
Nikada, od dolaska prvih Jugo-slaven- a
u ovu zemlju, nijc toliko
naicga naroda udestrovalo u pro-sla- vi
dana svoje domovine niti ga
se )c ikada toliko naflo na okupu
u isto vrijeme i na istom mjestu.
ProsIa-- u jc organizovao Medju-druirv'c-ni
odbor jugoslavcnske ko-lonije
u Urugvaju.
Priprcmni akti za vcliku
priredbu
Kao prvi akt McdjudruJtvcni-Odbor- ,
kojega safinjavaju Hrvatskt
dom, Slovcnsko prckmursko dru$-tv- .
i Jugoslavensko bratstvo, $a su-radnj- om
folklorne grupc "Nata
tamburica", izdao je lijcpo uiedje-n- u
rcviju, koja je na Siroko podi-jeljen- a
u koloniji.
U nedjclju, 25. novembra, na
radio satu Hrvatskog doma podinje
stvarno proslava naJeg narodnog
blagdana.
U srijedu, 28. novembra, u 9 i J
pol sati na vedcr, McdjudruJtvcni
Odbor daje svedanu akademiju koja
se prcnosi na kratkom i dugadkom
valu preko stanice Radio Amerika
kroz cijclu Juznu Ameriku.
U dctvrtak, 29. novembra, u 12
i pol sati, preko urugvajske drfav-n- e
sluibene radio-stanic- e, prcnose
se jugoslavcnske nirodne melodije
i pjesme.
Isti dan, u 7 sati po poJnc, naia
kolonija postavlja krunu cvijeca
pred spomenik generala Artigasa,
oslobodioca Urugvaja.
Urugvajska osnovna Skola broj
9, koja nosi ime "Jugoslavia" pri-redjuj- e,
istog dana svedanu akade-miju
u podast Jugoslavije, uz uW-d- e
gospodina Otpravnika poslova
FNR Jugoslavije Cvorovida i pred-sjednik- a
Medjudrultvenoga Odbo-r- a
Jure Prusine.
Istu edcr Otpravnik poslova
FNR Jugoslavije, drug Mirdcta
Cvorovid. dajc svedani prijem -- i
Iun£ urugsajskim drlavnim vlasti-ma- ,
predstavnicima sviju prijatclj-ikj- h
driava i javnim licima Urug-vaja,
koji jc iivanrcdno uspio.
U subotu, 1. decembra, radio sat
Slavenskog sasrza posveduje cijelu
svoju emisiju Jugoslaviji i njenom
narodnom prazniku.
Velika priredba prvog; decembra
U subotu, 1. decembra u 7 sati
po podne Otpravnik poslova FNRJ
drug Cvorovii i gospodja daju
prijem koloniji i caste istu sa za-kusko- m
do 9 sati.
U 9 sati pofinje 2abava organ!-zovan- a
po McdjudruStvcnom odbo-r- u
jugoslas enske kolonije u Urug-vaju.
Nepregledno mnoitvo naSih ise-Ijcni- ka
je stiglo sa svih strana
Monies idea i okolice. Ljudi i icne
koji se po 20 i vise godina nisu
sidili sretaju se i sa zagrljajima se
pozdrasljaju. Dio jc to divan i dir--
ZABILJEZENO
Ljubutki. — Scljaci iz ovoga
kraja — sada IjobuSka komuna —
zaJosoljni su xise nego obidno, na-rodi- to
davandHje. Duhan nije raj-bolj- e
ponto zbog vle. ati jc 2Mo
odlidnc kvalitcte.
— Zt jc kao suho zkto". Ne
pamti sc da jc take debar bto za
postjednjih dvadeet, trideset go-di- m
— rede nam jedan mjeJtamn.
Xcispunjcno proro-canstv- o
I loza, koja se ovdjc gaju dobre
je rodila. Mnogo bole nego Jto su
strudnjaci predvidjalL pi su za-dru- ge
u vedini ludajcra berba ne
spremne docckale. Novi podrum
kipacitcta 120 ragona, kojema sa
2li glasovi proricali da e prvoj go-di-nt
ne de potpuno biti iskorisen.
jer je navodno "prcdimenzioniran,
nije mogao da prima ni polovica
groidja Sto su seljad naddt
Jjiv pnzor NeSto Sto s ne moie
nikada zaboraviti.
Zabava podinje sa pjevanjem u-rugvaj- ske
i jugoslavenske himne,
koje je krasno otpjevao rajeSoviti
zbor Slosenskog prekmurskog dru-Jtv- a,
uz pratnju grupc "NaSa tam-burica".
Potom uzima rijed predsjednik
MedjudruJtvenog odbora gosp.
Jure Prusina i izmedju ostaloga
kale:
"Svi narodi Jugoslavije, Srbi,
Нгл-at- i, Slovend, Makedonci i
Crnogorci slave 29. novembra kao
svoj najveci praznik, jer su toga
dana 19-43- . godine, u punom toku
oslobodiladkog rata, postavljeni te-me- lji
na kojima jc borbom, zrtva-n- u
i radom sagradjena nova Jugo-slavia."
— "Zelim samo naglasiti
da su rezultati historijskog zasjeda-nj- a
u Jajcu i uopde rezultati borbe
naroda Jugoslavije za oslobodjenjc
i nczavisnost, kao i njihovih napora
za izgradnju svoje zemlje, tako vc-li- ki
i oditi da ih danas priznaju i
oni koji su ranije sumnjali u njih, j to jc naibolje vidi po medjuna- -
rodnom poloiaju naic zemlje, koja
je svojom nczavisnom politikom i
borbom za mir i ravnopravne odno- -
se sviju naroda, stckla eliki uglcd
u Ujcdinjcnim nacijama i uopde u
svijetu."
"Mi, jugoslavenski iscljenici u
Urugvaju, dulni smo da priznamo
i poitujemo 2rtve naSe brace i one
rezultatc koje su oni postigh u bor-b- i
za nacionalnu nczavisnost i za
ckonomski i socijalni razvitak svoje
zemlje."
'NaSa domovina ne trazi od nas
nikakvih materijalnih irtava лес
[samo naJu ljubav, osjecaj i moralnu
podrslcu, kao Jto je ova velicanstve-na
proslava 29. novembra . . ."
"Ovom prilikom mogu sa zadovolj-stvo- m
tcii da je McdjudruJtvcni
odbor, kojega sa6"njavaju tri naJa
iseljcnicka druJta, koja sakupljaju
gotovo ssm naJu koloniju u Urug-vaju,
postigao znaajne rezultatc u
kultumoj i socijalnoj aktis-nosti.- "
"McdjudruJ'tveni odbor ncma
nikakav politickt karakter, niti se
bavi bilo kakvom politikom, xei
mu je jedini zadatak da povezuje
i organizira socijalne i kultume
priredbc u najoj koloniji. U tome
je u ovo kratko vrijeme svoga rada,
postigao dosta uspjeha i ucinio je
da su u glavnom nestali oni nespo-razu- mi
koji su Jtetili intcresima
cijele na?e kolonije."
Poslije njega je uzeo t",ci drug
Otpravnik poslova FNRJ Mircta
Corovif koji je u svom go-or- u
naglasio potrcbu slogc u naSoj ko-loniji
i uspjehe postignute po Me-djudruSts-en- om
odboru fetitasSi
nam svima na naSem radu.
Zatim se je preJlo na izvodjenje
umjctni4"kog dijela programa.
Najprije je iziJla na pozomicu
tamburaslca grupa "Bratstva" koja
je, uz oduicsljeno odobravanje pu-blik- e.
odsvirala nekoliko jugosla-renski- h
narodnih kola.
Poslije su nasrupila djeca "Drat-stva- "
koja su odigrala narodna kola
U ZAPADNOJ
I kad sc ncdavno. poslije neko-liko
suJnih mfeseci, u Qstm bcz-vodno-m
kraju, uz stralau grmlja-чиг- а,
prolto prvi pljttsak, ljudi su
zados44fno trljali ruke.
— Prazne datrajc i pejBa ponov-no
sa se na pun ili. Nestalo jc rva-kodaevn- og
pfesadenfa do vode.
Mekar zrak omogudit de i po-slfcdn- ju
obradu dahana, listanje i
pakevanje, prije nego Ito ode na
"rag", kako ovdje mfcJtani nazi-xi'f- a
prodaju dahana.
Podet de tada da radi i Ferrnen-tadf- a,
pos4tje rata podignata. koja
de nckoHko rojcvrd pei1javati 400
do 500 Ijadi kef! trale роЧа № su
Dedovoljno tkoris4M — prida nam
jedan mfeStanin.
Kad se proda dahan, trgovine,
kote su sada prazne. bit de punije,
a u Lavanama ne de btti slobodnog
mjesta. I vina de sc ranogo rise
popiri, i tadnjara de bit! rise.
' Zajecarka '. 'Sirota", "Diefja
igra", ' Selancica" i "U basciu
Napomenut I'cmo da su djcc'jta igni
odigrala djeca ispod 5 godma
U nastavku jc omladina bratsMa
data urugs-ajsk- i htstonjski baletni
komad "Rosalinda".
Iza toga dolazi na red omladina
Hrvatskog doma koja u izvanred-no- m
stilu odigrava "Hr-atsk- o Se-Ijacl- co
Kolo" i "Makedonsko Ko-lo- ".
Sa svakim broj em se pencasa
odusevljenje publike.
Slijcdi pjevacki zbor Slos-ensko- g
prekmurskog druJtva, pod ruko-vodstvo- m
go$p. Isana Scruge, uz
muziclcu pratnju folklorne grupc
"Naia tamburica", pjeva lovensku
pjesmu "Kje so moje roiicc".
Gdica Ester Seruga, uz pratnju
muJkog кл-artet- a, pjeva 'Gor icz
izaro". Ponovno zbor Slovcnskog
prekmurskog druitva pjeva "PriJIa
bo pomlad". zatim tenor gosp. An-ton
Svicarevid pozrutu narodnu
pjesmu "NiSta me ne bole".
Konaciio "Naia tamburica"' uz
suradnju zbora Slovcnskog prek-murskog
druJtva, izsodi muzicki
komad "Proljetno Jutro" sastasljen
od izabranih melodija jugoslaven-ski- h
kompozitora Vinka Vodopivca
i Vatroslava Lislnskoga. Orkesta-dj- u
i izbor me!oJija je napravio
dircktor "NaSe tamburicc" gosp.
Viktor Klinger.
Po zavrjctku umjetniclcog dijela
programa jc uzeo пјес" Dr. Rikardo
Caritat, predsjednik urugvajskog
Instiruta za djecu-invalid- e, koji je
pozdravio jugoslavensku koloniju i
duboko se zahvalio na naScm gestu
da fisti piihod natc priredbc pre-dam- o
Institutu za djecu-invalid- e
Urugvaja.
Slijcdio je pies i zabava do jutra,
zavriivSi se ssc u najboljcm redu.
Zakljudak
fedjudruJtseni odbor jugosla-venske
kolonije u Urugvaju, orga-nizato- r
proslave, je rijeJio da sav
ihti prihod sviju priredaba u toku
proslave ide u korist urugajske
djece-inyalid- a za koje je sada kam-panj- a
u punom jeku.
Nj{ j;cst je naiSao na potpuno
odobravanje kolonije i cijeloga u-rugvajsk- oga
naroda. I sama Stampa,
kao t radio-s- t anice, su pohvalno
pisali { govorili o naSem radu i o
naSoj narodnoj proslavi.
Na na?u glavnu zabas-- u je dosao
dircktor i svi ucitelji Skole "Jugo-slavija- "
i ostali su zadivljeni izvo-djenje- m
naSeg programa i sa na-Si- m
radom.
U koloniji se sada stalntf vode
razgovori o ogromnom uspjehu
proslave i o vrijednosti postignute
sloge u koloniji preko MedjudruJ
tvcnog odbora.
Nal rad ce da proslijedi i dalje,
u istom pravcu, za dobrobit kolo-nije
i naSe stare domovine FNR
Jugoslavije.
Za McdjudruStveni odbor jugo-slavenske
kolonije u Urugvaju:
Jure ртиипл, predsjednik,
GezA KdoU, tajnik,
Ггјпјо Sibantk. blagajnik.
HERCEGOVIXI
Ali iza popis-eno- g rina i tudnjava
zhog ггисе krvi, krije se ovdje
mnogo Stolta novo.
Jedna dilcma
— Sacu za prekriaje — iuie
nam predsjednik opdtne — nije
doila gotovo nijedna prijava zbog
2adriavanja djece dx ne idu a
Skoiu. Sada dete rijctko nadi seo-sk- u
kudu bcz {tcdnfaka. Mladicl su
skinult sakneno odijcSu, jer dje-rojk- e
rise ne de da gtedaju rnemke
bcz kamgarna, a mood djeroike
bcz najkxia". Scoske kude su urrd-ntj- e.
Mnegi scljaci su podigU i
nore kude. I svieto se arodi. Sra
sela porezana su putovkna. Ore
godine seljad su za samodoprinos
odredili 5в гпШјипа dinara. I jd
neito — dodao je predsjednilc —
posljednih nekoliko godina u Lju
bclkoj opdlni Irapljeno je oko SO0
bidlda--
Ljud koj zVe od
I'orattt cijena teiko poRadja pnzionirr. koji dobitaju мшо $40.00 n]eno — mnogima je to tuv duhodak. Vlada razbacuje џл
1чко1та. all u porno odbija jraseati prnzijr. I' Torontu "welfare
department" aopcata da je seliki brui penzioniraca zatraiio pomof
od frradal- - up rave.
"Radio krvava
Evropa"
To je novo ime "Radio
Slobodna Evropa" u Min-hen- u, Zap. Njemacka. Ta.
ko ga je nazvao zapadno-njemac-ki list "Freie
Vorl" u vezi madjarskih
dogadjaja.
"Radio Slobodna Evro-pa"
financiraju americki
financijski magnati, koji
doprinose 10 milijuna do-la- ra godisnje.
Pad francuskib
socijalista
Konferencijn francuskih
socijalista cdr2ana u Parizu
odobrila je sa 3.247 jjlasova
protiv 270 politiku Molleto-v- e
vlade, uklju£iv napadaj
na Egipat.
Gospii. — Lika je zdrav kraj.
U njoj ima vclikih Sunu, istog
zraka, mlijcka i krompira. U li-ki- m
brdima radjaju se zdravi i
krepki ljudi. Mnogi dolivljaju du-bok- u
starost, a da ih glava ne za-bol- i.
Najstarija iena na Krbaskom
Polju, 103-godiJn- ja Soka Knefesii.
Prije tri godine umro je poznati
atlcta svjetskog glasa Marijan Ma-tijev- W
— "junak iz Like". On je
za svoj rodni kraj csto govorio:
"Ja se rodih gdjc se rdja sije, a
junaci ntfu!" Ovaj liflci sin bio je
zaista junak. Njegovoj snazi divilo
se po raznim krajemima s ijeta. Po-6etko- m
osog vijeka mnoge atlete su
pokleknule pod Marijanovim sti-sko- m.
U cvijetu soje mladosti on
je bio nesalomljiv, jak i okretan.
Prilikom njegovih %elikih turneja
po Juinoj i Sjcvernoj Amerid, ta-mnS- nji
listovi su pisali o njemu kao
o nekom natprirodnom bicu. Ame-rikan-ci
su ga proglasili "Modemim
Samonom i "Drugim Hcrku-lom- "
"NTcw York Times" pisao je
~da jc Marijan Matijevii cvropski
herkule. lirio u doba starih He-lena,
on bi bcz sumnje bio pobjed- -
Tra£edi primjere za potvrda teze
o Ijepkm i bogatijem iis-otu- , natli
smo se pred dilemom: nema li u
svema tome ito nam je predsfednik
naveo i neceg negativneg. Nije li
sve to dokaa da seljad bjeie od
zemlje i da sve Sto zarade treJe na
sebe?
Dilcma jc ostala nerazjasajena.
Todan i dekamentiran odgevor je
izostao. Nkko ovdje ne rodi sta-tist&- u.
kofa bi dokazala jedno ffi
drugo. Odgorara se manjeriSe na
©snort utisaka. Pa ipak, predsjed-nik
nam je s irrjesnom sigarnesdu
odgOTorio. da protzvodnja ix godi-ne
u godinu raste, i to uglavnom
skuptfih kukara, dok se proirrod-nj- a
kokuruza smanjuje. Ljudi rado
prihradaju agrotehnidku pomod
koju im zadrugx Ш opdina pruia.
Tu I tas oni krde kaoenjar ! oti-ma- ;u
zemlju i tu 1 tamo se pore- -
Porast industrijskih
nesreca
ProSle Kodine u provinciji
Ontario jo zabiljezcno 23.-18- 3 slufaja tczih industrij-ski- h
nesroda, s a. o p c a v a
Workmen's Compensation
Board of Ontario.
Broj industrijskih nesreca
u 1936. je za 15 posto veci
nepo 1955. Samo do konca
mjeseca oktobra bilo je 22.-36- 8 nesretnlh sluCajeva.
Porast industrijskih nesre-ca
je u glavnom rezultat u-brza- vanja radnop procesa,
nnime tjeranja radnika da
proizvedu sto vi5e za istu
platu.
kraju gdje Vdja sije, junaci nicu'
U kanadokoj privrcdi je da-na
upoolena 1,317.000 lena. Od
Hvakih pet uposlenih ooba dsije
ftu iene.
nik Olimpijade". Tada najautori-tativnij- e
amerifko atletsko dru{-tv- o
"Chicago Athletic Commission"
proglasio ga je "najjadim Л)Је-ko- m
na svijetu". Pored mnogih
odlikovanja koje je dobio u raznim
krajevima svijeta Prezidijum Na-rodn- e
skupJtine FNRJ odlikovao ga
je za zasluge исшјепе naiim naro-dim- a
za vrijeme svoga dugogodil-njc- g
djelovanja Ordcnom zasluga
za narod drugog reda.
Iz Like ima joS mnogo neznanih
junaka, koji nisu pokazivali svoju
snagu pred publikom, vet! je tro-Si- li
na najteiim fiziclcim radovima,
Jirom svijeta. Nadaleko su poznati
Iiclci mineri. Najbrojniji su iz oko-lin- e
Brinja. Uc"cstsovali su u pro-bijanj- u
gotovo svih veih tunela u
Evropi i Amerid. Dilo ih je u Sim-plon- u
i Vranduku . . .
I nakon teikog fiziclcog rada,
obicaj je u os-o- m kraju, da se rad-ni- ci
takmie u jednoj vrlo korisnoj
"narodnoj sportskoj disciplini" —
bacanju kamena s ramena. To se
moie vidjeti gotovo svakog dana i
na gradiliitima u Gospifu. Takva
dava broj dekota loze.
Ali koKko je nose zemlje "osvo-jeno- ~
i kohko je dekota loze posa-djen- o
— nismo dobili odgevor.
Ljadima iz oveg kraja aa
nije jedini izvor prihoda. 'Pozati
su oni kao pedaioari zidari. koje
dete sasresti na gotovo svakora gra-(ШШ- и
naSe zemlje, I jeS nefto:
redgodinima reKki broj setfaka iz
oveg kamen jara poslije berbe grei-dj- a
i dahana odlazi a Voivedtna
na berba kakuraza, gdjc za sxakSi
dcret ubranth redera azimaju za
sebe desetL
Daljnjc pcrjjpcktivc
A kako je sa daljnjtm izgledtma
poljoprivrede u ovom kraju?
Dahan, loza i porrtlarstro, koje t
1 te tek sad pocelo da se ramja.
prespektfra su oroga kraja. Posljed-- j
njih godina relild broj seljaka, na-- ,
I rodito u sdisia i zascocuna pored I
U Casopisu "Saturday
Xight" Stampan je б!апак o
kanadskim politifikim parti-jam- a
iz pera J. H. Stewart
Reid. U б!апки se govori o
liberalnoj partiji, konzer'a-tivno- j
partiji, socijalkredit
partiji i CCF. Pisac tvrdi da
medju njima ncma osnovnih
razlika, i glavni im je cilj da
se dokopaju vlasti.
Pisac zapodinje svoje iz-laga- nje
sa tvrdnjom, da iz-medju
liberala i konzervati-vac- a
nema principijelne raz-lik- e.
U stvari, kaze on, te
partijo ni nemaju nikakvih
principa.
On zatim dolazi do zaklju-бк- а
da u Kanadi nema par-tij-e
u smislu klasidne defini-cij- e da je politifika partija
"tijelo ljudi koji se slazu o
ispravnosti izvjesnih politi5-ki- h
uvjerenja."
Konzcrvativac Sir John A.
Macdonald je prvi razvio
tezu da politiSka partija nije
a
niSta drugo ve6 "jednostav-n- o
dru§tvo ljudi 6ija je svrha
osvajanje i drianje vlasti."
Xju je dnlje razvio libcralni
vodjn Mackenzie Kinp, a
poslije su je prisvojili i.Hderi
CCF i socijalkredit partije.
Za CCF pisac kaze da jc
u poCetku imala "jasnu filo-zofi- ju
(pog-led- e na svijet i
dru§tvo) I odredjen pro-gram",
ali danas onn pred-stavl- ja "mlitavo malo druS-tvan- co politikanata." Na
svojoj posljednjoj konven-ci-ji
CCF je odbacila socija- -
takmiccnja ccsto sc odriavaju i me
dju cobanima na prostranim liclcim
painjacima. Dacanje kamena s ra-mena
u Udbini je tradicionalno.
Odrzava se ved vise od dva vijeka.
u novembru svake godine, u spo-me- n
kad su 1710. god. Udbinjani
bili potjerali kamenjem iinovnikc
"Carske komore", koji su bili dosu
u Liku nakon izgona Turaka. Go
dine 1724. do5H su na takmidenje
i turski podanici iz Bosne. Htjedo-i- e
nadbaciti Krbavdane. Sve ih je
pobjed io hYki junak Ivcta Ruka-vin- a
iz Karlobaga.
Danas daleko baca kamen i 23-godit- nji
mladid Is-a- n TomaJoid iz
sela Malo Го1је kraj Peru$ia. On
kamenje upotrcbljava i za druge
"discipline". Grize ga svojim neo-bidn- o
jakim zubima kao dvopek.
Osim toga lomi ga Sakom i dozvo-Ijav-a
da mu ga drugi razbijaju na
prsima i glavi. Ne zado4)ljas-- a se
samo kamenjem ved grize i zilcte,
gvoidjc, gramafonske plode — po-dii- e
s-eli-kc
terete, savija gvozdene
polugc itd. Prije ds--a mjeseca je
podeo nastupati pred publikom.
Ved je odriao nekoliko predstava
rijeka. podeo se baviti sadnjom po-vrd- a,
koje ovdje veoma rano doz
rijes-- a pa se zato skapo prodaje.
Ali, taj prbces preerijentadje naj-dcid- e
se odrifa mimo zadrujH- -
— Eto, na primfer — rede nam
predsjednik ©pdine, — udru2to se
deset domafinstara, карДо motor
za navodnfavanje i organiztfak)
piantalu za porrde. Dek oni to
rade, a apravama zadraga se ras-pravl- fa
o anapredfenf pejepri-rrede- .
Komana je podazeta prre mfcre
da pemogne ovaj proces preerijen-tadje
Izgradjafu se
ktnaH xx navodnfaranje oko 600
hektara zemlje. Tralen je i krediti
za obno-- u karula. kojima se naro--
( dnjira oko J.600 hckura, a lcoi
su izradjeni jol za rrijerae Austrije
Prjprema se i program za naroJ
njaranje srfli porrfina gdje je to
„vage" i pecalhe
STRAXA 3
Hsti6ki program poznat pod
imenom "Regina Manifesto"
i danas vjeruje da "socijali-za- m mora postojat zajedno
sa izmjenjenom formom ka-pitalizm- a."
Socijalkrediteri takodjer
nemaju odredjenog politid-ko-g
programa, ali Albert!
su ipak dali "poStenu upra-vu- "
Vodje socijalkreditera
u Britanskoj Kolumbiji fiu
"politi6ki cirkusanti" i cjrio
se na vlasti zahvaljujudi sa-mo
"potresnom intclektual-.no- m siromaStvu opozicije".
Pisac konstantira da jc
bezidejnost i bezprincipjel-nos- t
politi6kih partija jedan
razloj? za ravnoduSnost na-roda
prema ро1Шбкот zivo-tu- .
Debata oko plinovoda
proSlog Ijeta je pokazala da
da je narod zaintcresiran u
osnovna pitanja. Politiika
partija koja ieli dobiti po-drS- ku naroda mora se ozbilj-n- o
pozabavit pitanjem pore-z- a
i socijalne
zaStitc.
Reid гак1јибије sa tim da
je Kanadi potrebna partijn
"sa idejama" koje ode !a
promjeni. Drugim rijc6imn,
potrebna je jedna nova po-litii- ka sila koja 6c zemlju
povesti drugim putem.
Reid ipak ne vidi te silc.
Nama se pak 5ini da se ta
sila ved poceln pojavljivati
na pozornici u vidu savcza
radnidkih i farmerskih orga-nizacij- a.
U se
preizrodada.
poveennjem
po lidkim mj est ima. Kad bi ovaj
scljadki mladid disciplinovao svoju
siros-- u snagu i sistcmatski trcnirao,
pod paskom nckog atlctskog strud-njak- a
— kako se tvrdi — mogao
bi, po svoj prilid, postati drugi
"Junak iz Like".
. WETAC.
Prvi Afrikanac doktor
IieogradskoK univcrzitcta
Za doktora Bccjgradskog univcr-zitcta
promovisan je ovih dana
mladi Volt Amaizo iz Togolanda u
Zapadnoj Africi. On je prvi Afri-kanac
koji je doktorirao na Deo-gradsko- m
univcrzitctu. Pred komi-sijo- m
Ekonomskog fakultcta on je
ncdavno obranio svoju doktorsku
disertaciju: "Problcmi poljopri-vrede
i zadrugarstva %l nekim afrid-ki- m
zemljama (Tropska Afrika i
Kongo) sa osvrtom na poljopri-vrcd- u
FNRJ."
Foli Amaizo je svoj doktorski
rad obranio na sasvim korcktnom
srpsko-hn'atsko- m jeziku. Nal jczik
naudio je drugujudi sa svojim mno-gobrojni-m
poznanidma u Bcogra-du- .
Kada je po zavrjctku stadija u
Francuskoj delao u jesen 19-1- .
godine, nijc znao nijedna nati
rijed.
Za neki dan Amaizo polazi na
pat u svoju daleku demovina. Po-red
dektorske tkale nesi sa sobom
i mnege lijepe uspomene na ljude
koje je upoznao i diRt koje je pro-se
© a naJoj zemlji.
megadp.
Prije dvqe godine podignat je
a kamenfaru veWci plantaim rino-gra- d,
kefi de idade ged;ne dtu prvo
greidje. Na natjedafu de se uskoro
traiki kredit za izgradefu jet jed-ae- g
ptantaineg rtnograda.
OtHti smo iz Ljubufteg s avje-renje- m, da sa ljudi ovdje sagtcdali
svoje megudnosti. resad jedinoj
"ragf — prodaji dahana dedat de
ljudi jo drfje — loza (ona je za
sada bila samo esputna) i porrtlar-stro,
koje se ordje iz godine u go-dinu
$re rise razrija,
5. VVJ1CA.