Jedinstvo, July 10, 1956

              s
'MIR IZBIJA'
Liberalni americki list "Nation" u uvodniku pod
naslovom "Mir izbija" pise:
"Mir e nalazi nepojredno pred nama. Ta vijest
provejava kroz novinske naslove. Jer i oni su danas
manje zlokobni: "Dulles e nalazi na ivici mira",
glasi jedan; Ratnici hladnog rata Joi uvijek se nalaze
u rovoviroa i joi uvijek se cuje stara uzbuna all redje
i slabije nego ranije. Bezbroj vijesti, koje na prvi
pogled izgledaju bez medjusobne veze, pruzaju
snazan dokaz da proljece odmrzava ledene sante i
da j mir blizu — i to priznati mir, mir koga javno
usvajaju, ne mir buducnosti vec mir — sada i na
ovom mjestu.
Evo nekih od tih vijesti:
Sluiaoci u LiverpuJu neprijateljski su docekali
George Brovvna, poslanika Laburisticke stranke zbog
njegovog goropadnog ponasanja na. veceri koji je La
buristicka stranka dala gospodi Bulganjinu i Hrus-cov- u
u Londonu.
George Kennan je nedavno izjavio u Pitts-burg- hu da je "nesumnjlvo vec odavno trebalo uivo-ji't- i"
novu americku politiku prema Rusiji. Potrebno
je, rekao je on, "da usvojimo blazi i normalniji stav"
u nasim poslovima sa Rusima.
Pulicerove nagrade bile su dodijeljene novinaru
Laurcnu Souzu iz Hstova "Register" i "Tribune" za
uvodni clanak u kome je jednu sovjetsku poljopriv-redn-u
delegaciju pozvao da posjeti ovu zemlju i
Williamu Randolfu Herstu-Junior- u, Kingsbury Smi
thu i Franku Conicu za njisove zapazene intervjue sa
sovjetskim liderima.
Demokratski senator Hubert Humphrey i Mike
Mensfield osporili su vladino stavljanje akcenta na
vojnu stranu njenog programa pomoci inostranstvu.
Javna anketa ukazuje da veoma veliki broj
Amerikanaca ne bi imao nista protiv toga ako bi Bul-gnnj- in
i HruJcov posjetili Washington.
Sudija Vrhovnog suda William Douglas nedavno
je u Rooseveltovom College-- u rekao da je "neaktu
elna i zastarjela citava teorija suprotstavljanja."
Ovi znaci jasni su iako su novinski naslovi joi
uvijek pomalo tamni. Mir izbija".
P0H0D ISTOK
Moskva. — Oko 500 hi-Ija- da
sovjetskih mladida i
djevojaka оШ1 6e tokom
ove i idude g"odine u istoinc
i sjeverne krajeve Sovjet-sko- g
Saveza: u Sibir, Dale-k- i
Istok i krajeve sjevera,
Kazahstnn i Dombas na os-vaja- nje novlh prostransta-va- ,
koja kriju u sebi mnoga
prhTedna bojatstva.
Nekoliko podataka radi
ilustracije: u njedrima SibN
ra lezi 75 posto cjelokupnih
rezervi ugljena u Sovjet-skom
Savezu, 80 posto hi-droenerKe-tskih
rezervi i isto
toliko rezervi £uma Pored
toga, Sibir je neobiino bo-R-at
svim metalnim i Jeljez-ni- m rudarna, sirovinama za
kemijsku industriju, rijet-ki- m metalima i drugim siro
vinama.
Cilj ove "masovne seobe"
je stvaranje sna2ne meta- -
lurgijske baze u istofnim i
U Z I —GODI S
wDOSLO
Prije toga dan je bio vrijeme
za rad, a nod .rijeme odmora.
Л 1941. to na Kordunu postade
obrrvuto. Danju su se ljudi od-mar- ali,
skriveni negdjs u Sum!
ih u grmlju, pod zaStitom ka
kove straie. obicno iena ili djc-c-e,
a nocu su obaTljali jrojc po-slor- e:
odlazili kuama. na brzu
ruku neSto uradili, samljdi malo
iita, ispekJi kruh nakopali krum-pir- a.
N&! je postals dan, a dan
noc"
Pna takva гкч', u kejej se
mje srajdo odmarati. vef je
trebalo nes4o uradfti, bRa je
ruroSto teSka. Sve je joi lj4ide
zbunjtTakt, smctalo I tama, i
Madflofa i ncobicnest takvega
itrcea.
Ono se sa sti te prve noci
najprffe urad&i bi4o je to da su
poSti rrofKn kacama, da ride Sto
se preko dana tamo dogodik)
Pokazalo se da su ustaie nekoti-k- a
ljudj i iena uStU a isto su
krajevima SSSR.
JoS na Dvadcsetom kon-gres- u
KP bilo je ukazano
na veoma veliko privredno
znaSenje lsto£nih krajeva.
PoSlo se od toga da su do
sada nedovoljno koriSteni
LstoSnl rajoni, a da postoje
svi uvjeti za brzi privredni
razvitak tih krajeva.
Ova odluka zna£ila je je-dnu
novost u privrednoj po-litic!
zemlje: podizati priv-red- u
u rajonima, koji posje-duj- u
sirovine i energetske i
elektrocnerjretske izvore.
Kanije je vladala tendenci-ja- ,
da sc sva industrija kon-ccntri- ra
u centru.
Nova koncepcija unijeta
je u projekt ?esto$? petojro-dinje- K plana. U btoc'nim
rajonima Sovjetskog Saveza
bit 5e podignuto oko stotinu
novih tvornica strojeva svih
vrsta, na hiljade kilometara
2eljezni6kih pruga i putova,
J I C I N Л RO D NOG I
tako nekoliko muikaraca, koje
su uspjeli pohvatati, odsdi sa
sobom. Kuda — to nitko mje
zruo Osim toga pljaJkali su
stoku. Pnjctth su da ce, ako se
ljudi ne vrate kucama. sse spaliti
i sruliti, a ienc i djecu (e otje
rati nckamo daleko, u logore.
Govorili su da fe sutra opet doca.
Snnu se u duii pojavila tjes
koba pri porrasli na sutrasnji
dan. Zar da se opet bjeii u fu
mu, a sve svoje dx se prepusti
na rmlost i neimkHt onima, koji
milosti t sam4osti ncmaja' Zar
da sutra opet bjcie kad ustaie
buda pucati u pafaka i mitralje-z-a
ka©4ter' Zar nema na&ia
i sredstava da se te nekake pri-jea- ?
Ta mkao jc peitala epca i
svi su raznutlfah samo o tome
kako bi тЦНШ to te&o pitanfe
No. rjcJcnje nqe trebalo
trairti, ono je vec postojalo O
njenxa su gororih komunisti
buo te Stacipano na Irtcuma Ko
Delegacija belgijskih
socijalista posjetit ce
Sovjetskt Savez
Brussels — Prcdsjednik Socija-listufk- e
stranke Belgije Maks Btze
posjctit c"e u scptembru Moskvu.
Saopdava se da се Btze sa dru-gim
flanosima belgijske socijalisti-d- c
delegacije voditi razgosor s
prv im sekretarom KPSS N S Hru-£cmo- m
i predsjednikom sovjetske
lade marjalom Bulganjmom
Prcdsjednik Sirijske
Kcpublikc iosjctit
ce Sovjctski Savez
Damask — Prcdsjednik Sirij-ske
Republike Sukri Kuatli pnhsa
tio je poziv da posjeti Sosjetski
Savez.
Medjunarodna konferen- - cija rada za skracivanjc
radnog vremena
Zeneva — Sa 166 glasosa za, 42
protiv i osam uzdrzanih Mcdju-narodn- a
konfcrencija rada prihva-til- a
rezoluoju kojom sc "ocekuju
pozitivni rezultati ispitisanja mo-gucno- sti
o skracenju radnog re-me- na.
Sovjctski i cehoslosacki prcd-stavni- ci
su prcdlagali neposrcdno
zasodjcnje 40 satne radnc ncdjclje
Laburisti prcdlazu
nacionalizaciju
stanova „
London. — Bntanska Laburisti-ik- x
stranka je predloiila da se u
Velikoj Britaniji nacionalizuje Sest
miliona kuca i stanova, koje pri-wt- ni
lasnici izdaju zakupcima.
Pnjcdlog ce biti iznijet prcd godiJ-nj- u
konferenciju Laburisticke stran-ke.
veliko hidrocentrale, novx. I
rudnici itd. Novim petogo- -
diSnjim planom predvidja
so velika proizvodnja Celika
I elektri£nc enerKUe u o-v- im rajonima.
Za ostvarenje ovih plano-v- a
potrebna je radna snaga.
Zato su se nedavno Central-n- i
komitet KP i Savjet mini-star- a
SSSR-- a obratili sovjet-sk- oj omladini s pozlvom, da
krene u izgrsdnju novih
privrednih objekata u istoi-ni- m krajevima Ovih dana
se iirom zemlje odriavaju
sastanci omladine I prijav-Ijuj- u
se dobrovoljci.
Taj krupni privredni pot-hv- at primljen je kod sovjet-- .
ske javnosti i kao znak stre-mljen- ja
prema mirnoj iz-grad- nji zemlje. To se pove-zuj- o s nedavnom odlukom
Sovjetskog Saveza o sma
njenju oruianih snaga za
milion 200 hiljada ljudi
S T Л S K Л
NA
VRIJEME DA SE
Pise: MARTIX FURLAN
munistickc part'je. postalo je u
sreima svih poStcnih i hrabnh
ljudi.
To je rjeScnje glasito- -
Odupnjeti se, suprotstavki s
sili silom, oraiju oruijem, mri-nj- i
— mrinjom Oduprijcti se
pod svaku djenu, oduprijeti se
makar t sto puta jacoj sih! Na-domjest- iti
snagu lukavstvom t
hrabroScu Nadomjcrtti je od
lucnoScu t brztnom'
Na sastanku su odluclli da
trcba uniStiti cestu. prekopati je,
poruSiti se mestove. razonti
nasipe i zidove. Nadalje su od-lal- Ai
da trcba docekati ustaie i
napasti Sto se nailo u sdu i sa
dva tri karabma kofe su priku-p- M
neki drugevL Sri su stckli
uTJercnje di nakoa tega ustase
nece viSe moct detaziti. da neie
imati hrabrosti da prelaze teen
testom.
t krenuli su na crstu. Svako
seto uzek) je rvoj dux Ncke je
zapalo dx porule most, neki su
Ludilo rasizma
U Durbanu, u Juinoafnlko;
Uniji, odriana je nedavno konfc-rcncija
hjecnika sa tcmom: kako '
da se spHjeci da kn crnaca, traas-fuzijo- m,
ne dospije u knotok bi-jelc- a.
Director stanice za transfuziju
kni u Johancsburgu odbio je ras-n- u
diskriminaciju kod dobrovolj-ni- h
dasalaca kni i izjavio da je
naucno nedopustiso narocUo obi-Ijezav- ati
boce sa crnackom kni
Prcdsjedatajuci na ovoj konfcren-ciji- ,
dr. Thomas, izjaio je da se,
naprotiv, u praksi odojeno cuvaju
knne konzcne bijelaca i crnaca
Protiv prenoScnja kni crnaca na
bijelca joi postoje strogi propisi,
kojih se lijecnici moraju pridria-vat- i.
U mnogim slucajesima ispi-tuj- u
srodnici pacijenta tacno da li
se oi propisi pridrzavaju, Krv
crnca moze se davati bijeicima sa- -
mo uz izriciti pristanak i saglas-no- st
pacijenta bijelca.
Kongres novinara
Helsinki — Osdje je odrian
kongres medjunarodne orginizacije
novinara.
Kongres je prcdloiio usvajanje
jedne medjunarodne nounarskc
komcncijc i traiio da se usede
medjunirodna nosinarska karta.
koja bi se daala nosinarima samo
na osnovu prcporuke profesional-ni- h
novinarskih organizacija 0c
prcporuke, kako je istaknuto na
kongreu, imaju za cilj, da se uklo-n- e
sadainjc zaprcke u razmjeni
informarija t osiguraju ece slobo-d- c
u radu noinara
Zalutali baloni
Stockholm. — U Juinoj i
Srednjoj Svajcarskoj spustio
se veci broj propagandnih
balona ameriCkog porekla.
U balonima su nadjene pro-pagand- ne brosure pisane na
r-itel-mrrt
J ?jlinlnvn?l(nm in- -
ZI.K. U.
Vijctnam smanjuje
vojne silc
Hanoj. — Ministarsko vi-je- ce
Sjev. Vijetnam doni-jel- o jc odluku o smanjenju
oruianih snaga za 80.000
ljudi.
Zasto samona Pacifiku?
New DelhL — Prcdsjed-nik
indijske Socijalisticke
stranke Ramanohar Lohia
izjavio je da njega neobi-cn- o
boli to sto se danas
atomske probe vre samo
u oblasti Pacifika. On je
rekao na jednoj konferen-cij- i
za stampu da se atom-sk- o
orulje izradjuje na
obalama koje su naselje-n- e
ljudima bijele rase, ali
da se probe vrse samo na
Pacifiku, naseljenom is-kljuc-ivo
obojenim naro-dim- a.
trebah prekopati cestu na ka-kvo-m
ottrom zavoju. neki su
trcbah da poruSe zkI nasipa na
kome se nalazila cesta.
— Trcba da je tako uniStimo,
da ni seljacka kola nece mocl
da prodju preko nje, a kamo li
auto!
U nocnoj tiStni odjekisali su
udard krarapora, stmganje Io-pa-ta
i motika i uzvki ljudi Po
sao je brzo napredovao Po cesti
pocrlc su zijerati duboke jame,
mostovi i propusti bili su vec"
uglamom poruJenL
RadeS. narod je pripovi jedao,
stariji neki cevjek je pricao- -
— A jest Ggromna Rusija! Ja
sam kroz nj ieljezmoMn iiao
mjesec dana pa nikako da stig-ne- m
na kraj A svuda samo rar
nica. Oni imaju toliko kntha da
megu t ste godina ratovati, px
nece biti gladni
Rarrio se razgovor o Rusima
i njuSo-ri- m sareznJdma, o tome
kako su no&I i kako c"e brzo
(NTastaak iz proSlog broja)
Treci dio rezolucije poinje sa
izjaom da jc kult linosti nanio
eliku Jtctu komunistikoj parti ji i
sovjetskom druStu, ah bi bilo po-grci- no
zakl;u6ti da je kult lidno-s-ti
prouzrokoao promjene u sov-jetskom
druitcnom urcdjenju ih
traiiti njegov postanak u пагам
toga urcdjenja. Jed no i drugo jc
pogreino i ne odgovara starnosti.
Usprkos se Stete koju je nanio
kult hnotti, "on nijc mogao da
izmijcni niti jc izmijemo narav
druitenog poredka", kaie sc u
rezoluciji.
"Staljin nijc bio toliko elik da
izmijcni drzavu.
"Nikakav kult licnosti ne moze
izmijentti narav socijalisticke drza-c-,
temeljene na druinenom Ias-niitv- 4i srcdstaa proizodnje, sac-z- u
radnika i seljaka i prijatcljst4i
naroda ... '
"Smatrati da jedna henost, pa
cak i tako ehka linost kao Sto jc
bio Staljin. moic izmijcniti nai
poItticko-drus4c- ni porcdak znafi
zapastt u duboko protus1oIje sa
lnjenicama, sa marksizmom, sa
istinom i zabasati u idealizam To
bi znailo priznaxatt jednoj licno-sti
take izvanrcdnu i nadnarcdnu
moi kao Jto je moguinost promje-ne
druJtcnog poredka u kome sj
odlucujuca sila mnogomilionske
mase radnog naroda.
"Poznato je da narav
urcJjcnja odrcdjuje na--
сш proizodnje srcdtaa proiz
I xodnje, kome pnpadaju proizodna
sredstva i u rukama koje klase se
nalazi pohti£ka last. Citavi svijct
zna da su u naSoj zcmlji, kao re-zult- at
pobjede Oktobarske reolu-cij- c
i izgradnjc socijahzma uc4r$-e'en- a
socijalisticka sredsta proiz--odn- je
i da se skoro 40 godina na-laze
u rukama radnicke klase i sc-Ijaln- a.
Zahvaljujuii tome, sovjet-sk- o
druStveno uredjenje jaca iz
godine u godina a proizsodne silc
rastu. Te flnjenice moraju priznati
i oni koji nam ne zclc dobro".
Zatim sc goori o pogrcikama
koje su se dogodile zbog Stalji-nos- e
samoolje Najteie pogreike
su bile nepravilno %odjcne poljo-pnvred- c,
nepripras nost da sc od-bij- e
napadaj Hitlerose NjemaAe
i sukob sa Jugoslavijom. AH te
pogreSke nisu skrcnulc sa prasil-no- g
puta ka komunizmu
Zatim sc gosori o demokratskom
karakteru sovjetskog druitsa i or-gani- ma
lasti koji su stvoriH mo-guno- st
za ramtak stsaralacle
encrgijc naroda.
Uslaifcnjc miliona ljudi u uprav-Ijanj- c
driasom i izgradnju socija-hzma
omoguilo je sojctskoj dr-ia- si
da uspjeino prcbrodi sse teJ-koi- fc
ukljuiv Drugi svjetski rat
Sovjetska demokracija se pro-finl-a
poshje likvidacije izrabljiva-Jki- h
klasa, kad je socijalizam pre--
pobijediti Nijemce i TaBjan.
A onda su poeli razgovarati
o sebi. o svom ustanku i o tome,
kako te ratovati protiv ustaSa.
Poceli su razgrnarati o pulkama,
se jednoj po jednoj, gdje e i
u koga se nalazi, kakova jc i na
koji bi se nacm mogla popraviti.
A neko je ti i pjesm izrai-sli- o
i zapjevao:
"Of nade Lte i KrJima,
DHo rrijent da te dHe
tuna . . .
Sti pnhvattic tu pfcseitt,
etjecajttci da ill ona prrpofada.
da im daje hrabrosti i snage
U zeru su poCcli da odlaze
sa teste prema Surai Jedino je
jedna grupa ostala da kepa i
dalje. Ти je cesta brfa narocito
rsrda, podignuta na iivoj stijeni.
Da bi se potpuno i brzo meg4a
razoriti, bio bi potreban dma
nut Ali toga mje btk t moralo
se raditi kramporicia i motika-m- a.
DIZE BUNA"
Odgovor sovjetskih vodja
na kritiku
politicko-druJncno- g
oIadao u citaoj pnredi i pobolj- -
San medjunarodm polozaj zemlje
Ona se stalno Sin
Dalje sc kaie
"Sovjetska demokracija, suprot- -
no sim rstama burzoaskc demo-kracij- e,
ne samo da priznaje sim
clanosima sovjetskog druJtxa bez
razlike praso na rad, naobrazbu i
odmor, uccSce u drzasnim poslosi
ma, slobodu gosora i Stampc, slo-bod- u
jeroispoijesti, kao i stvar-n- u
mogut'nost za slobodni razsitak
Iicnih sposobnosti t druga demo-kratsk-a
prasa i slobode, cf ih osi-gura- va
materijalno.
"SuStina demokracije ne sastoji
se u formalnim pnznanjima, ciu
tome da t politidka last ispu-njas- a
i stwrno odraiasa oIju i os-nos- ne
intcrese secine naroda i rad-nika.
C'tasa uuutrainja i anjska
pohtika sosjetske drzae potsrdju-j-e
da je naie uredjenje istinski de-mokrat-sko
narodno uredjenje.
"Xajitti je at sorjetske
Jriate poJ'tli tttotni standard
putamtta u staiom pogledu t
otigurali tritrm isiot stome na- - rod".
Zatim se spominju najnosije
mjcre na putu razsitka soxjetske
demokracije, kao dasanje c6h
praa sascznim republikama, osi-guran- je
zakonttostt i rcorganizacija
sistcma planiranja, koje te poe-c'a- ti
inicijatisu odozdo, pojaati rad
mjcsnih organa lasti i razMtt kri-tiku
i samokritiku.
Dalje se naglaSasa, da je ini-cijati- va
Jirokih narodnih slojcsa
"odigrala ssoju xcliku histonjsku
ulogu i saladala sc zaprcke koje
su stajalc na putu izgradnjc socija-lizma- ".
"Istaknute pobjede socijahzma u
naSoj zcmlji nisu doSte same po
sebi", kaie se u rezoluciji.
"Jakoit sotjetikog druJtta po-- I
ifa u stijesti enasa", cli se dalje
"Njegovu histonjsku sudbinu je
odrcdila i joS uijck odrcdjuje
stvaralacka djclatnost naSe historij-sk- e
rad nick e klase, naicg slasnog
kolcktivnog scljaSna i narodne in-teligenc-ije.
"Likvidacijom posljedica kulta
licnosti, obno-o- m boljlevickih pra-il- a
partijskog iivota i razijaju6
socijalistiku demokradju, n a I a
partija je ucvrstila soje eze sa Si-rok-im
masama, joS ie ih zbila
pod cliku Icnjmisticku zastawi".
U rezoluciji se dalje cli:
"Cinjcnica da je partija odvaino
i snoreno postavila pitanje hkvi-daci- jc
kulta licnosti, pitanje ncdo-pustis- ih
pogrciaka koje je uJinio
Staljin uvjcrljiso svjedoi da naSa
partija crsto brani Ienjinizam,
stvar socijahzma i komumzrru, da
ua sodjalisticku zakonitost i in-tcrese
naroda, Stiti prava sovjetskih
gradjana To je najbolji dokaz sna-g- e
i zivotvornosti sovjetskog socija--
Djecat jedan popeo se na
breiuljak iznad ceste da gleda
prema Vojnrfu i da na vrijeme
upozeri, ako bi iznenada oanuli
ustaSe
Na zaokretu kod Kdart£a po-kaz- ao
se karoien Brzo se spu
Stao prema KuplMnskoj. Kad je
doSae do prvog prekopanog mje
sta, naglo se zaustas io.
Ustase poskakase iz kamtona
i nagmute prema prekopu.
Na breiuljak gdje je bio dje-ca- k
dotrcala je c"itasa grupa koja
je prekopa%ala cestu. Svi sa gle-da- li
u daljinu da к1с kako usta-ie
ne raogu ica dalje Iako se
nijc meglo razabratt Sto rade na
prekopu, ipak se po njihevem
fivern kretanju moglo zakljuci-vat- i,
da tu uzrujani i izncnadje
ni Zatim se vtdjek kako je ka-mie- n
poSao malo nazad i okre-nu-o
se. OdeSe natrag ti Vejmd
Ovo je tettko uzradovalo die-k- t
grupu koja je kopala cestu, da
su svi skakali od veselja.
— Ne mega, ne mog--t, ne
megu procl karnfenima
A onaj, koji je prrdvodio
grupu, rekao je gremkim gla-so- m
— NaS tnad nije uzaludan.
A;Je da kopamo i dalje Isko--
STRANA 3
listickog urcdjenja. To goori o
odlucnosti da se do kraja odstrane
posljcdice kulta licnosti i ne doz-t- h
ponaljanje takih pogreiaka
u buducnosti.
Zatim se u rezoluciji goori o
tome kako je osuda kulta licnosti
prualjcna u komunistickim i rad
nickim partijama u drugim zem! ja-ma.
U ssim radnickim krugosima
borba protiv kulta licnosti i nje-gov- ih
posljedica smatra sc 'bor-bo- m
za 6stocu markststicko-lcnji-nisticki- h
pnncipa, kao stvaralackt
prilog rjeSaanju sas remeni pro-blcr- ru
medjunarodnog radnickog
pokreta, za potrdu i daljni razvi-tak
prinapa prolcterskog interna-cionalizm- a
Zatim se spominje izjasa kinc-ski- h
komunista, koja to pooljno
ocjenju.
Zatim se spominje izjaa Euge-ne
Dennis, gcneralnog sckretara
Komunistickc partije USA.
Dalje se kaie:
"U isto rijcme trcba zabiljciit
da u diskusiji pitanja kulta licnosti
praso objaSnjcnjc razloga koji su
rodili kult licnosti mje usijek da-t- o
Na primjer, op'ima i intere-santn- a
izjaxa druga Palmira Tog-liatti- a
asopisu "Nuoi Argumenti"
sadrii, pored mnogih ainih i pra-vilni- h
zakljucaka, takodjer i neko-liko
pogrcSnih To je u toliko ne-razumljis- ije
Sto drug Toghatti u
drugom dijclu soje izjase pra-iln- o
kaie: "Mora se zaklju'iti da
bitnost socijalistickog urcdjenja
nijc izgubljena, poSto nijc izgub-Ijen- a
ni jedna od postignutih te
kosina, niti je uredjenje izgubilo
potporu Sirokih masa radnika, se--
I ljaka i inteligencije koji tore sov- -
jetsko dru'to To samo po sebi
potsrdjuje da jc, usprkos ssemu,
druStvo oJuvalo soj glani demo-kratski
karakter"
"Zaista, bez potpore najSirih na-rodnih
masa za politiku Komuni-stickc
partije, naSa zemlja ne bi
mogla snoriti u bczprimjerno
kratkom rcmcnu snainu sovjetsku
industriju ili sprosesti kolcktis iza-ci- ju
poljoprivrcde, niti bi bila mo
guca da pobijcdi u Drugom svjet-sko- m
ratu, od fijeg i shod a je za
visila sudbina cjelokupnog covje-canstv- a.
"Kao rczultat potpunog poraza
hitlcrizma, talijanskog faSizma i
japanskog inihtarizma, komunistic'--ki
pokret sc znatno proSirio, pora
stao u Sirinu i stiorene masosne
komunistickc partije u Italiji,
Trancuskoj i drugim kapitalistickim
zcmljama Narodne demokracije su
uspostas Ijene u nizu zemalja Lv-ro- pe
i Azije, stsoren je i uc4r$ccn
svjetski soajalisticlci sistcm, a na-cional- no
oslobodilacki pokret koji
je doeo do raspadanja kolonijat-no- g
sistcma postigao je bczpri-mjer- ne
uspjchc.
(SvrSit ce sc)
pajmo taku jamu da ce se usta-Sam- a
zarrtjeti u glavi kad pogle-daj- u
u nju
Svi se vratiSe na kopanje
Uslijed toga Sto je cesta bfla ra-zore- ea
ivi se osjetiSe nekako si
gurniji Kopali tu i rutth tamu
stifrnu i vei1 je njihova ma bila
ddblja nego ikofa drug.
Djecak sa izvidmce ©pet je
urvikrmo:
— Dobze na bkiklima. Dio
ih cetiri, tda jedan za drugim
Citava grupa opet je Mia na bre-iuljak
da tidi kako te proci oni
na bkikkma.
Cetiri bkikltsta polako su vo-zi-la
jedan za drugim. Vci tu se
razbirale i pirfke koje tu pre-bao- li
preko ledja Uskoro tu se
rnogH raspoznati i dijefevi uni-form- L
Prvi je itao vojnik $ kapom
Pe odjehi ridje boje odmah su
svi u njemu prepoznali iandara.
Ostala trojka biti su ustaie sa
Shemovima.
Kod prvog prekopa sva £etvo-ric- a
saili tu ta svojih biokla,
krenuli sa ceste Sjeli su opet na
svoje bkikle i krenuh ruprijed
Kod STakog prekopa oprezno su
silazilt, obilaxili razruieno ili
(Nastavak na str 4)