Jedinstvo, February 21, 1956

              STRANA 4
Vlada upropastila prije-- 1 ViJESTI IZ SVIJETA
dlog za razmjenu parla-mentarnih
delegacija
sa SSSR
Ottawa. — Izgledi su da
se ne ce ostvariti prijedlog-z- a
razmjenu parlamentar-ni- h
delegacija sa Sovjetskim
Savezom; upropastila ga je
vlada.
Kad je Vrhovni sovjet
prvi put predloiio razmjenu
parlamentarnih delegacija
premijer St. Laurent i mini-et- ar
vanjskih poslova Pear-son
su kazali da 5e to biti
dobra stvar. Poslije izvjes- -
nog "razmatranja" stvar je
zaspala. Pitanje je ponovno bilo pokrenuto prilikom
Pearsonova boravka u Mo-skv- i,
i u zajedniSkom sovjet-sko-kanadsko- m komunikeju
saopdeno da se on sloiio sa
Molotovim o korisnosti iz- -
mjene parlamentarnih dele-gacija.
Ocekivalo se da ce poslije
takve obaveze vladn prepo-rufi- tl
parlamentu da prihva-t- i
poziv Vrhovnog sovjeta
SSSIi-- a. Ali ona to nije u6i-nil- a,
vec" je kazala predsjed-nik- u
parlamenta Bcaudoinu
i prcdsjcdniku senata Ro-bertso- nu, da pitaju pojedine
clanove parlamenta i senata
Sta oni misle. Itczultat tog
ispitivanja nije jo3 sluzbono
saopccn, ali je Stampi dato
na znanje da je vecina cla- -
nova parlamenta i senata
protiv. Konzervativci su ka-zali
da o tome treba da od-lu- 6i vlada, sisiferi su se po-cijcp- ali, sodjalkrediteri se
izjasnili protiv, a tako isto i
vcdina libcrala.
Da je vlada ргерогибИа
razmjenu parlamentarnih
delegacija, kao Sto joj je bi-l- a
duznost poslije Pearsono-v- e
obaveze u Moskvi, rezul- -
tat bi bio druk2iji. Zato ona
snosi svu odgovornost za
propast ovog rijednog pri-jedlo- ga.
Veliki deficit u vanjskoj
frgovini
Ottawa. — ProslogodiSnji
izvoz jc iznosio $4,351,300.-00- 0
ill 10 posto vi§e nego u
1951. Uvoz je iznosio $1,-711,500.- 000
Ш 15 posto vi5e
nego 1954. Pre ma tome deficit u
vanjskoj trgovini i z n o s i
$360,200.000 a to je $214,-00.00- 0
viSe nego 1954.
Ovaj deficit proizlazt iz
trgovine ea Sjed. Driavama.
Izvoz u Sjed. Driave je iz-nosio
$2,612,200.000, a uvoz
$3,452,300.000; uvoz nad-maSu- je izvoz za $840,100.-00- 0.
Ovaj orijaSki deficit u tr-govini
sa USA podmiren je
povoljnom trgovinskom bi-lanc- om sa drugim zemlja-ma.
Tako je samo u Veliku
Britaniju izvezeno 374 dola-r- a
vise nego uvezeno.
Svi uvidjaju da je ovakav
razvitalc kanadske trgovine
sa USA nezdrav, ali se nista
ne poduizima da se popravi.
Unijc za priznanjc
X. R. Kinc
London. — Godisnja kon- -
vencija Ontarijske Federa-cij- e Rada je jednoglasno
usvojila rezoluciju u kojoj
e traii da Kanada neposre-dn- o
uspostavi diplomatske i
trg04-a£k- c odnose sa Xarod-no- m Republikom Kinom.
Federacija broji 200.000
clanova.
2Л PRODAJU
Dobra kuda od cigie cd 9 to-b- a za crcfokupnim pokuftrrom.
Catena 518 900 OO Potoika o
.cotOTom norm se trail 5' 00
CO McCaul St Toronto
Sovjctska vlada jc uputila nov
protest лтсгккој vladi u vezi
ipi;unkih balona. Sovjetska vlada
opct tvrdi da balom msu namije-njen- i
za mctcrioloike svrhe, sec
Spijunaiu. Ona jc izjavila goto-vo-st da uhvadene balone izloii u
New Yorku ili Washingtonu.
"New York Tim" oitro kri-tikuj- e
amcridku vladu zbog Jilja-nj- a
balona na Sovjetski Savez 1
z c m I j e narodne demokracije
"Times" priznajc da dokazi pot-vrdjuj- u
sovjetske optuzbe da se
radi o ipijunazi.
Americka lada je odobrila.
zatim zabrantla i onda opct odo-brila
izvoz tankova Saudi Alra-bij- i.
liritanija jc izjavila da de
naitavit davanjem oruija sred-njcistodni-m
zemljama pod njezi- -
nom kontiolom.
♦
U Peru je izbila oruiana pobu-n-a
protiv vlade genarala Manuela
Odria.
Prcdsjednik Indije Dr. Rajem-dr-a
Prasad je osudio Djllcsa zbog
izjase da je Goa dio Portugala.
Britanski parlamcnat je odgla-sa- o
da sc poniiti smrtna kazna.
Za poniitenjc jc glasalo 293 da-nov- a
parlamenta, protiv 262. Pre-mijer
Eden jc izrazio negodo-vanje- .
Britanska vlada jc ogranidila
kupovanje na kredit i ukinula
subvencijr na hljcb i mlijeko. ito
znadi poJaipljcnje ovih osnovnih
znotnih potrcbitina
Saopcenje o jugoslaven- -
skom izvozu
Beograd. Na konferenciji za
Stampu u Saeznoj vanjskotrgovin-sko- j
komori saopt'eni su definitivni
podaci o jugoslaxcmkom izvozu u
proiloj godini.
U odnosu na 1954. izoz jc pro-Si- c
godinc poedan za tri milijarde
70 miliona diuara, a ukupna vri-jedno- st
iznosila je 7) milijardi i
160 miliona.
Ovaj rezultat jc postignut i po-red
smanjenja izvoza nekih proiz- -
voda, koji su 1954. finili stavku
u vrijednosti oko osam i po mili-jardi
u prvom redu kukuruza. svi-nj- a,
tekstila i favala.
Najznaajniji prcmalaj u odno
su na 1954. postignut jc u oboje-no- j
mctalurgiji — 3.006 miliona
vile i pored smanjenja izvoza ne-prcradjen- og
bakra, i industriji du-han- a
— gotoo dvostruko viic.
Drvna industrija prcmaiila jc za
milijardu dinara (i pored smanje-nja
izvoza ncke rczanc gradjc i
tvrde gradjc), kemijska industrija
preko pola milijarde, zatim indu
strija koic. crna metalurgija i iz-voz
IjekoTitog bilja. Osim toga.
proJle godine su izvezene prili5nc
kolitine graha. koji se prije vrlo
milo izAtnio.
Industrija metala i prcrade me-tal-a
izvczla je manje nego 1954.
— za milijardu i 300 miliona, za
tim elektroindustrija i tekstilna in
dustrtja, manje je izvezeno kuku-ruza
i stoke.
Tekstilna industrija je proile go-din- e
poJcIa izvoz i vunenih tkani-n- a,
a koina je izvozila gotovo sa-mo
prcradjenu koiu i priliian broj
cipela.
Gledajui po podrujima. vidi
sc. da je proiJe godine izvoz u Za-padn- u
Evropu bio uglavnom na
istom niou kao u 1954.. a da po--
--.canje otpada na nova triiita i
SAD. To kretanje u cjclini odgo-var- a
tendendjima vanjskotrgovin-sk- e
politikc Medutim. istaknuto
jc. da u izvozu jof nije dovoljno
doJla do izraiaia doma£a industrija
sa svojim fmalnim proizvodima.
Na konferendji je istaknuto. da
proile godine uglavnom nije posto-ja-o
problem plasmana proizvoda
su u prwicku postignute boJje
djene nego 1954.
Talijanski narlamcntarci
pozvani u Cchoslovadku
Rim. — Cenostarak--j leiKiu-- dor a Rimu predao je predsfedni-k- e
taltjanske ItupStine Lconeu
pom narodne slrapStine Ceboslo-clcr- . di iedaa ta!i:anJca parla-mentam- a delecadia rosietl Ceho- -
sloraflcn
} т j m v ZJty
l toku je kampanja projrresivnoj omladinloK lita "Champion". I
vezi tog oariat de e brojne priredbe. nekima od njih istupit
poznati pjevafkl zbor Youth fingers iz Toronta (na slid). — Upu- -
dujte nvoju djecu da ritaju "Champion.
U Toronto i Hamiltonu ce se prikazivati film
"Jadranski blagdan"
Gradjani Toronta i Hamil- - Prikazivanju ce osobno pri-to- na
ce skoro moci da vide sustvovati sam Robinson,
interesantan film o Jugosla-- I koji se nedavno povratio iz
viji pod imenom "ADRIA- - j Jugoslavije.
TIC HOLIDAY", koga je
snimio poznati fotografist i
predava6 Karl Robinson.
U filmu su prikazane pri-rod- ne
Ijepote Dalmacije,
Istre, Slovenije, Hrvatske,
Hercegovine i Makedonije.
U Slovcniji sc zahtijeva
zabrana filma "icne su
opasne"
Ljubljana. — Poodom prikazi-vanj- a
francuskog filma "Zcne su
opasne" u Ljubljani, Ccntralni ko-mit- ct
Narodne omladine Slovenije
i Sacz prijatelja omladine Sloxe-ru'j- e
objavili su u slocnkoj Stam-pi
otvorcno pismo Sacznoj komi-sij- i
za pregled filmova. U pismu
se govori o negativnom utjccaju na
odgoj omladine filmova kao Sto je
ovaj francuski "2ene su opasne".
Komisiji za pregled filmova,
Ijubljanskom kino-poduze- u, kao i
"Morava-filmu- " iz Deograda, po-duzc- u
koje jc ovaj film otkupilo,
zamjera se, Sto su ovaj film odo-bri- li
J uvrstili u naS kino-repcr-toa- r.
U pismu se kale, da je film
"Zene su opasne" u osnovi sada-ЈЛ?- ,
bcz ikakvih etincih skrupu-la- ,
cinian do te mjere da vrijedja
6ovjeka i njegovo dostojanstvo,
brutalan do bezobzirnoti.
Pismo se zavrtava zahtjevom,
da Savczna komisija za pregled
filmova zabrani daljnje prikaziva- - j
nje francuskog filma "Zene su o-pasn- e".
U Torontu film ce se pri-kazivati
u Eaton Auditori-um- u,
u utorak 28. februara i
petak 2 marta, u '8 :30 uve-бе- г,
a u Hamiltonu u West-dal- e
Collegiatte u ietvrtak
1 marta, 8:30 uveer.
Uspjesni koncert mladog
Violinista Adrew Denac
dao je vrlo uspjesan koncert
proSle nedjelje u Toronto
Art Gallery.
Pearl McCarthy piSe u
"Globe and Mail" da je Re-na- c
svirao odli£no, a najus-pjeli- ja to6ka mu je bila
Prokofijeva kompozic i j a
"Pet melodijn".
Benac je elan Toronto
Symphony Orchestra i Par-lo-w
String Quartet.
Jos jedna Pearsonova
izjava
Ottawa. — U govoru na
zasjedanju studentskog libe-raln- og udruzenja ministar
vanjskih poslova Pearson je
pokusao da ocjeni "novu so-vjets- ku liniju". pa je izme-dj- u
ostalog kazao, da se pri-likom
svog posjeta u Sovjet
skom Savezu uvjerio da na-ro- d
podupire sada§nju so--
vjetsku vladu i da je glupo
vjerovati da ce on pokuSati
da ju sTgne.
Toront- o- vazno za clanstvo odsjeka 961 HBZ
Poziva se clanstvo odsjeka 961 Hrvatske Bratske
Zajednice da prisustvuje odsje6noj filmskoj priredbi,
koja ce se odrlati u eubotu 25. februara, u kudi odsjcC-no- g
tajnika, brata Mateljan, na 107 Harvie Avenue, u
8 sati uvecer. Prikazat ce se film o Hrvatskoj Bratskoj
Zajednici, kao i nekoliko kradih filmova o prirodnim lje-pota- ma. Odbor.
SCHUMACHER - PROSLAVA ODSJEKA 608
Schumacher, Ont. — Odsjek 608 HBZ, "Itndnicka
grana", kao svake godine tako i ove proslaviti 6e obljet-nic- u
svoga uetrojenja, u subotu 25. februara, u veier,
u klubskim prostorijama, 42 First Avenue, Schumacher.
Pozivamo nas narod Schumachera, Timminsa i oko-lic- e, a narocito na3e Clanstvo i Clanstvo bratskih odsjeka
4a se odazovu na§em pozivu i da pomognu uveliCati ovu
na5u rijetku i vrlo vainu priredbu.
Na proslavi ic biti svega izobilju ukusnih jela i me-ko- g pica. Za pies £c svirati dobra muzika.
Za dofiru podvorbu I doEck jamCi PrircdjivaCki
odbor.
J. Perkovic, izvjestitelj.
Est ell e Craigs
WORLD ADVENTURE TOURS
lakes you to YUGOSLAVIA on an
"ADRIATIC HOLIDAY"
a fall length cotorfitm with
Karl Rebiien in person.
lrh& tie DalmatKHt coatt: uanJrr t&r&gb tie Sf&eHt. Craem. Henegetinhnt anJ Macedonian ,mtvde tee tit market
places, tie hsbmne. tie dancer t. ec.
TUESDAY A FRIDAY, ГЕП. 2th A MARCH 2ml EATON AUDITORIUM, TORONTO
THURSDAY. MARCH Uu WE5TDALK COLLECIATK. Hamilton.
Re-er-r! Seat 9Qf, f 1.10. $1Л.
E.VTON AUDITORIUM __ tN. 1-1- 1K
K L E T V A
— AUGUST SEXOA —
15)
Sdjprije bila maS't Eta
U ton raju samo Jjet a,
Sego skoro rtijeme Joajt,
Da i Era za mui poJje,
Te tz fistj, liba ni'tra
S Adamcm se topultra.
Prvi put je ono bilo,
Pak je ljudem i saJ milo,
I tio s lenom kulu graJi,
Kao forjet prato raJl.
Dobra Janas u toj kuli
Sa kovaiem se zarufi:
Brzo pod taj jaraht zaJla,
PoJ njim dobru srelu naila.
Sve bez pravde i bez svaJje,
Imdli se sve to radje;
Bez stamote i grebote
Amo, ames, amatote!
1 sred srele netuvene
Sjet'ite se malo mene!
Grohotan smijeh naplati hrapavu improvizadju
djaka MirosJava, samo sc jc Dobra od stida neSta
srdila, Zivan pako doviknu djaku:
— A odaklc si to ispuknuo, djafc moj !
— Eh. znaS — nakesi se prosjak — mi djaci ima-m- o
zato svoju formulu, samo imc mijenjamo. Ima-m- o
formulc za stc prilikc. Kad sc dijete krsti, kad
na Dozic jaslc ili na Scta tri kralja zvijczdu nosimo,
za proStenje, za karmine, za mlado Ijeto i god, za
sve, xclim vam. Sc'znamo, jcr to djacima svaki put
Saku banovica nosi. No cto me gleda mjesec Ijnto
kroz okno, ve? i tuc notobdija u rog, bora je poi'i.
Deogratias! Hvala Bogu i vanu dobrim ljudima, koji
ste me gladna nahranih i iedna napojili. Nc bilo
zadnji put. Laka am no!
Na te rijcdfi uhvati Miroslav punu koSaricu, prnja-v- u
knjiiicu i djenu svoju kesieu za vuencni pas, po-klo- ni
sc kao britva te uminu bez traga iz mlina.
Nof bijaSe jasna, crni zxonici Sxctoga Kralja kanda
su oitrim Stlom urczani btli u plavetno ncbo, jeda
da vidii njihao je noc'ni vjetar lik'c na drvlju i grm-Iju- ,
a iuti kolut mjeseca Ijeskao sc sisoko na nebu.
Izisav iz mlina, ofuti Miroslav Siiakovil, da mu no-g- c
poncito klecaju, opazi, da mu mjesec pred ofima
skae, jer je mlinarovo vino suho i jako bilo. No
stopa ne klonu mu duia. Zaleti se junacim maliom
na stazu i tiskao je ncstalne svoje korake hrlo, pre-md- a
krivudajudi, prema "Pisanomu mostu", jcr mu
je valjalo prijcifi iu kaptolsku stranu, da potrazi kraj
ribnjaka kolibu piljarice Roze, pdjc jc obiVavao spa-at- i
na slami pod kroom. Ved bjeSe ргел-ali- o most,
tc se preturao dobar komad puta uz obalu pot oka,
kud je raslo uz stazu 6jpavo grmlje. NcJto bjese se
idati usopio te pole polaglje koracati bai prema mjc- -
tccu. Cudne slike komeiahu se kao kroz san pred
njegotima oiima: Mlin, mlinarica, Zivan, zarunid,
guska, kolai i srebrnc banovicc. "Je li to istina, je li
to san?" upita se djak ubodnuv dugi kaiiprst u
svoje !eo i zaustavi se bal kod rusevine male zidane
kolibe medju grmljem, Ito su je prije vise Ijeta Gri.
ani zapalili bili. Plaho posepnu u soju koSaricu.
Borne tu ima izim latinske gramatike i kruha i sira
i mesa. Dakle ne mole biti varka. Posegnu i za po-ja-s,
uhvati kesicu, otvori je. Borne, puna srebrnih
banovica. Veselo podignu Miroslav kesicu prema
mjesccu i zaviknu glasovito, imirnuv prema njoj:
"Oj da, da? Lijepe moje banovice, srrbrne moje mi-Ijenic- e, tu ste, zbilja ste ru. Nije mi se snilo, vec" je
to uistinu bilo. Ho! Ho! Ho! Ti GnYani opet su
dobri Ijudi."
Miroslav vele zadovoljan, da ga nije vrtoglavica
prcs-arila- , djenu kesicu opet za pojas I sjedne na ove-li- k
kamen rusevine, da si malko poine. Uprijev laktc
na koljena. a spustiv telku glas-- u u dlanove, uze pre--
mtiljati, Sta se je zbivalo i zbilo, te je radio, da is-pre- de nit istine iz te cudnovate mjesanice nejasnih
prikaza. Kako je orako mu6ie misli motao i prematao
u s-oj-oj
gla-i- , podignu sc iz ruscvina medju grmljem
tovjecja spodoba za ledjima djaka. Mjesecma, sterui
se krajem iiroko. oiari nenavadni. od djaka nevi-dje- ni
pojas. a na prvi mah mogao si prepoznati pi-jan- u
glavu tata Martina bez uJiju. Dizao se polagano
nadnosetfi glavu nad drijemajue'eg djaka. kao rnaak
Jto se nadnosi nid miia, pokuca mu malo na ramc.
акота glarx sunn wit, I Miroslav riknu sanen :
— Ho, tko je?
— Ja sam, ja sam — hahaknu tat. — Dobra ti ve-e- r
i laka nod, gospodine mladi.
— A tko si ti?
— Ja. eh, Martin BolH. ake g znaJ — odvrati
tat. sjedfwv na xtttipt de dtaka i aviv rake eke k.
{Ijena. Martin Bain? — krenu diak davem ee b3i
ana©, da te poznam, al reke bth, da si peiten fovfek.
— Oh, dakako — potrrdf Ut glavwn — fa $€ fear dtSm za poitena evjeka.
— E, pa je dofcr.
— Art si ti?
— Ja? MkeAv 5akvk' sek Tmave. ргемак
draJc
— Zb4ja Dak presfak ! — pelaJi se Martin sta-ri- v me гнкн na rame — AI Mko4ave. глгв4ал dia.
c pifa Sstu vod. od lore se forftk ве opija. a ti
smrdit po rinu
J — Ho' Hof — nasmija se djak mudro. pokazu- -
judi pri torn zube — nije to svaki dan.
— Da, da! ne namjeri se gavran svaki dan na
strvinu.
— Id'! Jesi li poganin? — rasrdi sc djak. — To
su dobri, kr&anski Ijudi.
— Kikvi Ijudi?
— Eh, ta mlinar i mlinarica, pod vrbikom. Vajjda
ih znaS?
— Znam.
— I njega poznajem.
— Da, da! Silna vesclja bilo je tuj.
— A zaito? Ta nije proitenja ni goda?
— Ali su bile zaruke, i kakve zaruke.
— Cije?
— Ta no, cckaj — zapenta djak. staviv dlan na
tclo — samo da se sjetim. A da. Dobru ZlatobraJi-ev- u
zarujfise . . .
— S kirn bijesa?
— Sa nekakvim kovafcm, sa Perom, no. kako se
zove po ocu.
— Valjda ne PriJlin? — viknu tat nagnuv glaru.
— Pravo, pravo! — lupi sc djak dlanom po ko-Ijen- u.
— Da, da, sa Priilinom.
— Jesi li poludio? — skoi Martin na noge.
— A ma sa Perom PriJlinom, kad ti kaicm. Kako
ne bih to znao. Pao sam na gozbu u mlin kao iedna
muha u zdjelu mlijcka. Jco sam, pio sam, natrpali mi
koSaricu jelom. a kesicu srebrom. Na, vidi sam —
recc djak, otvori kesicu, u kojoj je o mjesccmi si;e-val- a
lirptca slavonskih dinara.
Martin se neSta trznu na taj pojav, a djak djenu
kesicu opct za pojas, rekav:
— E! vjrrujcJ li sad?
— A dakako! — mignu tat, spustiv se blrzu njega
na zemlju. — Gle. gle MirosIac, kako te ircfta lije-p- o
sluii.
— Je li?
— Tko ce se s tobom?
— Ha! Ha! Gledaj samo koaricu!
Martin poscgnu neopazice rukom na onu stranu,
gdje je kesica stajala, uhvati je lagacko sa pet prsti
tc izvufc ispod pojasa, dok mu jc djak obilje u svojoj
koSarici pokazivao.
— Ah! Ah! — cudjaje se tat. al uto krenu djak
glavom, pogleda glau Martinosu, koja je upravo o
svijetlu zasinula bila. Djak zadrhta. Glava nije inula
ufiju. Kao zmija Jinu se Miroslav u is, prepoznav
zloslutni biljeg, uhvati ko?aricu i nagnu kao crn ska-kava- c
o nocnom svijetlu bjciati bez obzira, dok mu
se sjena ne izgubi za kanoniclcim vrtovima.
Tat Martin pako stajase mirno kraj rusevine te
viknu, kucajufi prstom po kesici:
— Led, leti, luda muho, Icti, djac"e prosjacc! Na,
ja sam ti mlijeko obrao. AI to nije niita, dobro je,
al nije niita. Vei ona noviha, oj, vrijedi. Pero,
Grgin bratiV, zaru6'o sc sa Dobrom ispod vrbika. Ta
novina vrijedi. Ej, Grgo! Sad iei je znati. Bi li mu
odrruh reko, il radje sjutra? Nek si tu not! u nadi
prcspava. Da ga Jtedim? Zaito? PJafa me, da, al
baca mi placu kao psetu kost. Sad cu mu rcci, {to ga
ccka. Neka o mud sanja, il nek na muci bdije bes-ne- n
do zore.
Za malo casova bio se Martin dovuko do blizu
Grgina doma. Silna urlavina pseta zaustavi ga, Mar-tin
kukuriknu tri puta, a na to otvori se Grgino okno.
— Tko je? Sta je? — zaori Grgin glas u nod.
— Ja, Martin, gospodaru. Rcdi cu ti rijed, al prie
primiti ss-og- a lajavog psa, da me ne okolje.
— MuT, kudro! — viknu Grga psetu, a poslije
tatu: — Ti si, Martine! Koji tc bijes nagna bud it i
me iz prvosna?
— Vaino je, gospodaru — odgotori Martin, pri-vlacct- fi
se k prozoru, poJto sc je pas uz zid skulio lie.
— Zar Gricani zlo snuju? — zapita Grga.
— A da! Gridani ne misle o tebi, nemaju ni ka-d- a,
Gricani vesele se.
— Sta to brbljai ? DriiJ me za Jjdu ?
— Bal bi pametan bio. Glava mi nije Jala.
— Dakle?
— Tebi, gospodaru. svidja se Zlatobradideva
Je H?
— Tko ti rede? — planu Grga.
— Sun sam duo, kad s! za one nodi vradarid Drag
orvorio sree svoje.
— Huljo!
— Dobro! Haifa earn, al djevejka "pod ♦.rblkom"
opet ti se svidja.
— Govori, goverjf — {krirm Grga bijesan — Ita
me mudiJ?
— 5ta mi dajeJ?
— Ubtt du te.
— Za tu cifefw rwma pazara.
— Haljo!
— Ta vjersfem ti, da jesm. AI o torn ne lijed
He U mi tra izferejiti dwdeset dinara, a?
— HoAj, devragi!
— Zalcuni se Iim Begem. TJ mejej zakletvi ne
bl vjerovaa, Ja глчјв) vjerujem.
— Kimemse.
— Pa ftj Danas м и raitnu poi vrMcom bite
zaruke.
— Zarttke! Zaruke? — Kenfase Gra.
— Dobra Zktebradnfera podf te za trega bratida
kovxda.
— Isesa mi. ne de!
— Ma hece SrrJeneje. zarwdeni м
f NTa$tait de se)