Jedinstvo, June 12, 1956

              K R Z Л U I Л D I 5 T Rl
DETROIT
J
oUzbpiolsjaljnedznajestojvrVijeemc jee uotpaumSetenncokoojkoin1d9a0s.t0n0j0j raaduntoikmao.biZlaastonj assetupprieonojse:
i na Kanadu; Ford je otpustio 1.500, Chrysler je usporio proizvodnju
itd. Ovaj clanak J Levia razsvjetljava uzrokc
zaostoja ove najzaznije grane amerifike industrije.
ProSle godine prodavaci '
automobila imali su zagu-§en- o
garafe. Xajsnaznija in-dustr- ija
Amerike proizvela
je 2 miliona vozila vise nego
Sto je kupovna moc potro-Sac- a
zahtjevala.
Da bi se oslobodili nago-milano- g inventara, trgovci
su nudili dosad nezapamce-n- e povoljne uslove kupcima:
njihova stara kola otkuplji-val- i
su po nerealno visokim
cijenama, a nova su im da-va- li doslovce za par dolara
u gotovom i uz otplatc koje
su se rastezale na dvije i tri
godine.
Usprkos tome Sto potro-Sa- £i
u ovoj zemlji ionako od-vaja- ju velik dio plate na is-pladiv-anje
rata za --takoredi
sve — od odjede do porodi-£n- e montazne zgrade —
nabavljanjc automobila bez
naroditog pocetnog financij- -
skog napora dovelo je do
inflacionih strujanja. Dria-v- a je odmah uskodila i ste-gl- a kredite bankama. Kezul-ta- t
je bio da su se Detroit i
ostali centri motorne indu-stri- je
naSli ove godine u nc-obran- om gro2dju: proizvo-dnj- a je smanjena, a kupaca
noma.
Rekordna ietva automo-bila
postala je stvar proSlo-st- i, bar privremeno. Indu-stri- ja
se iz oblaka vjestadke
ckspanzije vratila na tvrdo
tlo ekonomske stvarnosti.
TriiSte traii sve mnnje ko-la,
a Detroit je ostavio na
ulici vec" 137 hiljada rad-nika.
Nczaposlenost jc pogodila
I srodnu industriju poljopri-- .
vrednih maSina. Posljednje!
Suliarno cc posjctit
Juposlaviju
Beoirrad. — Miniatarstvo f
vanjskih poslova saopcava
d4 je predsjednik Indone-zij- e Sukarno prihvatio poziv
predsjednika FXHJ Tita da
posjeti Jugoslaviju.
Posjctu 6c u6initi u sep-tembr- u.
Velika postignuca na
iega (sovjetskog) naroda
ponovo snazno potvrdjuju
marksisticku postavku da
au trudbenici, koji stvara-j- u
sva 2ivotna dobra, pra-- v.
tvorci hlstorije.
Marksisticka nauka o
drustvu nastala je i razvi-jal- a
se u nepomirljivoj
borbi protir reakcionar-ne-,
idealisticke sociolo-gij-e, koja negira objek-tlv- ni karakter zakona
drustvenog razvitka. Bur-zoas- ka sociologija, koja
nije sposobna da shvati
zakorte razritka druitva.
rteizbjezno dolazi do od-rican- ja odlucujuce uloge
narodnih masa u hlstoriji.
On a svodi historiju dru-tv- a da djelovanje istaknu-ti- h Itcnosti — kraljeva,
vojskovodja, upravljaca
itd. To reakcionarno, u-bjektir- istiko glediste po-la- zi od predstave o hlsto-riji
kao haosu slucajnosti
u kome urode red istak-nu- te licnosti. Priznanje
volje i djelatnosti historij-ski- h
licnosti kao glarne
pokretacke snage hlstori-je
jeste izraz subjektiriz- -
pijm mm u jn
J AVTOMOBILA
CEKA BOLIE DANE
jugoslavenskognovinara
cifre govore o 36.000 njenih
radnika bez zarade. A s ob-ziro- m
na daljnje opadanje
farmerskog dohodka uslijed
nesigurnosti vladine i kon-gres- ne
poljoprivredne poli-tlk- e
— o6igledne nemoguc-nos- ti da rjeSe pitanje "vi§-kov- a" hrane — izgledi za
oporavak jo3 su slabiji na
ovom sektoru.
"Vozi se sada, placaj
kasnijc"
Modeli 1956. godine poja-vi- li
su se na ulicama vec
proSle jeseni. Sa 100, 50 pa
i 20 dolara u dzepu Covjek
je mogao da sjedne za volan
"najmocnije putniSke maSi-n- e buducnosti"; prve ban-kov- ne rate stizalc su za is-pl- atu tek od januara. Polov-n- a
kola prestala su da koti-raj- u
— svako se radije vo-z- io
novim.
Idila je kratko trajala.
Cim su "maSine bududnosti"
prevalile prvi stotinjak ki-lomet-ara,
njihova vrijednost
je rapidno pala. Danas, ako
bi htjeo da ga zamjeni za
noviji tip, posjednik modcla
1956. otkriva dabi mu trans-akcij- a
povecala- - dug kod
hanke daleko viSe nego Sto
bi njegov budget to mogao da podnese (ustvari, ispalo
bi kao da je svoja ranija ko-la
platio preko 25 posto vi-бе- ).
Trgovci se hvatnju za
glavu kod svake nove poSilj-k- e
iz Detroita: po ugovoru,
prinudjeni su da je prime a
ne znaju Sta da rade sa ma-Sina- ma koje su se vec nago-milal- c
do to mjere da ih par-kira- ju du2 tratoara.
I cijena skodi-- ! na nju veoma kritidkim o-- la
je posto je industrija pre-- kom i pozivaju vladu na hi-bac- ila
u nje sve troSkove od ' tno akcije . . .
U
Moskva. — Ovdje su u
srijedu 6. juna Лппн+nvnii .
kanadski bankari, James '
Muir, predsjednik Royal
Bank of Canada, i J. M.
Banks, otnvskog
ogranka iste banke.
Oni su doSli na poziv u- -
ma voluntarizma u dru-itveni- m naukama.
Reakcionarni, idealist!-ck- i
pogled na historiju u
Rusiji su propovjedali na-rodnja- ci, eseri s njihovom
teorijom "heroja" "go-mile- ". Narodnjaci eseri
gledall su na narod kao
na slijepu, internu masu
koja sama po sebi toboze
nista ne znaci u hlstoriji.
Druga je stvar smatrali
su oni ako se na celo na-rodnih
masa stave licnosti
koje kriticki misle, hero-j- L Samo tada te mate
pretvaraju u neku histo-rijsk-u
velicinu. Svi histo-rijs- ki dogadjaji, sa gledi-st- a
narodnjaka t esera,
zavise od postojanja ovog
ili onog heroja, od njego-v- e
volje akcije. Ideal!-stick- o, antinaucno shva-tan- je hlstorije karakteri-st!cn- o Je za svu savreme-n- u burzoasku sociologiju.
U eposi imperijalizma
teorija o
"istaknutoj licnosti kao
glavnom tvorcu his torije
postala je orudje na
snaga. Jedan
lanjskog povecanja plata
automobila
upravitelj
radnicima i sporazuma o
djelimidnom garantiranju
godiSnje zarade. Kamatne
stope podignute se na osno-v- u intervencije vlade stra--
na banaka od preuzimanja
novih rizika. A direktne po-sljedi- ce bile su: sve manje
kupaca i usporavanje pro-izvodn- je.
Od proSlogodiSnjih ogla-s- a: "Vozi se sada, placaj
kasnije" ostala je tek uspo-men- a. Prevedeno na jezik
privrede to znacj recesiju u
industriji koja je uvijek do-sad
bila barometar ditave
americkc ekonomije.
Nova tcorija na ispitu
Strudnjnci, medjutim, ne
dopuStaju pesimizmu da ov-la- da njihovim miSljenjcm.
lako ih je mnogo koji odav-n- o tvrdc kako uspon ne mo-z- e biti vjedit jer "svaka pla-ni- na ima svoj vrh, od kojeg
podinje ponovni pad", eko-nomL- sti
su izmislili novu te-ori- ju: ciklusi prosperiteta
depresije u Americi ne mo-raj- u
nuzno slijediti ranijim
putevima.
Iskustvo berzanskog slo-m- a
1929. godine, kazu eks-pert- i,
ne mora i nece se po-nov- iti. Padovi u pojedinim
industrijama, pa cak u ta-k- o
vaznim kao Sto je auto-mobils- ka — ill, sutra, mo2-- j
da Celidna, elektridna dru-- !
go — mogu da se ogranide
na njih same. To 6c, doduSe,
znaditi recesiju, ali "recesi-ju.
na smjenu" . . .
Ova tcorija je sdn na is-pitu.
Badnidki vodji gledaju
pravjteijsiva .
sovjctsKe arza- -
vnc оапке.
Grcki parlamcntarci
posjctit cc IMoskvtt
Atcna. — Predjediuk гЛо
parlamcnta Rodopulos prihvatio jc
u prinapu soviet ki poziv da 19
lanova ргЛод parlamcnta ovog
Ijcta pocte Mokvu
od Istaknutih predstavni-k- a
savremene burioaske
filozof!je sociologije —
Bertrand Russell piie:
"Ja vjerujem da kad bi
stotina ljudi u XVIII. sto-Ije- cu bila ubijena u dje-t!njttv- u, onda savremen!
sv!jet ne bi postojao". On
dalje pise da bi historija
Evrope u toku posljednjih
70 godina bila sasvim dru-kci- ja da je Bismark umro
u djetinjstvu. Drugi reak-cionarni
filozof John
Dewey, tvrdSo je: "Oso-bi- ti ljudi. nadareni bozan-stveno- m
sposobn oicu
predvidjaju, cine histo-nj- u
.
M r z n j a burzo-aski- h
sodologa prema
rnasama, njihov strah
pred njima, njihov gos-pods- ki, prezirni odnos
prema narodu odrazava-j- u sebicne interest eksplo-atator- a, njihovu teznju
da ovekovjece svoje jos-podstv- o.
Nasuprot subjektivisti-m- a marksizam gleda na
razvitak drultva kao na
strogo zakonomjerni, pri- -
KANADSK! BANKARI MOSKVI
NAROD - TVORAC
i
i
i
e
i
subjektivisticka
jreak-cionarnij- ih
i
i
i
i
Hapsenje argentinskih
smdikalnih prvaka
Buenos Aires. — Argen- - Bcograd — penodu oJ 28
tinske vojne vlasti dale su nuja do uai u Soenkom Sa
ovlaStenje za ћарбепје ru-,c- zu jc organiziran Tiexim iuo-kovodilac- a "Komiteta za de- - I Iacnslog filnu, a paraldno s ti- - mokratizaciju sindikata oso- -
blja zaposlenog u javnom
saobracaju".
Ovaj komitet izdao je sa-opce- nje
u kome se izraiava
protiv prinudnih mjera koje
su argentinske vlasti podu-zel- e
prema dlanovima ovoga
sindikata koji su strajkovali
proSle nedjelje.
Saznaje se da su 2 1 б1апа
sindikata izvedena pred
vojni sud, poSto se nisu od-zva- li
mobilizaciji radnika u
Strajku, kako je naredila
vlada.
Povccanjc plata u
Madjarskoj
Budimpesta. — Madjar-sk-a
vlada je odludila da po-ve- ca
plate radnicima koji
su dosad imali minimalnu
nadnicu. Osim toga odlude-n- o
je da radni dan u indu-striji
nluminijuma I nekim
tvornicama bude postepeno
smanjen na 12, pa cak i 36
sati nedjeljno.
Naccla miroljubivc kocg- -
zistcncijc presudni faktor
u medjunarodnim
odnosima
Berlin. — Predijcdmk %ladc
Njcmadke Dcmokratske Rcpublikc
Otto GrotCMohl izjaio jc u parla-ment- u
da nafela miroljubi%c ko-cgzistcnc-ije
postaju sc %i?c presu-dni
faktor u medjunarodnim od-nosim- a.
Grotcwolil je kazao da $e cii
broj ljudi u Zapadnoj Njemacoj
uvidja ipranost politike istoCno-njemack- e
j lade izuzcv zapadno-njemaik- e
ladc koja "nastaxlja a
politikom $i!c i stalno stalja na
put nove prcpreke ponovnom uje-dinjen- ju
Njemart:e".
Grotewohl je kazao da uodje-ni-e
opfe ojne obavcze u Zapadnoj
Njemakoj znai nasilno organizo-anj- c
bratoubila£kog rata.
Posjcta hiitanskih
Iaburita u cSIl
Prag. — Predsjednik £e-hoslova- dke
vlade Siroki pri-mi- o
je poslanike Laburisti-ik- e
partije Alfreda Ruben-s- a
i Bernarda Strosa. U to-k- u
razgovora doSlo je otvo-ren- e
prijateljske razmjene
miSljenja o najvainijim me-djunarodnim
problemima
HISTORIJE.
rodno-historijs- ki proces
koji ne zavisi od volje i
2elje ove ili one historij-sk- e
licnosti.
Drustveno uredjenje u
svakoj historijskoj eposi
ne odredjuje samovolja
pojedinih ljudi, ovi ili
oni principi, ideje, nego
nacin proizvodnje mater!-jalni- h dobara. Kakav je
nacin proizvodnje, takvo
je i samo druitvo, njegove
ideje i ustanove. Nacin
proizvodnje materijalnih
dobara uslovljava proces
socijalnog. polStickog i
duhovnog~ iivota drustva.
Karakter pak nacina pro-izvodnje
odredjuje se u
krajnjoj liniji nivoom raz- ritka materijalnih proiz-vodni- h
snaga drustva.
Promjene u proizvodnim
snagama izazivaju pro- mjene i u proizvodnim
odnosima. Historija ljud-sko- g drustva istupa pred
nama prije svega kao hi-storija
razvitka proizvod-ni- h
snaga i proizvodnih
odnosa, kao historija
smjenjivanja nizih nacina
proizvodnje visim. Ali po-sto
su glavna snaga u
Festival jugoslavenskog
i sovjefskog filma
L
' me u Jugoslaviji Tjcdan sojctV.oj;
filma.
Jugosla%cn$ka kinematografija
bila je zastupljena na festialu
Jugoslav enskog filma u 6 igranih
filmova, i to u ftlmo4tma: "Dje-ojk- a
i hrast, "Stojan Mutikaia"
"Sumnjivo lice", "Trenuci odlu-k- e
"Potraga" i "TCjih dvoica™,
te dokumentamma "Crne txie,
"Dubronik', "Svjedo&uutAa o
Tesli'. "Uz druga jc drug". "'Krv
slobode" i "Smotra izgradnje".
Jugoslavcnski filmovi pnkaziva-n- i
u moskoxskim kinematografima,
u Lenjingradu. te u ostalim glav-ni- m
grado%ima sovjetikih repu-blik- a.
U Uto Tijeme, u okviru Tjedna
sovjetskog filma, u svim glavnim
gradovima jugoslavenskih rcpubli-k- a
prikazivano je nckoliko sojet-iki- h
filmova, ug!anom najnovije
produkcije. Organizatori iz SSSR-- a
odabrali su za ovu priliku shjcdcfe
igrane fiImoc: "Cr6ak', "Otelo",
' Romeo i Julija" (Besmrtna lju-bav- ),
"Ispit Ajernosti", "Vojnik
Brokin" i "Mati". Uz igrane fil-mo- ve
prikazivani su i kratki filmo-v- i
"Slaxno more". '"Zlatna antilo-pa- ".
"Lov na tigroc"', ' Prva na
sxijetu". ' Opasna Jala"" i "Arhitck-tonsk- i
spomenik SamcrkinJa'.
Presrovoii Rumunjskc
i Grckc
Bukurclt. — Organ rumunjske
radnifkc partije "Scantca'" objaxio
je dlanak u czi grdko-rumunski- h
pregoxora, koji se sada odeu Ate-n- i
o uspostaljanju diplomatskih
odnosa i fjesavanju dosad nerije-Jeni- h
financijskih problcma izme-dj- u
dviju zemalja i piic "da razli-k- a
u druStveno-politiki- m uredje-njim- a
izmedju dr£aa ne smijc da
prcdstaxlja smetnju u medjusobnoj
suradnji. "Rumunjska zcli dobre
odnose sa sim zcmljama na bazi
pojtovanja nacionalne suxcrcnosti
i ra noprav nosti medju driavama"
— piie "Scantca" i zaklju£ujc:
' Odriavanje nenormalne ituacijc
neodriavanja diplomatskih odnosa
izmedju Rumunjskc i GrCkc — ne
moie se drugafije ocijeniti, nego
1.ЛО posljedica nesretne pohtike
hladnog rata i ne odgoara uoplc
interesima grfkog t rumunjskog
naroda i interesima sigurnosti me-dju
narodima".
Autoput oko Mosk'c
bit cc dug 108 km!
Izgradnja automobilske ccste.
koja te okruiivati Moskvu, pocet
e joJ ove godine. Ova cesta, koja
fe biti izgradjena po uzoru na e-li- ku
berlinsku kruinu ccstu ("Au-tobahn"),
bit Cc dag--a 108 km. a
iiroka 24 metra.
proizvodjaci materijalnih
dobara, trudbenici, to hi-storija
drustva jeste prije
avega historija samih tru
dbenickih masa, historija
naroda.
Proizvodeci materijal-n- a dobra, narodne mate
samim tim osiguravaju
zivot drustva, njegov stal-n- i
razvitak. One ne samo
da stvaraju materijalna
dobra nego i velike raz-nic- e
duhovne kulture.
Prava umjetnost uvijek je
ovako ili onako prozeta
narodnoscu. Najbolji
kompozitori uzimali su iz
naroda motive za svoje
muzicko stvaralastvo. Je-zik
velikih pjesnika i
knjizevnika je jezik na- roda. Narod no stvaralas-tvo
stvorilo je takve liko-v- e
kao sto su Prometej,
Faust, Ilja Muromec, Va-sili- sa Prekrasna.
Dokazavsi odlucujucu
ulogu narodnih masa u
hlstoriji, marksizam Je
prvi postavio sociologiju
na naucnu osnovu.
(Xastavit ce se)
JOLJATI U BEOGRADU
OBXOVA rEZA IZMEDJU JUGOSLAVECSKIH
I TAUJANSKIH KOilUXISTA
Beograd. — Generalni se--
kretar KomunistiCke partije
Italije Palmiro Togliatti do-puto- vao je u Beograd uve-6- er
2S. maja na poziv Cen- -
tralnog komiteta Saveza. ko- -
munista Jugoslavijc. Pratio
ga je Luidji Amadezi, flan
CK KP Italije.
Za vrijeme dvodnevnog
boravka u Jugoslaviji Tog-liatti
je razgovarao pred-sjedniko- m Titom i drugim
visokim rukovodiocima Sa-veza
komunista Jugoslavije.
Pred odlazak iz Beograda
Togliatti je dao slijedecu
izjavu suradniku "Borbe":
i "Do moje posjete je do-sl- o radi normalizovanja od-nosa
izmedju na§ih partija.
To je i ostvareno. 2elja da se
postigne normalizacija od
nosa izrazenn je s obje stra-n- e. To je do§lo do izraZaja
u razgovorima, a vidi se i iz
zaklju6aka koji su na kraju
usvojeni.
Sto se tice normalizacije
odnosa, moje je miSljenje
slijedede: Bilo je niz grije-бак- а
prema Jugoslaviji koje
su poremetile odnose Komu-nistidk- c
partije Jugoslavije
s ostalim partijama. To je
stvar koju prvo moramo rje-fii- ti
i o njoj smo razgovarali.
Inicijativu za ovo rjeSavanje
dali su drugovi iz Sovjet-skog
Saveza, a poslije i dru-gi.
Ијебепје je nadjeno pri-znavanj- em u5injcnih grije-бак- а
prema Komunisti6koj
partiji Jugoslavije. To je
prvo.
Ali, postoji jo§ jedna
stvar. Xaime, nije dovoljno
samo priznati grijeske, ved
treba upoznati i stvarnost u
Jugoslaviji. Potrebno je stu-pi- ti
u direktni kontakt sa
Savczom komunista Jugo-slavijc
da bi se upoznali i da
bi proucavali situaciju u Ju-goslaviji,
prije svega, njenu
ekonomsko-druStven-u stvar-nost.
To je ono Sto mi zeli-m- o. Jer naSa jc 2elja da u-pozn- amo svu dubinu pro-mje- na do kojih je doslo u
Jugoslaviji.
U razgovorima koje smo
ovdje imali razmatranp jo i
ovo pitanje. Mi smo vidjeli
da je doSlo do dubokih
promjena u ekonomskom i
dru§tvenom smislu. Te pro-mjene
mi smo dosad pozna-va- li
samo izdaleka, ali mi-slim- o da ih treba upoznati i
izblizn. Jer put Jugoslavije
u socijalizam ima nove for-me,
razliCite od drugih na- roda koji takodjer idu ka
socijalizmu. Upravo to izis-kuj- e
od nas da svestrano
prouiavamo put Jugoslavi-je.
Treba razumjeti ovo no-vo
i vidjeti koji znacaj ono
moze da ima za razvitak so-cijaliz- ma
uopce. Mi ielimo,
a to je posebno i moja iclja,
da upoznamo svu dubinu
tog pitanja. Kroz kontaktc
to ie se i posticJ. O tome tre-ba
da upoznamo talijanski
narod, odnosno njegov pro
gresivni dio.
Jer mi moramo imati u
vidu da i орсј odnos! izme-dju
Jugoslavije I Italije nisu
ranije bill kako treba i mo- -
Rim. — Predstas-nk- i hjcth i
desmh soctfaksta odrlak su prvi
zajedmfki raking pesfife rascfepa
1W7 godine.
Vodja lfeke Pietro Nenrti je
poskje mittnga hfxvio da je raz-gov- or bfo "rozkivan" i da je ne
"starljeno u pokret", dok jc Mat-te- o
Ntatteecti, sekretar desneg lerila
kazao da sc mje dogodile niJu na-ro5t9- c.
Na sastankit e prrtresano i pi- -
STRANA 3
ramo priznati da se u Italiji
mnoge stvari o Jugoslaviji
joS uvijek pogreino tumace.
Zbog toga treba da se bolje
upoznamo s promjenama
koje su se dogodile u Jugo-slaviji
i da s njima upozna-mo
napredni dio talijanskog
naroda i da mu pravilno o-bjas- nimo njikov znadaj.
Pru impresiju koju sam
stekao za vrijeme boravka u
vaSoj zemlji jeste ta da je
kod vas doSlo do velikih
promjena i da se mnogo u5i-ni- lo na razvijanju ekonom-sko-dru§tven- ih elemenata
demokracije. tako da se ona
priblizila radnicima, odno-sno
narod nim masama. Taj
aspekt mi moramo vise stu-dira- ti, jer ncma sumnje da
jc danas, poslije kritike na
Dvadesetom kongresu KP
SS, i uopce poslije kritike
grijeSaka u SSSR, postalo
najvainije razvijanje soci-jalistid- ke inicijative i ele-menata
socijnlisti£ke demo-kracije.
To je problem pred
kojim stoje svi narodi koji
idu u socijalizam.
To je ono Sto ja mislim
kad govorim o cilju svog
puta u Jugoslaviju i njego-vi- m rezultatima. Moram re-- di da smo kod druga Tita i
jugoslavenskih drugova s
kojima smo dosli u dodir,
primljeni s najvecom dru-garsko- m painjom i s brat-sko- m srdafnoscu, i mi smo
im za to duboko zahvalni.
Drug Tito pokazao je prije
svega ielju da se normali-zuj- u
odnosi izmedju SKJ 1
socijalistickog pokreta Ita-lije
i pru2io nam jc velike
mogucnosti da se to §to prije
i ostvari.
U torn smislu je na naSu
zclju znkljuceno da Jugo-slaviju
posjeti jedna grupa
drugova iz CK KP Italije,
koji bi ovdje ostali vise dana
da bi se svestrano upoznali
sa stvarnoScu Juogslavije.
Mi bi isto tako Zcljeli da i
drugovi iz Jugoslavije dodju
u Italiju i da blile upoznaju
rad KP Italije. To je prvo
sto £r se konkretno uSiniti.
Poslije toga dolazi niz dru-gih
mogucnosti za razvija-nje
suradnje izmedju naSih
partija. Xa torn polju zaista
cc se u2initi mnogo da so
dodjc do Sto tjeSnjc surad-nje.
Moram dodati da su pro-mjene
koje su nastupile u
Jugoslaviji za nas ncobi£no
va2ne i zbog posebnog polo-iaj- a
koji Jugoslavija, odno-sno
njene vodje zauzimaju
na svjetskoj pozornici.
Nesumnjivo jc da jc u ve-- zi
sa svim ovlm moja posje-t- a, iako kratka, dala velike
rczultate i pokazala puno
razumijevanje. Ja sam tako-djer
zahvalan Sto mi je pru-2e- na mogudnost da posjetim
jednu tvornicu { da se u du-go- m
razgovoru s radnicima
detaljnije upoznam s cko-nomsko-druStve-nom
stvar-noS6- u
i konkretnom privred-no- m
politikom Jugoslavije.
Ja se zbog toga zahvaljujem
radnicima tvornice u Zelez-nik- u
koji su mi tu mogucnost
pruliir.
tanje suradnje u tzborima nacelnika
%-ek-kih
иКјплкА gradova kao (to
su Rim. Mtlano. Fterenza, Vene-cij- a
i dnsgi Ljevi socsaKsti su pri
ah da podiffnt tabor nekih lean-dida- ta tbdme koaKctje (desno-krscan- i.
desfti socsfaKsti. republi-Lan- d
t Kberrii) ali pod itvjctom
da swradajya ukucl i kemumste,
Desnicaii vtmw 4eii4
Zaklfisfcne je da sc nastart
pregorerima.
Pregovori falijanskih socijalista