000421 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
v -;-- .-~ т~тт0&т+т тттт.жлх . +-тжт~т-ж+0- т~.т. m ш-+жшж&.+- Жј ~-&- A IVew Year Message To Frж$ iends Of Peace "l% % As ue enter the sear 1957 tie can be thankful that 8 da's leader in --170, Mr. Pearson, says this "increases the and the banning of nuclear weapons. Our Congress will % years of zealous struggle for peace has brought us thus far danger of war". The Rev. Billy Graham told a Toronto work might and main for this. After the lessons of 1956 this % % without any major conflict. We have also done our share audience that the American bombers on our northern bases is the best netc year's resolution any of us can make. in stopping various small wars and preventing others. A I-tho-ugh "keep their engines running in readiness tuenty four hours Let us fortify and inspire oursches with faith in the we can take comfort in uhat has been done ue cannot a day". It is a dangerous illusion to believe that in these tightness of our cause and by increased peace activity earn imagine that the present state of affairs is any guarantee of conditions uc can afford to lessen our efforts for peace. for ourselves and our children, and grandchildren a peace. The Chinese have a proverb nhich says '"Listen to In the coming year we can achieve notable advance HAPPY SEW YBAR. uhat Imfenwesawyaatcnhd cwaaretcfhullwyhawt htahteyisdboe"i.ng done today, uc taorwe arddesmathnedignogal noefgopteiaactieo.n It inisstteraude othfatfigmhteinnge;vepreyawcheefurel Dr. JamesCaGn.adEianntiicoPtte,ace A cannot believe that peace is secure. The armies of Europe co-existen- ce is becoming the most talked of policy in the Chairman. are being equipped uith atom bombs, big and small. Cana~ world. We knou that peoples cicr where want disarmament Congress. Ш ил?——. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 100 (722) Nehru pozi uspostavi JAWAIIAIILAI. XrilltU Nehru je protiv "hladnog rata" i vojnih saveza Indijski premijor Nehru j pozvao drzave svijeta da i na- - cija rato i vojnih saveza. Nehru je to rekao na 1.000 u Yorku. na posjeta i pred odla-za- k u Kanadu. saopcio je na za na Hampu u da je FNRJ Tito poziv USA da posjeti Sjed. Datum posjete joJ je Kazao da svrha Titova posjeta Dria-am- a "moze da U.t u "novim su jenici posti-g- li da osnuju Mna hiljade U Kanadu doselilo TORONTO. Fill DECEMBER 28. 195G treba biti u 55a vrijeme svog boravka u Ottawi indijski Nehru je pozvao Kanadu da odnose sa NR Kinom. On je tako-dje- r Kine u UN. na pitanja novinara na za Stampu u Ottawi 23. Nehru je kazao, da se bez Kine ne moze rije§iti niti jedan u Istoc-no- j Aziji. Nehru je rekao da postoji samo jedna Kina, ali postoje dvije kineske vlade, jedna u druga na Formozi (Tajvanu). Ali tko po-gle- da tin tnnpu vidjet ce da "vlada" na Formozi u Kina je ogromna zemlja sa vladom. Pa soje sporove nesuglasice ipak u UN Kinu rjesnvaju u predstavlja "vlada" sa For-erganizne- iji moze. Sve zemlje umjesto "hladnih va" ne-sluzben- om sastanku delegatn Generalne skup§ti-n- e UN New svr-setk- u svog Sjedinj?-ni- m Driavama konferenciji Beogradu. predsjednik predsjednika Eisenhowera Drzave. nije odredjen. Drasktvi6 Sjcdi-njeni- m potlije-ratni- m god da je vlada u stvar-n- i zemlje, ali ipak Drzave i jos neke zemlje da s njom odnose. "Ali ja ne sum-nja- m da ce so prije ili kas-nij- e morati stvarne rekao je je rekao ekog da su takva Rranko i , do-bi- o DAY, 1 Titova posje-ta sa Istonoj Evropi znaci sa stoga Tur-- occku Titov dvaju krivo drzava.' U. ne radi se tu o je protiv za pe: je da je Jtampe je amerW-- driavni sekretar John ki poziv Titu povezan sa na svojoj u Isto5-- za Evrepe ili u na straai 4) za "Globe and clanku o kako mnogi vlastita koja je u spada nimalo Nehru. Saveza. u jednog Koliko je uspje lo da postanu trgovci mi ne ali mo sigurni da ogromna vecina za od su u is torn a. Kanad da odnose Kinorn Narodna Republika primljena organizaciju Ujedinjenih nacija dvodnevnog premijer uspostavi normalne diplomatske Odgovarajuci konferenciji problem Pekingu, proSlost. organizneiji argumentima Ujedinjenih priznaju Pekingu Sjedinjene normalne priznati 6injenice", On je kazao, da je Kina mocna drzava tie mo-ze koji knzu da bi Kine u UN stra-nu- " u toj Nehru je da je Kina bila u ili nje. je vrlo laskavo go-vor- io o Kanadl izrazio ze-Ij- u za Indije. Nehru je ukazao na veli nn ropstva a svi narodi tih ju bore se da slobodu. To jo od u Nehru je stigao u Ottawu iz Sjed. jo sa a iz Ottawe je u Lon-don, je Edena. Oko Titova posjeta USA Predstavnik iugoslaven- - ministarstva vanjskih tumacenja "pre-poslov- a Draskovic rasudna" "nekostruktiv- - Povezivanje dogadjajima povezivanje Jugoslavije vladc U Siriji je 47 lica pod da su nasilno svrgnuce u torn dijelu svi- - vlade. U jeta. je se kaze da iza zavjere stoje Draskovicevo i Nama se cini. da sjja Je finan- - Predkonvencije 11б- - ne nih miSljenja izmedju Washingtonu shva-poglavi- ca Jer istovremeno zapadne Itam-istupi- o ame-padn- e do-- Foster Dulles po-gadjaji- ma zemljama konferenciji ne odnosima izme- - Stamp u AYashingtenu ne-dj- u Jugoslavije Sovjetskog Vecina ipak mora da radi drugoga Mail" jednozn Kanadjanima in-dustrtj-ska trgovacka uposluju ccdinama Kina primanje decem-br- a, stabilnom gospodar odbijaju uspostave Draskovic amcri6kim Draskovic komentara cinjenica po-duze- ca, vise milijuna ljudi. njih jalci i tnozemo drugoga. iivi prodaje с!пе snage. Oni pclozaju kao veci-na narod us zagovarao dalje i biti ignorisana. Odgova-rajuci onima primanje po-ja6a- lo "komunistidku medjunarodnoj organizaciji, rekao jaka UN izvan Nehru i zblizenjc nje i tlva kontinenata postignu velikog znacenja sada§-nj- oj medjunarodnoj situa-cij- i. Driavama, gdjo razgovarao predsjedni-ko- m Eisenhowerom, otputovao gdje sastao Zavjcra protiv sirijskc uhapseno optuzbom pripremali planovima sadasnje optuinici Razumljivo ogradjivanje. Rritanija. Francuska, i Zavjeru Nastavak kanadskog "Amerikanski Srbobran" u 18. decembra strahovitu nas je napao zbog zagovaranja razoruianja. Napao je on i indij-ske- g Krieknu Meaona zbog Kaaadi da se na celo svjetske borbe za razeru-ianj- e. Napfto je i posljedaje sovjetske prijedlege za razem-ianj- e. Hoce eredfiiei "Sthebn-na"- . oai s protiv U j dohro za Mi ca draalaju svictsko a t;3r.rufaifu glramo kz.o r.a cz!.:ijr:u cpas-- st Oa tr.zio za-- PRICE 5f PER COPY . e-- y Kincki prt-mljc- r eu Kn Laj po Hrrtku иоје lurnrje m acij-t-A- m rrmljama pojrlit t Sov-jrtK- kl Saez I'oljoku. I' Mm ku odlazi ?. januara. Unija lokomotivnih lozaca (Brotherhood of Locomotive Firemen and Enginemen) je proglasila strajk protiv Ca-nadian Pacific Kail w a y. Strajk treba poeti 2. janu-ara. Unija ima 2.800 alanova. Izmedju unijo i kompa-nij- e postoje dva sporna pita-nja. Prvo je povisica nadni ca. Unija 25 centi po satu. Koncilioni odbor je predlozio 7 centi sada i IS u junu 1957. To je isto Sto je nudila kompanija. Drugo sporno pitanje sa-linja- va odluka kompanije da ukine lo2ace na dizel dok unija insi-stir- a da oni i dalje ostanu. Vecina 61anova koncilionog odbora se slozila sa kompa-nijo- m. Slijedeci broj "Jedinstva" izlazi u pctak 4. januara 1937. Izdanje od utorka 1. ja-nuara ce bit! preskoceno. Slijedece izdanje ce izaci u petak 4. januara. To iz-danje ce imati 6 stranica, od kojih ce dvije biti po-svece- ne slovenskim cita-ocim- a. Urednistvo i uprava. Studebakci otpustio 670 radnika Poduzede automobila Stu-debak- cr je otpustilo 150 ra-dnika u Hamiltonu i 22i u Trntu. stampi Nasilje rczolucija 12 organizacija iz provincije Quebec povodom dogadjaja u Egiptu i u Ma-djarsk- oj. U rezoluciji se kazo da svatko priznajo da je "rat necovjecanski metod medjunarodnih problema, osobito u atomsko doba". Kanadski izvrini ™!; medjutim zoluciju o "mini i nacional- - noj ncznvisnosti'. U rezoluciji se izrazava solidarnost dlanstva Mine-Mi- ll unije sa radniStvom svih zemalja u borbi za osigura-nj- e mira i nacionalne neza-visnos- ti. U rezoluciji se kaze da su ze: Nacioralni odbor Radnif-k- e progresivne partije saop-cav- a da ce se Sesta konven-cij- a partije odrzati 19—22 aprila 1957. godine, u To-ront- u. treba da usvoji program i konstituciju. Na svom nedavnom zasje-danj- u komitct je usvojio rezoluciju u kojoj je iukazan novi put kojim ce Strajk ce paralizirati ci- - Rad prog, partija i?i u tavi sistem duce. Rezolucija ie posluiit , ако da ili u ekonomskoj propasti zemalja njoj-sudjelu- ju ili sveopcim kr-oprolide- m. za citavo cevje predstavljaju pekusi hi-droKeR-sk# g orttija. Mi бепш pez-drav- it svaki korak a pravcu ebu-stuvlja- aja u aerHaaj. "Srbobran" u I "p#dvte AH z8t© on da "Srbobran pravi put k razoruianja i osigurrnju mira4 Cudno r.e пј zl, nnpada c~e RAZBOJNICKA DJELA U HAMILTONU TRI NA SAVEZA JUGOSLAVENSKIH AD J U posljednje vrijeme izirsena su tri napadaja na Saveza Jugoslavenskih u Hamiltonu. Napravljena je dosta velika Steta. je to Kome smeta taj dom? Napadaj sigurno nisu izvrSili stranci. To je djelo "naSih" ljudi. "velikih". . . . Sporodno je dn li "w-likih- " Hrvata ili "velikih" Srba, jerse oni u orinosu pr_--ma naSim narodnim ustanovama nimalo ne razlikuju. . . Oni imaju samo jedan princip: ruSiti i uni&tavati! Sta ce na to kazati oni su kupili vec preko viSe od godina uzdrzavaju taj dom? Izjasnjenja kanadskih organizacija Rczolucija 12 organizacija u Qucbccu U je u medjunarodnim rjeSavnnja Konvencija bu- - da NAPADAJA objavljena odnosima moze se sprije6iti kolektivnim pa se stoga zagovara stvaranje stalne "medjunarodne vojne silo", poput one kojn se nalazi u Egiptu. Po miSljenju potpisnika rezolucije to jo "jedini na6in da so zaustavi u naoru-zanj- u i kolektivno samou-bojstvo- ". Rczolucija Mine-- Mill unijc odborf ncdnvni dogadjaji Egiptu &ГГ&5 Zakazan sfrajk zeljezni- -, ,h„;.m,., и;Ц. „ M--" diplematu lo-komotiva-ma, kid vatro Egiptu i trazi stranih trupa sa terito-rij- a. Isto zahtjea so Sto skorije moguce i nje trupa iz U rezoluciji se zatim ka-- je poziv za konvenciju Radnicke progresivne partije Nacionalni naporima, povlaCenje egipatskog sovjetskih Mn-djarsk- e. Izdan iclioznicarski Kanadjana sva teoretaka I prakticna pi tanja partijskog zivota i Rczolucija ostale odlu-k- e Nacionalnog komitcta bit de objavljenc "National Mounthiy', sluZbe-no- m organu partije. 12S.002 doscljcnika U prvih 10 mjeseci povczane pokaie povla6o-- predlaiu. do drugog zakljucka "Srbo-bran naS clanak sradunat podrika Mi da od aejbojih aciajen da zaelviaj p4dr#ke. ozbilian ash Ottawj isto pcuz±z.l) pr.-jcdlzg- o pro- - Na kraju zagovara po-јабап- је uloge UN medjunarodnih sporova nosi potpis centralnih tijela provinciji Quebec, jedne o-mlad- insko sekcije trgovneke komore, studentske udruzenja UN "Mi pozivamo UN da radi sve zemlje povuku svoje unutar svojih granica. te-me- lj mirnim odnosima treba sacinjava su-verenit- eta nezavisnosti narod pojedine pravo odlucuje svojim bez ika-kv- a mijesanja vana." izborni mamae prvih mjeseci tekuco fiskalne godine drzavni prihodi iz-nos- ili milijarde miliju-n- a i 927 hiljada Pri-ho- d rashod 387 GOO hiljada do-lara. Racuna da kraja godine visak 500 milijuna. Mnogi smatraju da vlada gomila visak iducem parla- - Kanadu je doselilo 1 28.002 menta mogla najaviti porc-lic- a. cega 72.771 radnika koncesije (smnnjivanje) Beograd biti prisiljen da .Hrala i s mom rukovodila CPR-- a i niz maniib trruna kao osnova 55.228 zena. djeer i druedi kao mamat izbore. koji bude samo siobodna i uza-jpoduz- me i druge mjere iraekalada. koje su s CPR diskusije. koja obuhvatit zavisnih lica. u mjesecu Junu jamno korisna izmjena zeli da e posjet _ „ _______________________________________ j samo komentarima ricki sljednjoj i pise dosel t Irak. od industrt reci, radi svoje ra Da, gospodo, razoruzanje broju od poziva stavi svega covjecanstvo ! trku i trazi centi sada novi Titi koje u Nepo-sredn- u opasBost 2anstvo trke pk tme vMi мт 4rikeve" e i "SrL bras" o tome kafe jed"? r sa-mo krji rcCto rade i DOM KAN ANA Dom Cije djelo? Onih koji i deset sada trka u i Affairs od Moie li se tu nego da lie zeli razoruzanje i mir? "Srbobran" nastoji da dokaie da je "Kanada i ra-zoruian- je" po#jednJeg sovjetskog prijedlo-g-a e razoruianju. zatsta ma-trar- ao je to jedan prijedlga te j doad I sveepett S zadovoljtvom konstunttramo da je паи;го na pr.jem i u AY ngtonu i M oaao tako czb.Ijto Ottsvre a Vasi.:=g;=a, opas-- a u brzo s4]i tako ra-d- a. u 1956 dodi se rjeSava-nj- u i nesuglasica. Rczolucija svih tredunijskih u organizacije zena, tri orga-nizacije i za organiza-ciju na tome da tru-p- o "Mi izjavljujemo da da poStivanje i svih zemalja, i da svake zemlje ima neono-vrediv- o da o poslovima iz Itudzct.ski visa!: kao U toku osam fede ralni su 3 22 1 dolara. premasuje za milijuna so ce do preci radi toga da bi na zasjedanju u zne ce i za ce se u a u to smo stvarno i zagovarali u 6Ianku koji je razljutio "Ajneri-kans- ki Srbobran"; aii nismo si-gu- rni da Ui uredntci "A. S." na americki ili kanadski prijedlog . reagiraii drukcJje nego a reagi-ra- k a sovjelski prijedlog. Mi is-kre- ao icHm mir i razoruzanje i zat podttpiremo sve it je bs-жј-го н torn pravcu. Ma ieU ur&Amci "Aiiwr. Srborsna" to najbolje znadu on! sami . . . M, smo uvjereni da ce и 1937 god.ni doci do ozbiljmb koraka o p rave --j razcru2anja oslgura Г..Д svztskzz rzlra.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, December 28, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-12-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000200 |
Description
Title | 000421 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | v -;-- .-~ т~тт0&т+т тттт.жлх . +-тжт~т-ж+0- т~.т. m ш-+жшж&.+- Жј ~-&- A IVew Year Message To Frж$ iends Of Peace "l% % As ue enter the sear 1957 tie can be thankful that 8 da's leader in --170, Mr. Pearson, says this "increases the and the banning of nuclear weapons. Our Congress will % years of zealous struggle for peace has brought us thus far danger of war". The Rev. Billy Graham told a Toronto work might and main for this. After the lessons of 1956 this % % without any major conflict. We have also done our share audience that the American bombers on our northern bases is the best netc year's resolution any of us can make. in stopping various small wars and preventing others. A I-tho-ugh "keep their engines running in readiness tuenty four hours Let us fortify and inspire oursches with faith in the we can take comfort in uhat has been done ue cannot a day". It is a dangerous illusion to believe that in these tightness of our cause and by increased peace activity earn imagine that the present state of affairs is any guarantee of conditions uc can afford to lessen our efforts for peace. for ourselves and our children, and grandchildren a peace. The Chinese have a proverb nhich says '"Listen to In the coming year we can achieve notable advance HAPPY SEW YBAR. uhat Imfenwesawyaatcnhd cwaaretcfhullwyhawt htahteyisdboe"i.ng done today, uc taorwe arddesmathnedignogal noefgopteiaactieo.n It inisstteraude othfatfigmhteinnge;vepreyawcheefurel Dr. JamesCaGn.adEianntiicoPtte,ace A cannot believe that peace is secure. The armies of Europe co-existen- ce is becoming the most talked of policy in the Chairman. are being equipped uith atom bombs, big and small. Cana~ world. We knou that peoples cicr where want disarmament Congress. Ш ил?——. JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL. VIII. — NO. 100 (722) Nehru pozi uspostavi JAWAIIAIILAI. XrilltU Nehru je protiv "hladnog rata" i vojnih saveza Indijski premijor Nehru j pozvao drzave svijeta da i na- - cija rato i vojnih saveza. Nehru je to rekao na 1.000 u Yorku. na posjeta i pred odla-za- k u Kanadu. saopcio je na za na Hampu u da je FNRJ Tito poziv USA da posjeti Sjed. Datum posjete joJ je Kazao da svrha Titova posjeta Dria-am- a "moze da U.t u "novim su jenici posti-g- li da osnuju Mna hiljade U Kanadu doselilo TORONTO. Fill DECEMBER 28. 195G treba biti u 55a vrijeme svog boravka u Ottawi indijski Nehru je pozvao Kanadu da odnose sa NR Kinom. On je tako-dje- r Kine u UN. na pitanja novinara na za Stampu u Ottawi 23. Nehru je kazao, da se bez Kine ne moze rije§iti niti jedan u Istoc-no- j Aziji. Nehru je rekao da postoji samo jedna Kina, ali postoje dvije kineske vlade, jedna u druga na Formozi (Tajvanu). Ali tko po-gle- da tin tnnpu vidjet ce da "vlada" na Formozi u Kina je ogromna zemlja sa vladom. Pa soje sporove nesuglasice ipak u UN Kinu rjesnvaju u predstavlja "vlada" sa For-erganizne- iji moze. Sve zemlje umjesto "hladnih va" ne-sluzben- om sastanku delegatn Generalne skup§ti-n- e UN New svr-setk- u svog Sjedinj?-ni- m Driavama konferenciji Beogradu. predsjednik predsjednika Eisenhowera Drzave. nije odredjen. Drasktvi6 Sjcdi-njeni- m potlije-ratni- m god da je vlada u stvar-n- i zemlje, ali ipak Drzave i jos neke zemlje da s njom odnose. "Ali ja ne sum-nja- m da ce so prije ili kas-nij- e morati stvarne rekao je je rekao ekog da su takva Rranko i , do-bi- o DAY, 1 Titova posje-ta sa Istonoj Evropi znaci sa stoga Tur-- occku Titov dvaju krivo drzava.' U. ne radi se tu o je protiv za pe: je da je Jtampe je amerW-- driavni sekretar John ki poziv Titu povezan sa na svojoj u Isto5-- za Evrepe ili u na straai 4) za "Globe and clanku o kako mnogi vlastita koja je u spada nimalo Nehru. Saveza. u jednog Koliko je uspje lo da postanu trgovci mi ne ali mo sigurni da ogromna vecina za od su u is torn a. Kanad da odnose Kinorn Narodna Republika primljena organizaciju Ujedinjenih nacija dvodnevnog premijer uspostavi normalne diplomatske Odgovarajuci konferenciji problem Pekingu, proSlost. organizneiji argumentima Ujedinjenih priznaju Pekingu Sjedinjene normalne priznati 6injenice", On je kazao, da je Kina mocna drzava tie mo-ze koji knzu da bi Kine u UN stra-nu- " u toj Nehru je da je Kina bila u ili nje. je vrlo laskavo go-vor- io o Kanadl izrazio ze-Ij- u za Indije. Nehru je ukazao na veli nn ropstva a svi narodi tih ju bore se da slobodu. To jo od u Nehru je stigao u Ottawu iz Sjed. jo sa a iz Ottawe je u Lon-don, je Edena. Oko Titova posjeta USA Predstavnik iugoslaven- - ministarstva vanjskih tumacenja "pre-poslov- a Draskovic rasudna" "nekostruktiv- - Povezivanje dogadjajima povezivanje Jugoslavije vladc U Siriji je 47 lica pod da su nasilno svrgnuce u torn dijelu svi- - vlade. U jeta. je se kaze da iza zavjere stoje Draskovicevo i Nama se cini. da sjja Je finan- - Predkonvencije 11б- - ne nih miSljenja izmedju Washingtonu shva-poglavi- ca Jer istovremeno zapadne Itam-istupi- o ame-padn- e do-- Foster Dulles po-gadjaji- ma zemljama konferenciji ne odnosima izme- - Stamp u AYashingtenu ne-dj- u Jugoslavije Sovjetskog Vecina ipak mora da radi drugoga Mail" jednozn Kanadjanima in-dustrtj-ska trgovacka uposluju ccdinama Kina primanje decem-br- a, stabilnom gospodar odbijaju uspostave Draskovic amcri6kim Draskovic komentara cinjenica po-duze- ca, vise milijuna ljudi. njih jalci i tnozemo drugoga. iivi prodaje с!пе snage. Oni pclozaju kao veci-na narod us zagovarao dalje i biti ignorisana. Odgova-rajuci onima primanje po-ja6a- lo "komunistidku medjunarodnoj organizaciji, rekao jaka UN izvan Nehru i zblizenjc nje i tlva kontinenata postignu velikog znacenja sada§-nj- oj medjunarodnoj situa-cij- i. Driavama, gdjo razgovarao predsjedni-ko- m Eisenhowerom, otputovao gdje sastao Zavjcra protiv sirijskc uhapseno optuzbom pripremali planovima sadasnje optuinici Razumljivo ogradjivanje. Rritanija. Francuska, i Zavjeru Nastavak kanadskog "Amerikanski Srbobran" u 18. decembra strahovitu nas je napao zbog zagovaranja razoruianja. Napao je on i indij-ske- g Krieknu Meaona zbog Kaaadi da se na celo svjetske borbe za razeru-ianj- e. Napfto je i posljedaje sovjetske prijedlege za razem-ianj- e. Hoce eredfiiei "Sthebn-na"- . oai s protiv U j dohro za Mi ca draalaju svictsko a t;3r.rufaifu glramo kz.o r.a cz!.:ijr:u cpas-- st Oa tr.zio za-- PRICE 5f PER COPY . e-- y Kincki prt-mljc- r eu Kn Laj po Hrrtku иоје lurnrje m acij-t-A- m rrmljama pojrlit t Sov-jrtK- kl Saez I'oljoku. I' Mm ku odlazi ?. januara. Unija lokomotivnih lozaca (Brotherhood of Locomotive Firemen and Enginemen) je proglasila strajk protiv Ca-nadian Pacific Kail w a y. Strajk treba poeti 2. janu-ara. Unija ima 2.800 alanova. Izmedju unijo i kompa-nij- e postoje dva sporna pita-nja. Prvo je povisica nadni ca. Unija 25 centi po satu. Koncilioni odbor je predlozio 7 centi sada i IS u junu 1957. To je isto Sto je nudila kompanija. Drugo sporno pitanje sa-linja- va odluka kompanije da ukine lo2ace na dizel dok unija insi-stir- a da oni i dalje ostanu. Vecina 61anova koncilionog odbora se slozila sa kompa-nijo- m. Slijedeci broj "Jedinstva" izlazi u pctak 4. januara 1937. Izdanje od utorka 1. ja-nuara ce bit! preskoceno. Slijedece izdanje ce izaci u petak 4. januara. To iz-danje ce imati 6 stranica, od kojih ce dvije biti po-svece- ne slovenskim cita-ocim- a. Urednistvo i uprava. Studebakci otpustio 670 radnika Poduzede automobila Stu-debak- cr je otpustilo 150 ra-dnika u Hamiltonu i 22i u Trntu. stampi Nasilje rczolucija 12 organizacija iz provincije Quebec povodom dogadjaja u Egiptu i u Ma-djarsk- oj. U rezoluciji se kazo da svatko priznajo da je "rat necovjecanski metod medjunarodnih problema, osobito u atomsko doba". Kanadski izvrini ™!; medjutim zoluciju o "mini i nacional- - noj ncznvisnosti'. U rezoluciji se izrazava solidarnost dlanstva Mine-Mi- ll unije sa radniStvom svih zemalja u borbi za osigura-nj- e mira i nacionalne neza-visnos- ti. U rezoluciji se kaze da su ze: Nacioralni odbor Radnif-k- e progresivne partije saop-cav- a da ce se Sesta konven-cij- a partije odrzati 19—22 aprila 1957. godine, u To-ront- u. treba da usvoji program i konstituciju. Na svom nedavnom zasje-danj- u komitct je usvojio rezoluciju u kojoj je iukazan novi put kojim ce Strajk ce paralizirati ci- - Rad prog, partija i?i u tavi sistem duce. Rezolucija ie posluiit , ако da ili u ekonomskoj propasti zemalja njoj-sudjelu- ju ili sveopcim kr-oprolide- m. za citavo cevje predstavljaju pekusi hi-droKeR-sk# g orttija. Mi бепш pez-drav- it svaki korak a pravcu ebu-stuvlja- aja u aerHaaj. "Srbobran" u I "p#dvte AH z8t© on da "Srbobran pravi put k razoruianja i osigurrnju mira4 Cudno r.e пј zl, nnpada c~e RAZBOJNICKA DJELA U HAMILTONU TRI NA SAVEZA JUGOSLAVENSKIH AD J U posljednje vrijeme izirsena su tri napadaja na Saveza Jugoslavenskih u Hamiltonu. Napravljena je dosta velika Steta. je to Kome smeta taj dom? Napadaj sigurno nisu izvrSili stranci. To je djelo "naSih" ljudi. "velikih". . . . Sporodno je dn li "w-likih- " Hrvata ili "velikih" Srba, jerse oni u orinosu pr_--ma naSim narodnim ustanovama nimalo ne razlikuju. . . Oni imaju samo jedan princip: ruSiti i uni&tavati! Sta ce na to kazati oni su kupili vec preko viSe od godina uzdrzavaju taj dom? Izjasnjenja kanadskih organizacija Rczolucija 12 organizacija u Qucbccu U je u medjunarodnim rjeSavnnja Konvencija bu- - da NAPADAJA objavljena odnosima moze se sprije6iti kolektivnim pa se stoga zagovara stvaranje stalne "medjunarodne vojne silo", poput one kojn se nalazi u Egiptu. Po miSljenju potpisnika rezolucije to jo "jedini na6in da so zaustavi u naoru-zanj- u i kolektivno samou-bojstvo- ". Rczolucija Mine-- Mill unijc odborf ncdnvni dogadjaji Egiptu &ГГ&5 Zakazan sfrajk zeljezni- -, ,h„;.m,., и;Ц. „ M--" diplematu lo-komotiva-ma, kid vatro Egiptu i trazi stranih trupa sa terito-rij- a. Isto zahtjea so Sto skorije moguce i nje trupa iz U rezoluciji se zatim ka-- je poziv za konvenciju Radnicke progresivne partije Nacionalni naporima, povlaCenje egipatskog sovjetskih Mn-djarsk- e. Izdan iclioznicarski Kanadjana sva teoretaka I prakticna pi tanja partijskog zivota i Rczolucija ostale odlu-k- e Nacionalnog komitcta bit de objavljenc "National Mounthiy', sluZbe-no- m organu partije. 12S.002 doscljcnika U prvih 10 mjeseci povczane pokaie povla6o-- predlaiu. do drugog zakljucka "Srbo-bran naS clanak sradunat podrika Mi da od aejbojih aciajen da zaelviaj p4dr#ke. ozbilian ash Ottawj isto pcuz±z.l) pr.-jcdlzg- o pro- - Na kraju zagovara po-јабап- је uloge UN medjunarodnih sporova nosi potpis centralnih tijela provinciji Quebec, jedne o-mlad- insko sekcije trgovneke komore, studentske udruzenja UN "Mi pozivamo UN da radi sve zemlje povuku svoje unutar svojih granica. te-me- lj mirnim odnosima treba sacinjava su-verenit- eta nezavisnosti narod pojedine pravo odlucuje svojim bez ika-kv- a mijesanja vana." izborni mamae prvih mjeseci tekuco fiskalne godine drzavni prihodi iz-nos- ili milijarde miliju-n- a i 927 hiljada Pri-ho- d rashod 387 GOO hiljada do-lara. Racuna da kraja godine visak 500 milijuna. Mnogi smatraju da vlada gomila visak iducem parla- - Kanadu je doselilo 1 28.002 menta mogla najaviti porc-lic- a. cega 72.771 radnika koncesije (smnnjivanje) Beograd biti prisiljen da .Hrala i s mom rukovodila CPR-- a i niz maniib trruna kao osnova 55.228 zena. djeer i druedi kao mamat izbore. koji bude samo siobodna i uza-jpoduz- me i druge mjere iraekalada. koje su s CPR diskusije. koja obuhvatit zavisnih lica. u mjesecu Junu jamno korisna izmjena zeli da e posjet _ „ _______________________________________ j samo komentarima ricki sljednjoj i pise dosel t Irak. od industrt reci, radi svoje ra Da, gospodo, razoruzanje broju od poziva stavi svega covjecanstvo ! trku i trazi centi sada novi Titi koje u Nepo-sredn- u opasBost 2anstvo trke pk tme vMi мт 4rikeve" e i "SrL bras" o tome kafe jed"? r sa-mo krji rcCto rade i DOM KAN ANA Dom Cije djelo? Onih koji i deset sada trka u i Affairs od Moie li se tu nego da lie zeli razoruzanje i mir? "Srbobran" nastoji da dokaie da je "Kanada i ra-zoruian- je" po#jednJeg sovjetskog prijedlo-g-a e razoruianju. zatsta ma-trar- ao je to jedan prijedlga te j doad I sveepett S zadovoljtvom konstunttramo da je паи;го na pr.jem i u AY ngtonu i M oaao tako czb.Ijto Ottsvre a Vasi.:=g;=a, opas-- a u brzo s4]i tako ra-d- a. u 1956 dodi se rjeSava-nj- u i nesuglasica. Rczolucija svih tredunijskih u organizacije zena, tri orga-nizacije i za organiza-ciju na tome da tru-p- o "Mi izjavljujemo da da poStivanje i svih zemalja, i da svake zemlje ima neono-vrediv- o da o poslovima iz Itudzct.ski visa!: kao U toku osam fede ralni su 3 22 1 dolara. premasuje za milijuna so ce do preci radi toga da bi na zasjedanju u zne ce i za ce se u a u to smo stvarno i zagovarali u 6Ianku koji je razljutio "Ajneri-kans- ki Srbobran"; aii nismo si-gu- rni da Ui uredntci "A. S." na americki ili kanadski prijedlog . reagiraii drukcJje nego a reagi-ra- k a sovjelski prijedlog. Mi is-kre- ao icHm mir i razoruzanje i zat podttpiremo sve it je bs-жј-го н torn pravcu. Ma ieU ur&Amci "Aiiwr. Srborsna" to najbolje znadu on! sami . . . M, smo uvjereni da ce и 1937 god.ni doci do ozbiljmb koraka o p rave --j razcru2anja oslgura Г..Д svztskzz rzlra. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000421