Jedinstvo, February 24, 1956

              JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. III. No. 16 (638) Jedinstvo radnka I farmera
u borbi za
OTTAWA — Ovdje je odrzan sastanak predstav-nik- a
centralnih tredunijskih organizacija (Zanatski i
radnidki kongres i Kanadski kongres rada) i pet provin-cijalni- h
farmerskih organizacija, koji su u ime jednog
milijuna organizovanih radnika i 200.000 organizovanih
farmera poduprh zahtjev dasefarmerima zapadnih pro-vinci- ja pruii financijska pomod umjesto bankovnog zaj-m- a
kako predlaSe vlada.
Oko toga se vodi iestoka
borba u parlamentu Vlada
je predloiila da se farmeri-m- a
omoguci podizanje ban-kovnog
zajma na p§enicu
koja je pohranjena na nji-hov- hn farmama, na koji mo-raj- u
platiti 5 i pol posto ka-rri
ata. Opozicija predlaie da
ee umjesto zajmova farmeri-m- a
omogudi da na radun kod
kucc pohranjene pSenice po-dig- nu jednu sumu novca,
kao fito je sludaj sa pSeni-co- m
koju su predali u dria-vn- a
skladiSta.
Usprkos oStrih istupa opo-zici- je
i zahtjeva radnidko-farmcrski- h
organizacija vla-da
nc pokazuje ni najma-nje- g
znaka poputanja. Vla-din- a
upornost se pripisuje
ministru vanjske trgovine C.
D. Howe, koji je najviSe od-govor- an da je doSlo do sada-snj- c
krize jer je upropastio
kanadeka pSenica trii§ta od-nos- no
predao ih Sjedinjenim
Driavama. I isti taj Howe,
koji odbija pomoc kanad-ski- m farmerima, darovao je
amcridkim kapitalistima u
obliku plinovoda stotine m-ilijuna
dolara.
(Intcresantno je da je i
predsjednik Eisenhower o-v- ih dana poniStio neke plja-скаЗ- кс
planove till istih a-meri- dkih kapitalista kojima
je Hove izrudio kanadski
plin.)
Zasjedanju farmersko-radnidko- g
vijeca prisustvo-va- li
su predsjednik Zanat-sko- g
i radnidkog kongresa
Jodoin, predsjednik Knnad-&ko- g
kongresa rada Mosher,
J. L. Phelps, istaknutt vodja
farmerskih organizacija koji
1c izabran za predsjednik
Vijeca. Jack Schulz. pred-sjednik
Medjuprovincijal-no- g
vijeca farmerskih orga-nizacija
to preclstavnici far-merskih
organizacija triju
zapadnih provincija. Britnn- -
ske IColumbije i Ontaria.
Na zasjedanju je jo zak-ljude- no
da se podupre zah-tie- v
za izjednadenje cijena
farmerskih proizvoda. da se
podupre zahtjev industrij-sko- g radnitva za 30-sat- ni
radni tjedan kao sredstvo
ptotiv besposlice koju pro-uzroku- je automatizac i j a
prrjzvodnje te da se podigne
nivo minimalnih nadnica u
cijeloj zemlji. posebno u za-ostal- im predjelima.
Iduci sastanak Farmersko-radnidko- g
vijeca odriat ce
se u aprilu, odmah poslije
tajednidke konvencije Za-natsk- og
i radnidkog kongre-sa
i Kanadskog kongresa ra-da.
na kojoj de biti provede-n- o
ujedinjenje ovih dvaju
centara.
Karroania RPP u
Saskatchcwanu
Reg-n- a — Provincijalni
kom:tet Radnidke progresiv-ne
partije je istakao slijcde-c- i
program za suzbijanje ra- -
TORONTO, FRIDAY, FEBRUARY 24, 1956
Branitclji vclikih
korporacija
Ottawa. — Sad£nji cakon
u porrzu na dohexlak odrrdjuje
da izvjrStaji korporacija o njl-hoto- m dohodku i porezu na in.
tog ne rnniju bill obJavIJni —
ootaju tajnom.
Sieirferaki potlinik Stanley
Knowlr ]e prrdloiio da e ta
odredba ponUti odnonno da te
dozol{ ohJava tih izvjrStaja,
kako bi anot mogla upoznati
iinu korporadjokih profit a i
oreza.
Za prijedlog je glasala name
ССГ grupa, a Mi otall — lib,
rati, konzrrvatirri i ocijalkrr.
dileri — protir!
St raj k 2.500 radnika u
Mont real u
Montreal. — Stupilo je u
Strajk 2.500 radnika uposle-ni- h
u 18 poduzeda odjevne
industrije. Traie 10 centi
poviSice.
Fordov profit
Windsor. — Citi profit
Ford Motor Co. of Canada u
proSloj godini iznosio je svo- -
tu od $20,729.723 ili preko
6 milijuna vi5e nego u 1951.
Pad dohodka pacifickih
ribara
Vancouver. — Dohodak
ribara Britanske Kolumbije
u 1955. godini iznosio je
$27,500.000 ili $6,750.00
manje nego u 1954., izjavio
je A J. Whitmorc, predstav-ni- k
federalnog ministarstva
ribolova.
300.000 penzioniraca
u Ontariu
Toronto. — U ontarijskoj
Zakonodavnoj skupitini je
izneseno da oko 300.000 oso-b- a
prima staradku penziju
od 10 dolara тјезебпо. Za
hiljade njih to je jedini do-hodak.
Provincijalni izbori
Ottawa. — Predvidja se
da ce se ov godine odriati
provincijalni izbori u pro-vincija- ma Saskatchewan.
Quebec i Newfoundland, a
moguce i u Nova Scotia, New
Brunswick I British Colum-bia.
stuce krize u zapadnim pro-vincija- ma
:
Prvo, isplata beskamat-no- g
predujma na svu pohra-njen- u
psenicu.
Trede. trgovati sa socija- -
listidkim zemljama.
Cetvrto. garantiranie ci- - jena pSenice, najniia ci-jena
$2.05 po buelu.
Peto. sniienje vojnih ix--
dataka za 25 posto i time
bivenl novae da se upotrebi
svoje
Vlada odbija poduzeti
mjere protiv besposlice
Ottawa. — Premijer St
Laurent je kazao parlamen-tu
da vlada ne ce sazvati
konferenciju za suzbijanje
besposlice. I premijer i mi-nister
rada Gregg su izjavili
da sadaSnja situacija nije
takova da su potrebne iz-vanre- dne mjere.
JoS proSle godine radnid-k- e
unije su predlo2ile saziv
jedne konferencije predsta-vnik- a
vlada (federalne i
provincijalnih), industrij-ski- h
poduzeda i radnidkih
unija, koja bi diskusirala
razne mjere za suzbijanje
nezaposlenosti. Prijedlog
ponovljen ovih dana kad
driavni izvjeStaj pokazao
se broj nezaposlenih u
Unija trazi mjerc protiv
dumpinffa
Montreal. — U svojoj
predstavki Gordonovoj ko-mis- iji
o ckonomskim per-spektiva-ma Internatio n a 1
Garment Workers Unija je
zatraZila se prouce mjere
za spredavanjc dumpinga
stranc robe u Kanadi.
Veliko bogatstvo sjevcro-zapadno- sr
Ontaria
Toronto — Gordon ooj komi-sij- i
o ckonomskim perspektivama
podncscn jc opJiran memorandum
o bopatstima i mogulnostima cko-пот$к-од
гагмЧка jjeero-zapadno- g
Ontaria.
U memorandumu sc istk't mo-ufno- st
razvitka Jamskc i dnnc
industrije. rudar-a- , otvaranje
1.00 000 ekcra zemlje za ohradji-vanj- e
itd
SSSR ce kupovati kanad-sk- u
pcnicu
Ottawa. — Sovjetiko-kanadt- kt
trgovinsk! pre-govo- ri
u pri kraju. Vje-ru- je
se ce po novom
trgovlnskom ugovoru So-vjet- ki
Savez kupiti izvje-n- u
kolicinu pienice, neki
predvidjaju 15,000.000
buseli godiinje.
Drugo. trgovina na teme-- Odjck
sterlinga (sada se trguje J vensko? sporazuma
samo na bazi ameridkog do- - , lara). I ako sa malko xakaJnje--
sxe
do--
je
je
da
da
da
nja javiti da
je
sporazum napravio
utisak u naej koloniji. Na-stalo
je previranje po raz- -
nim druStvima i grupema.
BRATSTVO je pozdravilo
svesrdno sporazum i bez ok- -
PRICE 5 PER COPY
drugoj polovini januara po-pe- o
na 181 000. St. Laurent
je odgovorio da vlada ne vidi
potrebe za saziv konferen-cije
i da je "uvjerena" da se
sada cini sve sto je potrebno.
Ministar rada Gregg je
pokusao umanjiti znadaj be
sposlice navodedi da je indu- -
strijska radnasnaga za 300.-00- 0 radnika veda nego pro-Sl- e
godine a broj Jiezaposle-ni- h
da je oko 100.000 manji.
On je kazao da se 6itava ka-nadska
privreda nalazi u
"poletu".
(Tri zapadne provincije
je zahvatila kriza, broj ne-zaposle- nih dostigao skoro
pola milijuna, a Gregg samo
vidi "ekonomski polet"')
leda u
Jcdna vijest iz Beograda
ka2e da su se na uscMma ju-goslaven- skih rijeka koje u-tje- du
u Jadransko more na-gomil- ale velike naslage leda
i da je vojna avijacija робе-l- a
da ih bombardira sa ci-Ije- m da otvori put vodi.
U nckim predjelima dolo
je do poplave, pa je prouz-roden- n velika Steta. Duboki
snijeg i studen su ugrozili
usjeve.
Od studeni je dosad pogi-nul- o
70 osoba (u cijeloj Ev-ro- pi
vi5e od 700).
Kanada sprcmna pomoci
od studeni
u Evropi
Ottawa. — Premijer St.
Laurent je izjavio da vlada
namjerava pruiiti pomoc
zemlja-m- a, koje su postradalc od
velike studeni. Program po-mo- di
ce biti objavljen kas-nij- e.
BE LA KUN
"PrarJa" e objavila Љгик
po%ctfen 7Vjjod:$nKi rodjenia
madarkop гсл о1ш toner Be(e
Кила. koji ie oeremeno bio
oimniKcn lao trorktua
za mir na svijetu l za brats ki
sporazum sa svima zemlja
ma narodne demokracije
U HP.VATSKOM DOMU
je izbila na svijetlo jcdna
grupica
koja je bila poraiena i po-vak- la se iz Hrvatskog Doma
i sa sobom povukla jednu
omanju grapu dobronamjer- - nih ljudi. za koje se je na- - dati da dim uvide svoiu gre- -
Velika promjena u
sovjetskojupoIa-lj- u
mo£emo4vam
sovjetsko-jugoslavens- ki duboki
Jugoslavenska avijacija
bombardira naslae
rijekama
postradalima
zapadno-evropski- m
ustaSko-madekovs- ka
TITOU POZDRHU KOnGRESU
KOmuniSTIGKE PRRTIdE SSSR
MOSKVA. — Predsjednik FNRJ Josjp Broz Tito
uputio je pozdrav dvadesetom kongresu Komunistidke
partije Sovjetskog Saveza, koji glasi :
Dragi drugovi:
Dozvolite da va§em dvadesetom kongre.su Komuni-stidke
partije SSSR u ime Saveza komunista Jugoslavije
i Socijalistidkog saveza radnog naroda Jugoslavije izru-di- m drugarske pozdrave i zafelim uspjeh i plodan rad
za blagostanje vaSe velike socijalistidke zemlje i za
daljni miroljubivi razvitak medjunarodnog prijateljstva
i suradnje.
Izjave Hruscova i Mikojana na XX kongresu KPSS
odnoseci se na Jugoslavia
U pocetku svog govora.
izlaiuci uspjehe socijalistid-ki- h zemalja HruJdov je ka-zao
(prevod iz Pravde,,) :
"Ne manja postignuda u
socijalistidkoj izgradnji za-bilje?.- ena
su u Jugoslaviji. U
1955. ргетабеп je predratni
nivo industrijskc proizvod-nj- e
za 2 i pol puta."
Na drugom mjestu Hru§- -
dov navodi uspjehe sovjet-sk- e
vanjske politike u borbi
za oslguranje mira, pa u te
uspjehe ubraja obnovu pri-jatcljsk- ih odnosa i suradnje
sa Jugoslavijom.
Govoreci o razliditim for-mam- a razvitka u socijali-zam- ,
Hru§dov je rekao:
"U Federativnoj Narod-no- j
Rcpublici Jugoslaviji,
gdje vlast pripada trudbeni-cim- a,
a druStvo se temelji
na drustvenom vlasnistvu
sredstava za proizvodnju, u
procesu socijalistidke izgra-dnj- e
stvaraju se jedinstvene
konkretne forme upravlja-nj- a
privrednom i organiza-cij- e
driavnog aparata."
Govorcdi o ciljevima so-vjets- ke vanjske politike
HruSdov je kazao, da je je-da- n
od tih ciljeva "svestra-n- o jadanje prijateljstva i
Zadovoljstvo
U Beogrndu su veoma za-dovol- jni
govorom HruSdova
i drugih sovjetskih vodja na
dvadesetom kongresu Ko-munistid-ke
partije Sovjet-skog
Saveza, javlja "New
York Times".
"Izgleda da je jugoslaven-ska
vlada toliko zadovoljna
razvitkom sovjetskog partij-sko- g kongresa da je pred-stavni- k ministarstva vanj-ski- h
poslova udinio povoljne
komentare na redovitoj tje-dn- oj konferenciji za Jtam-pu- ".
pi§e "Times".
Taj predstavnik je na pr--
vom mjestu rekao, da se go-- I
vor Hrusdova jos uvjek pro- - [
udava, ali da se ved sada i
"znadajnih promjena" i da
su mnogc tocke u govoru
HruSdova "slidne jugosla- -
venskom gledistu."
STVU nije bilo novosti osim
uspostave bratskih odnosa- - '
ja.
A'clicanstvena proIava
29. novembra
U najljepsem sporazumu.
suradjujudi bratski, HR-VATS- KI DOM. PREKMUR-SK- O DRUST0. JUGOSI.A- -
ENSKO BRATSTVO i NA- -
za davanje kredita zemlja-- J lijevanja izrazllo svoju soli- - 5ku. povratiti de se u Hrat-- 5A TAMBURICA organizi-m- a koje iele kupe kanad- - ' darnost sa jugoslavenskom ski Dom rab su zajednidku proslavu
slcu psenxu Ivladom u borbi i naporima V PREKMURSKOM DRt- - 29 r.ovcmbra sa udelcem
suradnje sa bratskim narodi-m- a Federativne Narodne
Republike Jugoslavije " Ova
izjava je bila popracena ap-lauzo- m.
U svom govoru Anastas
Mikojan je medju ostalim
rekao (prevod sa engle-skog- )
:
"Na iznenadjenje mnogih
bur2oaskih vodja, паба vla
da se nije bojala iznijeti di-njen- ice
u nizu medjunarod-ni- h pitanja kada su u pro-slos- ti
napravljcne izvjesne
pogreSke u пабој vanjskoj
politic!, i kad jc u nckim slu-dajevi- ma naSom pogreSkom
doslo do pogorSavanja od-nos- n.
"Sovjetska vlada je odlud-n- o
preSla na odstranjivnnje
ncdostaka u nasem radu u
oblasti vanjske politike. Ovo
je narodito bio sludaj u rje-Savan- ju problema odnosa
izmedju Sovjetskog Saveza i
Jugoslavije. Naravno, samo
pravi lenjinisti su sposobni
djela poduzctih po Central-no- m komitetu u periodu iz-medju
devetnaestog i dvade-seto- g kongresa. Sada se jas-n- o
vidi koliko su pravilne bi-le
ove mjere, koliko su se
pokazalc plodonosnc z a
stvar mira i socijalizma."
u Jugoslaviji
To je osobito sludaj sa
idejom da postoje razliciti
putcvi u socijalizam i da so-cijaliz- am moie biti postig-nu-t
i parlamentaraim pu-te- m.
Predst4nik ministarstva
je dalje rekao da je u Нгиб-devov- u
govoru doSla do iz-ra- za
sovjetsko-jugoslaven-s- ka deklaracija potpisana u
Beogradu u junu proIe go-dine.
On je takodjer ocjenio
kao "veoma pozitivnu" Hru-Sdev- ou izjavu da je So v jet-s- ki
Savez spreman ogranicit
pokuse nuklearnog oruija.
Medjunarodni sporazum
o tome pomogao bi da se po--
nju naoru2anja i ројабдпје
medjunarodnog povjerenja.
rekao je jugoslavenski pred-stavnik.
druga otpravnika poslova
FNR Jugoslavije Mirdete
Cvorovida.
Odkako postoji jugosla-venska
kolonija nikada se
nije ovako velika jugosla-venska
zabava napravila. sa
ovakovim uspjehom i sa toli- - kim brojem Jugoslavena.
Proslava je odriana 4 de-cemb- ra
u prostorijama Slo-- venskog Prekmurskog Dru- - Г
mo2e kazati da je doSlo do.stigne sporazum o ogranide- -
jugoslavenskoj koloniji
da
Ja sam uvjeren da de va5
kongres biti od veliko zna-da- ja ne samo za daljnu unu-traSn- ju izgradnju i udvrJce-nj-e
SSSR, vec i u oblasti
vanjske politike za u5vrSde-nj- e mira i mirno rje§avanje
sporova koji danas zabrinju-j- u svijet svojom hitnosdu i
aktualnosti i koji zahtjevaju
da se sve progresivne silo u
svijetu ujedine i zbiju u
spredavanju novih ratnih su- -
koba, koji bi imali strahovi-ti- h
posljedica za dovjedan-stvo- .
U пабој zemlji danas je
dobro poznato kakve veli-danstve- ne uspjehe ste posti-g- li
u industrijalizaciji svoje
zemlje, a mi, kojima je poz-nat- a zaostalost vaJe zemlje
u proslosti, moiemo najbolje
ocjeniti kakve ogromne na-po- re je morao uloiiti narod
SSSR i koliko lenjinske do-eljedno-sti,
dvrstine i usrtaj-nos- ti
su moral! pokazati ko-muni- sti, dok ste doSli do tih
velikih uspjeha.
NaSe vlastito iskustvo, na-si
napori, poteSkoce i svako-vrsn- e
zaprekc u naSoj soci-jalistidkoj
izgradnji omogu-cavaj- u
nam da pravilno o-cjenju- jemo poteSkode koje
ste vi morali savladiti i na-po- re koje ste morali uloSiti
dok ste postigli dnnasnji ni-vo
svog razvitka
Posjetom vaSih rukovodio-c- a
drugovn HruSdova, Bul-ganji- na
i Mikojana proSle
godine u naSoj zemlji i zak-Ijudcnj- em Beogradske dek-laraci- je nastalo je novo do-b- a
ne samo u razvitku odno-sa
izmedju naSih dviju ze-malja
i odnosa sa ostalim ze-mlja- ma narodne demokra-cij- e,
ved je imalo povoljan
utjccaj na razvoj medjuna-rod
nih odnosa kako zn poja-danje
mirovnih sila, tnko I zn
postepenu obnovu medju- -
sobnog povjerenja i razu-mjevan- ja
medju narodima I
ubla2enjc medjunarodne za-tegnut- osti
i odstranjivanje
straha od rata.
Ja smatram da mi ne mo-icm- o
јоб ni izdnlcka biti za-dovol- jni sa medjunarodnom
situacijom, ali moicmo sa
punim pouzdanjem reci, da
glas mira. sve vi5o zaglu3iva
pozive na rat.
U zakljudku, drugovj, u-vje- ren sam da moiemo biti
zadovoljni postepenim i stal-ni- m poboljSanjem naAih od-nosa
i da je ovaj pos'teppm
put najbolji za obnovu me-djusobn- og povjerenja i su-radnje,
jer omogudava da se
u svakodnevnoj praksi od-stranju- ju svi elementi koji
bi mogli zaustavit udvi-sc- e nje na?cg medjusobnog pri
jateljstva.
Sa drugarskim pozd --a
vom.
Jotip Broz-Tit- o Kad je pozdrav proh-- tan dvoranom se prolorruo Jburnl aplauz Svi su ustali
dalDi rsuvgeovojd izseBbeRAzTa SITtoVAbosljut
uspjeh zabave.
IJratski odnosi u koloniji
Vec prije zabave su so us-posta- vili bratski odnosi iz
medju Prekmurskog Druit-v- a
i BRATSTA i izmedju
Hrvatskez Doma i BRAT-vSiTleVAp.
oObvoiljoladlnio?apjoislsiuicsenrjoo-?- slave. Nikada паДа kolonija
nije bila tako sloina i uje-dinje- na kao sada. Stvarno
ovome Je najvKe doprinio
sovjetsko-jugoslavene- ki sno- - razum. Sada noma priredbc
nijednoga druitva a da na stva. koje su bile premalene fT- 4_Г1гГ.7 .,_,.._JU. pn. adnci
da prime cijeli narod toga01111
dana I Petar Kurtic.