Jedinstvo, July 10, 1956

              s STRANA 2
UZ 100 — GO Dl SX J ICU ROD] ESJA SIKOLE TESLE O D
Odgovor "Amerikanskom Srbobrann
"AmeriKansfci Srbobran' nas je na-pa- o
zbog toga Sto imo u nedavnom izvje-Staj- u
o zabrani ulaska u Kanadu slaven-ski- m
kulturnim radnicima — dehoslovad-ko- j
i ukrajinskoj kulturnoj delegaciji —
ukazali na nesmetano dolaienje "izdaj-nik- a
slavenskih naroda".
Mi mo jasno rekli da pod "izdajnici-m- a
slavenskih naroda" podrazumijeva-m- o
one, koji su u II. svjetskom ratu
"sluiili njemadkim faSistidkim okupatori-ma- ".
Za primjer smo spomenuli "vojvo-du- "
Jevdjevica. I ovom prilikom ponav-Ijam- o
da je sramota za Kanadu, Sto doz-volja- va
ulazak onima koji su u proSlom
ratu pomagali njezinim neprijateljima.
Medjutim, "Srbobran" nastoji prika-za- ti
da smo mi pod tim mislili na sve one
koji su "napustili komunistidko ropstvo,
ostali bez svoje Otadzbine" t. j. poslije-ratn- u
emigraciju. To nije istina. Mi to
nismo udinili ni u spomenutom dlanku niti
bilo kojem drugom. Mi znamo razliku
medju onima koji doseljavaju. Protivili
smo se, protivimo se i protivit demo se
samo onima koji su u proslom ratu svi-jes- no
pomagali faSistidkim osvajadima i
vrSili zlodinstva nad vlastitim narodom.
To je oloS kome nema mjesta u naSoj ze-ml- ji.
Osobito kad se zna da im je svrha
izazvati svadju i smutnju medju Kana-djanim- a
srpskog, hrvatskog i slovenskog
porijekla.
Uzaludno nastojite, gospodo urednici
"Srbobrana", da naSe proteste protiv pu§-tan- ja
Jevdjevida, Djujida, Itadana Gruji-dic- a
i slidnih zlodinaca i izdajnika prika-iet- e
kao antikanndsko djelo. Obratno je
istina. Istupajuci protiv toga mi branimo
Kanadu i njezino casno ime, ne dozvo-Ijavam- o
da se pljuje po grobovima ka-nads- kih
sinova koji su pali u ratu protiv
faSizma.
"Srbobran" pise: "Kanadi nije po-treb- no
da je "Jedinstvo" naudi kako tre-b- a
I Sta treba da radi . . ."
Gospodo, mi sebe smatramo
dijelom kanadskog naroda i imamo pravo
da kaiemo svoje miSljenje o svemu Sto
naSa vlada radi. Osim toga, "Jedinstvo"
moie da govori otvoreno zato Sto je ne-zavis- an
list — ne zavisi, na primjer, od
drzavnih subvcncija, u obliku oglasa, kao
Sto je to sludaj sa raznom "nacionalistid-kom- "
Stampom.
"Srbobran nam predbacuje Sto zago-varam- o
odnose i trgovinu izmedju Kana-d- e
i Sovjetskog Saveza. Spominje Sto smo
pisali u vezi Pearsonova posjeta u Sovjet- -
skom Savezu. Da, gospodo, mi smo za do
bre odnose izmedju Kanade i Sovjetskog
Saveza. Mi smo isto tako za dobre odnose
izmedju Kanade i Jugoslavije i svih sla
I
—
. . .
Djujic,
prije
Road.
- piknik
Odsjeci broj i Hrvatske Bratske
priredjuju godine zajednidki izlet piknik —
jula.
Piknik odriati dobro —
desetak milja
koji svojih nasi
dekatf do
sata tramvajske pruge — i Runny-med- e.
Trebaju druge informacije obratite se te-lefon- ski
WA. 1-1- 244 OX.
naSem starom obidaju pikniku
pedene mlade drugog jela i pica.
i muzika, oni koji iele lijepoj
mogu okretati do mile volje. Odbor i
zabavu traienje rje-dj- u
zajednidarski Torontu.
Publish! Tuesday and Friday
In Serbo-Croatia- n and Slovenian lnpup, Jediastro PubHsHnp Co. Queen West,
Toronto Ontario. Canada
TeL EMplre
Authoriied as second mall
Post Office
venskih zemalja. Mi smo za takve odnose
izmedju Kanade i svih zemalja uopce.
Sa svima treba zivjeti u miru i prijatelj-stv- u,
i trgovati.
Da 11 protiv toga?
I baS zbog toga Sto zelimo dobre od
nose izmedju Kanade i svih drugih ze-malja
mi smo osudili odbijanje dozvole
ulaska ukrajinskim i dehoslovadkim kul-turnim
radnicima da posjete Kanadu.
Takvi posjeti jacaju prijateljske veze
medju narodima. To je na rijedima sta-noviS- te
i kanadske vlade. To
smisao izjave. koju tjedan udinio
ameridki predsjednik Eisenhower.
Da li ste vi protiv toga ?
Ako jeste, Sto onda zastupate? Mri-nju- ?
neprijateljstvo? rat?
Da, gospodo "Srbobrana",
mi smo pozdravili marSala Tita
Sovjetski Savez. To je veliko djelo. Nama
je milo da su Sovjetski Savez i Jugosla-via
opet dobri prijatelji i da ce suradji-vati
dobro naroda jedne i druge ze-mlj- e,
i naporima osiguranje
mira. Mi ielimo da Jugoslavia isto tako
dobre odnose svim drugim zem-ljam- a.
Mi smo to uvijek ieljeli.
Vi govorite istinu kad kazete da
nas "ne boli ropstvo naroda, glad, golo-tinj- a
i bosotinja". Boli nas i te kako.
Svjedodanstvo toga su пабе simpatije za
narode Azije, i Juine Amerike
koji bore za slobodu i bolji Po-sveti- te
malo paznjc naSom pisanju
vidjeti da je tako.
AH kad vi govorite o "ropstvu naroda,
gladi, golotinji i bosotinji", vi ne mislite
na narode Azije, Afrike i Juine Amerike.
StaviSe, vi osudjujete borbu tih naroda
i aplaudirate njihovim imperijalistidkim
porobljivadima i ugnjetadima.
"Ilopstvo, glad, golotinja i bosotinja"
postoji za vas samo u Jugoslaviji, zemlja-m- a
Istodne Evrope, Sovjetskom Savezu i
Kini. Ne demo zalazit u vcliku diskusiju.
Istina je da stanje u tim zemljama joS
nije onakvo kako bi trebalo biti. Ta one
tek stupile na put novoga zivota. za
ovo kratko vrijeme postignuto je mnogo
stanje je vec bolje nego je ranije.
I u Jugoslaviji je bolje nego pod Kara-djordjevicim- a.
A bit bolje.
A kad je rijed o siromastvu i bijedi
ima ga i u bogatoj Americi
Konadno, gospodo urednici "Srbobra-na",
Sto ste nam zaprijetili da se "oka-nim- o"
napadati takve "emigrante" kao
sto su Jevdjevic, Grujidid i njima
slidni — mi smo se slatko nasmijali kad
smo to proditali.
WINDSOR -S- JEDNICA SAVEZA
U nedjelju 15. jula u 10 sati podne odriat ce
se redovita sjednica SJK na 1220 Drouillard
PoSto imamo vrlo vainih pitnnja za rjeSayanje ti-cu- ci
se. buduceg rada. poziva se clanstvo da prisustvujo
sjcdnici.
Tajnik.
Toronto Zajednicara
832 9G1 Zajednice
i ove — u
nedjelju 15.
de se na poznatom mjestu
TURKEY PALACE FARM — izvan grada
na highway 27. Oni nemaju automobila,
automobili ce za prevoz od jednog pa dva
na kraju Dundas
li vam
na ill 4-43- 87.
Po na ce biti na1 rai-nj- u
janjetine i Biti de
pa i zaplesati na platform!
se de se postarati
za drugu kao lubenice itd. Jednom
biti de veseli dan u JedInStvO
by 4Г9 St
2-- B.
3-16- 42 class
Departrae&t. Ottawa.
rr
suradjivati
ste vi
sadasnje je
je proSli
urednici
posjet u
za
kao u za
ima sa
ne
Afrike
se iivot.
viSe
pa cete
su
bilo
ce jo5
Toronto - sjednica SJK
U ponedjeljak 1G. jula
odriati de se redovita sjed-nica
organizacije SJK. Sjed-nica
ce se odriati na 479
Queen St.. podetak u 8 sati
na veder.
Pozivaju se svi dlanovi da
ovoj sjednici prisustvuju, jer
demo pored ostalog rasprav--
ljati i o distriktnom pikniku.
Tajnik.
Iz Sjcd. Driava
USA. — Prtjxtcljl. prikicno t-Ijc- m
$3.00 zi moju oJHnj ob-гкп- -и
i fonJ.
Ukratko da vam prifitelji reietn
Sto miilim o novmi: nevma mi se
dopaJi i ndu ju ikim.
Prijitcljki i dnijrirstci poidrar.
B.
2 dolara u fond
Que. — Drueeri. meja ce prct
fixti iitcii za k©H din. Ptijc ncpe
roJjem tu geAinji odmor. Uljetn
5?.ев. obneva Sloe i fonJ S20O.
tiko da srofu гаЈиЛм duinost
obiTUn na Triteroe
Mnopo poxJrara,
1гжк,
PORUKA BRACI U AMERICI
U aprilu 1942. Nikola Tesla je uputio sledece
pismo Srbima, Hrvatima i Slovencima u Sjd. Drza
vama:
U ovoj godini ima da se odluci sudbina ivega
sveta. Ove 1942. godine snage zla koje su okupljene
oko Hitlera, moraju biti unistene. Malo ne avaki dan
dobivamo dokaze za to u sili udarca Sovjetske Ru-sij- e
i divnih nasih ratnika u Jugoslaviji i na Balkanu.
Ali samo te snage nisu dovoljne. Da sila zla bude uni-ste- na potreban je slozan napor svih Ujedinjenih
naroda, i to odmah do krajnjih granica. Svako zakai-njavan- je
toga zajednickog truda moglo bi imati ne-povolj- ne
posledice.
Pretsednik Roosevelt i sef za ratnu proizvodnju
Donald Nelson ponovno su uputili poziv Amerikan-skom
narodu, radnicima i poslodavcima, da ispune
koliko je moguce odredjeni plan proizvodnje. Od
toga zavisi uspeh otpora i milioni zivota pogazenih
naroda. Odazivanje pozivu slavnom amerikanskom
pretsedniku i najveccm geniju za stotinu godina, duz-no- st je svakog destitog coveka. Ali za taj odziv po-treb- no je da medju nama postoji potpuna sloga. Svaki
razdor medju onima koji moraju dati najvise sto mo-gu
od sebe, unistava zajednicki ratni napor dobra i
pruza pomoc zlu.
Zbog toga braco i sestre, kao najstariji Srbin,
(Nasuvak $a sir. 1)
Otvoren put punom
razvoj'u inodeme
elektrotehnike
Eltktrolebnttkd industrija po-ftl- a
je napredovati tck nakon
pronalaska clcktrine sijalice
1879.). Kako joS nije postojao
podesan motor za naizmjenifnu
staiju, upotrcbljavala se jedno-smjern- a
struja dobivena pomotfu
dinamomaSinc. Medjutim, jed-nosmjer- na
struja nije se mogla
ckonomski iskoristiti na cio)
daljini od 2400 mctara, a osim
toga nije se mogla ni transfor-mirat- i.
Ovaj ncpraktiYni sistcm
proizvodjenja i prenoienja elck-trin- e
cnergije potisnut je Te-slini- m
sistcmom polifaznih stru-ja.
Prednost ovog sistcma Icfala
je u tome {to je struja nakon
toga mogla biti odvedena na ve-d-u
daljinu i staviti u pokret po-desan
motor. Teslin elcktridni
motor je najjednostavniji i naj
savrtcniji motor koji radi bez
dctkica i komutatora. poSto je
zasnovan na obrtanju magnctnog
polja pomoAi d-ofaz- ne struje.
23 ST PE
Davno je to bilo, dobro
sjecnm, prije dvadeset pet
godina — kada je izaSao
prvi broj nase napredne ra-dnid- ke novine "Dorba". Mi
ondaSnji rudari narodito smo
pozdravili pokrenude radnl-d- kt novine. To nije izraz
nekih sentimentalnih oje
dnja. vec stvarnosti па5ек
zivota. Rudarski je iivot te-in- n
naporan, osobito
je bio u ono vrijeme. U ta
kvim prilikama pojavljuje
list koji brani i naSe
radnidke interese, probu- -
djuje naSu radnidku svijest.
tumadi nam razna politidka
pitanja, urjdra da organi- -
ziramo i da kolektivno
borimo za svoj radnidka
prava.
Za uz-r- at mi smo ga mo-ral
no podupirali. Xa svim
naSim sastancima, bilo ejed-nica- ma odsjeka HBZ ili koje
druge organizacije, mi-m- o direktno i indirektno propa-gira- li
za nai list. I tako
kolektivnim radom nai je
list Borba% poslije i drugi
naSi radnidki lUtovi, pro-dr- o skoro svaku nasu ku-du.
Upravo kad je pokrenut
nai list "Borba". i ро-Л- Це
nekoliko godina bila je eko-noms-ka kriza Kanadi, ali
rudnici zlata su prilidno ra-dii!.
Ka na$e rudare zlat-ni- m rudnlcima pala je dui-nost
da'snose gla-n- i dio fi- -
nanciranja "Borbe Mi smo J
tu duinost svijesno izvrsa- -
Tesla i njegovo djelo
Teslinim sistcmom elcktrifika-cij- e
otvoren je put punom raz-t)j- u
modcrne elektrotehnike.
Ali Tesla nije samo'pronaJao
motor za dvofazne struje. ved je
konstruirao i podesan motor
jednofaznu naizmjenidnu struju
1890.).
Nekako u to vrijeme uskome-{a- o
je tadanji iniinjerski svijet
prijedlog, da se koristi smgx
Nijagarinih -- odopada. Iniinjcri
Nijagare zatraiili su prijedloge
od dva velika ameridka druStva
— Westinghouseovog i Opdcg
elcktridnpg i 1893. Westing-houscov- o
druitvo je dalo ugo-vo- r
za tri Tcslina generatora od
3000 k.s., a kasnije je jot scdam
jedinica upotpunito opremu prve
pne centrale od 30.000 k.s.
I tako je ovaj duveni pionir
razvitka u proizvodjenju i pre-nos- u
hidroelektridne snage po-sta- o
mogud zaslugom Teslinog
polifaznog sistcma proizodje-nj- a
i prenosa i pronalaskom in.
dukdonog motora.
Poslije rada kod Westing-houseovog
druttva, uglavnom na
razvijanju inJucionog motora,
— G O Dl $N f I C Л AM
sc
i
bio
i a
se stiti
se
se
a
sa
a
u
a
u
u
za
vali. 1 to smo radili poslije
sa ostalim naJim radnicima
u Kanadi. Ja se ne sjecnm
kada je novina bila u nov-dan- oj krizi. To je najbolji
dokaz visoke svijesti i oda-nos- ti naSih radnika prema j svojoj Stampi. j
Nas bivSih rudara sa zlnt-no- g pojasa Sjevernog Onta-ri- a
i Qucbeca ima prilidan
broj u Juinom Ontariu. Xe-- ki od nas je kupio farmicu,
a drugi kudu u vedim grado-vim- a. Vjerujem da ne grije-Si- m kad kaiem da je ogro-mn- a
vecina tih bivsih ruda-ra
bila pretplacena na nas
radnidki list. I danas je do-b- ar broj, ali ih ima koji nisu.
Nisu oni neprijatelji radni-dke
Stampe i radnidkog po-kret- a, ali su zanemarili —
u
Sudbury. Ont — Na 1.
jula ovdaSnji ogranak Sa-veza
odriao je lijep izlet —
piknik. Narod je bio veseo i
ugodno raspoloien. Sa oim
izletom smo otvorili prosla-- u
25-godisnj- ice naie stam-pe.
Drugo D. Sembrek odriao
je lijep govor. On je nagla- -
sio da demokratske sile u
svijetu svakim danom na-predu- ju. To se odrazuje u
sve povoljnijoj
situaciji.
Naia Mine and Mill unfja
Jugoslaven, Amerikanac naie krvi u Sjed. Drzavama,
upucujem vama ovo pismo moleci vas da se odazovete
pozivu Pretsednika Roosevelta. Nas narod pokazuje
toliku moralnu snagu da nam svetla obraz pred ive-tor- n. Ono sto cine nasa braca. u Starom Zavicaju do-stoj- no je duha, koji prozima nasu narodnu pesmu.
Koliku duievnu snagu, cvrstu odluku, neprestrasenost
i junastvo su imali oni nasi jos nerazvijeni decaci kad
su, pred nemackim puikama radosno klicali: "Mi
smo srpska deca. Pucajte!" Kako se mi svi mozemo
ponositi znajuci da u citavoj istoriji sveta nema tako
velicanstvenog primera. Ovi divni mucenici ziveti ce
vekove u nasoj uspomeni nas na bes-mrt- na dela.
Nemojmo dozvolti da se ta velicina umanjuje
raspirivanjem mrinje —- ne protiv sila zla nego svoje
brace. Nerazdruziva je sudbina Srba, Hrvata i Slo-vena- ca
u Staroj Postojbini ma sto neprijatelj poku-sa- o da radi. Ovde je nesravnjivo lakse izvrsiti duinost
nego u krvavim okrsajima na Balkanu. Mi izgledamo
mocniji, sjajniji, plemenitiji ako smo slozni. Slozni
izvrsavajmo duinost prema mucenistvu naseg naro-da,
prema Americi, prema covedanstvu. Ko drukcije
radi nije na dobrom putu.
Vas brat
Nikola Tesla".
1889. godine Tesla se vratio
svom vlastitom laboratoriju u
New Yorku, gdje je nastavio rad
na usavrJavanju motora i gene-ratora
naizmjenidne struje.
Prvi put mogucnost
Tesla je prisao t proudavanju
radio-prenos- a. Vcd 1891. u tu
svrhu gradi altcrnatore za struju
visokog napona i visoke frck-%-enci- je
(sa 10.000 pa i vise
trcptaja u sckundi), a iste godi-ne,
23. aprila, patcntira i svoj
transformator, pod imenom Te-slin
transformator. To je pred-stavljal- o
osnovni pronalazak po-treban
radio-tchnic- i.
Sa Teslinim strujama i ckspe-rimentim- a,
koji su pomodu njih
izvedeni, zapodela je nauka i
tchnika visokofrckventne struje.
Visokofrckvcntne struje Te-sla
je propuitao kroz svoje tije-l- o
bez opasnosti po iivot, pri
demu su cvakirane cije-- i (Gaj-slerov- e
cijevi) svjetlile ne samo
u njcgovoj rud, nego i na iz
vjesnoj daljini od sprovodne
DRUG MIKE NASAO JEDNU NOVU PRETPLATU
i tako se pomalo otudjuju
od svoje Stampe kojusu tako
izdaSno materijalno poma-ga- li
i zalagali se da ju Sto
vi5e proSire, a neki su dak
bivali i udarnici u kampa-njam- a
za nove prctplate. Ja
prosto ne mogu zamisliti
kako ti radnici mogu biti
ravnoduSni prema svoioj
stampi. Bez svake dvojbe
ima dovoljno razloga medju
nnsim radnicima da ne moie
biti dlan progresivne organi-zacije,
ali pretplatnik novi-ne,
moie biti svaki. I ne sa-mo
to, ved medju svojim pri-jatelji- ma nastojati dobiti
kojeg novog pretplatnika.
Ja sam pred mjesec dana
dobio novu pretplatu, a pro-Д-П tjedan dobio sam i drugu.
Driim. da mi koji smo ne- -
piknika Sudbury 25-godisnji- ce
medjunarod-no- j
odusevljavajuc
radio-emisi- ja
JOS
takodjer je demokrat-sko- g fronta koji se bori za
mir u svijetu. Na nasem lo-kaln- om frontu sa nasim za-laganj- em kroz Mine and
Mill mi smo postigli prilidnu
pladu i druge pogodnosti. re- -
kao je drug Sembrek. To je
veliki uspjeh.
Mi Jugoslaveni moramo
biti narodito zadovoljni —
nastavio je drug Sembrek —
sto se Je rijeSio spor izmedju
Jugoslavije i Sovjetskog Sa-veza.
Naia rodna zemlja —
iice — Tcslina svjctlost. Dakle,
Tcsline struje nisu smrtonosne,
ali izazivaju toplotno djelovanje
u tijclu. Zbog toga je Tesla od-mah
i prcdvidio njihovu primje-n- u
u meJicini.
Danas se doista primjenjuju
Tesline struje u medicini pod
imenom darsonvalizadje, diatcr-mij- e
i toka kratkih elektridnih
talasa za lijcdenje ncuralogije,
nennih smctnja, srea, visokog
krvnog pritiska, bolcsti srdanog
miiida, hronidnog zapaljcnja
zglobova. akutnih zapaljcnja na
koii, iJijasa itd.
Iz dinjenice, Jto je vriio pre-no- s
clcktridne cnergije bez iica,
proizlazi, da je Tesla prvi pru-£i- o
mogucnost radio-cmisij- a. U
predavanju odrianom 24. febra-аг- а
1895. pred Franklinovim in-stiruto- m
u Philadclphiji, Tesla
je u stvari izloiio plan prtndpa
bezidne telcgrafije. Stoga se s
pravom moie nazvati "ocem be-2id- ne
telcgrafije".
(Neurit te se)
,
kad bill vrlo aktivni u pro- -
1 rircnju na5e Stampe, ne mo- -
fomo za vrijeme njezine ju--
bilejne godine biti pasivni.
Radnici de od Atlantika pa
do Tihog oceana slaviti 25-godiSnj- icu.
pa zar da mi.
koji se smatramo njczini po-kreta- di
ostanemo pasivni —
po strani? Ne smijemo, jer
to je naJa tekovina, dio na-seg
iivota.
U proglasu za proslavu
2-godtSn-jice,
uprava i ured-niStv- o
su postavili pred nas
zadatak da dobiju 300 no-v-ih pretplata. MLslim da to
nije ogroman broj. Ovu je
zadacu lako ispuniti ako i
malo poradimo medju svo-jim
prijateljima.
Neka iive i napreduje na-sa
radnidka stampa.
Mike. (Toronto)
Sa u - cast
dio Jugoslavija — je sada u
i bratskim i drugarskim od- -
nosima sa svim zemljama so-cijalistid- kog sektora i u isto
Tijeme sa slavcnskim zem-ljama.
Sada u sva slavenska
brada zajedno.
Ovom prilikom saljemo
$34.50 u podast 25-t- e obljet-nic- e,
na5 skrorr.ni prilog na-l- oj radnidkoj progresivnoj
noinl "Jedinstvu.
Smrt falizmu
narodu!
— Slobodu
F. Zaic