Jedinstvo, April 27, 1956

              ииРРИЧРЧ1111ИррриЧР11Р1
STRANA 2
SA SESTE KO XV ESC 1 J E SAVETLA UGOSLAVESSKlH KAS AD J AS A
PROSLAVA 25 - GODISNJICE NASE STAMPE
(REFER AT UPRAVITELJA "JEDINSTVA")
(Svrsetak)
U podetku izvjeSca sam napomenuo, da se ove go-di- ne
navrsava 25 godina izlazenja naSe napredne rad-nid- ke
Stampe u Kanadi. Ovo je vaian historijski doga-dja- j.
Zato je potrebno da ga dobro proslavimo. Ovo je
nasa jubilejna godina.
Pred 25 godina, mjeseca novembra, u nasim riase-ljim- a
pojavio je prvi broj napredne radnidke novine u
Kanadi na naSem jeziku, koja je izdana i uredjivana po
radnfcima u Kanadi. To je bilo u vremenu najieSce eko-noms- ke krize.
Ogromni broj naSih mladth iseljenika sa ostalim
kanadskim radnicima bio je bez posla — lutao ulicama
bez sredstava za zivot. Oni radnici koji su bili zaposleni
suodavani su sa snif avanjem place, ubrzanim radom itd.
Prosto se osjecala potreba i nuznost jednog radnidkog
lista — uditelja, organizatora i propagatora, koji ce
radnicima duhovno naudno pomodi da se organiziraju
i da sa ostalim radnicima se bore za pristojan zivot; da
ih politi6ki prosvjeduje i da vode borbu za bolje i sret-nij- e
druStveno uredjenje u kome ce dovjek uzivati plod
rada. Za ovu historijsku zadadu zauzeo se drug Cadic sa
drugovima i tako je pokrenut prvi list — "Borba".
Kroz ovaj period od 23 godina preprodjavali smo
razne poteSkode i zapreke: Reakcija je vodila zudnu
borbu protiv nas, bivali smo znbranjivani, suodavali se
financijalnim poteskodama. U svim sludajevima izlazili
smo kao pobjednici, jer smo odvazno i neustrasivo bra-ni- li
osnovne 2ivotne interese radnika, a oni su svoju
stampu podriavnli i pomagali materijalno.
Ideju i politidkuvijestsc no moic uniStiti zatvorom
ili potezom pcra. DruStveno uredjenje koje se bazira na
izrabljivanju dovjekn po dovjeku, krivo je svim zalima i
zato je nasa borba pravedna, jer se borimo za takovo
drustveno uredjenje u kome ce biti radost zivjeti. Nasa
je borba opravdana i historijska nuznost. Ideju koju za-stu- pa
naSa novina zahvnca ne samo drZave vec i konti-nent- e.
Mi smo svijesni da se nalazimo pred teSkim i odlu-dni- m borbama: borba za mir, borba za suradnju izme-dj- u socijalistidkog i knpitalistidkog svijeta na trgovad-ko- m
i kulturnom polju, zabrana atomskog oruzja, za
neovisnost Kanade na ekonomskom, kulturnom i politi-cko-m polju, za demokratske slobodStine, za pravo orga-niziran- je radnika u sindikatc koje oni sami iele, za
pristojnu placu, poviSicu stnradke penzije itd. Nn naSem
jugoslavcnskom scktoru naSa je sveta duinost voditi
borbu protiv svih onih elemcnata koji truju Sovinizmom
bratske narode, Hrvate, Srbe i Slovencc, i nastoje da se
u Jugoslaviji uspostavi rezim koji se bazira na izrablji-vanju
dovjeka po dovjeku.
17. KONVBNCIJSKOG Z A P 1 S V K A
IV.
Tree em zasjedanju Seste
konvencije predsjedao je
drug Bob Pupic, a prvi je
uzeo гНеб u diskusiji drug
MiloS Grubic, dlan Glavnog
odboraiz Ilamiltona.
Drug Miloi Grubic govo-re- di
o prvim dnnima kada
smo pokrenuli nasu Stampu,
izjavio je: "Mi smo onda bi-li
i ostajemo jedina progre-sivn- a
sila medju naSim ise-ljenici- ma
u Kanadi".
Osvrduci se na izvjeStaje
Izvrsnog odbora i novine on
je rekao: "Sa nekim dijelo-vim- a
izvjeJtaja. se slaiem, a
a nekim se ne slazem. Ne
la2em se sa time da smo mi
udinili neke grijeSke prema
Jugoslaviji. GrijeSka je u
tome Sto smo se mi mijeSali
u povratak naSih iseljenika,
nil u odnosu prema politic!
u Jugoslaviji za vrijemespo- -
ra, smatram da to nije bila '
na5a grijeSka i prema tome J
nemamo zaMo da se kajcmo.J
Mi smo bill iskreni i radih
smo iskreno. Medjutim tre-ba
sada zaboraviti sve Sto je
bilo ! predi na rad za mir i
nanredak u svijetu. Klanjati
se i izvinjavati se nedemo]
nikome".
On je dalje nastavio o ra-d- u
u miroNTiom pokretu. pa
je u vezi toga rekao: "U ra- -
du mirovnog pokreta mi nn-ilazi- mo
na poteSkoce zbog
englcskog jezika. Ali tko
hoce da radi, taj ce i tc po-teSkoce
savladati. Mi smo
Kanndjani i naSa je duznost
da radimo za Kanadu."
O novim doseljenicima on
je govorio da im je гебепо
ako ne 2ele da budu u zajed-nicki- m
organizacijama, ne-ka
drganizuju posebne orga-nizaci- je
koje mogu raditi za
istu stvar ,tim putem bi mo-g- H
pojadati rad medju dru-gi- m
novim iseljenicima.
O pisanju novine on je
rekao :
"Na pisanjc novine nije
dovoljno da pazi samo Izvr-S-ni
odbor, nego i mi svi. Rad
naSih funkcionera treba
smatrati za vaian isto tako
kao i svaki drugi posao. Oni
imaju mnogo zasluga. NaSa
novina se danas Stampa pod
t!o povoljnim financijalnim
uslovima, ito je jedna od
glavnih zasluga rukovod-stv- a.
Treba i kritikovati sve
Stosmatramo da je Stetno. . .
Duinost je svakog ditaoca
da na svoje primjedbe svrati
pozornost rukovodstm. Da
uzmemo primjer jednog do-pi- sa
o suspendaciji jednog
clana ullamiltonu. Moj Cla-na- k
se smatralo pogreSnim,
jer da se previSe uzdiie sus- -
Published ТпеМлу and FrM7
In Srbo-CwtU- n and Slcrrnin UnrP. br Jedinstvo PablUhlnp Сл. 4T9 Qnn St. Wett,
Toronto 2-- B. Ontario. Canada.
Trt. EMpire 31 m:
Subscription rates tSjOO pr yar. 3J¥) pr t month
USA and thr cnontriM SK.no pr jar. Ed5trr: SUpan MioSit,
Barine Maran Iran Stlnuc.
Anthoriied as weond clan тпаП rot Office Department. Ottawa.
Iz ovih osnovnih razloga moramo proSiriti u svaki
kutic ove naSe prostrane nove domovine Kanade naSu
naprednu Stampu. Sa ovom zadacom mi cemo proslaviti
25-t- u godiSnjicu naSe Stampe.
Osnovne zadace u proslavi 25-godisn- jice
1. Potrebno je organizirati Nacionalni odbor pro-slav- e.
U njega treba da udje Sto yise naseg dlanstva i
pionera пабе Stampe i pretplatnika "Jedinstva", iako
nisu dlanovi Saveza zbog nekih razloga.
2. Nacionalni odbor treba da izda proglas za pro-slav- u.
Proslave da podmu dim se organiziraju potrebite
pripreme.
SU svim vedim i manjim naseljima, potrebno je
uspostaviti odbore proslave, koji u manjim naseljima
mogu ostati stalni odbori Stampe.
4. Proslave treba povezati sa naSim kulturno-pro- -
svjetnim radom: prikazivanje filmova, odriavanje pre-davan- ja, koncerata i drugih javnih i privatnih sastanaka
na kojima de se govoriti u ulozi naSe Stampe.
5. Sve ove priredbe — proslave — trebaju biti us-redotod- ene
za prosirenje "Jedinstva". Ovdje iz dna srea
prihvadamo i sugcriramo ideju drugova iz Vancouvcra
u predkonvencijskoj diskusiji, da svaki stnri pretplatnik
pokuSa dobiti tokom jubilejne godine novog pretplat-nika.
G. Nacionalni odbor, uprava i uredniStvo, tokom
jubilejne godine trebaju posvetiti naroditu pninju na-seljima
t.j. pomodi drugovima o organiziraju proslava i
sprovodjanje istih u stvarnost.
7. Da se izda veliko jubilejno izdanje "Jedinstva"
mjeseca novembra. U ovom izdanju de se tretirati vai-no- st napredne radnidke Stampe i njezine zasluge. Ali
je vaian i drugi faktor, a to je financijalni, odnosno na-stoj- ati
dobiti Sto viSe oglasa i pozdrava od trgovima,
organizneija i pojedinaca. To ce nam prilidno pomodi u
uzdrzavanju "Jedinstva"!
Drugovi, naSe su zadadc velike, ali dasne. Mi smo
do sada savladjavali sve poteSkoce kad je u pitanju pro-Siren- jc
naSe novine, vjerojatno cemo i u buduce, ako se
kolektivno i pojedinadno dademo nn posao i za naSu
proslavu zaintercsiramo naS narod u naseljima.
Postavimo se na delo proslava i pokaiimo primjer-ni- m radom i onda bez svakc dvojbe naS rad, zalaganje i
nnpori bit de okrunjeni dobrim rezultatima, kao Sto su
bivali u proSIosti.
Neka Jive i nnpredjuje naSi radnidki list "Jcdin-stvo- "!
DISKUSIJA DELEGATA
JEDIfliTVO
pendiranog, dok se samom
suspendiranom dalo publici-tet- a
u novini. Smatram to
nepraviinim i krivim za to
Izvrsni odbor".
Druir Grubic je zavrSio sa
pitanjem forme organizacije
i u vezi toga izjavio da je on
za to da forma naSih organi-zacij- a
ostane i dalje kao i
do sada.
Drug Marijan Krulic, 61an
Izvrsnog odbora, govorio je
o izvjeStajima IzvrSnog od-bora
i novine, pa je u vezi
toga rekao;
"Prema izvjeStaju tajnika
izgleda da cemo i dalje ima-t- i
istu formu organizacije
kao i do sada. Slazem se sa
time. No ako koja druga
grupa ieli uspostaviti svoju
nacionalnu orgnnizacnu, to
treba dozvoliti. Svakako va-in- o
je to da smo ukljuceni
u kanadski kulturni, eko-noms- ki
i politiSki iivot. U
svim aktinostima za napre-- J
dak Kanade trebamo uce-stvov- ati. Organizacije su u
svom radu dosta skuiene.
Nismo dovoljno raspravljali
kanadske probleme I r.ismo
dovoljno uCestvovall u radu
pokreta mira".
Kruiid je dalje govorio o
valnosti HBZ i Lstakao po-tre-bu
da dlanovi Saveza bu-du
aktivniji na torn sektoru
koji broji oko 8000 ilanova.
Slolio se u cjelosti sa izvje-Staji- ma gdje se govori o Ju-goslaviji.
U vezi toga je
kazao:
"Nas nesmije biti, niti nas
je stid. za onakav stav o(
Jugoslaviji kakvog smo mi
ranije imalu Mi se nefemo,
kajati. Svako drugo stanovi- -
stc bilo bi pogreSno, izdajni-бк- о,
prema opcem radniC-ko- m pokretu. Sada nakon
Dcklaracijc, stanoviSte se
opdenito izmijcnilo. Kad
HruSiov kaze da je ranije
stanoviSte bilo pogresno, ti
me se sla2e i Kruiic. ZaSto
se bojati redi, gledati 2inje-nica- ma
u o£i? Naravski, mi
trebamo biti i oprezni. Ne-sm- ije
se viSe dogoditi ono
Sto bilo do 1918. godine ka-da
smo se bili, viSe ili manje,
pretvorili u agenciju za vra-can- je
naSih iseljenika u Ju-goslav- iju. Onaj period od
19 1G. do 1948. godine bio je
pogresan. Trebaii su nam o
tome dati savjeta i oni u Ju-goslaviji.
Povratnici se nisu
mogli prilagoditi onim prili-kam- a
pa su se mnogi od njih
vratili u Kanadu. Sada oni
koji se povratili su nezado-volj- ni krive паб pokret. Ja
vjerujem da je u Jugoslaviji
narodna vlada. da se ona
vratila u knig socijalistikih
zemalja i da se u Jugoslaviji
gradi socijalizam. Moida ta-mo
nije sve onako kako bi
mi htjeli, ali mi moramo
znati zaSto je to tako. Preko
Jugoslavije je preSlo pet
armija I svaka je nesto po-nije- la.
Sve Sto je u njoj za
kritikovati, treba kritikova-ti,
a Sto je dobro za to treba
rec"i da je dobro" . . .
On je dalje rekao da tre-ba
viSe iz naselja plsati u
"Jedinstvu". O 25-t-oj godii-nji- ci
naSe stampe on je re
kao: "Tu godisnjicu treba I
posuda proslaviti. Treba
traliti suradnju od pionira
koji u uestvovali i poma
gali u pokretanju na?e rad- -
ni£ke stampe u Kanadi",
(Nastavit c"e se)
GLAS ClTALACA
Tesla pripada covecanstvu
U naSem narodu kaze se:
"Kad bog hoce nekog da ka-z- ni
onda mu najpre oduzme
pamet". E, valja je bog ka-zn- io urednike "Amerikan-sko- g "Srbobrana"!
U "Srbobranu" od 16. a-pr- ila 1956. god., izaSao je
сЧапак pod naslovom "Hr-vats- ki Zajedniiar se btima
o Nikolu Teslu" u kojem se
nastoji prikazati da toboz
Hrvati nastoje "pohn'atiti"
Teslu. Ako proditate ovaj
6Ianak onda cete se uveriti
da je nemoguce doci do
drugog zakljudka nego da
im je bog oduzeo pamet pa
neznaju Sta rade. Iako je
"Srbobran" iz broja u broj
na£i£kan raznim neosnovnim
i neodgovornim glupostima,
i ali ova im nosi barjak pred
svim glupostima do danas.
Svakom ce poStenom Srbi-n- u
obraz pocrveniti kad vidi
do kakve su se niskosti sro-za- li
ljudi koji nazivaju sebe.
Srbima. Ovoj gospodi oko
Srbobrana" je se i uza Hr--
"Zajednidar" ponosi sa dje
lima i velikog u£e-- ni ni propali
Nikole Tesle. I politiCari
da se ponose da ga svi nn
Prodi slave, oni ne samo da to
osporavaju nego i vredjaju
ne samo "ZajedniCar" i Hr-vate
nego i najveceg 2ivu-ce- g
umjetnika u svetu, nje-go- ve
vrste, MeStrovida. A to
Cine samo zato Sto je
Mislim da nije potrebno da
poSteni Srbi traze izvinjenje
od MeStrovida ili od "Zajed-nidara- "
posto i c. -- nnju da
Nova prctplata u cast
25-t- c srodisnjicc
Toronto, Ont. — Dragi
drugovi, galjem vam $12.00
i to za godiSnju novu pret-plat- u,
moju godiSnju obnovu
I $2.00 u fond.
Nalazimo se u jubilejnoj
godini naSe napredne Stam-pe,
i poSto se smatram gra-ditclje- m
n a S e napredne
Stampe cvo sam vec dobio
jednu novu pretplatu. Uzeo
sam si za da dobijem
jos jednu novu tokom ove
godine. da svi mi dru-govi
—— old timers — mora-mo
u ovoj godini, godine
proslave nase novine
Sto nktivnije nn proSi-renj- u, kao i onda kad smo
bili u danima.
Drugarski pozdrav,
Mike.
obnovc rancouvcra
Vancouver,
drugoi, priloieno u listu Sa-Ijc- m
vam Postal Money
Order od $ 15.00 za tri go-dis- njc
E%o tako istjedu tako
Toronto, Ont. — t
u "Jedinstvu" nekoliko
dopisa konvenciji Saveza
Jugoslavenskih Kanadjana,
Jelim nesto ka-2c- m.
na konvenciji da mogu
ditavqm toku odnosno re-agira- nju na
vodecih drugova.
svaka se konvencija ocje-nju- je
po njezinim zakljud-cim- a, tako Saveza Jugosla-venskih
Kanadjana po
(rezoluciji) kofu su
narodu u
Kanadi.
Poruka je obtavljena
"Jedinstvu" od marta.
Proditao Poruku o sa- -
"Srbobran" ne prestavlja
miSIjenje Srba nego samo
grupu politi&ara iz-dajni- ka.
"ZajedniSar" ne vredja
Teslu zato je Srbin,
kao "Srbobran" vredja
Me5trovic"a zato Sto je
nego se ponosi sa njime,
prvenstveno sa egovim ve-liki- m djelima, koja je udinio
za sveopste 6ovedanstvo, a
onda kao sina svoje domo-vine,
4 bez razlike u kakovu
je veru Tesla nije
radio za ni. jednu pojedinu
nacionalnost. nego za c"ove-£anst- vo
i to coveCanstvo tre-ba
ga slavi, a ne
propalih politiSara izdnjni-k- a
srpskog naroda koji ne-ma- ju nista zajedniCkog sa
sa Teslom.
Niko na zcmlji noma vise
da slavi sinn
nego doraovina koja ga ro-dil- a,
a domovina ne pita ka-kvi- m
se krstom krstiS i da
se krstis. A Teslu je rodila
krivo gde njegova domovina
ne moze i ih ili
imenom
njaka Umesto
Hrvnt.
duinost
Drfim
pora-di- ti
mladjim
delegata
srpstvom
razdvojiti
"Srbobran"
"Srbobranu" i" njegovim
detnicima nije ni najmnnje
stalo kako velidanstvcnn su
djela Nikole Tesle, za kogn
ih je dinio i ko i na koji nn-di- n
ga je iskoriStavno i pro-goni- o. Za njih je vazno da
je on rodjen u IJci i da je
(Sto je sporednn
stvar) jer im to slu2i da no--
Poruku konvencije procitao
Schumacher, Ont. Po-Stov- ani drugovi i prijatelji
na uredniStvu i upravi "Je-dinstva",
proditao sam Po-ruku
delegata Seste konven-cije,
to ne jedamput, nego
tri puta. joS cu ju morati
proditati.
NaSi dclegati iz Schumn-chcr- a
kada su se povratili sa
konvencije, vrlo su dobro
pohvalno govorili radu
odlukama konvencije. U
"poruci"se iz'razito govori
potrebi organiziranja naSih
iseljenika u radnidke orga-nizacije.
Radnici kojima
razgovarao o tome pita
nju priznaju da bi se trebali
organizirati. AH kad se po-stn- vi pitanje udlanjivnnjn
onda izmidu Mi
pokazati pri-mjero- m stupati u Sa-ve- z.
MnogogodiSnji i napo--
Tri iz ran rad u rudnicima bcrpio
B.C. — je snagu sasvim. Sada
—
obnovc.
kako
i a o
o
i
o
i
!
i
prava svojeg
—
i
I
i
o i
o
в
nekako
i
drugog tziaza nema nego
stupati u i naSu radni-dk- u
prosvjetnu organizaciju
i boriti se za pravo na pri-stojan
bilo to penziju
ih obnavljamo. JoS imamo Hi posao koji odgovara zdrn- -
na listi 4 prctplat- - , vlju dotidnog dovjeka,
nika, pak demo ih nastojatil U "poruci" upalo mi je u
posjetiti radi obnove dim ' da de ove godine biti pro- -
prije. ! lava 25 godina iz- -
Drugarski vam pozdrav. i laienja naSe napredne rad- -
M. Dragicevic, i nidke Stampe. Ovu 25tu go- -
tajnik. J diSnjicu nastojati demo do- -
SLA2E PORUKOM KONVENCIJE
C
pa da
Nisam bio ditavo vrijeme
plsati
izvje-Sc- a
All
Poru-ci
dele-gate
uputili naSem
u
29.
sam
propalu
Sto bio
Sto
Hr-va- t,
nj
verovao.
da grupica
niti
li
Srbin,
3
sam
sta-ri- ji
moramo
naS
Dragi nam
uniju
iivot,
odi
sam
sam
t driini razmtSljao. Ja se s
njom potpuno slaiem i sma-tram
da se na bazi iste mole i
okupiti vedina naleg naroda.
Ja sam o tome diskusirao sa
par naSih radnika i oni se
potpuno slaiu za mojim miS-Ijenje- m.
U Poruci je vrlo vaina
stavka o proslavi 25 godina
izlazenja nase napredne
stampe u Kanadi. Period od
30 marta do konca marta
1957 godine konvencija je
i proglasila jubilejnom godi-no- m
na§ Stampe. to--
; ga vremena osnovna duinost
i zadada de bit! proSiriti
"Jedinstvo". To de biU dui-- j nost dlanova Saveza i nas,
pretplatnika.
Sto izvuku Sto ce im pomodi
da raspiruju SovinistiCku
propagandu i da vredjaju
hrvatski narod. To su isto
cmili i iine, u suprotnom
smislu, njihova po zlu braca
ustaSe.
Mi smo uvereni da ustaSe
nikad ne.£c uspeti da sa svo-ji- m
nedelima omalovaze hr
vatski narod u ocima srp-skog
naroda, kao Sto nikad
пебе grupa srpskih odroda
sakupljcnih oko "Srbobra-na"
uspeti sa svojim provo-kacija- ma da omalova2i srp-s- ki narod u of ima hrvatskog
naroda.
Ni cetniStvo ni ustaStvo
nebi moglo opstojati ako ne-- bi
bilo SovinistiSke zagriie-nost- i.
A oni su toga svesni i
zato se vataju za sve Sto im
mo2e koristiti u torn pravcu.
Sudbina hrvatskog i srp-skog
naroda usko je poveza-n- a
u njihovoj zajedniikoj
domovini i oni hoce da tu
sudbinu dele zajednidki. Ne-m- n
viSe sile na svetu koja ce
vatska. To орогесЧ zavaditi. Za
svi
obnoviti
slavnog
Tokom
to su oni u rntu pobedili. Za-to
su oni svoju domovinu o- -
distili od ove s"ovinistidke ga-ma- di,
koja se doklatariln
ovdo medju nas Kanadjane
odnosno Amorikance da pro-duce
svoj prljavi posao. Ali
neka budu sigurni da demo
i mi jednog dann distiti ku-g- ti
Iz torine.
Srbin, Licanin
25-godis- nji dlnn SNS.
puta
bro proslaviti. To ce biti dui-nost
svih nas, jerse je naSa
Stampa u ovih 25 godina
svoga poslovanja istinski bo-ri- la
za naSe interese, a to ce
diniti i u bududc.
Ja sam pretplatnik naSe
progresivne novine od prvog
izdanja "Borbe" I zelim da
budem do svoje smrti.
Drugarski vam pozdrav,
Karlo Miculinic.
Postoji mogrucnost za
zblizcnjc
Ottawa, Ont. — stovani
drugovi, kao stari pretplat-nik
od ranih dana, prilozcno
vam cvo Saljem dek u iznosu
od $7.00 za obnovu i fond
novine.
Poruka delegata Seste kon-vencije
SJK nasem narodu u
Kanadi je dobra. Na vama u
uredu stoji da istu provadja-t- e
u stvarnost.
Posve je vjerojatno da sa
tnkovim stavom plsanja po-sto- ji
svaka mogudnost za
zbliienjc naSeg naroda u ise-IjeniSt- vu.
Kako sam tako i moj drug,
mi smo ditaoci i pretplatnici
novine od podetnih dana, a
isto I sa saduvanom znadkom
"Slobodne Misli" 1931.—
1938. god.
Sa Stovanjem, uz drugar-ski
pozdrav,
Ante.
SE SA
Ja sam pretplatnik novine
sigurno od 1935. godine. Ta-d- a
sam radio u Creighton
Mine. Prije toga ditao sam
"Borbu" od njezina prvog
izdanja. U omotima je dola-zil- a
u razna mjesta, drugovi
su ju rasprodavali po 5c po
komadu. Polto nisam imao
stalnog boravka, nego sam
uvijek lutao traiedi posla,
kupovao sam novinu tamo
gdje sam stigao, tako je £i-ni- lo tisuce nasih radnika.
Po mojim skromnim mo-gudnosti- ma
i sam du nasto-jati
d a tokom jubilarne
godine — proslave na£e
stampe — doprinesem svoj
udio njezinom prosirenju,
M. Strucelj.