Jedinstvo, April 10, 1956

              I z KAXADSKE
Stopama gospodina Dullesa
(SUjeJece komeHiar IjmjJikr not mar kr JuJilb Robinn a nj nrdaini $лЈ1аплк premt-er- a
St. LMrenU t mekiikmmkog preJijJmka Cortmes sa amtrrtktm fredsjJntkom
Eitrsboutrotm a White Sidpbm Springs. Jriaea VtrgmU. e4faHiev a htta Til Telegram" aprHa.)
Zadovoljstvo je znati da jo na sas-tan- ku
u White Sulphur Springs. Virgi-nia,
odredjcna bududnost Kanade i Me-ksi- ka
i predvidjeno sto trebaju raditi.
Xjihov je zadatak dosta lagan. One
trebaju da ostalom svijetu tumace dobre
namjere Sjeverne Amerike. Washington
ce dozvoliti da predsjednik Cortines i
premijerSt. Laurent narocito prenose ra-dos- ne
vijesti o dobronamjemosti ovog
kontinenta zemljama koje su tek do51e
do nezavisnosti, "kao Sto su Indija, Paki-stan
i Indonezija."
Njima ce biti dozvoljeno da gaze
stopama gospodina John Foster Dullesa
pri njegovom obilaienju svijcta i staja-nj- u
na poteSkoce drugih naroda. Kad
drugi put gosp. Dulles pohita u takvo
popriSte nemira kao £to je Egiput da
osigura raspirivace nemira da imaju a-meri- 6ku simpatiju na 150 procenata. za-t- o
"hto se ameri6ki narod sjeca da je
njegova zemlja jednoc bila kolonija i
da je teskom mukom izvojovao nezavis-nost- ".
on ne c"e biti sam. Predsjednik
Cortines ce imati privelegiju da kaze
"Zaista je tako", a premijerSt. Laurent
da rekne "To je toCno".
To je izvanredna prilika za njih, ali
mo2da de biti dobro da prije prakticiraju
na svojim zemljama kako bi ispalo kako
spada.
Premfjer St. Laurent moze da poem-po.st- o je on putnik. Kratki avionski skok
u Mcksiko City i par tjedana tumncenja
Meksikancima kako je doslo do toga da
se Teksas danas nalazi u ameriCkim ru-ka- ma mo2e da ga podgotovi zgodno.
ObjaSnjenje no bi smjelo biti tako
tesko. Gosp. St. Laurent mo2e po£cti sa
onim fito gospodin Dulles stalno govori:
Amerikanci nikad no zaboravaju s ka-kvo- m
su mukom dobili svoju nczavisnost
i oni ne zele da se Mcksikanci тибе ona-k- o
kao Sto su se mu£ili njihovi (nmeri-ik- )
predSasnlci. To je razlog zaSto su
Amerikanci, kad su odlticili da im treba
Teksas, protjerali sav vn§ narod preko
rijeke Rio Grande. PoSto su izvojevali
nczavisnost teSkom mukom, oni su dobro
znali da se Meksiknnci nc bi osjecali
sretnima ako bi ostali u Teksasu poslije
osvajanjn.
Oni su vas protjerali iz Teksasa da
vas oslobode neugodnih osjecaja, gospo-din
St Laurent moze da ka2e Meksikan-cima,
i to je ono zasto vns ne puStaju na-tra- g. Ako oni patroliraju Rio Grande da
vam ne dozvole u Teksas, osim nekoliko
tjedana u godini kad ste potrebni kao
Noi Sad, 29. marta. — Pod-zemne
vode, koje su u Vojtodini
inafe fet gost, ft'ni se, da su ove
godine dostigle vrhunac Ovih da-n- a
one ozbiljno uprolavaju imovi-n- u
ljudi, njthova nasclja i borate
oranice Pokrajinski Stab za obranu
od popla e, zauzet doneda no bor-bo- m
protiv stihije Dunava, nije
imao remcna posljednjth nekoltko
desetaka dana da neprestano sa-kupl- ja
podatke s ugroienih podru-Cj- a
od podzemnih %-o-da.
Prema po-sljednj- im
podacima, a to jc bilo
potkraj Januara оле godine. pod-zemn- a
-- oda bila je poplaviU oko
26 hiljada jutara zemlje. Kako se
ona se vite Jiri. to se pretpostav-la-.
da e sada %c£ oko 400 hilfida
jutara zemlje pod vodom.
Uproicna nasclja
Po izbiranju podzemnih xoAi u
pri nuh se stvaraju male barice.
koje se s-- c vite Jire i bivaju $-- e
dubhe To se dogadja nezavisno
od njeka Hi kanala. kop mefu btti
udaljeni i desetke kdemetata ed
mfesta pife e pofarlfefe pedeem-n- x
voda.
Od eke 900 Wa u Kotara Zre-- '
nfanm kote se nabze vodi eke
vtie od pokwke stanomika ieti-l- o
e u sela. a u Belom Bla
tu podzemna voda prodrta je po-tov- o
u rraku ku4i
' rHfWPWffpyT''
A M
,
beraci pamuka, to ne znacJ da as cm
ne £ele u Teksasu. Stvar je u tome Sto oni
znadu da vi ne biste bill sretni tamo i-vj- eti
i sjedati se kako je teiko Teksu?
izgubio nezavisnost.
To je to premijer St. Laurent mozo
da kaze i kad se dovoljno isprakticiru
nad Meksikancima moze dase povrati u
Ottawu i sa sobom povede predsjednik a
Cortinesa da Kanadjanima tumaei Ala-ska
Panhandle.
(Alaska Panhandle je duga£ki obalni
pojas Britanske Kolumbije koga su prije
pola stoljeca Amerikanci nasilno pripo-ji- li
Alaski. — Opaska "Jedinstva").
Panhandle ne zahtjeva toliko obja§-njavan- ja
kao Teksas. Pa ipak je : O-bal- no podru6je koje zatvara sjevernu
Britansku Kolumbiju. spre6ava razvi-ta- k
njezine vodene energije. zatvara
joj izlaz na more, stiska njezinu sadaS-njo- st
i ogranicava buducnost. Zadatak
predsjednika Cortines u Kanadi ce biti
da prakticira u objaSnjavanju za§to
Alaska Panhandle tolike velicine i
oblikn.
Ne zbog toga Sto je prije 50 godina
jedan nmeri6ki predsjednik imao veliki
Stap i sa njim naSiroko zamahivao. NiSta
tnkova. Istina je da je Roosevelt I. uputio
trupe u Alasku prije nego je Alaska
Boundry Commission (komisija za raz-graniSen- je)
otpoc"eln arbitriranjem. Isti-na
je da je on pisao da ako arbitratori
ne presude onnko kako on bode:
"Ja cu . . . povuci liniju kako mi ho-cem- o,
паб narod, bez ikakva daljcg ob-zi- ra
na stav Engleske i Kanade".
Ali predsjednik Cortines ne mora da
se mnogo muci trazedi objasnjenje. Sve
to proizlazi iz odu§evljenja za nczavis-nost.
Kao Sto kale gospodin John Foster
Dulles americki narod se sjeca da je te-бк- о
dobio svoju nczavisnost njihov
predsjednik je smatrao da Kanadjane,
koji su svoju nczavisnost dobili olako,
treba podsjetit da ju je nekad te§ko ocu-vat- i.
Osobito kad so ima u vidu da je Sir
Wilfrid Lauricr bnS nekako u to vrijeme
Kanadjanima rekao da "2iyu pored ve-lik- og susjeda . . . koji dalcko zahvada
svojim nncionalnim akcijnma."
Mogude da predsjednik Cortines u
podctku bude imao malo poteSkoca da
nnmn Kanadjanima objasni da je Alaska
Panhandle tnko oblikovana zato da sluzi
kao spomenik ameridke dobronamjerno-sti.
Ali kad nas jednom uvjeri on i pre-mijer
St. Laurent 5e biti spremni za svoj
posao svijetu.
Samo naprijed gospodine Dulles. Va-se
stope ce biti slijedjenje
Podzemne vode ugrozavaju
Voivodinu
Oko 40 domatfnstaw iselilo s
iz Gcwpodjinaca. Vodi je prodrU
ne simo u podrume kuda, ncgo iz-bi- ll
&k i na ulica.
U Kovilju, Futogu i NaJilju si-tua-ciji
nijc niiU bolja. Dosada su
sc u Futog sru!ile tri киЛ, jer su
sc tcmelji natopili --odom, a u Ko-vilju
je 200 kuda sklono padu.
I Noi Sad t Sombor ugroiavaju
podzemne %ode. ViJe od stotinu
porodica jednoi; kraja Nooj; Sada
moralo jc napustiti svoje kue, a u
Somboru gotoTO SA-a-ki
podrum una
vodj koja je izbila na povriinu
zemlje.
Stcta uinjena polfopri%redi joi
nije prodjenjena, ali se smatra. da
su svi zknski usjei propali i da
je potrebno ponovno ijati kada e
vodi povuee.
Svakih desciak godina
Dorba nretiv popiara natnijale
rijeke n4perediio je bkia nego
pretiv pedzemnih хчкЈа. Jer, pije
c one pefaxe. moie se rafenati
SAfflo na psMTfHi ebrafM. kefa se
svodi na iselfaTanfe stanenHka s
p4iTljeneg tefena. Deilefc. fcra-je- vi
peknj rijeka м nei№ po
pe la ractra sntiifo se dosada cko, вЈкм"јт poiefef. jer poefi и-pedes- etak,
a vile od ZOO perediral g&teet da se prekepavaejem ka-mora-lo
se iefei. U selu MoKn! nala pedaenma vodi ukleni Tak-o--
okolna
der su a povoljoifem poteiayu
rajesta keja raspobJu crpntra stani-cxm- i.
Ali uopJe uzev. vefina na-sel- ja
koja su orog proljeda ugro- -
mm — — "ч
S T P E
ft
I.
tu
je
i
po
iena podzemnim %odama ncmaju
takih prednosti.
Inicnjeri se podjednjih godina
trude da toJno objasne nastanak i
nestanak podzemnih л-o-da
i da ne-kako
preuzmu inicijativu u svoje
ruke — da "upravljaju odostajem
podzemnih voda". Detaljnija ispi-tivan- ja
poCcIa su prije cetiri go-din- e.
Kako kaie star! stru£njak za %o-doprnre- du
Nikola Kuluiinskik,
podzemne voJe ncmaju veze ni s
iKkim odottaiem.
mjer, 1940. j)dine.
jer, na pri-kad- a
je bio
najviii vodostaj rijeka, nio pod
zemnih voda bio je rmntfflalan.
Onda, paradoksalno. podzemne vo-de
iic ugroiavaju takozA-an- e "gor-nj- e
terase" zemljiiu nego donjc!
Inae. koliko se dosada moglo
zakljuitt. podzemne vode se po-ат!јц- ји
periodidno i imaju svoj
maksknum ofprilAe svakih desetak
pa i vile godma. Posljednji put vt- -
sek vodostaj podzemnih voda pri- -
raijeen je za vrijeme rata. Tada
je. kako kaJu rojafti. na put
N'evi Sad—Zakalj '1л. izbila na
porrlinu od jdfleg kMeraetra i
bit dabeka oko raetar i pe.
Nadelazak podzemnih voda trafe
spofe. Gnbo ocjfenjene. kada se
veda krefr prema гак$пшпи"",
ona nadolazi rea oko rnetar go--
dilnje AK e zato i povIaS sporo
NAPREDAK N. R. K! N E
i
"Јшлр г ВМчвјннВВвинвЧли ШкКШшЈ ШШШШШ
ШН1нВВИНННВн1111НнН!11НННН1 г
Iako amrriJkt i kanadvki
— kako piie lut ЧПоћа and Mall" - nrma
- ,
IMitnn InHtiafrilitLn fKKlUZeA II K П ПГПа 1 11 U
i1
,r-- v
Oornja ulika pokazu] ulavlje tornici ume i Na donjoj ulici Ш no automohila,
koja ce proixodit 30.000 automobila 1 Rixliinje.
Politika KP Francuske u
svijetlu odluka XX.
kongresa KPSS
Panz. — Gcncralni sekretar KPF
Torez je u Imaniteu"
dugaak Ianak. u komc na-sto- ji
da pokaze na problcmima ko-cgzistcnci-jc,
borbc za mir, prclaz-ni- h
formi u socijalizam, radniikog
jedinstva i partijskog iixota, kako
je KPF uvijck proodila dosljednu
politiku.
U posljcdnjcm poglalju soga
{lanka Torez se osvre na odluku
moskovskog kongresa, da "ponoxo
uspo&tai princip kolektivnog ru-koodjcnj- a".
On piie, da jc Sta-Ijinov- a
grijeika bila u tome, ito
"u posljcdnjcm pcriodu svoje ak-tino- sti
nijc priznavao odredjena
pravila parti jikog iivota i rukood-stva"- .
Istiuci da se "rcakcija naroiito
okomila na oe korckdje Staljino- -
%ih teza", Torez poivlaci, da po-treb- na
kritika izvjcsnih Staljinovih
grijcSaka ne moie oduzeti Imto-rijsk- e
Staljinu". Torez za-ti- m
som flanku tvrdi, da jc
Staljin obranio i unaprijedio tco-rets- ko
i praktidko naslijedje Le-nji- na
i da je na jednoj Jcstini ze-maljs- ke
kugle pokrenuo izgradnju
socijalizma i odigrao od!uiujuhi
ulogu o poralavanju svih ncprija-- t
el j skih partijskih grupa. On je ta-kodj- er
— piSe Torez — pomrsio
raune i zajere medjunarodnog
impcrijalizma protiv sovjetske via-st- i
Osvr6ii se u danku na govot
Hruk'ova. koji je da rat nije
neizbjeian, Torez podjet'a na re-zoluc- iju
CK KPF iz 1950. godinc,
u kojoj se ukazivalo na to, da "rat
nije neizbjeian zahvaljujuft uspje-sim- a
Sojetskog Saeza, zemilja
narodne demokracije, kineskoj
i poa%t Istofne Njenue"
Torez obrazlaie stav KPF prema
SocijalistMkoj strand. Torez ovdje
podsjedi na to. da je jol 1946.
god me ukazao na m©gu6wt par-lamcntarn- o;
razvoja u sodjalizam
i predbacuje sodjalistHm, da su
odbiii da z#je4no kommtma
formirafH kda u trijeme kada su
imati apv4trtnu vefinu a parla-ment- u.
— pe Terez —
i komunisti msu dakke ed to
ga, da rapoafu ve&nem u ffancu- -
skera parlamentu. Ostvantfufi je-dtfHtv- cm
prokterski front i ula-{v- it
u itnki naredm front radne
selfate. sve ra4aAe i sueu bur-zeajff- u.
komuwsti i sedfaJtett ifiut
e megulnesti da peraze reVcifi
i da osvejenom veftnom a paria- -
— rvega 10 do 20 centiroetara mje-- menta posluie stvamom пмјепјапјв
se&o . . . politike skladu naprednim te- -
V. PETR0V1C injama naieg narod-a-upravljari
odbijaju da
nikakvih izcltnla, da re
i-i-giiiunj
цдции aim i ут,ттгчжт(ј£ иш ,ll!al"J "' mmmm
riznaju N It. Kinu. ona Je Mvarnot.
e poratitt Maro tanje.
—
ГЛ dr2ana dobra%anje Kamih Tlaentka.
u Tjentinu. a Uornica
kamiona
objaio
zasluge
u
rekao,
re-o!uc- iji
"Danas soafa-U- m
u
ux
Narodi ce spreciti
put rafu
(Xastavak sa str. 1)
Sada svi oni koji iskreno teie za spreenvanjem no-vo- g
rata smatraju da pet principa. miroljubive koegzi-stenci- je
treba da postanu osnova odnosa izmedju zema-Ij- a
u svakom djelu zemaljske kugle. Ti historijski prin-ci- pi
odredjuju najbolju formu uzajamnih odnosa medju
drzayama s raznim socljalnim uredjenjem. Stvarno, po-sto- je
samo dva puta: ili miroljubiva koegzistencija, ili
najrazorniji xat u historiji.
Nikita IIruS2ov je sa tribune XX. kongresa Komu-nistid- kc
partije Sovjctskog SaNeza predlozio da se pet
principa miroljubive kocgzistencije uzmu za osnovu uza-jamn- ib
odnosa izmedju SSSU i SAD. To bi zaista imnlo
ogroman znaiaj za 6itavo covjcCanstvo i, naraviio, za
narode obiju zcmalja. Nije potrebno dokazivatl da bi
uspostavljanjc Cvrstih prijateljskib odnosa izmedju So-vjetsk- og
Saveza i Sjedinjenib Drinva odiKralo ogromnu
ulogu u uCvrSdenju opceg mira, doprinjelo bi regulisanju
svih nerjeSenih medjunnrodnih problcma, pa i uspostav-Ijanj- a
zajedniSke suradnje svih vclikih drzava u inte-res- u
mira.
Upravo torn cilju sluii prijedlog o sklapanju Ugo-vo- ra
o prijateljstvu i suradnji izmedju SSSR i SAD, koji
je pokrenut u poznatim porukama predsjednika Mini-starsk- og savjeta SSSR Nikolaja Dulganjina predsjedni-k- u
Eisenhowcru. Zasadn, na2alost, ti miroljubivi koraci
Sovjetske vlade nisu naisli na potrebno razumjevanje i
podriku kod vladajucih krugova SAD.
2enevska konferencija Sefova vlada SAD, Engleske,
Francuske J Sovjctskog Saveza pokazala je iivotvornost
i pravilnost metoda pregovora na osnovu uzajamnog
razumjevanja i jednakosti. U isto vrijeme ona je poka-zala
neizbjczni krah politike "s pozicije sile". Sada
ogromna vecina covjecanstva odbija tu avanturisticku i
antinarodnu politiku koja poja£ava opasnost od rata.
Citav tok svjetskih dogadjajn posljednjih godina
ubjedljivo potvrdjujc da su u pravu oni koji smatraju
da se putem pregovora mogu rjesiti najkomplikovanija
medjunarodna pitanja ako sve strane ispolje teinju za
suradnjom u interesu mira. Sovjetski Savez ic i dalje
uporno tc2iti za uspostavljanjem uzajamnog povjerenja
i suradnje medju svima zemljama i pre svega medju ve-liki- m drzavnma. Usto sovjetski ljudi smatraju da su jed-nako- st
u naporima i obostrani ustupci potpuno neopho-da- n
uslov u odnosima izmedju velikih dr2ava.
Ilukovodioci sovjetske politike izjavili su da jv
SSSR spreman da se zalaie za dalje poboljSanje odnosa
ne samo sa SAD nego i sa Velikom Britanijom i Francu-sko- m. Veliki znacaj za normalizovanje uzajamnih od-nosa
izmedju velikih driava ima, bez sumnje, prijedlog
premijera Cu En Laja o sklapanju Pakta kolektivnog
mira zcmalja Azije i Tihog Oceana sa u6escem SAD.
Ako se joS uzme u obzir da Sovjetski Savez, Xarodna
Kepublika Kina i Indija vec grade svoje uzajamne od-no- se
na pet principa miroljubive kocgzistencije, onda se
moie s uvjerenoSc"u recJ da za uspostavljanje tijeene su-radnje
u interesu mira izmedju velikih drzava postoji
zdrava osnova.
Sada je red na zapadnim driavama. 2ivotni tteres4
svih naroda zahtjevaju da metod pregovora postane je-din- im
metodom u rjesavanju medjunarodnih pr©Wema.
Taj zahtjev, koji je u svoje vrijeme istakao pokret pri-stali- ca
mira. sada je postao parola naj#irih ma fovje-caast- va
koje se aktivno bore za obranu mira Mirolju-bivi
narodi i driave sada posjeduju ne samo moral na
nego i materijalna sredstva za sprecavanje ovih voinih
avantura. Jedinstvo, budnost i neoslabljena akttvnost
sih iskrenih pristalica mira, svih miroljubiuh snap —
eto to je nesavladjiva prepreka na putu rata.
A. SNEGOV.
STRANA 3
Odjek Kongresa
KPSS u
JugosEaviji
Deograd - .Tanug) — Na
p.anjc axnericke agendje Associa-ted
Press, kakvo e njegoo rruSlje-m- e
o najnovijim dogadjanma u
So ictskom Saczu. kao i o pos!C-duam- a oih dogadjaja na odnose
Jrugim zemljama i posebno Jxi-,:oslavti- om,
i kakav je utjecaj tih
praniena na daljt razvoj sodjab-n- u
a si;u, predsjednik Saezne
aajdnc skupkine Mo?a Pijade dao
% ox odgoor:
Smatram, da je danas ajelom
cta jano, di treba kao stenlnu
metnju odbaati teonje o tome, da
, r..mjenc u politici Sovjctskog Sa-i- a
poslije Staljmovc smrti. novi
pravac i tendencije, koji se tamo
ipoIavaju. kako u unutraJnjem
ztvotu. tako i u vanjskoj politia,
prcraxljaju manevre, taktiku i t.
ill ПО
XX kongres KPSS doista jc
na azniti dogadjaj za narode tc
clikc zemlje od pobjedc ruskc
Oktobarske rooluaje. Ucz obzira
na to. kako se slivada i tumali ova
Ii ona posta%-k- a u najvaznijim go--
лоптд i u odlukarna tog kongresa,
on u cjelini predstalja snazan i
do pozitian doprinos nalazcnju
pjtova za jafrnjc i osiguranje mi-ra
u svijetu i za osiguranje aktivne
mirne koegzistcndje medju dria-im- j
narazli6'tijcga unutraSnjeg
poretka i socijalne strukture. Po-Iaz- ei
od platforme koju jc dobila
na олот kongresu, sovjetska vlada
ima sve mogu&iosti da ufini zna-бајп- е
stvari za razvijanje mirnili
odnosa sa svima drugim zemljama.
Onako odlufnd i smjelo kidanje
sa staljinizmom kakvo jc doilo do
tzraiaja na ovom kongresu, a naro-int-o
u referatu HruSlova na r.jego-vo- j
zatorcnoj sjednici, koji je
svjctskoj jaxnosti postao poznat
gotovo u cjelini, iako sluibeno joj
nije predan Jtampi, moie sc uzeti
kao Ivrst dokaz o dubini i znaccnju
dana{njih promjena u Sovjctskom
Savezu Da c imati bligotvoran
utjecaj i na dalji razvoj socijalizma
u sijetu, mislim da je izvan sum-nje.
Prijclom je tako oJtar i zna-aja- n
da jc tefko lumnjati, da no-i-m
idejama i postakama ne Cc
slijediti odgovarajuta dosljcdnja
aktivnost. Sve se iie otvaraju mo-gucno- Jti
za slobodnu i ravnopranu
diskusiju i 2bliiaanje medju pti-staja- ma
socijalizma u cJ'taom svi-jetu.
Mi Jugoslaveni imamo puno raz-log- a,
da budemo zadovoljni proce-so- m
razvitka stvari, koji je XX.
kongres KPSS otvorio u Sm jetskom
Savezu, jer smo i kao driava i kao
socijalisticki pokret imali mnogo
da podnesemo od Staljinove samo-olj- e,
od njegovih despotskih me-toda
i njegova iskrivljavanja mar-ksizm- a.
Zato ce se odnosi Jugosla-sij- e
sa Sovjetskim Savezom nasta-- л
iri da razijaju pravcem jac'anja
pnjatcljske suradnje. kojoj jc pra-n- a
podloga bila dana zajednickom
Beogradskom dckleraajom obiju
lada."
U Slovcniji prcdvidja sc
povecanje indti.strijskc
proizvodnjc za 7%
Lubljana. — Nacrt druJtvcnog
plana Slovenije. o kome ic uskoro
raspraljati Iz-r£n- o jccc, prcd-vidja
рол-edanj-e
industrijske pro-izvodnjc
za sedam posto. Najsec"e
povecanje proiavodnje predridja se
u induUriji, i to za 23 posto u us-pored- bi
s prollom godinom Pro- -
izvodnja elektroindustrije i indu-strij- e
guroe bit e povedana za 21
posto. Na triiJte ce se, prije sve-ga,
iznijeti mnogo vile robe га li-re- ku
potroinju: friztdera, Itednja
ka, radioaparata i td. Tvomica "S-v- x"
iz Kranja uskoro te poceti da
izradjaje game za automobile i mo-teutd-e.
Sjctva ч Lici cc zakasniti
za oko mjesec dana
Getpic'. 27. marta. — LiOce ora-n- k
se je uvijek nakze pod de-bdi- m
peknvaem snijejfa. Snijeg
se peJl topi Zbog toga te pro-ltet-na
sjetra u Lid ore godinc znat-n- o
zakasmtl Kako predridjaju
agrooomi. ona bi xnogla poceti mje-sec
dana kasnije nego inave.