Jedinstvo, December 04, 1956

              Ш 1?и£гуштш__Јк
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST
VOL. VIII. — NO. 94 (716)
SSSR NAGLAsAVA
PRIJATEUSTVO SA
JUGOSLAVIJOM
Javija se iz Moskve da je
Sovjetski Savcz posvetio ve- liku pa2nju Jugoslaviji pri-liko- m jugoslavenskog nacio-nalno- g praznika — 29. no-vemb- ra.
Predsjednik Prezidijuma
Vrhovnog sovjeta SSSR mar-S- al K. J. VoroSilov uputio je
destitku predsjedniku FNRJ
J. B. Titu. Sovjetski rukovo-dio- ci prisustvovali su prije--
mu u jugoslavonskoj amba-sad- i
u Moskvi.
(Na torn prijemu Hruldov
je ispridao onu duhovitu pri-dic- u
o bolcsti britanskog
premijcra Edena; da boluje
od "zapaljenja kanala".)
£!лТ {telrn 2tnmnn л nUin
vila niz dlanaka posvedenih I
.juKusiuviji, koji su napisani
u veoma prijateljskom tonu.
Vladin organ "Izvjestija"
poziva na proSirenjc i udvrs-denj- e
sovjotsko-jugoslaven-sk- og prijateljstva i suradnje
u interesu naroda obiju ze-mal- ja.
Poljacii ne ce u borbu
protiv "staljinizma1
Nedavno je bilo javljeno
da je poljski list "Trybuna
Wolnosci" izrazio spremnost
poljskih komunistidkih vo-d-ja da suradjuju sa Jugosla-venski- m vodjama u borbi
protiv "staljinizma". Poljski
list je naglasio da to ne
znadi i usvajanje "jugosla-venskog
uzora socijalizma".
Princip internacionnlizmi
nam nala£e — nastavlja
"Trybuna Wolnosci" — "da
trnzimo svoj vlastiti put u
skladu sa poljskim uslovi-ma.- "
Na 20: novembra Wladi-sla- w Gomulka je udinio je-d- nu vainu ogradu u poglcdu
borbe protiv "staljinista".
Govoredi o noirreSkama udi- -
njcnim u proSlosti Gomulka
je kazao, da su mnogi bivSi
rukovodioci radili sa dobrim
namjerama, vjerujuci da je
ono Sto rade ispravno, i da-n- as ih napadati i nazivati
"staljinistima znadilo bi na-padati
samu partiju."
Drugim rijedima, jasno je
da sadaSnji poljski rukovo-dioci
nemaju namjere da se
prikljude krstaskom pohodu
protiv "staljinizma", jer su
svljesni da bi napravili vi5e
Jtete nego koristi. PogreSke
treba ispravljati, ali to trcba
rad—iti nametno i ozbilino. a ne ona„ko k_ a—o s_to_ s—u ,r—ad.ili„ji razni nadji u Madjarskoj.
U Istom govoru Gomulka
je upozorio reakcionere iz
tabora Stanislava Mikolaj-eik- a. koji iivi u Sjedinjenim
Ptiavama i odatle rukovodi
subverzivBim pothvatima
protiv Harodnodoraokrat- -
Kubanski dclcjrat u
UN 5uti
Na Knbi jr ovih dana iabi
omiani atanak protiv diVtatnre
poVovnika ruiitr. I'Manak je
nevVn: ebijrno je nkotik
tKtaaika.
Iovodom toea knbanki dele-ir- at a t'Jedinjenim nadjanta
nlje pod n io retelnrij da e p-da- arae Utrara o iteaHji na
kae it Je nradio neknlike
dana raaije a veti м dotradjaji-m- a
a fadjarkoj ...
TORONTO, TUESDAY, DECEMBER 4, 195G PRICE
Za prosirenge naseg
lisfa!
DRUGARSKA PORUKA ClTAOCIMA NA POcETKU
GODISNJE KAMPANJE "JEDINSTVA"
Prilikom navrsenja 25-godiSnj- ice nase Stampe i na podetku go-diS- nje kampanje "Jedinstva" apeliramo na sve dlanove Saveza Jugo-slavensk- ih Kanadjana, sve ditatce i pretplatnike "Jedinstva", da traio
nove pretplate na "Jedinstvo". To je eada najvaznije. Moramo podici
cirkulaciju, povedati broj ditalaca. Od toga zavisi bududnost naSe
Stampe. Time demo najbolje pomodi stvar mira i napredka, jer "Jedin-stvo"
je najjadi glas mcdju nasim narodom u Kanndi u prilog mira i
napredka.
U svijetu se danas odigravaju sudbonosni dogadjaji, koji -- se
tumade na razne nadine, kako kome pogoduje. "Jedinstvo" takodjer
polazi od odrudjcnog stanoviSta: ono se rukovodi interesima radnog
naroda i teinjom ostguranja mira. Zato "Jedinstvo" donosi i materijnle
koji se ne mogu naci u drugim novinama. I zato su ditaoci "Jedinstva"
pravilnije informisani o medjunarodnim dogadjajima od koji ditaju
samo drugu Stampu — njima su stvari jasnije. I zato moramo svi ozbilj-n- o poraditi da sto vise nasih zcmljaka dita "Jedinstvo". Kama jo po-treb- no "Jedinstvo", ali drugima je joS potrebnije.
O vainosti prosirenja "Jedinstva" govorimo mjesecima. Neki
drugovi su se ved obavezali da de u kampanje — u podast 25-godi§-nj- ice — naci po nekoliko novih pretplata. Na primjer, drug Boljkovac
iz Schumachera se obavezao da de 15 novih pretplata, isto koliko
aulipsrvoislmogoofdeimsnojojpokkuamsaptiandjai. ihSvtiranzeimmo.ozIemsaom nрaоdкi и1б5ај nporveihdstparveltjpatlatade,
izvrSenje du2nosti.
Kcliko drugova i drugarica daje obavezu da ce u toku iduca tri
mjeseca naci jednu novu pretplatu na "Jedinetvo"? Ne pet, ne deiet,
ne petnaest — samo jednu.
U toku proslava 25-godi§nj- ice sto predstavlja dobar podetak. dobivene su 24 nove pretplate
Obnova je vec dobiveno n fonda $1.761. Vcdi dio fonda sadinjavaju prilozi ditalaca u dast 25-godi§nji- co. ispunila svoju novdanu kvotu. Neka mjesta su vec
tanrkeaosztiotsivpanrkUeoikvtooeodk8pun0rea0ttsrpoblumtadetjkieens.liiehdsPnvoeiojdborkdobiaojimut.i pAn$at3njnv.j7aei5hjv0tacrzeifjonbenianjdeiatd.jodebTe,iotskieamk1ouo5zs0pesjmnebohoivtiirhke,oaksmlotivbpanparonreivnjjeioet.i, Tko e obavezuje nac! 1 novu pretplatu do konca kampanje?
UREDNI5TVO I UPRAVA.
Rezullali rada za stampu u toku proslava 25-godisn- jice
Vancouver je dosad dobio
G novih (kvota 25) 15 obno-va
i 155 dolara fonda (ics-titke- ).
Toronto ima 6 novih (kvo-ta
25), 25 obnova i 553 do
lara fonda (vedinom destit- - ke i prilozi na proslavi).
Toronto je vec presao nov- danu kvotu za 53 dolara.
Hamilton ima 1 novu (kvota 15), 7 obnova i 99
dolara fonda (destitkc).
Schumacher-Timmin- s ima
6 novih (kvota б obno-va
i 192 dolara fonda.
Windsor ima 1 novu (kvo
Nizozcmci vrsc ha;)cnja
u zapadnom Irijanu
D&kkam. — Imioneianska no-ins- ka
aencip Antara Mvlja da м
hafienfa ecsladiAaca i patriot a .
Lot se trrrlfie шдомпцкс lHu
kog uredjenja u Poljskoj. raa&m lrif (a Na
KbW,
naci
Оппеи). Oi p4ta&e. keie
Д wJi tt Pd QAfav&ei нЈаоеиики%
Utti, InleBef Mmtti
Kzicocseffi.
se
svpfim
Hapcnjc Grka u Turskoj
1ишеш. — iima pebafa je
zarvwOa ммвпк Inaabwltke Se--
ta 10) i 42 dolara fonda.
Sudbury ima 1 novu (kvo- ta 10) i 5 obnova te 278 do- lara fonda; treba 22 dolara
da ispuni novdanu kvotu.
Welland ima G obnova i
59 dolara fonda.
Port Arthur 1 novu i 11 dolara fonda.
Kirkland Lake 1 obnovu 1 49 fonda.
3 oPbonrotvCe oilb3o2rnedoilmaraa 1fonnodvua., j Thorold 1 obnovu i 30 do- - ' lara fonda.
Edmonton i Coal Branch '
JiUDARI B.G, I ALBERTE DOBILI POVIslCU
Calgan. — Postignut je
sporazum izmedju United
Mine Worker untie i West
ern Canala Operators
Association e liadRteama i
radnim usfovima y r1i#e.
kopima B.C i AHWrte.
- _ ugovor pr4id.j деп. red a poviieu udmra u
iznosu od SO centl шл (S
sati) i jo 70 cenU mi 2. jla 19SS. Ш sMku-i- H $10 tt
Њкч dvli g4te. kotiko
ngev©r traje.
lnke шик i uhapsila 12 ЈалотаЈ Ovo je prv poiica koju
crra ere crgamzaOje Sloibeno su rudari dol ilj od 195 g
(2tiztzlizvx: risfac6-л - re toHuc_=csr:.jo izOszcvri р!л ? crsJ b.:a u--k 513.13 za гиЈлго : 512Г7
c.a js iobrst=ma cr£ran-zauy- a _, za otldne rcdnJcc,
pOe kcloo . e u Irtacba. Sporazum je postignut r.a
5 PER COPY
onih
toku
144,
15),
Col
j (Alberta) 7 obnova i 9 do- lara fonda.
! Razna mjesta u Ontariu:
1 nova, 18 obnova i G8 do-lara.
Razno Quebec: 5 obnova
i G3 dolara fonda.
Razno Alberta: 6 obnova
i 14 dolara fonda.
Razno B.C.: 2 nove, 15
obnova i 87 dolara fonda.
Sjedinjenc Driave: 1 no
va, 10 obnova i 20 dolara
fonda.
Stanje na podetku kampa-nje:
21 nove. 144 obnove i
SI. 761 fonda.
kon je 1 ©00 rudara u Drum- -
iizitiiprrrotisiitiar.vprsoiutipvnostauvsairajK po-slodav- aca. Rudari ostalih
podraja su se takodjer
spremaH da Mrajkuju.
Ugever elHhvda 4.S0O
mdiii км кмМкп Ih aada B
н НЈгНемквМпм B.C. i Al- - dewciju brti.
Kao za vrijcrr.c
orpipacijc
Оте endine a Franenk©J Je
KHa cabranjena prrlava velike
Oktobaoke oeija!itUke гет!м.
eije.
T e dotTPdi! pod vladora eijalita.
От1ж aabraaa a FrancakJ
je txnteiala ма a dla ele--
"ZASASJEDAXJE Р A R L A M E Л T A
ODOBRENA JE VLADINA POLITIKA
PREMIJER ST. LAURENT UBLAilO KRITIKU VEUKIH SILA;
KONZERVATIVNI VODJA PREDLA2E KONFERENCIJU
ZAPADNIH DR2AVA U QUEBECU
Izvanredno zasjedanje fe-deral- nog parlamenta, koje je trajalo detiri dana, odo-bri-lo je vladinu politiku u
odnosu na Bliski Istok, nai--
me, konzervativna rezoluci-j- a nepovjerenja vladi odba-den- a je sa 171 prema 36.
Sisieferi i socijalkrediteri su
glasali sa Hberalima, kon- -
zervativci protiv.
Prijedlog zi pomoc Ma-djarskoj
u iznosu od 1 mili- - jun dolara usvojen je jed- -
noglasno.
Zasjedanje je podelo sa
govorom premijera St. Lau-rent- a,
u kome je oStro osu-dje- na britanska i francuska
agresija na Egipat. Premijer
je takodjer osudio politiku
velikih sila opcenito, branio
prava malih naroda i UN.
Medjutim, na kraju zasjcda- -
ZA SASTANAK POGLAVICA SILA
Moskovski radio javija da
je indijski premijer Nehru
prihvatio prijedlog sovjet-sko- g premijera Bulganjina
da se poglavice USA, Sov-jctsk- og Saveza, Velike Bri-tanije,
Francuske i Indijc
Napetost
Istoku
Situacija u Egiptu se po-boljSa- va. Trupe Ujedinje-ni- h nacija su zauzele polo-znj- o
izmedju cgipatskih i
oruia- -
nih sila kod Port Saida. da
sprijede nove sukobe. U det--
vrtak 29. novembra u Port
Said je stiglo nekoliko jugo- -
slavcnskih brodova sa 721
vojnikom koji ce sudjelovati
u vojnoj sili.
Prema plsanju dnevne
Stampe Velika Britanija i
Francuska su pristale na po-vladc- nje trupa iz Egipta, ali
pod izvjesnim uvjetima. Bri--
tanski stav iznijeti ce mini-st- ar vanjskih poslovn Lloyd
u parlamentu. Britanija na-rodi- to insistira na sto skorijc
disdenje Sueskog kanala.
Iz Washingtona se javija
da je ameridka vlada odlu- -
dila da sada, posto su Bri-tanija
i Francuka pristale na
povladenje iz Egipta, zema-Ij- e zapadne Evrope snabdi-jev- a
sa uljem, ali to ih ne
do spasiti od poteSkoda.
U medjuvremenu podig--
' Federalni parlamenat, na
prijedlog vlade, odobrio je
1 milijun dolara za
Madjarskoj. Todno se ne
zna kome de se pomod da
vati i kako. Xadajmo.se da
Ice ju dobiti oni kojima je
potrehna, a ne oat koji nisu
j zasluzni.
I Na radun madjerske po
modi dogadjaju se danas
svakojake stvari. Daevna
itarnpa je ebjavila izvjeitaj I
iz Beda kako hraa, odjeca. j
sapttR i mvac "fmaju te- -
ria aestanH Briie
I IS.aACV'ara Ш + тЛЛ !#%
leg&ra. .
, Vlada takodjer ini velike
, epere da dopremi Sto vedi
brej nbjegnca н Kaaade.
ministar imigracije Pickers- -
g:II --— (koji je, tonic
davr.o, cdL:o da pusti s!a-vensl- se kulturne radn..ke)
— sve m.gra- -
nja St. Laurent je ubIa2io
svoj stav i istakao kao glav-- ni cilj svoje vanjske politike
oduvanje Britanskog Ko-monv- elta
i zapadnog saveza
(XATO).
Isto je na kraju zagova-ra- o ministar vanjskih poslo-v- a L. B. Pearson, koji je u
svom pnom govoru istakao
da vlada vodi "obiektivnu.
kanadsku i nezavisnu" poli- tiku i da ne de da bude "pod-vornik- "
ni Velike Britanije
ni Sjed. Driava.
Konzerv-ativc- i su u podet
ku oStro istupili protiv vla-d- e, koju su optuzili da je po
nalogu Washingtonu i u in-teresu
Sjedinjenih Driava'
"izdala" Veliku Britaniju.
Po njihovom miSljenju Kn-na- da je trebala bezuslovno
sastanu I diskusiraju pro-blem
razoruianja.
"Sadasnja medjunarodna
situacija pokazujc da je
vainije nego ikad da Sto
prije mogude otpodnu prego- -
Srednjem
ne. popusta
nuta je velika galama oko
Sirije, koja se najednom
prctvorila u "opasnosL" za
svoje susjede, dak i Tursku.
Sirijn je zemlja, sa
svega 25.000 vojnika, i ona
ne ugroiava nikoga, ali je
dosljedno podupirala Egipat
i zato hode da ju uniste.
Sirija je obavijestila Uje-dinje- nc
nacije da Turska,
Irak i Izrael koncentrisu
vojsku na sirijskim granica-m- a. Istovremeno je raspire-n- a propaganda o doprcmi
"sovjetakog oruZja" i "ko--
munistidkoj opasnosti" u Si- - riji; sve to treba da pripremi
teren za opravdanje napa- -
daja na Siriju.
Posljednje vijesti kaiu da
je iradki kralj raspustio par- lamenat i da je u Iraku za- -
vedeno opsadno stanje. To
je udinjeno da se sprijedi
opoziciju naroda vladinoj
agrcsivnoj politici prema Si
riji. Iradka vlada je opet sa-mo
izvrSioc britanskih za-povije- di.
Washington je takodjer
radi ime
pomoci Madjarskoi?
Izjava Pickersgilla
Na odlaku ii Montreala u IW, da orttaniruje dopremu
madjarr-ki- h a Kanadu
raintaar imisraeije I'UkermRill
je itjavin, da treba dopremiti
►to --rUe ithjeiclica. Jer e iduec
Ijeta vladati tflika neittaSica
radne pim-- г.
ie kad se hoce!). Driava de
takodjer svtma koji dodju
put
star Pickersgill putuje u Bed
da Kdno rukovodi tim pot-hvator- a.
Istxjvremeeo sa Ura u 5tam- -
pi su se pojavili oglaei "Or-ganizac- ije za Madjarsku".
koja trait "dobreveljce i
novae . OrsanizaciUL ia Izgleda, da je poyodom toga j za cilj "formiranje slobodne
nije
Auspendirao
mala
armije aoDrovoijaca koji aj sprcmni da afct-'vr-o
pcn:o-gn- a madjarshj r.arzd u bcrLi
za slobodS 'cDcbrcvcljciM
moraju bjti atariл od 17
poduprijeti agresiju na Egi-pat.
Ali pri kraju zasjeda-nj- a
i oni su stav i iz-raz- ili suglasnost sa cilievima
vladine politike.
Konzervativni vodja Die-fenba- ker je u svom govoru
predlozio da Kanada pozove
Veliku Britaniju, Francusku,
Sjedinjene Driave i "vode-ce- "
dlanove Britanskog Ko-monve- lta
na konferenciju u
grad Quebec (kao u doba
Drugog svjetskog rata) da
izglade svoje nesuglasice i
postignu jedinsto.
Sisieferi (kanadski socijal-demokra- ti)
nisu imali m no-- go da kaiu, n Isto tako ni
socijalkrediteri.
Parlamenat ce se ponovno
sastati na 8. januara 1957.,
to de biti redovito zasjeda-nje.
NEHRU VELIKIH
britanjsko-francuski- h
medjunarodnoj
vori velikih driava u cilju
postizanja ugovora o razo-ruianju- ",
izjavio je Nehru.
Nehru je rekao, da do
Indija rado sudjelovati u
pregovorima ako to iele os-ta- li
udcsnici.
na
poduprao optulbc da Sovjct-s- ki
Savez snabdijeva Siriju
orufjem i obedao podrsku
dlanicama Bagdadskog pak-t- a
(Turska, Irak, Iran i Pa-kistan).
Medjutim, posljed-nje
vijesti iz Washingtona
kafu da je ameridka vlada
upozorila Tursku i Irak pro- tiv napadaja na U
istom izvjestaju se kaie da
ameridka vlada smatra dasu
o sovjetskom nnoru-iavan- ju Sirije "prctjerane".
Britanija isporucujc
oruzjc Iraku
Na 19. nocmbra britanska a-gen- cija
Reuters je donijcla slijcdcde
$aopfcnje:
Velika Britanija je danas ispo-ruli- la
Iraku 19 tenkoa tipa "Cen-turion",
30 ojnih automobila i
velike koli£inc municije i cksplo-zino- g
m.terijala. Siv ovaj vojni
matcrijil isporucn jc irakim via
stima u luci Datra.
Ovo je drupa u nizu isporuka
oruija i opreme, koje je Irak na-bii- o
u Vcltkoj Dritaniji, a koje de
mu biti poslane ove godine.
Sta se sve u
pomod
fwtatMfvkLXlSti
ItblrgUcm.
ublaiili
Siriju.
vijesti
vcza, zakonskih ili drultve- -
nih".
i Ontarijska vlada Je odlu-jdi- la da se i ona prikljudi
ovoj velikoj kampaniji (da
i Pickersgill ne bi pobrao avu
jslavu!) — pa ce poslati avo-- I
jc ljude u Evropu. Jodan od
(njih je Madjar, koji je u
I Kanadu stigao prije 8 gedi-n- a, a drugi Ukrajinac —
glavom gospodin Jaremko.
ptetiti na avionu. Mini- - dkaovnBzeensaktiuvpniitlnedlaOnaUZarikae.no--
aJstoremeno as poth_ vati
Ima diju kanadskih vlada
' efejavljen je pel madjerske
vlade izbjegKeama da se pe-vra- te svejfm kucama.
Madjarska odbija US
4promatraccw
I NMaddajarnaekafejeproimpeittiobIaNvijeMila %-e-- matrma". Madjarka. medjntim, pritate na poet reneralnor
Mkretara UN Hammarakiolda.