000098 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL.III.NO. 2б (647) Raport iz Ottawe VECINA U PARLAMENTU PODUPIRE RAZ0RU2ANJE (SUieferski poslanik Cla-ude Ellis na zasjedanju parlamenta u utorak 27 marta je preclozio da parlamenat pozove vladu da zatrazi od Sjedinjenih Drzava i Sovjetskog Save-z- a da neposredno obusta-v- e pokuse hidrogenskog oruzja.) Ottawa. — Vedina dlano- - va fcdcralnog parlamenta sa kojima su razgovarali dla-no- vi mirovne delegacije koja je ovdje boravila 19. marta izjasnili su se u prilog razo-ruzan- ja i zabranu nuklear-no- g oruzja. Delegati su intervjuisali jcdnu tredinu dlanova parla-menta, pripadnike raznih partija. Delegati su svugdje bill lijepo primljeni, osim u par sludajeva, njihova izla-gan- ja pomljivo saslusana i povoljno komentarisana. "Jasno je da je vecina dlanova parlamenta u prilog razoruianja", rekao je sc-kre- tar Kanadskog kongresa mira Rruce Miekleburgh, "ali onf zele da budu sigurni da ce to biti ostvareno pod takvim uvjetima da ce Ka- - nada I sve druge zemlje biti osigurane protiv agresije. "U tome i jcste problem koga progovnrndi trebaju da rijese i oni u tome trebaju imati podrsku javnog mislje-nj- a, osobito u sadn§njim lon-donski- m pregovorima." (Posljednje vijesti iz Lon-don- a kazu da je sovjettki dclcgat u potkomitetu ko-misi- je UN za razoruia-nj- e Andrej Gromiko pred-lozi- o snizenje naoruza-nj- a i oruzanih sila. Po torn prijedlogu SSSR i USA bi smanjite svoje o-ruz- ane sile na 1.500 ljudi, Britanija i Francuska na 650.OO a ostale zemlje ! proprocionaino tome.) Mickleburgh je rekao da bi razoruzanje trebalo po- - deti sa zabranom pokusa j atomskog oruzja. Za to nije potreban naroditi aparat in- - Svjedodenje protiv Fishe- - ra. jc po informerima, koji su cili onako automatski, kakof so dinili mnogim gim za deporta--f cije. Smith TORONTO. THURSDAY, MARCH 29, А1архлх11пЛс и.а tffufe Mine-Mi- ll nastavlja rad, osigurat ce svoja prava TORONTO. — Ontanjski odbor1 za radnidka prava (Labor Relations Board) ponistio je pravo Mine-Mi- ll unije da radnistvo kod poslodavaca. Time je po-godje- no vi3e od 20.000 radnika koje ova unija pred-stavlj- a. To je udinjeno pod izgo-- vorom da danaSnja Mine-Mi- ll unija nije ista unija ko-ja je zakljudila originalne ugovore sa a ta razlika da se s a s t o j i se takodjer protiv au- - u tome §to je kanatlska sek- - tonomije kanadskih cija Mine-Mi- ll postala auto- - To je korak protiv interesa nomna i uz ime kanad- - kanadskog radnistva i ka- - ! sku oznaku . nadskog naroda oncenito. Nets Thibault, kanad-sk- i prcdsjednik kanadske Mine-Mi-ll unije je izjavio da je pozadi svega politika. To je takodjer izjavio unijski odvjetnik Joseph Sedgewick. Takodjer je odevidno da su u tome prsti reakcionar-ni- h lidera United Steelwork ers unije, koji godinama vo-d- e neuspjesnu borbu protiv Mine-Mil- l. Posto nisu mogli dobiti podrsku medju dlan-stvo- m Mine-Mi-ll zatraiili su pomod odbora za radnidka u kome sjede i pred-stavni- ci poslodavaca. Da tako uvjerljivo radom pokazuje odbora da poteSkoda sve u nekim rudnicimn trebno osigura svoja je i prava. Drew da proglasit ekonomsku nezavisnost Konzen'a-tivn- i vodja je ovdje kazao da Kanada mora pro-glas- iti svoju ekonomsku ne-zavisnost od Sjedinjenih Drzava. On je rekao da je doSlo vrijeme da Kanadjant kazu da hocc budu gospodari u svojoj zemlji a ne se Kanadu tretira kao da je "pedeseta driava Sjed. Dr-zava." On rekao, da se mnoge kanadskp sirovine vec nala-z- e pod ameridkom Nije pro-m- a Sjed. Driavama traziti da se sirovine pre-radju- ju kod kude izvoze spekcije, posto naudenjaci I gotovi profzvodi, rekao je (Nastavak na str. 4) ' Drew. XOV1 NA ODLUcIO PROTIV FISHERA PARNIGI ODUZIMANJE GRADJANSTVA, PROTIV ODLUKE UL02EN PRIZIV dana, tuliocsc slu.io profcsionalnim inCormcrima, koji su "svjedocili IK) kako su 6inili na druim parnicama CHICAGO. — Usrijedu, 14 dovriena je Leo Fishera. koja se vodila na federalnom ddjbetlrjiakktnoбmmasrutad.uteu jCehtircaajgaola. Pdaervneitcadajnea.podela u pone bilo profesionalnim svjedo- - to na dru-- j parnicama denaturalizacije I 1956 kompanijama, nosi toga — neprijateljstvo NAPADAJI SLOBODU knjige. Drzavni tuzioc je javno na sudu bez svjedodenja tih profesio-nalni- m on ne bi mogao dokazati svoje tvrd Act parnice. Glavni svjedok j koier uopce ne po- - ишс f4Ku jeizna, "svjedodio na vise nego tu-'AI- ex Wright zastupa priznao et parnica. i to sve onako bill su automatski. kao da dita I Casna u j nati predstavnik radnika predstavnidko pravo prene-s- e na Steelworkers uniju. Ovakom odlukom otibor stavio unija. prava, Za Mine-Mi-ll je sada stvo-re- n novi Ona moze povrati predstavnidka prava samo u torn sludaju ako kompanijc s kojima ima ugovor dobrovoljno pristanu na ponovno zakljudenje u-gov- ora, a ako ne onda mora ponovno upisati dlanove i zatraziti certifi-kacij- u. Postupak Labor Relations Board naiSao je na sveopdu osudu medju radnicima kojc je Mine-Mi-ll unija dosad za- - stupala, kao kod svih po- - stenih dlanova drugih unija. Thibault izjavio dn ce Mine-Mi-ll prosilijediti dalje je to svojim usprkos svih odluka i poduzeti po- se gdjo da Mine-Mi-ll unija bila priz-- kaze treba Hamilton. Drew da da je kontro-lo- m. kanadske i da 1 da i je Proile godine u Sjed. Dr-2ava- ma je izvezeno 10 mili-jun- n tona 2eljezne rudade. On smatra da u Kanadi tre-ba tvornice koje de rudadu pretvarati u gvozdje i delik. Xa isti nadin treba biti po-stuplje- no sa ostalim sirovi-nam- a, rekao je Drew. americckec ocdaspoopreiszea?na Ottawa — Mamicra miniNtrj "- - ид uaan ixjrcz n--i sc opoziciju ne samo tih (isopiu. ne-р- т i raznih kanadskih koji bi oni mopli biti po-- rv-tfn- tl Nlzl SUD U ZA BITI CE Parnica jc trajala devet drzavni rcccptu marta, par- nica protiv svjedoka Fisher glavni sluiba problem. pristanu, podidi Odustat vojsci rata od koji je onda bio preko star, nije znadila optuibu. Vrandica tuiiladka strana pokuiavala "dokazati" da je Fisher isao u da stekne nntr iskuxtvn na ov (Nastavak na str. 3) л!Г PRICE 5c PER COPY Upotrebljcn od 15S1. za ponistenje radnickih prava Toronto. — onta-rijsko- g odbora za radnidka prava odbijanje preko-vremen- og rada predstavlja nezakoniti strajk naisja je na osudu svih radnidkih Protiv toga su oStro mjesna unijska vijeca Kanadskog kongresa rada i Zanatskog i rndnidkog kon-gresa. U diskusiji je iznijetito da se ta odluka temelji jed-no- m od 1G81. se za. Kanadu јоб nije ni znalo. Ovaj sludaj pokazuje ko-lik-o kapitalisti i predstavnici idu daleko u pokuSajima da ogra-- nide radnidka prava, da bi osigurali izrabljivanje. St. Laurent kod Eisenhowera White Sulphur Spring, Va. — Kanadnki prrmijrr St. Iiurent mekikankl prrdnjrd-ni- k CortinrH nalazr м u Kmtlma knd predwjednika Kirnhrra. Ovo nije bian ponjrl, iei ode vajni polltitki raiKovnrL Iz doadaSnjih o pre-Rovori- ma razabire r da nano]i dobill S. Iiurrn ta Curtinesa da budu nrki pn-errd- ini Umrdju Sjed. Driava azijkih zrmalja, kod kojih je amrnVki utjrcaj na nulu. Sovjctski ministar u Kanadi — Ministar ribo-lov- a James Sinclair je izja vio, da ce sovjctski ministar ribolova Iskov posjetit Ka-- 1 nadu da se upozna sa kanad- - i skom ribarskom industrijom na oba oceana. ISkov dolazi na poziv Sin-clair- a, koji je proSIe posjetio Sovjetski Savez i , """") 1ntko rilmsetlwsa, sitnanHje..m.Usov- - dohodak ko,i Sinclair je kazao da doia-Jtampa-ju u Kanadi naiJla je na zak , sovjetskog ministra ri- - male da i je dak kad bolova u Kanadu predstav Ija jo5 jedan korak u pravcu zbliienja Kanade I rOuieni- - Г11 .1- - I _t - ... V te pri.ic.dl.o.p .' po' 4r"f~e,-vn..-. w sdKnojeg. oaveza i razvitak sura A M E R I C K O G NARODA za Tijeme Fishera vec" 45 godina nista za Pomocu vojsku miHtar- - I rfa mnfa zakon Odluka kru-gov- a. istu-pil- a na zakonu godi-n- e, njihovi svojim i e aaopenja Kien-how- er I i dolazi Ottawa. godine upoznao ameriaih easor.Sa Sovjet- - Novi napadaji ugroza-- !. vaju siooodu siampe i politicke djelatnosti dovelo dje udinit sto je Tito p.ut!,a..,IJt?e". P™11 Pred udinio u.JugosIavijr. ako-- SJe°"KU tuennowcru: DremfoVnmJiee.mhmnri.' OUro Protestlramo siljen priznati nasudu da je thra'a predsta%-nik-a Trea hodittio ojesustd,u.neNbeikimoMgaalekiins-.- K.ad и,?е°тIjе,hnodfVKn"lmraeonata Ko™m..uDneispVtattorktrmekeeJnlta na urede " rabiti JrJiJtY'! na onda ! OVe WPo argumente. ?Т",",ГШ ?T f°"u-svd- S ih ie drfavni odvjetnik мкоЈоготпжр11в poreza nije ameridkej publikacija. nista drugo vec (Nastavak na I S"W esta konvencija SJK zacrtala novi put VAzNA PORUKA NAsEM NARODU U KANADI Sesta konvencija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana, odrzana koncem proslog tjedna Torontu uputila je poziv svim Kanadjanima srpskog, hrvatskog i slovenskog porijekla da se ujedine u za mir i bolji zivot. Savez i njegovo dlanstvo de sa svoje strane udiniti sve moguce za ostvarenje tih ciljeva. (Tekst izjave nalazi se na 2 strani). Konvenciji je prisustvova-l-o 38 sluzbenih predstavnika Saveza, 26 nesluzbo n i h predstavnika i gostiju te ne-kolici- na predstavnika Prija-telj- a nove Jugoslavije na de- - ш sa ..urazicem. stvo Savcza proudavati i di Referat o stanju Saveza skusirati. uspjesi naroda podnio je sekretar B. Steva- - Jugoslavije ce nas radovati. nov, a referate o Stampi u- - U koliko im u tim naporima rednik S. MioSic i upravitelj budimo mogli sto pomodi, I. Stimac. U referatlma su ' pomodi' demo, a nikad nece-dotaknu- ta sva vaznija mo, kao sto nismo ш do da-nj- a i ukazan buduceg i proradunato i svijesno rada. . udiniti niSta Sto bi im stetilo. Osnovni zadatak konven- - offr i hio dn nrnr'isti milane politidke probleme koji su kodili rad i napredak organizacije i Stampe. Rje-Sen- ja ukazana u referatima Zakljudcno bila prihvadena poslije i federalnoj vladi u Ottawu i ozbiljne diskusije. da i mi podupiremo prijed-Posebn- o je razmatreno da izgradnja plinovoda pitanje Jugoslavije, podvu- - I b"dc nacionalni projekat. dene udinjene pogreske i za-uz- et stav da je pitanje unu-tra§nj- eg uredjenja Jugo-slavi- ji stvar njezina naroda, kome mi Kanadi ne mo-2em- p da odludujemo, prem-d- a mi nismo ravnoduSni ma onome se dogadjn. Odbadeno je stanoviSte, da je vaino da паба organi-zacij- n usvoji da se J u go-- si aviji izgradjuje socijali-za- m, jer to bi nas odvradalo od nnsih osnovnih kanadskih kao je to bilo proSlosti. Podvudeno je dn jo nas pokret kanadski i пабе osno-vn- e zadade sastoje se u po-dupira- nju borbe osigura-- i odbor da AL! VODJE Toronto. —- odgovoru novi- - jnara o kongre-- su hi' bovjetskog bavcza, Morris, nacionalni progre- - partije je izjnvi6 . je da , jc Savez socijaTistidko drustvo i na-- , preauje u Komumzam, u ko-- , me ce svaki : vati svojim [ ma. i Pita sc da U todne iz- - ave o Objavlljeni dokumenti dvadesetog poka- - ne je Preostali je zadatak ukloniti "Jedinstva". Pitanje socijalizma u Ju-goslav- iji jedno od onih pita- - nja i koje ce dlan-- pita- - put je veca paznja i i poduprt cijeli i od ko-ris- ti za narod.. je da se pi§c su opsirne log zadaca, zn su Poduprt je zahtjev osigu-ra nje mjere za suzbijanje bespo-slic- e, mjere za omladinu ltd. Raspravljan na?e omladine i ukazana po- - treba da se kod nje gaji po-n- os na svoje po-rijek- lo. Redcno je to naj-bol- je moic biti postignuto koriStenjem naih naroda i pove-zivnnjc-m istog sa stvaralaStvom. Ukazana je potreba da potporne organizacije kanadske. je kampnnjn 1IBZ. o novih nascg StaSfd. DA IZ sivne i MORRIS zuju da je u tri godine od i njemu de se smrti obnovljeno pravo mjesto. zaivarania u u o ркгсш u Worker i ureda vajudi 1952. prevladavao storiji partije. partije u kult lidnosti sto je do se u- - odluka i loga poreza prava gra-- partija je u- - djana. ovo otvoreno partije u pro- - Ti. 4 I nuu ииили neKi z 4P-4IU1- " da opao тлтт,. biti str. 4) Svi nas, nntrn- - o pre- - sto Sto i u 3 godi- - stidkog drultva. odludno sve ostatke ! ova-kvog- 1 sbtema i po-- ticati je niz je da posta-n- u LESLIE partija o mu je dvade- - se H ' velike partija-- smatra koje kome- - se disk re-- radnt Ijedl u svife- - pozdravljaju se mini obaijinuv uupnnus iigrau- - i ocijatizma. '" ив:-- Ц . Ц1 u u u u u ielju novih doseljeni-k-a su prisustvovali kao delegati i posmatradi je da se uputi proglas na nove doseljenika. Konvencija je pozvala nove doscljenike koji se sla-i- u sa Saveza da postanu dlanovi i ditaoci "Je-dinstva". Zabiljeiena izjava A. Draiida da je njegova grupa spremna da programu mira i bolje ducnosti kanadskog naroda. Jedna od glavnih nepo-- srednih zadaca je prosla- - va 25-godisnj- ice izlaze- - nja stampe. Godisnjica so u no- - vembru, pa je zakljuceno se period od 1. aprila do konca marta 1957. smatra jubilarnom godi- - nom, u toku koje ce biti organizovano nekoliko akcija za populariziranje i "Jedinstva". djelo konvenci- - je bilo izbor Nacionalnog komltetR od 9 dlanova. su Milos Grubid, predsjednik, B. Ste-vano- v, I. Stimac, Grbic, Kru2id, S. Miosic, S. Bolf, Bosnid i T. Ruzic. DosadaSnja duznost ukinuta i izabran se-kretar- ijat od Л dlana koga sadinjnvaju Miosic, B. i Stimac. Sekre-tarij-at ce prakti- - u odluka jo i Nacionalnog odbora. njo mira, izgradnju slobo- - doseljenika i ukaznno [ U Nadzorni izabra-dn- i i nezavisni razvitak Sto oni treba nisu J. Kova-nad- c, te jadanje Saveza i 2ivotu naroda ovdje. idid i J. "NEPRIJATEUI SSSR POKUsAVAJU STVARATI POLITICK! KAPITAL IZ PRIZNAVANJA POGREsAKA, ON! NE VOLE TIH PRIZNANJA POsTO ZNAJU PROIZLAZ! POJAcANJE SOCIJALIZMA" ODGOVORI RPP LESLIE MORRISA NA PITANJE KANADSKIH NOVINARA P0V0DOM KRITIKE KULTA LICNOSTI U na pitanja kanadskih dvadesetom Leslie or-ganiza- tor Radnidke Istaknuta dinjenica Sovjetski izgradio gradjanin dobi-- prema potreba- - Staljinu. kongresa Posvecena zahtjeva za problem bo-gatst- va kulturnim UVX nji socijalizma pn'davati Komunisti- - Komunistidke gradova, NaclaSava izgovorom povrede narodnih sa placanjem f zakonitih djelatnost Komunisti Romumstidka izgradnji priznaje, protekle ispravljano. posljedice vodjenja najpunije stvaralaltvo odluke za I ditiranjem savremenih drustvenih problema kanadskim pitanjima pro-blemi- ma prijedloga na-cional- no zdravstveno povedanje nacionalno kulturnog kanadskim Poduprta Na na Iza- - S. dni problemu Ka-- Pctranovid. J. NJIH stvaraladka vjerujemo Radnidka kongres gresivna potpunim Staljina. kanadski penzija, Odevidno svjetskem kon-vencija zakljudila poseban suradjuje mjesecu prosirenje Posljednje slijedeci: sekre-tar- a Stevanov sprovoditi suglasju Covoreno doprinesu Staljinove Radnidka progresivna par-tija, poput komunistid-ki- h i socijalistidkih partija u svijetu proudava i diskusira f glavno kongresa, a to vclidanstveni SestogodiS-- I nji pojadanje principa miroljubivc koegzUtencije driava sa razliditim dru.Uve-ni- m uredjenjem, utvrdjiva-nj- e dinjenice da nije ne-izbjci- iv so-cijalizma prevlada u svijetu. za sve socija-list- e glediste su kao posljcdica toga otvo-ren- c mogudnosti za i mirni prelaz u spcijalizam. Dvadeseti kongres ut-vrd- io mogudnosti za zalijc- - New York. — Povodom kolektivno vodstvo. Redeno gov doprinos de todno biti onje pocjepa u radnidkom nsta -- Lram ie da fe 20 trod na za-ria- - 'nrinnpn novom diIn hi-- ! nucresu mira. sa dke pet pod da su zaos- - naopakih masa kao i] tali nekih dke Sve se socijali- - "ono ' . nje lista :eno ali ' odevidno radu t i i Nje- - ' program Radnidke progresivne partije godine takodjer predvidja mogudnosti narodito zainteresirani stanovi-5t- a kongresa. takodjer Pita sto Radnidka pro- - i.P"udava bogate i.ozitivne gresivna misli eve- - tome. Mi da Pita da pro-- setf donk hi-- da storijske ide nisti svi tu kao znada- - je da priznaje jan doprinos ivan koji sve programom je' bu- - navrsava da je brani V. M. M. je rad svih djelo je plan, rat da danas ideja Vrlo znadajno je da svega nove je ureua Polto od 1954. te mi smo u ta RPP se i j i J u I i pouke za radnidki pokret u svim zemljama koje se nala-z- e u iskustvu Sovjetskog Sa-veza tlduci se uloge pojedin-c- a u kolektivnom sistomu. Pita ве da li je promjena u politic! Sovjetskog Saveza samo nova taktika i da li de (Nastavak na str. 4)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, March 29, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-03-29 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000125 |
Description
Title | 000098 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST VOL.III.NO. 2б (647) Raport iz Ottawe VECINA U PARLAMENTU PODUPIRE RAZ0RU2ANJE (SUieferski poslanik Cla-ude Ellis na zasjedanju parlamenta u utorak 27 marta je preclozio da parlamenat pozove vladu da zatrazi od Sjedinjenih Drzava i Sovjetskog Save-z- a da neposredno obusta-v- e pokuse hidrogenskog oruzja.) Ottawa. — Vedina dlano- - va fcdcralnog parlamenta sa kojima su razgovarali dla-no- vi mirovne delegacije koja je ovdje boravila 19. marta izjasnili su se u prilog razo-ruzan- ja i zabranu nuklear-no- g oruzja. Delegati su intervjuisali jcdnu tredinu dlanova parla-menta, pripadnike raznih partija. Delegati su svugdje bill lijepo primljeni, osim u par sludajeva, njihova izla-gan- ja pomljivo saslusana i povoljno komentarisana. "Jasno je da je vecina dlanova parlamenta u prilog razoruianja", rekao je sc-kre- tar Kanadskog kongresa mira Rruce Miekleburgh, "ali onf zele da budu sigurni da ce to biti ostvareno pod takvim uvjetima da ce Ka- - nada I sve druge zemlje biti osigurane protiv agresije. "U tome i jcste problem koga progovnrndi trebaju da rijese i oni u tome trebaju imati podrsku javnog mislje-nj- a, osobito u sadn§njim lon-donski- m pregovorima." (Posljednje vijesti iz Lon-don- a kazu da je sovjettki dclcgat u potkomitetu ko-misi- je UN za razoruia-nj- e Andrej Gromiko pred-lozi- o snizenje naoruza-nj- a i oruzanih sila. Po torn prijedlogu SSSR i USA bi smanjite svoje o-ruz- ane sile na 1.500 ljudi, Britanija i Francuska na 650.OO a ostale zemlje ! proprocionaino tome.) Mickleburgh je rekao da bi razoruzanje trebalo po- - deti sa zabranom pokusa j atomskog oruzja. Za to nije potreban naroditi aparat in- - Svjedodenje protiv Fishe- - ra. jc po informerima, koji su cili onako automatski, kakof so dinili mnogim gim za deporta--f cije. Smith TORONTO. THURSDAY, MARCH 29, А1архлх11пЛс и.а tffufe Mine-Mi- ll nastavlja rad, osigurat ce svoja prava TORONTO. — Ontanjski odbor1 za radnidka prava (Labor Relations Board) ponistio je pravo Mine-Mi- ll unije da radnistvo kod poslodavaca. Time je po-godje- no vi3e od 20.000 radnika koje ova unija pred-stavlj- a. To je udinjeno pod izgo-- vorom da danaSnja Mine-Mi- ll unija nije ista unija ko-ja je zakljudila originalne ugovore sa a ta razlika da se s a s t o j i se takodjer protiv au- - u tome §to je kanatlska sek- - tonomije kanadskih cija Mine-Mi- ll postala auto- - To je korak protiv interesa nomna i uz ime kanad- - kanadskog radnistva i ka- - ! sku oznaku . nadskog naroda oncenito. Nets Thibault, kanad-sk- i prcdsjednik kanadske Mine-Mi-ll unije je izjavio da je pozadi svega politika. To je takodjer izjavio unijski odvjetnik Joseph Sedgewick. Takodjer je odevidno da su u tome prsti reakcionar-ni- h lidera United Steelwork ers unije, koji godinama vo-d- e neuspjesnu borbu protiv Mine-Mil- l. Posto nisu mogli dobiti podrsku medju dlan-stvo- m Mine-Mi-ll zatraiili su pomod odbora za radnidka u kome sjede i pred-stavni- ci poslodavaca. Da tako uvjerljivo radom pokazuje odbora da poteSkoda sve u nekim rudnicimn trebno osigura svoja je i prava. Drew da proglasit ekonomsku nezavisnost Konzen'a-tivn- i vodja je ovdje kazao da Kanada mora pro-glas- iti svoju ekonomsku ne-zavisnost od Sjedinjenih Drzava. On je rekao da je doSlo vrijeme da Kanadjant kazu da hocc budu gospodari u svojoj zemlji a ne se Kanadu tretira kao da je "pedeseta driava Sjed. Dr-zava." On rekao, da se mnoge kanadskp sirovine vec nala-z- e pod ameridkom Nije pro-m- a Sjed. Driavama traziti da se sirovine pre-radju- ju kod kude izvoze spekcije, posto naudenjaci I gotovi profzvodi, rekao je (Nastavak na str. 4) ' Drew. XOV1 NA ODLUcIO PROTIV FISHERA PARNIGI ODUZIMANJE GRADJANSTVA, PROTIV ODLUKE UL02EN PRIZIV dana, tuliocsc slu.io profcsionalnim inCormcrima, koji su "svjedocili IK) kako su 6inili na druim parnicama CHICAGO. — Usrijedu, 14 dovriena je Leo Fishera. koja se vodila na federalnom ddjbetlrjiakktnoбmmasrutad.uteu jCehtircaajgaola. Pdaervneitcadajnea.podela u pone bilo profesionalnim svjedo- - to na dru-- j parnicama denaturalizacije I 1956 kompanijama, nosi toga — neprijateljstvo NAPADAJI SLOBODU knjige. Drzavni tuzioc je javno na sudu bez svjedodenja tih profesio-nalni- m on ne bi mogao dokazati svoje tvrd Act parnice. Glavni svjedok j koier uopce ne po- - ишс f4Ku jeizna, "svjedodio na vise nego tu-'AI- ex Wright zastupa priznao et parnica. i to sve onako bill su automatski. kao da dita I Casna u j nati predstavnik radnika predstavnidko pravo prene-s- e na Steelworkers uniju. Ovakom odlukom otibor stavio unija. prava, Za Mine-Mi-ll je sada stvo-re- n novi Ona moze povrati predstavnidka prava samo u torn sludaju ako kompanijc s kojima ima ugovor dobrovoljno pristanu na ponovno zakljudenje u-gov- ora, a ako ne onda mora ponovno upisati dlanove i zatraziti certifi-kacij- u. Postupak Labor Relations Board naiSao je na sveopdu osudu medju radnicima kojc je Mine-Mi-ll unija dosad za- - stupala, kao kod svih po- - stenih dlanova drugih unija. Thibault izjavio dn ce Mine-Mi-ll prosilijediti dalje je to svojim usprkos svih odluka i poduzeti po- se gdjo da Mine-Mi-ll unija bila priz-- kaze treba Hamilton. Drew da da je kontro-lo- m. kanadske i da 1 da i je Proile godine u Sjed. Dr-2ava- ma je izvezeno 10 mili-jun- n tona 2eljezne rudade. On smatra da u Kanadi tre-ba tvornice koje de rudadu pretvarati u gvozdje i delik. Xa isti nadin treba biti po-stuplje- no sa ostalim sirovi-nam- a, rekao je Drew. americckec ocdaspoopreiszea?na Ottawa — Mamicra miniNtrj "- - ид uaan ixjrcz n--i sc opoziciju ne samo tih (isopiu. ne-р- т i raznih kanadskih koji bi oni mopli biti po-- rv-tfn- tl Nlzl SUD U ZA BITI CE Parnica jc trajala devet drzavni rcccptu marta, par- nica protiv svjedoka Fisher glavni sluiba problem. pristanu, podidi Odustat vojsci rata od koji je onda bio preko star, nije znadila optuibu. Vrandica tuiiladka strana pokuiavala "dokazati" da je Fisher isao u da stekne nntr iskuxtvn na ov (Nastavak na str. 3) л!Г PRICE 5c PER COPY Upotrebljcn od 15S1. za ponistenje radnickih prava Toronto. — onta-rijsko- g odbora za radnidka prava odbijanje preko-vremen- og rada predstavlja nezakoniti strajk naisja je na osudu svih radnidkih Protiv toga su oStro mjesna unijska vijeca Kanadskog kongresa rada i Zanatskog i rndnidkog kon-gresa. U diskusiji je iznijetito da se ta odluka temelji jed-no- m od 1G81. se za. Kanadu јоб nije ni znalo. Ovaj sludaj pokazuje ko-lik-o kapitalisti i predstavnici idu daleko u pokuSajima da ogra-- nide radnidka prava, da bi osigurali izrabljivanje. St. Laurent kod Eisenhowera White Sulphur Spring, Va. — Kanadnki prrmijrr St. Iiurent mekikankl prrdnjrd-ni- k CortinrH nalazr м u Kmtlma knd predwjednika Kirnhrra. Ovo nije bian ponjrl, iei ode vajni polltitki raiKovnrL Iz doadaSnjih o pre-Rovori- ma razabire r da nano]i dobill S. Iiurrn ta Curtinesa da budu nrki pn-errd- ini Umrdju Sjed. Driava azijkih zrmalja, kod kojih je amrnVki utjrcaj na nulu. Sovjctski ministar u Kanadi — Ministar ribo-lov- a James Sinclair je izja vio, da ce sovjctski ministar ribolova Iskov posjetit Ka-- 1 nadu da se upozna sa kanad- - i skom ribarskom industrijom na oba oceana. ISkov dolazi na poziv Sin-clair- a, koji je proSIe posjetio Sovjetski Savez i , """") 1ntko rilmsetlwsa, sitnanHje..m.Usov- - dohodak ko,i Sinclair je kazao da doia-Jtampa-ju u Kanadi naiJla je na zak , sovjetskog ministra ri- - male da i je dak kad bolova u Kanadu predstav Ija jo5 jedan korak u pravcu zbliienja Kanade I rOuieni- - Г11 .1- - I _t - ... V te pri.ic.dl.o.p .' po' 4r"f~e,-vn..-. w sdKnojeg. oaveza i razvitak sura A M E R I C K O G NARODA za Tijeme Fishera vec" 45 godina nista za Pomocu vojsku miHtar- - I rfa mnfa zakon Odluka kru-gov- a. istu-pil- a na zakonu godi-n- e, njihovi svojim i e aaopenja Kien-how- er I i dolazi Ottawa. godine upoznao ameriaih easor.Sa Sovjet- - Novi napadaji ugroza-- !. vaju siooodu siampe i politicke djelatnosti dovelo dje udinit sto je Tito p.ut!,a..,IJt?e". P™11 Pred udinio u.JugosIavijr. ako-- SJe°"KU tuennowcru: DremfoVnmJiee.mhmnri.' OUro Protestlramo siljen priznati nasudu da je thra'a predsta%-nik-a Trea hodittio ojesustd,u.neNbeikimoMgaalekiins-.- K.ad и,?е°тIjе,hnodfVKn"lmraeonata Ko™m..uDneispVtattorktrmekeeJnlta na urede " rabiti JrJiJtY'! na onda ! OVe WPo argumente. ?Т",",ГШ ?T f°"u-svd- S ih ie drfavni odvjetnik мкоЈоготпжр11в poreza nije ameridkej publikacija. nista drugo vec (Nastavak na I S"W esta konvencija SJK zacrtala novi put VAzNA PORUKA NAsEM NARODU U KANADI Sesta konvencija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana, odrzana koncem proslog tjedna Torontu uputila je poziv svim Kanadjanima srpskog, hrvatskog i slovenskog porijekla da se ujedine u za mir i bolji zivot. Savez i njegovo dlanstvo de sa svoje strane udiniti sve moguce za ostvarenje tih ciljeva. (Tekst izjave nalazi se na 2 strani). Konvenciji je prisustvova-l-o 38 sluzbenih predstavnika Saveza, 26 nesluzbo n i h predstavnika i gostiju te ne-kolici- na predstavnika Prija-telj- a nove Jugoslavije na de- - ш sa ..urazicem. stvo Savcza proudavati i di Referat o stanju Saveza skusirati. uspjesi naroda podnio je sekretar B. Steva- - Jugoslavije ce nas radovati. nov, a referate o Stampi u- - U koliko im u tim naporima rednik S. MioSic i upravitelj budimo mogli sto pomodi, I. Stimac. U referatlma su ' pomodi' demo, a nikad nece-dotaknu- ta sva vaznija mo, kao sto nismo ш do da-nj- a i ukazan buduceg i proradunato i svijesno rada. . udiniti niSta Sto bi im stetilo. Osnovni zadatak konven- - offr i hio dn nrnr'isti milane politidke probleme koji su kodili rad i napredak organizacije i Stampe. Rje-Sen- ja ukazana u referatima Zakljudcno bila prihvadena poslije i federalnoj vladi u Ottawu i ozbiljne diskusije. da i mi podupiremo prijed-Posebn- o je razmatreno da izgradnja plinovoda pitanje Jugoslavije, podvu- - I b"dc nacionalni projekat. dene udinjene pogreske i za-uz- et stav da je pitanje unu-tra§nj- eg uredjenja Jugo-slavi- ji stvar njezina naroda, kome mi Kanadi ne mo-2em- p da odludujemo, prem-d- a mi nismo ravnoduSni ma onome se dogadjn. Odbadeno je stanoviSte, da je vaino da паба organi-zacij- n usvoji da se J u go-- si aviji izgradjuje socijali-za- m, jer to bi nas odvradalo od nnsih osnovnih kanadskih kao je to bilo proSlosti. Podvudeno je dn jo nas pokret kanadski i пабе osno-vn- e zadade sastoje se u po-dupira- nju borbe osigura-- i odbor da AL! VODJE Toronto. —- odgovoru novi- - jnara o kongre-- su hi' bovjetskog bavcza, Morris, nacionalni progre- - partije je izjnvi6 . je da , jc Savez socijaTistidko drustvo i na-- , preauje u Komumzam, u ko-- , me ce svaki : vati svojim [ ma. i Pita sc da U todne iz- - ave o Objavlljeni dokumenti dvadesetog poka- - ne je Preostali je zadatak ukloniti "Jedinstva". Pitanje socijalizma u Ju-goslav- iji jedno od onih pita- - nja i koje ce dlan-- pita- - put je veca paznja i i poduprt cijeli i od ko-ris- ti za narod.. je da se pi§c su opsirne log zadaca, zn su Poduprt je zahtjev osigu-ra nje mjere za suzbijanje bespo-slic- e, mjere za omladinu ltd. Raspravljan na?e omladine i ukazana po- - treba da se kod nje gaji po-n- os na svoje po-rijek- lo. Redcno je to naj-bol- je moic biti postignuto koriStenjem naih naroda i pove-zivnnjc-m istog sa stvaralaStvom. Ukazana je potreba da potporne organizacije kanadske. je kampnnjn 1IBZ. o novih nascg StaSfd. DA IZ sivne i MORRIS zuju da je u tri godine od i njemu de se smrti obnovljeno pravo mjesto. zaivarania u u o ркгсш u Worker i ureda vajudi 1952. prevladavao storiji partije. partije u kult lidnosti sto je do se u- - odluka i loga poreza prava gra-- partija je u- - djana. ovo otvoreno partije u pro- - Ti. 4 I nuu ииили neKi z 4P-4IU1- " da opao тлтт,. biti str. 4) Svi nas, nntrn- - o pre- - sto Sto i u 3 godi- - stidkog drultva. odludno sve ostatke ! ova-kvog- 1 sbtema i po-- ticati je niz je da posta-n- u LESLIE partija o mu je dvade- - se H ' velike partija-- smatra koje kome- - se disk re-- radnt Ijedl u svife- - pozdravljaju se mini obaijinuv uupnnus iigrau- - i ocijatizma. '" ив:-- Ц . Ц1 u u u u u ielju novih doseljeni-k-a su prisustvovali kao delegati i posmatradi je da se uputi proglas na nove doseljenika. Konvencija je pozvala nove doscljenike koji se sla-i- u sa Saveza da postanu dlanovi i ditaoci "Je-dinstva". Zabiljeiena izjava A. Draiida da je njegova grupa spremna da programu mira i bolje ducnosti kanadskog naroda. Jedna od glavnih nepo-- srednih zadaca je prosla- - va 25-godisnj- ice izlaze- - nja stampe. Godisnjica so u no- - vembru, pa je zakljuceno se period od 1. aprila do konca marta 1957. smatra jubilarnom godi- - nom, u toku koje ce biti organizovano nekoliko akcija za populariziranje i "Jedinstva". djelo konvenci- - je bilo izbor Nacionalnog komltetR od 9 dlanova. su Milos Grubid, predsjednik, B. Ste-vano- v, I. Stimac, Grbic, Kru2id, S. Miosic, S. Bolf, Bosnid i T. Ruzic. DosadaSnja duznost ukinuta i izabran se-kretar- ijat od Л dlana koga sadinjnvaju Miosic, B. i Stimac. Sekre-tarij-at ce prakti- - u odluka jo i Nacionalnog odbora. njo mira, izgradnju slobo- - doseljenika i ukaznno [ U Nadzorni izabra-dn- i i nezavisni razvitak Sto oni treba nisu J. Kova-nad- c, te jadanje Saveza i 2ivotu naroda ovdje. idid i J. "NEPRIJATEUI SSSR POKUsAVAJU STVARATI POLITICK! KAPITAL IZ PRIZNAVANJA POGREsAKA, ON! NE VOLE TIH PRIZNANJA POsTO ZNAJU PROIZLAZ! POJAcANJE SOCIJALIZMA" ODGOVORI RPP LESLIE MORRISA NA PITANJE KANADSKIH NOVINARA P0V0DOM KRITIKE KULTA LICNOSTI U na pitanja kanadskih dvadesetom Leslie or-ganiza- tor Radnidke Istaknuta dinjenica Sovjetski izgradio gradjanin dobi-- prema potreba- - Staljinu. kongresa Posvecena zahtjeva za problem bo-gatst- va kulturnim UVX nji socijalizma pn'davati Komunisti- - Komunistidke gradova, NaclaSava izgovorom povrede narodnih sa placanjem f zakonitih djelatnost Komunisti Romumstidka izgradnji priznaje, protekle ispravljano. posljedice vodjenja najpunije stvaralaltvo odluke za I ditiranjem savremenih drustvenih problema kanadskim pitanjima pro-blemi- ma prijedloga na-cional- no zdravstveno povedanje nacionalno kulturnog kanadskim Poduprta Na na Iza- - S. dni problemu Ka-- Pctranovid. J. NJIH stvaraladka vjerujemo Radnidka kongres gresivna potpunim Staljina. kanadski penzija, Odevidno svjetskem kon-vencija zakljudila poseban suradjuje mjesecu prosirenje Posljednje slijedeci: sekre-tar- a Stevanov sprovoditi suglasju Covoreno doprinesu Staljinove Radnidka progresivna par-tija, poput komunistid-ki- h i socijalistidkih partija u svijetu proudava i diskusira f glavno kongresa, a to vclidanstveni SestogodiS-- I nji pojadanje principa miroljubivc koegzUtencije driava sa razliditim dru.Uve-ni- m uredjenjem, utvrdjiva-nj- e dinjenice da nije ne-izbjci- iv so-cijalizma prevlada u svijetu. za sve socija-list- e glediste su kao posljcdica toga otvo-ren- c mogudnosti za i mirni prelaz u spcijalizam. Dvadeseti kongres ut-vrd- io mogudnosti za zalijc- - New York. — Povodom kolektivno vodstvo. Redeno gov doprinos de todno biti onje pocjepa u radnidkom nsta -- Lram ie da fe 20 trod na za-ria- - 'nrinnpn novom diIn hi-- ! nucresu mira. sa dke pet pod da su zaos- - naopakih masa kao i] tali nekih dke Sve se socijali- - "ono ' . nje lista :eno ali ' odevidno radu t i i Nje- - ' program Radnidke progresivne partije godine takodjer predvidja mogudnosti narodito zainteresirani stanovi-5t- a kongresa. takodjer Pita sto Radnidka pro- - i.P"udava bogate i.ozitivne gresivna misli eve- - tome. Mi da Pita da pro-- setf donk hi-- da storijske ide nisti svi tu kao znada- - je da priznaje jan doprinos ivan koji sve programom je' bu- - navrsava da je brani V. M. M. je rad svih djelo je plan, rat da danas ideja Vrlo znadajno je da svega nove je ureua Polto od 1954. te mi smo u ta RPP se i j i J u I i pouke za radnidki pokret u svim zemljama koje se nala-z- e u iskustvu Sovjetskog Sa-veza tlduci se uloge pojedin-c- a u kolektivnom sistomu. Pita ве da li je promjena u politic! Sovjetskog Saveza samo nova taktika i da li de (Nastavak na str. 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000098