Jedinstvo, May 01, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. III. NO. 34 (65G)
Britanija i SSSR
naponma za
Eden ce posjetit Sovjetski Savez
London. — U komunikeju
izdanom pred odlazak sov-jetsk- ih
vodja Bnlganjina i
HruScova Velika Britanija i
Sovjetski Savez su se obave-za- li
raditi za mir na Sred-nje- m Istoku i ublaienje me-djunaro- dne napetosti.
Dvije zemlje su se dalje
obavezale da ce raditi za
proSirenje trgovine i obusta-vljanj- e trke u naoruzanju.
Premijer Eden je poslije
izjavio da na pregovore sa
sovjetskim vodjama gleda
kao "neSto vazno" i prvi ko-ra- k
na putu k medjunarod-no- m
sporazumu.
Eden je prihvatio Bul-ganjin- ov
i Hruicovljev po
ziv da posjeti Sovjetski
Savez. Datum posjeta nije
odredjen, all ce bit! u
ovoj godini.
U komunikeju se kaie da
Sovjetski Savez i Britanija
smatraju da ce "ројабапје
odnosa na politi6kom, trgo-vacko- m, nauJnom, kultur-no- m
i drugim poljima biti
od koristi nnrodima obih ze-malj- a",
a takodjer doprinos
eovjetskom miru.
Jcdan od prvih zadataka
je povedanje medjusobnog
povjerenja. Sadasnji li6ni
dodir ima veliku vninost,
Oni su so obavezali "ucH-ni- ti
sve moguce da se obu-sta- vi
trka u naoruzanju u
evim dijelovima svijeta i na-ro- di
oslobodc od opasnosti
novog rata".
Naroiito veliku painju
posvecuju pitanju evropske
sigurnosti, ali nisu mogli doci
do sporazuma kako da se
postigne.
Izmjenjeni su pogledi o
vim medjunarodnim pro-blemi- ma
i obje zemlje se
obavezale da ce raditi za
mirno rjesenjc till problema.
Srednji Istok
Dvije zemlje su se obave
zale raditi za oSuvanje miraj
aa Bhskom i Srcdnjem Isto-ku
i poduprijet се naporc
UN za osiguranje mira na
podrudju Palestine.
Na konferenciji za. stam-p- u
sovjetski prvaci su izja-vi- li
da je Sovjetski Savez
spreman prestati prodajom
ruija arapskim zemljama
pod uvjetom da ostale dria-v- e
ucme to isto.
Rnzoruzanjc
U komunikeju se knie da
bi spornzum o razoruzanju
bio od vclike vainosti za osi
jruranje mira. To bi smanjilo
napetost i olaksalo breme
vojnih izdataka.
Dvije vlade se slazu da
treba zabraniti nuklearno
oruije i one 6e naetavit na-pori- ma
u torn pravcu.
One su takodjer saglasne
da se smanje oruzane sile
i naoruianje.
Sporazum o svemu tome
tralit ce kror Podkomttet
UN komisije o razoruianju.
koji sada zasjeda u Lon-don- u.
(Postjednje vijesti kazu
da postoji mogucnott da
ce se Podkomttet skoro ra-zt- ci bez ikalrva sporazu-ma).
Na konferenciji za slam-p- u Hrulfov je izjavio da je
TORONTO, TUESDAY, MAY 1, 195G
teSko postici sporazum, po-st- o
zapadne drzave odstu
paju od svojih prijcdloga
Cim SSSU kaie da ih prihva-ca- .,
Trgovina
U komunikeju se kaie da
obje zemlje iole prosirenje
trgovine.
Sovjetski Savez je izjavio
sDremnost da u toku iducih
pet godina u Britaniji kupi '
do jedne milijarde sterlinga
(2 milijarde 800 milijuna
dolara) razne robe, pod u-vje- tom da Britanija ukine
postojeca ograniienja na
trgovinu.
Britanski predstavnici su
veoma zainteresirani u sov--
jetsku trgovaciku ponudu, ali
su izjavili da se jedan dio
robe koji SSSR potrazuje '
nalazi na listi 'strategijskih'
materijala koju i z d a j e
Washington. Listu sovjetskih
potrazbina su ipak uzeli na
"prouavanje".
Kulturna suradnja
Potpisana je posebna de-klarac- ija
o povecanju kul-tur- ne
i паибпе razmjene te
posjecivanju.
Znniajan korak u torn
pravcu predstavija predava-nj- e
sovjetskog nuklearnog
stru5njaka Kuriatova, u ko-m- e
je iznio sovjetska postig--
nuca na torn poiju. uman-sk-i,
kanadski i drugi struC-nja- ci
koji su ga sluSali bili
su iznenadjeni. Oni priznaju
da je SSSR otiSao dalje od
zapadnih zemalja i da se na-lazi
na pragu otkrica kori-Sten- ja nuklearne energije za
mirne svrhe.
Najvaznijc postignucc
Na konferenciji za stam-p- u, kojoj jc prisustvovalo
500 novinara iz svih zemalja
svijeta premijer Bulganjin
je izmedju ostalog kazao:
"Vazna stvar za nas je
to ito mo se uvjerili da
n! britanski narod ni via-d- a ;
ne iele rata. To je gla-vn- a '
stvar. To je vazno za
nas".
#
zajedni£kim silama I
novog velikog nala- -
zi§ta rudace
Even,
institute Credit
ce suradjivati a
osiguranje
ШЧ "ваваН
ИИИр jWE-j-s' јвТ?И
bbLbbLbV ИГ аН
ASTHOSY EDEX
Pozdrav sovjetskih
sindikata kanadskim
Moskva. — Centralno vi-je- ce sovjetskih sindikata je
telegrafski pozdrav
novom kanadskom unijskom
kongresu.
U telegramu se izraiava
zelja za uspostavu veza iz-medju
kanadskih i sovjet-skih
industnjskc
proizvodnje
Ottawa. — Indimrijsica proiz-лоЈпј- а
u januaru 1936. sc popela
266.4 pointa (visina proizvodnje u
1935 —39 ra&ma $c na 100) ili
8.7 pointi viSe nc jc bill u htom
mjesecu proJle godinc.
Izgradjeno milijun novih stanova
jo§ ih mnogo treba
Ottawa. — Od svrsetka
rata u Kanadi je izgradjen
jedan milijun novih stanova,
izjavio je ministar javnih
radova Winters u parlamen-tu- .
On jc prcdloiio nekc iz-mje- ne zakona o stanovima
(National Housing Act), ko-j- e
ce omoguciti driavnoj
korporaciji (Central Mort--
gage and Housing Corpora- -
tion) da obnovu
starih i trosnih prcdjela
gradova. Korporacija je do- -
POUTICK1M
PREDAJU
Montreal. — Gui Caron, tije; Gerard Filion,
vodja lista "Le Devoir", Miss
ke progresivne partije upu-JHugue- tte Plamondon, pred-ti- o je telegram svim Montreal Labor
kim i radni£kim organiza- - [ Council, Louis L a b e r g e,'
cijama u Quebecu — osim I predsjedniku Montreal
partije — datTrades and Labor Council,
sprijeie
predaju
zeljezne United
financira
States Steel tMathieu.
je upuden slijede-- j bee Federation of Industrial
cim : Georges La- - ! Unions, Jean Drapeau, na-pal- me, provincijalnom vodji j ielniku Montreala i Wilfred
Liberal ne Mrs. The-- j Hamel, nacelniku grada
rese Casgrain, provincijal- - ; nom vodji SocUaldemokrat-- ' TJ telegramu se kale:
ske partije (CCF). Louis
direktoru Politidkog
Social
uputilo
sindikata.
Porast
Que-Poz-iv
Gerard Pi card,
Kanadske i katoli£ke konfe--
'deracije sindikata, Romeo
"Premijer je
najavio da £e ameriikom '
United States Steel 1
JKFepBW4FB
PRICE 5c PER COPY
ali
mira
NIJE BILO КЛКО SE
PISALO
Konzrrvativni lit TeleRram"
(iz Toronto) donuoi izvjeitaj
op upecijalnog dopinniKa u
Loftdonu o Upracaju Hulganjina
i IlruWova, kojja nailra "rljet
kom demonttracijom enjsle.ke
entimrntalrtosti.
Dalje e u dopinu kaiet
Ovaj lopll raManak, kome je
нгоо pjeanje рјеи-w- e
MZar e neceS
podcrtata jcdan u-.- pjh poJte
prijatcljukl utUak ovjetkih
vodja na Itritance. tinjciilca je
da je bukanje dolazilo od emu-кгпјак- а.
All RdjrRod bu marSal
IlulKanjln i uopodin HruWor
nantall Itritance lirem u lice,
tamo je bilo topline i Roxtoprl
mljivooti i onjeaj medjuobne
dobre volje.
Kanadska pomoc
Indiji
Ottawa. — Potpisan je ugovor
sa Indijom po kbmc c Kanada po-mo- 5i
Indiji da izgradi otomski re-akt- or.
Kanada i'c doprinjet 14 mi-liju- na
dolara.
£epicka smjenjen
Prag. — Smjenjen je mi-nistarobr-ane
CepiCka. On jo
kritikovan zbog "kulta Нб-nost- i". Novi ministar obrane
je Bohumil Lomsky.
Ccpifka je ostao u vladi
kao
sad financirala izgradnju
stanova samo u novim pred-jelim- a
gradova. Ministar jc
priznao da je takva politika
bila pogresna.
Jedan milijun novih sta-nova
jc znaSajno postignu-d- e,
ali mnogo ih jos treba.
Krupan problem predsta-vljaj- u
cijene novih stanova.
Stotinama hiljadn radni5kih
porodica sa niskom godiS-njo- m zaradom je nemogude
kupiti novi stan, jcr se trail
veliki
soke otplatc i kamate.
Corporation predati komad
teritorija u Shelter Bay sa-dri- eci oko 700 milijuna to-na
ieljezne rudade. To bo-gatst- vo je dvaput vece od o-no- ga
u Ungavj koje je pre-dano
ameridkoj Iron Ore Co.
Ova dva nalaiBta zajedno
sadrie viSe --od milijarde to-na
ieljezne rudace koja mo-i- e
posluiiti za razvitak ori-jas- ke ieliine industrije ov-d-je
u Quebecu."
Dalje se u telegramu ka- - j ie da predaja ieljezne ru-da- £e
ameridkom kapitalu
predstavlja izdaju nacional--
nih interesa i da je duznost sih kanadskih patriota da
se tome ttsprotive. i
Jos 700 milijuna tona zeljezne
rudace predano USA
POZ1V RPP GRUPAMA U QUEBECU DA ZAJEDNIC- -
KIM SILAMA SPRIJECE NOVOG NALAZISTA
zELJEZNE RUDE AMERICKIM MAGNATIMA
direkto-provincijal- ni
Radni6-r- u
politid-jsjedni- ci
Duplessisovc
Corporation. predsjedniku
osobama
partije,
Quebec
predsjedniku
Duplessis
nedoMajalo
povratiti?"
podpredsjednik.
"downpayment",
H'jlii.iwij'y ifW!!! ЏЦИ mmmmmm
Tito ce posjetit
SSSR u junu
САБЕЗУ jyrOWOBSHCXIIX KAHAfAHA"
У rue Изврснбг Bei?a Народног собрааа#
Народне Гепублике КехедонпЈе и свое лично, нај-срД&чн- пЗе
Бам звхваљуЗеи на послсту помок постра-далг- ме
у тегко неср£и од елементарнкх непогода
код#Кеврова. . Нолм да ову захвалкост гзразпте на-пј- тм
сунероднппрма учлаленкх у Везгем севезу. Еихов
хумани гест допринее дв се ублалсе сгромне лсртве
у овоЈ тегхоЈ несреки. tr.
- л.ФГЈ
Narionalni txlbor Saeia JuROlaenskih Kanadjana je primlu
pimo d predsjednika Iirinojr ijela N.K. Makedonije kojlm fce pot-%rdj- uje primitak pumoi u iinunu d 2J dolara porodicama pMra-dali- h
radnika u Alavrovu.
"Moja odluka je konacna" - Pickersgill
TORONTO. — Kongres kanadskih zena saopenva
primitak telegrama od pet sovjetskih 2ena da im je ka-nadska
ambasada u Moskvi odbila vizu za posjet Ka-nad- e.
Zabrana posjetc Kanade
sovjetskim ienama je djelo
ministra imigracije Pickers-gill- a,
koji jc kazao da ne ce
pustiti u zemlju pojedince
ili delegacije kojc dolazc
pod pokroviteljstvom orga-nizaci- ja koje po njegovom
misljenju sluie komunistid-kin- i
svrhama. Na temelju
toga diktata zabranjen je
ulaz Paul Robesonu.
Kongres kanadskih zena
je apelirao na ministra da
izmijeni svoj antidemokrat-sk- i
stav, ali on je odbio.
"Moja odluka je konaCna",
kazao je on u pismu Kon-gresu
zena.
Kongres kanadskih zena
je osudio ministra za "sa-movolj- u"
i "gazenje imigra-ciono- g zakona", koji nc sa-dr- zi ni rije£i o tome da po- sjet Kanade zavisi od toga
komc sc dolazi odnosno pod
£ijim 6e pokroviteljstvom
posjetilac putovati ili nastu-pat- i. To je Pickersgill sam
izmislio. On stvarno ne ieli
da sovjetskc zenc dodju u
Kanadu, ali obzirom na sa-daSn- ju
svjctsku situaciju nc
smijc da im otvorcno zabra-n- i
ulaz, pa je to u2inio na
ovaj naSin.
(Radi jasnode navodimo
da je ministar izjavio da po- -
sjetioci iz Sovjetskog Saveza
i zemalja narodnc demokra--
cije, kao i progresivni umjet- -
nici i javni radnici iz kapi- -
talisti£kih zemalja ne cc biti
u zemlju ako dolazc
J pod pokroviteljstvom orga- -
Ji
Radni£ka progresivna par-tij- a
izjavljuje gotovost da
suradjujc sagorespomenu-ti- m
grupama u o2uvanju ru-dn- og bogatstva u kanadskim
rukama.
Na kraju telegrama se ve-il
da "Duplessis nema prava
da predaje narodnu imovinu
bez dozvole parlamenta, pa
treba traiiti da se odrii iz-vanre- dno zasjedanje Zako-nodav- ne skupltine.
U medjuvremenu Duples-sis
je rasputio provincijalnu
Zakonodavnu skupitinu i ra- -
spisao izbore za 20. juna. To
znaii da Ce pitanje predaje
ieljezne nida2e u Shelter
(Svrietak nastr. 4)
T_0P. :0S3SH
ПРЕТСЕДНЈК 0 Кзвранвг вка Н п1
Љ. Арсов
nizacija i grupa kojc su
okrstene "komunistiikim",
ali da mogu doci ako ih po--
zivaju drugq organizacije ili
ustanove. — Napomena 'Jc-dinstv- a).
Kongres kanadskih zena
je takodjer protestirao pro-ti- v
ministrove tvrdnje da je
komunisti£ka "front" orga- -
nizacija.
"Kongres je ncpolitidka
organtzacija koja prima sve
kanadskc zone kojc su zain-teresira- ne
u unapredjenje
ienskih i djcfjih prava i
stvar svjetskog mira", kaza-l- a je Mrs. M. Ferguson, se-kretar- ica
Kongrcsa.
Izjava Kongresa kanad
skih 2ena zavTSava: "Ka-nadska
vlada je mnogo puta
izjavila da zeli da sc uklonc
medjunarodne zapreke i us- -i
postavc bolje veze izmedju
naroda Istoka i Zapada.
Pickersgillov postupak jc tu
izjavu pretvorio u ruglo.
Kongres kanadskih zena
smatra da ako vlada zaista
zeli ono sto kaze, onda ce
ona dozvoliti dclegaciji so-vjetskih
iena da posjeti Ka-nadu."
Nixon cc kandidirati
Washington. — Podprcdijednik
Richard M. Nixon je izjatio da fe
ponono kandidirati na litti Eiscn-hoMkcr- a.
Eisenhower jc rckao da mu
je "milo".
U medjuvremena cnat je pofco
istragu o mahcrzacijama Nixono--o- g
upravitclja proile iaborne kam-panj- e.
Izbori u Burmi
Rangoon. — Vlada premijera
U Nu je iznijela pobjedu u irbo-rim- a
za 80 parlamentamih mjesta
Го.1 200). Оло sc uzima kao do
kaz da narod odobrava vladinii po-liti- lu
neutralnoMi i dobrih odnosa
sa SSSR J Kinom.
Sta cc biti sa onima koji
su prcsli 10 godina?
Ottawa. — I'ozrvato Je Am. tano
ICr korapanije odbijaja apoelenje
Itcarna tarijim od 33 trod in a.
orjek koji je prriao 40 rodina
telko moi dobiti sapolnj.
Ata da rade lakoti radniei?
O tome je ovih dana bilo go 1
Torn a federal nom parlamenta.
Nekl polanid (Gillia od ССГ
I i. A. Пггпе od liberala) an
katali da je t di'kriminacija.
loja bi trebalo xabraniti tzako-- I
Minitar rada Greer je karao
da nmnja da bi to ponzl. , ♦ On je najavio da jedan parla-menta- rri
odbor те tri rodine
ргоаата problem epolianja
tarih sMoba I da ♦? akora pod-nije- ti lrj4taj.
Ovaj (jedan idc u
Francusku
Beograd, 29. aprila. —
Danas je sluibeno saopceno
da £e predsjednik FNRJ
marsal Tito posjetit Sovjet-ski
Savez u junu. U saopc"e-nj-u
nije naveden dan odla-sk- a
u Moskvu.
Tito je pozvan u Moskvu
po Bulganjinu i HruSdovu
prilikom njihovog boravka
u Jugoslaviji proSle godine.
Koncem ovog tjedna Tito
ce posjetit Francusku.
Izjava Mose Pijade
.
u Bugarskoj
Sofija. - 19 aprda u dorcu
Vranja". gdje jc otijcla dclcgaaja
Saeza narodne ikupJtine ГеЈега-tin- c
Narodne Republikc Jugosla-vij- e,
odriana je konferencija za
Stampu a rukoodioccm Jclcgicijc
MoJom Piiide. Konferenciji $u
prisustxovali domafi i strani no-vina- ri.
Otvarajufi konferenciju za itxm-p- u
Mosa Fijade je rckao:
"Sutra ujutru mi napu{tamo Hu-gars- ku
i vralamo se kui'i. U czi
s tim iclio bih da kaiem nckohko
rijefi. NaJi uttisci sa posjete u va-J- oj
zemlji su vrlo povoljni t pri
jatni. Sto se tile napredka u indu-strij- i,
poljoprivredi i u kulrurnom
iivotu, naSi utisci su vrlo dobri.
Sto se ticc Ijudi — u driavnom
rukovodstvu, organima lasti ili u
tvornicama, sclima i gradovima —
svuda je odnos prema nama bio
najprijateljskiji i najdrugarskiji.
Ja sam posjet io Ikigarsku prije
osam godina. Ali sam tada boravio
samo u Sofiji. Sada smo putovali
i u unutrainjost zemlje. NaJi utisci
sa tog putovanja su vrlo dobri i
vrlo prijatni.
Razmjcna parlamentamih dele
gacija igr odrcdjenu i do'tta ana- -
Janju ulogu za razvitak dobrih od
nosa, suradnje i prijatcljstva izme
dju naroda. Smatram, da ce i ova
posjeta naJe delegacije zavrJiti do--
brim rezultatima, koji c obiljeiiti
svijctle perspektivc za dalji razvi
tak dobrih, prijatcljskih, dobrosu-sjedski- h
odnosa izmedju Jugosla-vij- e
i Dugarske!"
Zatim je MoSa Pijade odgmorio
na pitanja, koja su mu postavili
prisutni bugarski i strani novinari.
Na pitanje predstavnika amcri
ckog lista "Christian Science Mo-nitor"
da li je jugoslavcnska pat-lamenta- rna
dclegaciji razgovarala
sa predstavnidma Dugarske o ne
kim konkretnim politifkim proble-mirr- u,
on je odgovorio:
"Ne. Л1Ј nismo doili tu da tjc
iav.uno konkretna pitanja u naiim
odnosima, ve samo da doprine-sem- o
stvaranju boljih uslova гг
rjeSavanjc pitanja. koje postoje iz-medju
naic dvije zemlje".
Odgovirajuc'i na druga slicVia
pitanja Moia Pijade je istakao da
on nc vidi nikakvu razliku u sta-xovi- ma
dviju zemalja po medjuna-rodnim
problemima. On je podu-ka- o
da postojeca ncrjeSena mala
pitanja izmedju Dugarske i Jugo-slavi- je
kao na primjer o dvola
sntm imanjima itd. su pitanja ka-kv- a
uvijek postoje izmedju dvije
susjedne zemlje. To nitu neki kru
pni problemi. Moze se refi da su
odnosi izmedju Isjgarske i Jugosla.
rije skoro potpuno normalizovani.
Na pitanje da li cc postjednje
promjene u tladi NR Dugarske do--
vest i do skorijeg zbliienja izzncdju
Jugoslavije i Dugarske Moia Pijade
je odgovorio, da ce doc"i do brzog
raavitka odnosa izmedju dvije ze-mlje,
ali пг uslijed izvrsenih pro--
micna u vladi v? rxto Cte to na. Г 9 Ixie iivot Kakvu ce Tladu imati
BugzrsLa, to je njeno unrasoje
pitanje.
Bugarski j strani novinari upftali
su o trtiscima delegacije ebugar--
skoj poIjoprivrcdi,kultumom ii- -
rotu zemlje, o rada narodnih sa- -
vjeta.
OdgoTara;ucj Mofa Pijade je
tstakao, da sj clanovi delegacjc
(SrrJetak na str 4)