Jedinstvo, February 24, 1956

              Da li je
pokret
Ptdesct i dsa trgosdica papirom
j Specerajem, poslasticara, mesara,
kobasicara, piljara, elcktricara,
rvornicara soda-sod- e, koiara, sto-lar- a.
urara, opticara. Jtampara, fc-iirdii- ja,
gostionicara i kafcdzija,
pnpadnika "Iudjacke sektc $ de-sni- cc
, polufaSista", "ncke vrste
faiista", ili naprosto "faSista",
prokrcilo je sebi — sicudi "svrgnitc
staru bandu' — put u Bourbonsku
palacu Takvim otprihkc tonom ko-menti- ra
svj'etska Stampa uspjeh po-krrt-a,
koji fc, izrastao skoro preko
noi, izsojSivSi na posljednjim iz-bori-ma
bezmalo isti broj sjediSta u
francuskom parlamentu kao. red-m- o.
Mendes-rranceo- vi i Taureovi
radikali zajedno.
Jcdm un se prezirno smjeSkaju,
stczuci ramenima, drugi ih iucno
napadaju, a poneki pokuSaraju $
analizama i usporedbama Kanka-tum- t
c Poujadeu. Iidcru Savcza za
zaStitu trgosaca i obrtnika, yet na-djcn- uo
ime Poujadolf Leitmotiv
svega, Sto se o njima u svijetu go-vo- ri
i piJe, najpriblifnije ce se
sazeti jednom jedinom riject- - fa- -
Jizam.
Pmtalice pokreta, medjutim, bar
oni na vrlju, ogor&no se brane od
takvth tvrdnji i optuzhi Poujade
izav(ue poslije izbora ' Nal po-kret
potpuno je suprotan fain
mil Njemaflti faiisri cesto ш
bill bisfi sodjalisti Nikad medtu
faSistima ne fcte sali predstavnike
sretlnjih klasa". I
7 a nrdnja, txraxitu propagand-no- g
znataja, all ujedno 1 otvoreno
antiradnuki 1 antioujalitRxki njen
smivao, ipak vile karaktetizira Po-ujade- a,
negoli njegov pokret Л pi-tan- ie
jc lire 1 ntje tako nemteresan-tn- o
Nc umo za Francuskii, nego
i za druge zeffllje Da li danaa,
dcctak godma poslije svjetske ka-tastro-fe,
falisti£kJ pokrcti prcdita-Itaj- u
realnu opainost za radniflcu
klasu 1 demokratske ustanovc Ггап-cuik- e
Neposredno poelije rata, pod u-tisk- om
svjczili uspomena 1 neza- -
cijeljcnih rana. optuibe zbog (tii-zm- a
bile tu rclathno estc. Fa?i-2a- m,
dakako, nije jedma opasnost
za radnifku klasu i demokranju
uopi'e. all on je odrcdjena. utvrdje-na- ,
eminentna opasnost A tamo
gdje ima uvjeta za razvoj. on je
jo? uvijek %jcrojatno i najve&t dra-fts
ena opasnost
Sto poKaztiju podnci?
U asOMto konjunkturnim ana-lizama
na Zapadu ne .'cmo usijek
naiJi na clement e. koji bi nam po-mog- li
da objektnno odgosonmo
na pitanie, da li je Poujadeov po-kret
faiistifki Jer argumenti da
Poujade ne pozna Nietzschea niti
sluia Wagncra, da nema niJta od
mranosti Hitlera, govore isto to-lik- o
u prilog ili protiv odredjene
tczc. kao 1 podatak o njegmoj par- -
tijskoj pripadnosti u mladjim da-nim- a
Ali karakteristini podaa se
ipak pronalaze, gomilaju
Poujadeov pokret izrastao je iz
redova sitnih trgm-ac- a i obrtnika
I soojalni sastav netom tzabrane
parlamentame frakdje poujadista
jasno ukazuje na druitreno-eko-nomsk- u
osnos-- u nos-o-g pokreta To
je pokret Ijedi koje je, kako kon-stati- ra "ew York Times", "sra-k-a
napredna ekonomiki osedSa na
propast To je pokret ontfu koji
se svim svojim sUama bore protiv
objekth-n- o neizfcjeine vUstite pro-letarizari- re.
koji po srom ekonom-sko- m
poteiaju i po svrai svojim
kor-cepo'iar-ru
traic пхГтл dx eko-noms- ki
procw ne samo ztttave.
veif i vrate nitrag. To je sttna
barioazHa koa je razvoj kptt4i-xm- a
tierao u IkrJpac
Ovlm sa e ргк1п!Ш giaos-- i
stmih ejaka 1 zipadnn i eee
tralno-zpdn4- n dela Franoke.
gdje Je. po ptsanra ptrlsleeg fen-d- a.
poljoprfrreda Francaske na-zaosU- Kja.
na jarhaimja.
Da K M netko stoj i iza tej; po-kreta,
ra sada nije mogue utvrdrti
Cinjenica ie da pokret raspolale,
Poujadeov
fasisticki?
za£udjujuc'e selikim finanajskim
sredstsima, Sto $e narocJto ispoljilo
u na&nu vodjenja prcdizbome
kampanjc. Osih dana Poujade
Jtampa broSuru o politickim skan-dalim- a
u 20,000 000 primjeraka,
koji ie biti bcsplatno dijeljeni
Vet se jasno ocrtasa da pokret
od samog svog pocctka razvjja kult
jedne licnosti, ' vodje", "Sefa", ko-m-e
$c izras-n- o polaze zakletsa vjer-nos- ti
i posIuSnosti U pokretu se
zasodi srednjevjekovna disciphna,
predvidjaju se fizicke kazne do Iik- -
vidaaja za neposluSne clanose Sa
gosornice kongresa u Panzu Pou-jade
izjaIjuje, da ce poslanici po
kreta, koji bi prekrSili zaklctvu i
u parlamentu okrenuli sjerom, biti
vjeSani.
Uz po%-ik-e
protiv "trulog reii
ma" i ' grobara Ггапсизке", protiv
porcza, parlamenta i cjclokupnog
pokreta, u predizbornim gmorima
se 62I0 malo konstruktivnih prijed-log- a,
a i ri su btli prilino maglo- -
viti Traii se faanje "gradjan--
sktm vrhnama" Traii se "udarac
rnetlom" po tfarim politiarima
jednako kao i po demokratskim ui-tanova- ma Traii se sazivanfe'Skap-Stin- e
staleia" Jedan novinar pri-mjeAi- je
da j'e ta zahtjev u zaostat-k- u
za dam stolfefa. no moida bi
se u Mussolinijeru korporativizmu
mocao паЛ i vremenk? blili uxor
Prapagranda i mctodc
Tim jainijc su se u propagandi
vec ispoljili nacionalizam (koloni-jalizam- )
1 rasizam Poujadeov list
' Fraternite rrancaise" tvrdi da
Prancuska odgosara i mora voditi
brigu njoj povjerenun prckomor-ski- m
zemljama. Orsoreni rasi-zam
stklc su stranica istog lista
protiv "obojenih" u koloni jama, a
kao anttsemitizam prezenttra se zt
potroJnju u metropoli Nazrijevaju
se lak pokuiaji da se antisemitizam
obra2loii ckonomski, kao {to su to
ctmli nadonal-sodjalist- i Zasad je
propaganda usmjerena protiv ss-i- h
polittfkih stranaka i pokreta, pr-vensts-e- no buroa skill ali antirad- -
niike, antisonjalistUke tendendje
ipak sve v!Se tzlnjaju na povrJinu
Osnovne cue Poujadeov e pro- -
pagande su. prema tome, zauda-anttdemokrattza- m,
nadorulizam,
rasizam.
Ostale roetode politkke borbc
oslanjaju se tsklju6st na ternr, na
fizitko obraunasanje s protivnid-n- u
t njihosm moralnu difamanju
' Komandosi" poujadista prebijali
su u toku predizbome kampanje
protivnitke kandidate. medju njima
ministra unutra!njih poslova kao i
njihove pristalice Monstruozne o-bje- de
i us rede frcale su na sse stra-n- e
Ukratko. "totalna propagan-da,
pratena ssim ostalim "totalitar-nim- "
metodama uvjerasanja
Nema nikakse sumnje da u svim
sstjjim osnovnim karakteristikama
Poujadeov pokret kao jaje jajeru
lifl pokretima Hitlera i Mussolinija
u doba njihova stupanja na politi-Ck- a
pozomicu Ma koliko se on to-ga
odricao, objektts-u- a obiljeija
ukazuju na pravi fasisticki pokret j
u nastajanju.
Vaino je uoCiti cinjenicu, da je
pokret tek u nastajaju. On se of
nije iskristalizirae. mje poprimio
jasan i odredjen Kk Dva t po mi-ll
j una glasaca top pokreU. 12 posto
franemkih biraJa. ne mole se bez
daljnjegi oznactti faliuima. Nesre-djen- e
priWce. naroJko ekonormke.
trukwt i oJmakot dralvendi od-no- s.
kentmptranost i neeftkasnost
vlHi. pomnrkinfe perspektrra na-te&- to
za ofaladtrm. sve je to tsavele
mnojfe da %vj glas kj ekstrerai- -
sttfkim i avamriri£kJra eJemen-ttfi- M. keji svakom ebe£aj bfzo a- - kksiaefe teHa, a po svofim me-toJ- fa
horbe edaju x-oif- ni i
kadrt ck e s ssren i srAim tvate
a kefeac Kwnf4ekHt. keatndtk-terne- t.
rxiisn€Kt procrarm a tn
ase rrife zpreka napfotfr. ena tj
kenglofnerat firri joi ekspJeaV.
rtiiim.
U neporednoi baducnosti dali- -
mji razvoj pokreta najsiie um o
lndisidualmm sposobnostima me
gosih sodja. Po ssemu sudeci on
ce nastojati dx nezdosoljstvo. koje
ih je tako nenadano izbaalo na po-srSin- u.
kanaliziraju u pravru orga
niziranja i ucsricenja agresisnog
militantnog faSistifkog pokreta
Njihova sposobnost da to prosedu
u djelo predstaslja, kao subjektivni
element, nepoznamcu o kojoj je u
oom casu nemoguce suditi
Moze li Poujade uspjeti?
Mnogi mislc da fc se Poujadeov
pokret ubrzo raspasti, da te kroz
jednu do dvije izborne pcriode ne-stat- i,
kao itu je u proSlim izbonma
praktiifki itezao bis Si degaulltsticki
pokret To je, narasno. moguife
No mogunost 1 domct pohtifkth
aspiraaja tog pokreta ne treba su
diti prema "skrommm" poccima
prema smijesnosti niecose sa
daSnje "grandomanijc". koja je d sama po sebi ozbiljna opome-n- a
Kratko vrijeme prije parlamen-tarni- li
izbora odrfavani su izbori
za rukovodstsa u treosackim komo- -
rama Poujadetsti su preteian nji-ho- v
broj prcotcli u svoje ruke
Mnogi su tada odmahivali, tvrdedi
da je vrlo malen postotak flanova
izalao na izbore TjeJili su se time
da "pasimost mase omoguAije
ssakoj aktivnoj man j mi da postiene
prividno remu" No. parlamentar- -
ni izbori ubrzo su pokaxali da us-pjc- li
nije bio sluajan
Ako opte prilike u Francuskoj
ostanu kakve jei ili se (ak 1 dalje
pogoriaju. onda (e poujadizam,
' pokret nezadovolmika". jaati i
bei svoje "zasluge" Makar se ne-zadovoljt- tvo
radmh Ijudi 1 orijen-tiral- o
sre vile "u lijevo", ili, bolje
tefi. pogotovo u torn siuraju. xa-oltr- it ie se sadatnja kriza reiima do
vrlo akutne faze Tada bi krupna
burzoazija, trustovi i monopoli.
koji sit u proilosti podriavali i po-mag-ali
Petaina. Lavala i sli&e,
mogJi pokutiti da se posluie agre-sisni-m
Poujadeom za usrSJenjc
ss-oj-ih
ugrolenih ekonomskih inte- -
rcsa i hegemonistifldh pozidja A
to bi onda zaista bio falizam.
No te moguftiosti ne treba ni
precjenjivati. Francuzi suT kroz pro- -
tekla dva deccnija mnogo nautili
Fafizam se kompromltirao do te
mjcre. da od njega jasno zaziru 1
oni, koji potajno iale za njim, u
Francuskoj jednako kao i u dragim
zemljama Ona Marvos-- a "lustorija
se ponaslja, pm put kao trage-dija- ,
a drugi put kao farsa" mogla
bi u Poujadeu паЛ jo? jednu ekla- -
tantu ilustraciju
Z. K
Albanija ispunila
podInji plan
Tirana — Sutisticki ured pn
Driasnoj planskoj komisiji Alban
ske Narodne Republike objasn'o je
izsjeStaj o ispunjenju driasnog
plana razsitka narodne prisrede za
19 godinu Izvje$taj navodi, da
je plan ukupne mdustnjske proiz--
s-od-nje
bio ispunjen na 101.4T
Timesovi doptsnici it
Mo.kvi
Neu- - York — "N Y Ttees"
je uptrtio jo? jednog dopisnika u
Moskva Dosad je imao jednog
Nesi doptsflik н? Jk Rasmond.
koji je dosad bto u Beogradu
Berltn — Narodna skupittna
Njeeiacke Demokratske Republike ptreia je poTetkom febrwara
ddks-- ш badi za 196 fto&tm
Btfdiet predridja ekapne p3ie£e
a vfsiei od s~ st£jrdi l%6 mi-Kon- a
169 bija4a raarki. a tktke
a Tram ed 3? afftfardi 11} rei-Ho- oa
ОО МЦ4а raatU
ProUa odica je dorMfeta pn
vreA NDR veffte as pie he!
Plan mdastn'Hte prmzvodn je
bto je ispenfen na 101 % procenta.
Sto a poredtenra sa 1954 godmom
Itu.Huupkousrleuitjuu. Kpurreakuonja8k.0a0, 0 proascthoijiikajedI nradondican.ajvOetcuih tvkormojiacutnicie nu desaijne-o- obiiaiotmkaunardakdia riadrandicnkiml sopdrijlaikaTmima. BNucak slIidv:rioJcdpnoohso.ldnoodwjeljirzarjaaz.io o
Sto je antikomunizam?
New York. — Ugledni ameri-ik- i
utenjak Itobert M. Hutchin
je kazao da je "antikomunizam
pMao ZRoln redstso za oba
ranje asakoga tko se tobom ne
slaie".
Zbog htrajkova u Vclikoj
Isntaniji lZffubljcno pro- -
5Ie srodinc 3,SOO.O0O
radnih dana
London — Radio London, po-zisaju- Li
se na sluzbene statisticke
podatke, koji su objavljem, javlja
da c broj radnili dana, izgubljendi
zbog mdustnjskih sporova u Hfi-tam- ji
prollc godtne, bio vcJ no
ikada u toku protekle 2)) godine
Proiic godine izgubljeno je gotoso
S.8OO000 radnih dana
Cijene mi роглИс za oko 6 posto
Nova clcktrlcna cent rain
u Baru
Dar — Ovih dana je Pomorsko
gradjevno poduzece iz Dara pusriio
u pogon svoju elektrtcnu centralu,
koja te u izvjesnim slucajestma
dasati elcktricnu energtju gradu 1
okolici, s obzirom na este prekide
s dalcknsoda Glava Zete
SSSIt ponudio Jcmcnu
izradnju nekoliko
tvornica
Kairo — Predstasmk Jerncna u
Kairu izjavio je, da je Sovjctski
Sas-e- z ponudio njegosoj zcmlji iz
gradnju nekoliko tsornica, poljo-privred- e
strtojese 1 oprcmu za iz-grad- nju
cesta
Kina zcli da uspostavi
najprisniic odnoso
s Egriptom
Kairo — Kmeski premijer 1 mi
nistar sanjskih opslosa Cu En Laj
dao je izjavu egipatskom Iistu "Al
Cumburtfji", u kojoj pots'rdjuje
namjeru kineskih rukovodilaca "da
uspostase najnrisnije odnose J egf
patskim narodom radi uzajamne so-rad- nje
i odrianja svjetskog mira".
Cu En Laj priznaje Egiptu "ulo-g- u
ргл og pionira na africkom kon-tincn- tu
1 podsjeca da je Kina, kao
1 Egipat podriala stvar Maroka
i Aliira, kao i stvar ssih arapskth
azijtkih naroda u borbi protiv impe-rijalizm- a,
u skladu s duhom Dan- -
dunga" On je pod vu kao potrcbu
odriavanja jedinstva izvan blokova.
koje je ujedno osudk)
3Iadjar.ska ce izuradit
tvornicu eclika Egiptu
DudimpeSta — Egipat je u Ma-dpar- sk
nann'io potpumi ceWnu
tvornicu ko?a ce se rodnft na ohali
INila. aopc'aa Radio-Budimpei- ta
Budzet Njemacke Demokratske Republike
znaca pos-ecanj-e
protzvodnje za 8.%
procenta. Driavni budiet predvidja
d!fe povenfanfe isdastrijike proiz-vedaj- e
в NDR 19& јев&еп za
daJjft S.5 procenati
Na ohwim odluke Narodee
sksspme NDR e stvaranje namd-n- e
arraije ore godioe se prvi pet
м bediet Nferaack Deeaekratske
narodne armije Ti tzdad izrxxe 3
procenta ukapnog bodieta
шшшштттвшвт
Zapadno-njemac- ka
armija ce biti koncentrh
sana na granicama cSR
i Njemacke Demokratske
Republike
Berlin Prema 1jest1 agendje
ADN zapadno-njema- o mmistar-stv- o
obrane jc saopilo da preko
300 000 zapadno-njemaci- e armije
treba da budc skonccntrisano u
onim oblastima Njemaike PederaJ-n- e
Republike, koje se granite sa
r3ehoslovackom 1 NjemaAom Dc-mokratsko- m
Republikom To znaci
da ie preko polos imi vojnika
obtiosljene zapadno-njemaA- e ar
rruje biti smje&eno neposredno na
granicama Cdtoslo acke 1 Njema
вев Demokratske Republike
Zapadno-njemaA- o mmistarto
obrane plamra, da u vojnom okru-g- u
II, koji obuhvata Donju Sakso-niju- ,
na gramd sa Njemadkom De-mokratsk-om
Republikom, smjesti
130 000 vojnika nove armije, Isti
broj ljudi trdu da se smjesti u
okrugu VI, tj fiavarsku, koja se
granifi sa Cehoslovafkom .Ostala
fctiri vojna okruga Zapadne Nje-macke
imat e znatno rrunju posa-d- u
Taj razmje?taj snaga nove za-padno-njem- acke
armije potpuno
jasno potvrdjuje agresivni karakter
Sjesero-atlantsko- g pakta, kome je
nos--a zapadno-пјетаЛс- а armija pot-finjen- a.
U vezi s tim ne moze se
smatrati kao vjerodostojno i osno-van- o
tsrdjenje, da zapadno-njema-!k- e
s-oj-ne
jedinice treba da pojacaju
obrambeni sistem Zapada pred to-boJnjo- m
"komunistiikom opasno-Jcu- ".
Prag — Generalni sekretar
Ss-jetsk- e sindikalne federadje Luj
Saj an je primio dopisnike fehoslo-vaflco- g
lista "Rude Pravo i aus-trijsk- og
lista "EsterrajhiSe Folks--
Stime", koji su ga zamolili da se
izrazi o dokumetnu, kojim se
"obrazlaie" zabrana djelatnosti
Svjetske sindikalne lederanje u
Austriji Kako potvrdjajii fakta.
taj "dokaraenat se ostanja na fai-siftk- at
Laj Sajan je o njema re-ka- o-
"Austrijski miniitar estraSej3t
j poova Helmcr eputio je na raeja
adxesa pismo sa drkukrom, koji
je Svjetska tHidBodea federarija
navodno trebala da poSalje pred- -
sjedaika Saveza gtsmasttke a Me--
xka. Taj drkalar je grab falti-fika- t.
Svjetska sindikalna federa-cij- a koattfe. da je kerespeedea-cifa- .
SSF sa MexJeora dohro роим-ta- .
U Meadoi se doptsujemo sio
sa zamenScOHi predsjedetka Svjet-ske
stndScalne fedetacsfe V Lons-brdo-m Tokdanom i dratm ntko-ediec-M
Konfederacne tntdberM-k- a
Lattnske Amerike fCTAL). aU
nflcako ne sa privatnim lirima SSF
RepsAUre stmieti izdaa povezani ._..., sa orgamzovanjem 1. tzdrzavaarera ..n.ij.e nncakvo ptno rtvat- - mm noma a мехт
Falsifikovani drkalar 8 '
Saopcenje о cehoslovacko-jugoslavenski- m
pregovorima
Prag — Od 0 januara do 1 1
februara osdje su s-odj-em
ehoslo-sako-jugoslavens-ki
pregosori o
proSirenju ekonomskih odnosa, Ce-hoslos-af- lai
delegadju sodila je
podpredsjednica slade ing Ludmi-l- a
Jankoscova. Jugoslav ensku de-- [
legadju л-o-dio je flan Saveznog iz-jsrsn- og
s-e-fa
Federatisne Narodne
j Republike Jugoslasije Mijalko To- -
dorovid
Na osnovu rezultata pregos-or- a
potpisan je Sporazum o reguiisa-nj- u
imosinskih pitanja izmedju
obje zemlje iz ranijih sremena Da-lj- e
je zakljucen Sporazum o du
goroc'nim isporukama i o kreditu.
koji се slada Cehoslosacke Repu
blike pruziti s ladi Federatis-n-e Na-rodne
Republike Jugoslasije za ku- -
posinu insestidonih postrojenja 1
maima. Naroitim sporazumom
sladi Federatisne Narodne Repu-blike
Jugoilavije pruzen je kredit
za kuposinu industrijskih proizso- -
da i robe Siroke potroSnje Tom
prilikom su takodjer otpoceli pre- -
gos-or-i o normalnim trgosinskom
sporazufna za 1956 godinu
Dalje je potpisan Pris'remeni
sporazum o nauftio-tcloniko- j su
radnji izmedju Ceboslovafkc Re-publike
i Federatirne Narodne Re-publike
Jugoslavije
Pregovori su protekli u dultu
uzajamnog prrjateljtkog razumje- -
vanja, ctji rexultati predstasljaju
vaian korak na putu daljeg razvit-k- a
uzajamnih odnosa izmedju C-lioslov-ake
Republike 1 Federatis-n-e
Narodne Republike Jugoslav e i
koji su doprinos mcdimarodnoj
miroljubisoj suradnji
Izjava Todoroviea
Vodja pmredne delegacije FNRJ
Mijalko Todorovi odgovorio je
11. februara na pitanja dopisnika
rhosl0Taflce novinske agendje
(CTK) o zna&ju potpisivanja
privrednili sporazuma izmedju CSR
i rNRJ t o svojim utlsdma sa bo-rav- ka
u Cehoslovakoj
"Kako je vcC saopceno u zajed-miko- m
komunikeu", izjavio je
Mijalko Todorovi£, "danas smo
potpisali sporazum o regulisanju
imovinskih pitanja. Tim sporazu-mom
se likvidiraju uzajamna fi-nardjs-ka
i druga potraiisanja, ko-ja
su nikla prije rata, u toku rata
i poslije rata. Dalje je potpisan
sporazum o kreditiranju insestido-nih
kupovina Tederativne Narodne
Republike Jugoslasije u Cthoslosa
Povodom zabrane djelatnosti
Svjetske sindikalne federacije
Austriji
bijcli. dok su stvarm cirkulan
Svjetske sindikalne federacije na
francuskom jeziku iuti. a engle-sko- m
plavi, a na Spanjolskom ze
leni FalsiHkovani cirlnalir 835
se bavi rasturanjem broSure "Za
sindikalnu slobodq i bolji £ivot",
dok se prasT rirkular 8 bavi
zasjedanjem Medjunarodno uredai
rada a Zenevi. Falsifikovani dr-kul- ar
nosi datum 22 augusta na
engleskom i Spanslcom jeziku (na
francuskom jeziku drkalar je da-tita- n
1 sertembra 19 od i
im znacka 935). dek pravi ar-kul- ir
nosi datum 4 aprila 1955
Fabifikovani cirkular je adresiran
na "Napredne indikt!e cifekta
svijeta", dok Svjetska sndika4na
federadja e stvari vodi kerespen-dendi- u
шво sa nacJenatn+m cen-rta4m- a.
sa medjstnarsdfmn stndi- -
kalaiffl sveztr?a, sa sepstveetffl it-davafl-om
predcm. sa odeie~
njem za pafedma zaAeiwnja i sa
fvejtm filiialama Nikada memo
adrest'ralf nekakvo phtnm "npwd- - rM aUi&SuHj #и£дА л&ш&л
Poojt jo? &ttv пг razlika izme-d- j
fahfftkoranee i pravec rfrke-lr- a
Svjetske sindikalne federadje
! materijala Svietske sindikalne fede
ie radje
STRAXA 3
ck-o- j Republid u srijednosti 5
miliona dolara 1 sporazum o kre-ditiranju
kuposme industrijskih
proizvoda 1 robe Siroke potroSnje
u vrijednosti 25 miliona dolara.
Oba kredita ce se isplatiti za 10
godina sa 2J interesa
Takodjer je potpisan Privremeni
sporazum o naucno-tehnicl.o-j su-radnji.
Potpisani sporazumi su znaajni
za uzajamne odnose izmedju naJih
zemalja ne samo za to, ito jc po-stign- ut
sporazum o nerjesenim pri-vredni- m
pitanjima iz pro lost i, sec"
1 za to, Jto na osnosu sporazumom
postignutih kredita osigurava Ida-Ij- e
proJircnje pnsrcdnih odnosa u
obostranom interesu 1 na temelju
pune rasTiopravnosti
Smatram, da znaaj tih spora-zum- a
prelazi okvir ekonomskih
odnosa. Uzajamno razumjevanje i
obostrana spremnost, sa kojom se
pristupilo brzom i uspjeJnom rje-fenj-u
pomenutih pitanja, stsoriti
su uslose za dalju ssestranu sarad-nj- u
izmedju obje zemlje i sami po
sebi su najbolji izraz taksog raz-vitk- a
Nema sumnje u to, da ce odnosi,
koji su zasnovani na ptincipima u-zajam- nog
po?tovanja i ravnopras'-nost- i
— u duliu. u kakvofn su pro-tekli
ruJi pregovori — predstas-Ijajt- s
doprinos uzajamno j suradnji
medju narodima i istinski demo
kratskim medjunarodnim odnosi-m- a
Ovcm prilikom litjco bill pod
vuc4 svoje zadovoljstvo nad razu-mjeranje- m,
koje je Wioslovafka
vlada pokazala za vrijeme tUi pre-ctrvor- a.
isto kao i upremnost da
n'Wi eknnomske problone koji su
nikli za vrijeme nalili ranijili od-nosa.
Za vrijeme svoga boravka u Ce-hoslovaf-koj
imili smo priliku ih
posjetimo razne gradove i industrij-sk- a
poduzeda i da se sastancmo sa
mnogo Ijudi Svuda smo bill scoma
srdafno primljcm i svuda je bila
izraiena zelja za dalji uspjeian i
pnjatcljski razvitak nafili odnosa.
I mali smo priliksi da upoznamo si- -
soki nivo nase industrije, njene teh-nitk- e
tekosinc i selika iskustsa va-Ji- h ft j celioslos-adTcih- ) radnika i
tc!mic1.ih kadrora.
Kada sumiram rczulute nadh
pregosora i fitasog boravka ч cV-Iioslovack-oj,
smtram, da smo u?U
nil! znacajan korak naprijed u na
Sim odnosima. koji (e se i dalje
uspieSno razsijati"
u
Jol u 1952—1953 godmi imali
smo pnliku da jasno saopcjmo da
se falsifikuju pismeni dokurnenti
SSF i not nisi njenih funkdonera.
U godinama 1952— 1953 falsi-fika- ti
su naroGto slani u SAD, da
bi te tako McCarthrjevim ijudima
pru£o matenjal za proccsc Me-djut- mi
ti procesi se nisu mogli
ostvariti, pofto je Sckretarijat SSr
otkrio falsifikaL
ProHog petka, 3 febraara, pred-tavni- k
SSF bto je na polidjkom
ureda u Be6i i izjasio, da se u 'кнтетн", keji mtnistar unu-traJnj- di
peslesa korati kao osnovu
гл. bonW protiv nas. radi o falsifi- - kat, keji je, isto kae i mnogi ra-ni- ji
fakifikati. razaWfan iz prevo-karorsk- th razlea prottv Svjetske
smdikaJne federadje. Naime, mi
ntni tmeirafcjA po4ova Je bUo
pozaate pravo stanje stvari
Ne raoram vaJjda ni pedvIaSti
— 2avre je eaerakri sekretar
Lej Safari — da te defcsmerrti.
teefe sese ps teB pkanf sakf4fi
da btmo Sh тецК podnijeti Orga-rwzacr- fi
Ujpdinftmi nadf i Me-dfwnarodfK- Jfn
wredu rada. savrSeno
Naravno to nije prn falsifikat I . Were se vrste ti zagrv
netn mforniadoni izvorf gospo-din- a
saveznog rninlstra Helmera.