Jedinstvo, April 27, 1956

              Вђ тмррпршмртрррр! ириц1 шршштттттшапитвшшф
"3TRANA 4
к и URN ♦ О 2 I О
sto pet godina psiijei KANADSKI RADIO I TELEVIZIJA
pronadjen Njegosev
licni dnevnik
Bcograd. — U Ггапсшкој je
pnje izvjesnog remena prona-Jjc- n
NjegoJcv licni dnevnik. To jc
jedan SKZit diepnog formata na
eko scdamde$ct stranica sitno ispi-sani- h
Njegoievom rukom. U dnev-nik- u
$c nalaze mnoge NjegoJcve
filozofske misli, kojc dosad ni$u
bile poznate u njegovim objatlje-ni-m
djclima. Takodjer, pored za-hil-cia- ka
intimnc pnrodc, u dnev-nik- u
ima i vcliki broj njcgovih sti-hov- a, kao i rijcla poznata Ijubama
picsina "Noc" sku-slj- a vijeka". Po
red toga ima i mz odlomaka pjc-sam- a
pojedinih francuskih pjesni-ka- .
Njcgoicvih suvremenika, ispi-sani- h
francuskim jezikom, uz koje
se nalaze Njcgosevi komentari, {to
prcdttavlja pnlirno izncnadjcnje,
jer $c nije pretpostavljalo da Nje-go- {
tako izvr$no poznafe francuski
jezik i francusku Jiteraturu.
Cudna je i zanimljiva bila histo-nj- a
osog dragocjenog dokumen-t- a
Dnevnik je dugo vremena cuvao
u Cetinju craogorski kralj Nikola.
Poslije sloma Crnc Gore u Pnom
svjetskom ratu, medju historijskim
dokumentima, koje je Nikola od-ni- o
sobom, bio je i Njegosev dnev-nik.
Tako je dnevnik doiivio cu-лсп- о
bombard iranje u Medovi po-cetko- m
1916. godine, i preko Ja-dransk- og
mora i Italije dospio je
u Lion, gdje sc u to vrijeme nasta-ni- o
crnogorki lor. Prvog marta
1921. godine umire u Antibu kralj
Nikola, a imovinu mu medjusobno
dijele njego -- asticdnici. Dnevnik
je pripao k al,?.oj kcerki Kscniji,
koja ga je i sacmala. Izmcdju d%'a
rata dnevnik se elio po raznim
mjestima Francuske u kojima je
iivjcla bivSa kneginja Ksenija.
Krijuci se od Talijaha i Nijernaca,
ona je u toku Drugog svjetikog
rata uspjela da sacuva ovaj drago-cje- ni
dokument. Sada ga je ustu-pil- a
Naucnom drujtvu Crne Gore
Trcnutno dnevnik se nalazi u Be
rtgradu kod dr. Pera Soda, kome je
povjereno da nanise komentare uz
dnevnik, koji ie izJati Naucno
druftvo Crnc Gore. Tako je, po-sli- jc
ertrdeset godina seljakanja po
raznim mjestima Francuske, dnev-nik
ponovno u Jugoslaviji.
Ncsumnjivo je, da ce ovaj dra
goejeni dokument, koji je prosao
cudan put I koji sc pronaSao po-slij- e
105 godina od NjegoSeve
smrti, mnogo pridonijeti rJzjasnje-nj-y
Njcgoicve licnosti, njegovoj
velikoj driavnitkoj i knjiicvnoj
djclatnosti i bit ie od velikc loristi
2л proucavanje iivota i djcla ovog
nafeg najveceg pjesnika.
SIRITE "JEDINSTVO"!
(SvrJetak a tr )
nckoliko takvih aviata'ara i pre-da- li
ih Engtezima da bi se opravdali
kao da toboic oni niu ubijali sa-vczni- ke
avijattcare. Etc, to su de-l- a Jodjoia, ArtukoMfa. DjujiJa
t drugih njima sU'nrfj ustala i ftt-nik- a
o kojima eno treba da zna
svaki dobar Amcrikanac i Ameri-kank- a.
Kanadjanin i Kanadjanka,
da su njihme sinoe i bracu ubijali
ti zloJinci na frontu i da su oni za
cclo vreme rata NN пстаЛса i ita
lijanska vojska.
Tak-- e пмГкс i ustaSke vodje
aktivno su se borili na strani Hitle-r- a
i Mussolinija protir sa-ezni£k-og
i naicg fronta. O zlovinima tih
Ijudi moie c dobiti ta!na infor-тлај- л
iz dokumenata u Bcogradu
i u svim graJorkna nale zemlje.
Jot mnoge naic majke nisu skinale
erne marame sa glara za svojom de-co- m
koje su oni poubijali, jot su
svdi grobovi njihovih irtava. Ti
zlocand udarali su noi u led ja svom
narodu gde im je to bilo mogue.
23og tth zloCina, ti "оПагГ bcz
▼ojskr, --profesorT bcz djika, po--
IitxUri bez publike sa prcaurelora
Na 3liIjrxvwujcll.traNnia eduesunjofejsnsictreanpiojpeuUdemveotngaedsnterxnjoodgietnejale vcizluijmsklocsa JporoangraImllackmTabn.loikdojojJopyrcoeroDkuajvuidseolnarni uIaU-le- r bu-durno- nt.
Prikazivanje
zemlje"
Prag. — U bioskopu Pasaz ,
odriana je sveiana premijera filma
naprcdnih amcrifkih sindikata —
"So zcmlje", koji je na VII. rat-djunarodn- om
filmskom festivalu u
Karlovim Varima nagradjen a Vc-liko- m
nagradom. Gledaoci su sa
aplauzom pozdravili nositcljku
glavne ienske uloge, mcksikansku
glumicu Rozauru Revucltas. U-mjctn-ica
je izrazila veliku radost
Jto je mogla da ufcstvuje u stva-ranj- u
filma, koji je ne samo zna-iajn- o
umjctniCko djclo, ci prije
Sovjctski umictnik u
Kanadi
Toronto. — Sovjctski violine-list- a
Mstislav RastropoiV fe dati
konccrt u Eaton Auditorium j, 10.
maja,
A NEW VERSION
IN MAGICOLOR
OF SHEVCHENKOS
FAMOUS PLAY
XAZAR
STODOLYA
Ukrainian dialoRuc
Englivh nubtitlr WED. MAY 2
at 7 and 9.15 p.m. only RADIO CITY
Bathurst at St Clair
See ft At:
O&hawa —May 3
Biltmore Theatre
Hamilton—May 29
State Theatre
nosci narodima biti
sobom ,i vdikc
nije zapamtila u Evropi. Njihov je
cilj sada da uliiu pojedinim
Kanadjanima, do
vol no Ijudima da
sen iraju laii, laiuca im da oni
nisu bili nikakve vodje neprijatelj-sk- c
niti zIoc"ind, ncgo da su
toboic pobcgli od komunizma da
bore za srpst-o- , itd.
Oni nikada nisu bili dobri Srbi ni
dobri niti ikada biti do
bri Amerikanci. Naprotir, fim bi
se pojario ncki пол-- l Hitler u sveru
oni bi mu se pridruiili i borili se
ras Amcrikanaca Karu
djana vrfili svoj posao
Ijudi drugc zloSne.
painfa nt
sve testite Amerikanke Ameri
Lance, Kanadjane,
mlade stare, bogate.
bez obzira na political ubedjenja
ls+Z miTii mj-- 1
ralnu niti pomof, Ne
dopusfite da seja
Ijudima tamo i da se infiltriraju u
sramotno su pobcgli iz val organizaaje i vala drultva. fl
filma
u CSR 9У
sega duboki ljudski dokumenat
klasne svijesti i line hrabrosti nje
govih glavnih tvoraca, rudara iz
driave Novi Mcksiko u SAD
njihovih poroJica. Isto kao Ijudi
svih zcmalja, u kojima je film
"So zemlje" prikazivan, pozJra-- %
ili su ga Praiani sa elikim sim-patijam- a.
Gospodja Rozaura Revucltas je
prit'ala predstanfcima Stampe
drugoj sudbini filma "So zemlje",
fiji su tvorcl bili u toku snimanja
no svriclku diela nredmet nenre tcrorisanja. Jatnik
zcmljama prika-- l otl5ao ° "°Jlh ratn,h
ivan! ovoo fi!mi if Kiln onmn. urUCO3.
gufavano. ipak je napredna
javnost mnogih driava vec" iznudila
prikazivanje filma "So zemlje",
koji izaziva sveope priznanje i
poJtovanjc.
na ruskom
Drfavno izdavaiko poduzec za
umjetnicku knjizcnot u Moski
izdalo je izbor PrcJernovih pjesama
na ruskom jeziku. Izbor jc prircdio
Nikola) Tihonov. Osim Tihonova,
PrcJernove su prcvodili nc-- ki
drugi savremeni pjesnici. Ovaj
jiovi ргерјел PreJerna izaiao je u
25.000
evijet
U S!o'acTom vcoma
je pecina u ijoj unu-trainjos- ti
posjejilac ne e mii vec"
poznate stalaktite stalagnitc, nego
zidove iSarane prckrasnim cvijeccm
od ragonita. 0%i kamcni cvjetovi
su se u toj pcifini
prije stotinu hiljada godina. IMi- -
staju kao dijamanti prclijevaja sc
u raznim bo jama.
PSSMO IZ BEOGRADA
na{e zemlje sa okupatorom , Oni ie vama i vaiim
sa doihotni peCat zloiinaca problem od itctc kad-ta- d,
i istoriskih izdajnika koje istorija f jer ce se oni ba%iti kriminalitctom
se
Amcrikancima i
j neobaveitenim
im
vojMe
i
$e hrvatst-- o
Hrvati, e
protir i
i stari —
klanje i
Skrecem prijateIfW
i
Kanadjankc i
i siromaine i
i
ч mu 4
mrznju
I
, i
i
i o
i
i a
i
pjesme
i
' i
j svim Ho je nchumano. Je-djoic- u.
Djujicu, Artukovicu i dru-gi- m,
iskljui-- o --odjama ustaSa i
Jctnika. koji ie nastojati da se ta-mo
prikazu da nisu bili nikakvi
zlalinci, јашо jc da su osudjeni
kod naicg jugoslovcnskog naroda,
a sada se boje vase osude rbog
syroje ncfiste krvi i dela, da se ne
otkriju tamo rami.
Napisao sam ovih nckoliko re-do- va
ne zato ito su ti Ijudi opasni
ili vaini za naSu zemlju, nego zato
Ho su me majke i vc-iit- o
roditejji &}u su de-c- u
oni poklali kao i zato, {to su ti
Ijudi {tctni po Amcriku, i j
tamoinji narod medju kojim se
nalaze danas. na ctji ra&n oni live.
Oni cc se tamo sluiiti laiima, pro
gde im to uspe. i svim onim
{to nije humano za danainja civi
takre %h.ude. kao ncpratclie i- 2I0-- JI hxani. Ore je ,vaina nformaoi'i
t za vas a SAD Kanadi ukoliko
matcrijalnu
medju
politikom.
rom. Lzjt DenJa,
BcograJ. Kralja Milutina 43.
шШк
HUMOR
Izgubljcni zlatnik
Poslije I. svjctskog rata francu-ske
su novine zabiljciile ovakav
slucaj:
Jcdna grupa veterana odrzavala
je jednom godiinje sastanke na
kojima sc uvijek dobro jelo i pilo.
Na jednom takvom sastanku bogati
nu vcliki stari zlatnik. Pred jerastas-vnai-- k- M.
ustanovilo se da je zlatnik ne-sta- o.
Svi su odmah ispraznili die-pov- e,
samo je siromaini invalid
Francois odluno odbio da to uradi.
stanog proganjanja U nije pronadjen. Francois
mnogim zapadnim Jc Fezrcn
Ali,
Present
primjeraka.
Kamcni
Rudohorju,,
£l-opisno- m kraju CchoIovaclc.
pronadjena
iskristalizirali
onim
medju
inspirisale
olaloSceni
Kanadu
varama
il
ProSle su godine dok je Grandin
pronaSao soj zlatnik izmcdju dvije
daske na podu. Smjesta je otisao
do Francoisa i rckavJi mu da je
naSao zlatnik, pitao ga zaSto se
one veceri nije dao pretresati. Fran-cois
"Zato, jer ja i jc-sa- m
bio Iopov. Diepovi su mi bili
pani hrane Jto sam je uzeo da po-ncsc- m
zeni i djeci."
U zaprljaju lorfeja
Jedne Mgrebafkc novine prije
proilog rata donijele su xijest o
provali u ncki stan. Mlada kucna
pomonica, koja jc bila sama kod
kucc, nije ih ula, jer je cvrsto spa-val- a.
Reporter, pomalo pjesniclci
raspoloien, napisao je, da su "pro-valni- ct
harali po stanu dok jc mla-da
Mandica cvrsto spavala u za-grlja- ju
Morfcja." Morfcj je kao
{to znamo grcki bog sna.
Drugi dan dobile su novine is-prav-ak:
"Molim po zakonu o Jtampi da
vaiu vijest o provali u ulici N is-prav- ite
i da naedcte, da ja nisam
nikada nekim spavala a kamo li
sa men! potpuno ncpoznatim Mor-fejom- ."
Garancija dvije podinc
Ргол-alni- k u urarsku radnju uh-vai'c- n
je i osudjen na dvije godine.
Predsjednik suda gi upita. ima li
{to primjettti na osudu.
— Kako je samo znao, kako je
samo znao?
— A tko, upita predsjednik
suda.
— Pa onaj urar. Na svakom satu
stajala je ccduljica: "Garantirano
dvije godine".
TJvjcrljiv oglas
Na radilHtu je izvjcseno upo-zorenj- e:
"Oprez! Opasno po 2h-ot-! Do-ta- fi
ovaj vod znai umrijeti! Osim
toga, svi oni koji ga se dotaknu bit
ce progonjeni na temelju Osnov-no-g
zakona o prekr{ajima.n
posjelL
(H r o a n)
—
(53)
Pred kralj icom Marijom stajala
Anajenja u crno zaviu smjerno
i ponizno. Mlada vladarica prorru-traS- e radoznalim okom netfakinju ' btskupa zagrebafkoga, koji je uz
' Avondjneilijzunalsat,ajazoa;Stokravlojidcea ndijjeevopirkau- -
pred nju, al svaka ienska ftjdno
1 gleda drugu, za koju se vcli, da je
dobra i lijepa, a to bjese rruti pri-Sapnu- la
kraljici za Andjeliju.
Dolje od kralj ice znala je Jcli-sav- a, zaito djevojka tu stoji, te
je sjedec--! kraj Marije pomno mje-ril- a
svaku crtu, svaki mig biskupo- -
ncifakinjc, i cesto bi poglednula
Ive oka palatina. Nikola bio se
podnimljenth ruku prislonio uz.
prozor Ni da je trcnom trcnuo,
, ni da je mignuo migom, veJ zadu-- I
bio se mrk u Andjelijino lice. 7Л-- !
vlje otimahu se za njom oi zlato- -
kosu mladu muzu, rravoj prilici
nadvornikova lica. Ncmirno e sin
Gorjanskoga gladio £utu si bradu.
a oix napmjahu mu se, da zaviri
dje-ojc- i u duJu.
— Cusmo — prihvati od nepri-lik- e
Marija — da si vrla i htjedo
smo te upoznati, da tt poklonimo
svoju kraljcvsku milost.
— Za koju ti livala od tvoje slu-ibenic- e,
svijctla gospo — zahvali
se Andjcuja, kleknuv i poljubiv
kraljicu u ruku.
— Cudimo se i falimo, da te ne
..;.4:.,r ,.::_ „.-- I t...i:_..i.:„ domacin Grandin pokazivao . .. . t пвпепј._
odgovori:
s
pode i gospodja , - o- --
— Nema vise od mjesec dana,
svijctla km no, da poloiih milu si
majku u grob. Evo vidiJ na meni
crno ruho. Crnina nc pristaje u
vcsclo gospodsko kolo, moje suze
kvarile bi drugima radost. Pak pri-pros- ta
sam plemkinja, nisam vikla
toli uzviScnoj druibi.
— TjcJi se! Dog e tvoje suze
osuSiti, tvoje sree utjc{iti.
— Ne znam, svijctla kruno, Jto
Ce biti, al sada me preljuto pce ra-n- a
mojeca srea, a da bih mocla
slutiti na vedru buducnost.
— Smiri se, Andjelijo — umije-{- a
se Jclisava — tvoj casni ujak
uJao jc u veliku milost svijctle
krune, a zraka te milosti pada i
na tcbe. Smiri sc, dijetc, briga ie
biti kralj ice, da cdri tvoj mladi
iivot, i kad mine zalba za majkom.
otvorit ie ti sc vrata kraljeAskog
dvora. — Djcvojka pogleda Jcli-sa-- u
u cudu. kanda je oCima pitati
htjela za fajni smisao Jelisavinih
rijeci.
— Da, da! — nasmjehnu se Ko-tromanoviY- c'a
k5i. — Ne cudi se.
Tako je ugovorcno. Kad siknei to
crno ruho sa scbe, prima te svijctla
kruna u svoju sluzbu.
Djc4)jka protrnu, elo joj se
smrknu. ! plaho pogleda biskupa.
— Nc znam, svijctla gospo, {to
je sluiba kralje-ska- , mum zato
Osudjen hivsi suradnik
Drazc
Beogrnd. — Uhvacen jc i
osudjen na 14 Rod. zatvora
bivS! suradnik Draie Mihnj-lovid- a
2ivojin VcliCovic, koji
sc krio vUc od 10 godina
kudi svojc sestre u Vrnjici,
Srbija.
On jc uhvacen
prilikom pokuSaja
bjcgstva u Italiju. DuSan
Glumac, sluibenik ameriJ-k- o ambasade Bcogradu o
sudjen je na 8 godina zatvo-ra
zato Sto mu je pomogao
u pokuSaju bjegstva. Sesto-ric- a
drugih su osudjeni na
zatvor od 18 mjeseci do C
godina.
Rasna u
unijt
London. — Donjj dom juino-africko-g
parlamenta odobrio je za
on ski prijedlog o scgregadji u
sindikatima i ogranie'enju uposle-nj- a
radnika koji nisu bijeli. Od-redb- e
ovog zakona usmjercne su na
raspuitanje mjciovitih sindikata i
obrazovanje пол ih na rasno j osnori.
Toronto - javna skupstina
U nedjclju 13. maja odrfati ce se masovna skup-Sti- na
koju saziva orgamzacija SJK. Skupitina ce se odr-ia-ti
na 386 Ontario St., poietak tono u 8 sati na veCer.
Na ovoi skupitini demo eovoriti o odlukama Seste
CrKe.dairancdajetenncakvnio- - ј $иаш rtdnota .1 konvencije Saveza i o nalem sUvu prema Jugoslaviji.
1'OZivazno sav nas naroa loronu, aa nas xecee tfvcn
K E, E T V A
isterifsti m
— AUGUST SENOA
Mihajlovica
u
proilog-autrust- a
u
diskriminacija
Juznoafri6koj
k
Odbor SJK.
odrasla, i bojon se, da ne cu mafi put bljedjana srebra, nijemi, ne-zaslui- iti tolike milosti. Vc£ rckoh, pomicni strJili tomjc-- i u blijedo
da sam plemkinja, kojoj sree stojt ncgo, kao crna ortjaika zvijer pla- -
u dvoru mojega ujaka. u grobu
moje majke, kao {to stoji evijetu
korijen u zemlji. A gdje mi se sree,
tu mi je volja.
Jclisava poglednu ispod oka pa-latina,
biskup pako i necakinja mu
oprostise se od kralj ice.
— 5ta vcli{, Gorjanski? —
upita Jclisava potiho.
— Horvatova kr'. To nije samo
iena. da djecu rodi, xci i junake.
Ta djcvojka ima misli i voljc. Srcd
njezina ela povWi sc crta, du-bok- o
urczana. Lijepa je i prclijepa,
al fino lice nije mekusno, vec oi-tr- o, saliveno. NaJe gospodjice
imaju rijctko kada toli dubokc o!i,
toli ozbiljno lice.
— Istina, Gorjanski! Ta mlada
ienska vise je od ienskc. Sjecam
se, da sam nckad idjcla u crkvi
sliku bogoduhe mue'enice olarcne
%-i{-
im svijetlom. Kad jc Andjclija
stajala prcda mnom, sjctih sc opct
te s-et'-
cc. A ti. Nikola — obrati
sc Jclisava ka palatinovu sinu —
{ta veli{ ti za Andjeliju?
— Ljepota, svijetla gospo.
— To vidjeh i sama, gospodine
miadi, zato ne pitam.
— VraJka du{a u spodobi s
tice.
— Krupna doista rijei. U die- -
%ojke je opora svoj ska ud, mi-sli- m.
— Da, svijetla gospo — popravi
se mladi Gorjanski.
— A tcbi takva volja nije po
cudi?
— Dapacc, ja mrznim robinje.
— Cuj, uj, palatine, kako ti sin
govori — pak doda poti{e — vrgo
se je u oca.
— Da — planu mladi Gorjan-ski
— {ta hasni sladati neprija-telja- ,
koji ti ni ne smije pokazati
ccla ni vaditi maa, {ta vrijcdi ie-n-a, koja nije ncgo jcka muia ?
— Ti si o torn razmiiljo?
— Bio sam u ne jednom domu
na ogledima i nadjoh samo zensko
roblje.
— A da ti je ovo sudj[cnica? —
zapita otac.
— Oienio bih je.
— I jeste sudjenfea — doda
Jclisava.
— Oicnit cu jc. Oce! je li tako?
— Jest — potrdi nadsornik
— at ne ht jedne li? Horato%e je
kr-i- .—
Tim bolje. s%Iadat cu jc. Nc
trpim protiv{tinc. Je li pravo. oCe?
— Pra-o- , sine.
— A kada?
— Kad bude hora — nasmijcSi
se Jclisava.
Nad poieskom gorom plisala jc
proljetna mjescfina. Kao crni di-o- vi
stajahu brcgovi, a po vinorod-ni- m
brciuljcima drhtala para po--
Buducnost Kanade radnickim rukama
(Nastavak sa str. 1)
nadnice, proSiri trziStc i za-јат- бе paritetne cijenc far-merim- a, stvorc bolje mogud-nos- ti
za Skolovanjc omladi-ne- ,
povecaju penzije osta- -
rjelim gradjanlma.
U proglasu se naglasava
da su svi vetfi uspjesi u toku
pro31ih 70 godina (od kad
{Canada postoji kao posehna
driava), avc reforme upisa-n- c
u zakonodavne knjige
"plod duha i modi jedinstva
radnidkc klasc".
Kanadski radnici i farmc-r- i
sve vile uvidjaju da nji--
hovi ciljevi idu dalje od ne-posred- nih zahtjeva. Oni da-j- u
vodstvo cijcloj zemlji u
borbi za novu nacionalnu
Britanski okupatori gradjanski
vlada odredi parlamentarnu
komisiju I uputi je odmah
na Cipar, kako bi ispitala
nadin za ponovno podinjanje
pregtjvora. Oni
da vlada jasno da
"de se pregovori voditi na
poitovanja
I neopozivih garancija
ciparskog stanovniltva na
samoopredjeljenje". O pri--
mjeni prava trebalo bi.
menih oviju visio je na vrJku grad
nad Poicgom, a sa grada zvckctao
zveket txix, orila se barna vescla
pjesma. Nad bijelim IisVfem Iipiki
u opatskom rtu igralo nocno svje-tlil- o,
munuv od casa do casa kror
gusto crno stablje na zlatni kip
U toj tihoci, u toj samoci
se srocila druiba. Na oborenu spo-menik- u
sjcdi Pavao Horvat, glcda-juc- i
u zemlju. Do koljcna mu po-civ- a
u travi brat Lacko diiuci gla-v- u
k ncbu, a na rame biskupa na-sloni- la
se Andjclija. Oct joj bludc
prcma strani, gdje na nisku poru-{cn- u zidu sjcdi mladic ozarcn mjc-scino- m.
Glavu jc uzdignuo k ncbu, oft
mu igraju iivo, a sa usana pliva
kroz noc starinska turobna pjesmi.
I zapjeva:
JjJnu fetu iUta mi,
Heta mi knez XiloU
Davori mi! Darori!
Sjetno, Iagano kao kroz tihi nlac
Elinuli zvukovi iz dusc u svi jet,
sumornih ntica. koie truJno
raskriljuju krila, Iagano plinula
{ijcsiiu u uiidku gutiimi uu iaj-novi- ta
jeka, u sree djctojacko, kao
sneni, blaicni mrak, koji sc njcino
spuJta na ovaj svijet, Iagano plinuli
zvukovi zamiruli u mranoj daljini.
A I iznenada ko da iz grla zagrmi
grom. I гарјела Bcrislav.
Dai ori mi, Inez Xtloj,
I Ha sila paJe obola.
Davori mi! Davori!
drlitaic. U njem je pje-val- o
sree, pjcvala sva du{a, svaki
iivac. Na njegovim ustima zapi-njaS- e
Andjelijino oko. Sura sinu na
trcpavici, i tisnu vjcdj, a pred du-{o- rr
stajase joj mladic srcd sjajne
zimskc noc'i na polju od a! crna
Tad zazvcknu Lackova sablja u
travi i probudi djcvojku.
— Cuje{ li, {apnu mladiJ bisku-p- u
— sablja mi goori. To sluti
na krv. A o trm misli{ ti?
— Ja mjerim dubinu korijena,
visinu stabla one starinske line 1
mislim, ima li ljudska ruka jaka.
da obori to sveto, dm no drvo.
Udalj nlinu njesma, plinu uvis.
Za sjajnim, bucnim stolom na-gn- u
se Nikola Gorjanski k Jclisavi
i rece, protrnuv.
— Cujc{ li nocnu jeku:
Davori mi, knez Nikola,
I Ita sila paJe obola.
— Znam jc, znam. To je starin
ska krvava pjesma — odvrnu Jcli-sava
{aptom, spustiv glavu na prsa
(Nastav:t e se)
u
птепбкој dominaciji ze- mlje; oni traie sve-kanad-s- ko plinovod; oni pozivaju
na svestrani razvitak prirod-ni- h
bogatstava Kanade da
bi se osigurao sretan i kul-tur- an iivot naroda.
"Postignudc ciljeva
je mogude", kaie se na kraju
proglasa, "ako radnici i far-me- ri francuske i cnglesko-govorec- e Kanade proiire
svoje jedinstvo na politidko
polje; upotrebc svoju gla-sad- ku
mod za izbor radnid-ko-fnrmers- ke vecinc u parla-ment- u,
za vodjenje zemlje
dvrstim putcm mira, kanad-sk- e
nezavisnosti i demokra-cij- e.
"Taj put jedinstva ce biti
nas vlastiti kanadski put u
politiku koja се udiniti kraj socijalizam".
poticu rat na Cipro
(Nastavak sa str 1) Igovaraju predstavnici bri- -
a zaum traze da bntansKa lansKe viade i skupstme.
zahtijevaju,
istakne,
bazi samouprave
prava
ovih
Bogorodice.
cudna
Mladic1
ovih
j koju treba izabrati.
Cipar se nalazi pod op-sadn- im stanjem, ali je ono
u utorak bilo podignuto za
neko vrijeme da bi rulja
Turaka mogla napasti Grke
zbog-- ubijstva dvojice Tura-ka.
Ljeto cc biti iarko
i suho
Ucenjad racunaju da ie oro
po misljenju grape, da raz--] ljeto biti suho i iarko.