Jedinstvo, May 29, 1956

              ilish Hi
Cck'xb
L l Г1
ИрТиДи гч
PE.ACE. RIVER
GASTo U.5
via VANCOUVER
15 5 ?0гЛуем ft
OTTAWA
Ne.r..dc ..r...TEUUE5SEE.-TRAN- 5' CANADA
BTOBUILOThIS
_ гГ
--ol CORPORATION
&£& - иЦЈУЦ-Г- Л iinO — t .wwtT. A!&a V ' ШЈШШ
Л I N irHfg-lnlmiiffnil- .l ""~f JTRAKS-CANAO- A TO f LrVT __j x 7 i#K--- J BUILD THIS 'f VV.BBсс B, 4 I To 3ET ALtBrEaRhTsAmiGssAw§n4 f&fijg-h.ЦoЈsШ- Ж! t It4 CpArNoAfD, tAPaAbRlTe LONG BEFORE. E. 7 H w~£j ТНВНН
Na ovoj kirli prikazana je situacija a prirodnim
plinom. — (1) I'rro je plinorod iz Peace Kixer
prrko Vancoutera u Sjed. Driare. — (2) Federalna
liberalna xlada namjeraxa pozajmiti 80 miliona
dolara amerttkoj kompaniji (Trans-Canad- a Pipe--
Uvjeti za stvaranje sirokog socijalistickog
jedinstva u Italiji
Rim. — Clin Sekretanjiu KP
Italijc Pajcti izjaio je na jednoj
konfermcijt za stranu Stampu, da
u Italiji ne postavlja problem
odvajanja socijilista od komunista,
nego da je aktuelan problem od-vajan- ja
soctjaldemokrata od kleri-kalac- a.
"Ovo odajanje stvorilo bt
bazu" — rekao je Pajcta — "zi
stvaranje iirokog socijalisti£ko£ jc-Iinst- va,
koje bi ukljufilo se so-cijalisth- Tle
i radnilke partije i gru-p- e.
Srt-aranj- e ovog jedinstva cif je
u toku. Tu su zabiljeieni mnogi
primjeri suradnje socijaldcmokrata
sa sociialistima i komunistima, cl'
priltkom stvaranja lokalnih lista za
skore administrativne izbore.
U pogledu Kornunistifke partije
Egipatski premijer posjetit N.R.
Kairo. — Egipatski premijer
Gamal Abdcl Nasser je prihvatio
poziv kineskog premijera Cu En
Laja da posjeti N. R. Kinu.
Egipatski ministar obrane Ha-kim
Amcr je prihvatio poziv kine-sko- g
ministra obrane Peng Te
Sovjctsko-japansk- i
ugovor o ribarenju
Moskva. — Sovjctsko-japansk- i
sporazum o ribarenju potpisan je
13. maja u Moski. U isto vrijeme
potpisan je i sporazum o slulbi
spasaianja na moru. Ом sporazu-m- i
stupit ie na snagu poslije
ugovora o miru izmedju
Japana i Sovjctskog Saeza ili
diplomatskih odnosa iz-medju
dviju zemalja.
U sluibenom saopsVenju o pot-pisianJ- Li
sporazuma istie sc da
ja-- 1 javljuje odjelje
proufatanja n;
najkasnije do jula oe Rada.
U sxccanoj dvorani papinskog
instituta za crkxenu muziku u Ri-m- u
pnredjena je prije nekoliko
dana jedna osobito znacajna
"Osscrx-ator- e Romano,
xatikanski organ, donosi veliki pri- -'
kaz te i fotografiju s
nizom kardinala i drugih crkxenih
prelata, koji su prisustxox'ali. Bilo
je i ta akreditiranih u Va-tikan- u.
Kornemorirani su JanoS
Hunyadi sxeti Is an Kaistran.
A'atikanskt organ kaie, da je imaja- -
tixa doila od madjarske Katolicle
akcije. a poxtxJom pctstote godtJ-njic- e
od smrti Ix-an- a Kapistrana.
Ali je bila i u znaku
%-eIila-nja
pape Kalista III i nje-gov- a
politickog, odnosno ratnickog
djeloxanja. I sam sxrti Ix-a-n Kapi-stra- n,
pod utjecajem takx-o-g pape.
bio je "heroj kriia i hero) maca
u isto xrijemc- -
Bilo je to 15 stoljeCo, kad su
Turn provaljix-al- i s istoka u PtxJu-navlj- e.
osobito prema Madjarskoj
Pape oooga vremcru, s osobito
Kalisto Ш-- . bili su zabrinuti za
sxxju nw i porcdak, koji je vb-da- o
u Evropi. pa su dizali kriiar-sk- e
vojske protiv Turakx Ivan
Kapistran, rodom iz Abruzza u
Italiji, bio je jedan od papmA
roj akdji protnr Tu-rak- j,
agitator i duhorni vodja kri-zar- a.
Taj je Iran bto
Alberta
a
I
TO LOAN
$SO MILLION TO
V SECTION
i o A дч-- lr n mil F-J--
g-fi x- - vV €
i l£™ V
CANADA 5
eksponenata
Pa eta e rekao, da su komunisti
spremni da suradjuju s jednom so-cijal- no
progresino orijentiranom
gradjanskom vladom i da kao pre-duvj- et
te suradnje ne postatljaju
otkazivanje atlantske polittke.
"Razlike u vanjskopolitikim
— podvukao je
Pajeta — "ne bi smjele da sprea-vaj- u
suradnju progrcsivnih snaga
u Italiji".
Na kraju Pajeta )e istaVao, da se
Komunisticka partija Italijc prita-godil- a
potrebama soje zemlje. Ko-munistima
partija moie da bude
snaina i velika, podvukao je Paje-ta,
samo ako se prilagodjata uvje-tim- a
i potrebama svoje lastite rad-nick- e
klase.
ce Kinu
pot-pisivan- ja
ob-rtavlja-nju
Huai, da polalje ojnu
delrgaciju u Peking.
0o je saopdeno jedan dan po-slije
DulIesoog javnog ukora
Egiptu zbog u.spostae diplomat-ski- h
odnosa sa N. R. Kinom. Iako
je Dulles pozvao ostale arapske
zemlje da ne slijede primjer Egip-t- a,
Sirija je saoplila da ona namje-rav- a
ufiniti isto.
Poprecni amcricki radnik
zaradi 1% manje od
minimalnog
standarda
Washington, D.C — Popretni
amerii radnik zaradi oko 6 do
7% manje nego mu je potrebno da
hrani, odjew i ukuii svoju obitelj
uz "dostoian" standard iivota. iz- -
e pregoxri o normalizaciji AFL-CI-O istraino
panslo-soAJetski- h odnosa poeti'nje iz temeljenog
31 godine. I brojkama Odjeljenja
kome-moracij- a.
komemoradje
komemoracija
u
u
Kapistran u
cgipatsku
zivotnog- -
pocetku gradjamn, jurist, sudac,
guxerner nekih papmih gradova,
xojskox-odja- , a kasnije je postao
fratar — frandskan. Ali uloga mu
je ostala tsta. Papa ga je slao u
Cciku, u Slesku, Austriju, Poljsku
da se bori protiv "heretika za odr-ianj- e
rimske xjere. 1435. godine
dosao je u Madjarsku, gdje se ud-ruii- o
s Janoiom Hunyadijcm, xoj-skox-odjo- m,
te poiao s njime u rat.
kad su Turd dotli pod Beograd
U spomenutoj komemoraciji u Ri-m- u
bilo je mnogo njcJi o toj borbi
kod Beograda, koja je svrlila po--
bjedom, ah ne samo zaslugom Hu-nyadi
j a, nego t Ix-an- a Kapistrana.
Malo kasnije i jedan i drugi su
umrli
Sve je to poznato, ali nije stxar
u historijskim faktima, nego u ak-tucln- oj
rendendji. Na toj su se
komemoradji, mime, podcrtarale
analogije sadainjeg i onog хтете--
na. Onda su naraJjixaK musli- -
mani, danas postofi drugactja. ali
joi x-e-da
"opasnoM. ena — kerne-nisti&- a.
Iran Kapistran je uzor
sarremenHTi borrima Kristove crk-v- e,
en pokazaje kako trcba voditi
borbu. pa t onda. kad su protrmi-ck- e
snage po izrlede јаЛ Zato
"0-erraor- e Romano" pite
"Danas se mnogo govori o ujc-dinjen- oj
Erropt Prorala opasnosti.
koja te rec zahrarila nadje rradi--
3 OTTAWA, ONTARIO
TC SPEND $118 MILLION
TO BUILD THIS SECTION FOR
мивв Z&ZJr 1Г B l £Гм.ј£Г?ЗК
ЈЛ ,j
(
"NMwstc
se
koncepcijama"
linen Ltd) za izgradnju prxe iekc!Je plinooda
nd Alberte do !anitobo. Vlada prruzeti
izeradnju njeTero.ontarijke ekcije p!inooda (troi-ko- vi
11M miliona), koju it poslije predati upomenutoj
kompaniji. Amrrika kompanlj Tenne
Antiklerikalne demon- - stracije studenata u
Argentini
Buenos Aires. Izbile su stu-dents- ke
demonstrate protiv sada-Jnje- g
ministra prosvjete Atilia del
Oro Maim, koga ntki studenti
optuiuju za klenkalizam Ti stu-denti
su zaposjcli medicinski fa-kult-et,
a ncito kasnijc katolidki
studenti, pristaie ministra, zapo-sjcli
jedan kolcdi.
Studentski pokret izbio je 9. ma-j- a
u La Plati, poc!c su ga dijc
unicrzitctske organizacije, u koji-m- a
su grupirani socijalisti, radikali
komunisti, u znak protesta protiv
dekreta o zakonu o osnivanju slo-bodn-ih
univerziteta. Ti studenti
traie ostavku ministra prosvjete.
Zahtjevi Grckoj za
napustanje NATO
Atena. Gradska op£ina So-lim- a
izglasala je rezoluciju u kojoj
u znak protesta protiv izvricnja
smrtne prcsude nad dojicom mla-di- h
Cprana zahtjeva da Grfka na-pus- ti
Atlantski pakt, prckine spo-razum
Turskom drplomatske
odnose Vclikom Dritanij'om da
sazose vanrcdna sjednica Vije!a
sigurnosti. U protestnoj rezotuciji
se takodjer trafi formiranje vlade
"narodnog spasa" kojoj bi bile
predstavljcne sse stranke.
Ulica u kojoj se nalazi
britanska ambasada u
Atini nazvana ulicom
smaknutih Ciprana
Atena. Gradsko %ijeVc Atenc
promjenilo je ime ulice u kojoj sc
nalazi zgrada britanske ambasade,
u spomen dvojicc grckih omladina
ca, koji su pogubljeni na Cipru.
Ta cc ulica otsad zvati ulica
Mihaela Karaolisa Andreasa Dc
metriua.
cionalno duboko katolicle, dint
da se osjeca hitnija potrcba sje
dinjaxanja snaga. u torn evropej-isti!ko- m
pokretu pripadaju Ix-an- u
Kapistranu zasluge prcthodnika
Sampiona. Ovo xrijeme, u kojem
iiximo ima toliko dodimih toaka
vremenom Kapistrana . . .
Dakako, onaj praxi Ix-a-n Kapi-stran,
ne neki poboini miroljubivi
franjevac, nego onaj, koji Jano- -
Jom Hunyadijcm jaii konja, xitla
maccm, sijee glaxe, koji vodi rat.
takvim idejama, takxim cilje-xim- a
Vatikana forsira danas i uje-dinjenje
Ex-rop- e. To je bio smiszo
vatikanske komemoradje, u kojoj
se nekom nasladom tako c"esto
spominjala bai ta bitka kod —
Beograda.
I u Indiji ima katolika, pa ka-roliclc-og
klera. a na eclu mu je
iedan kardinaL Nehruora vlada
nastoji da izbjegaxa sukobe kato-IfCko- m
crkrom. ali ima dosta mo-tix- a.
da e gteda sumnjom na
ulogvi kateWkog klera U prrom
redd zato. jer e veliki dio toga
kadra importiran. ranrje jeS dole!
je Indi ja bila term misionara. Za-- 1
nimijfro je. da je mnogo srecenika '
biskupa o Indiji bal iz Goe. koja '
je poznata ne samo kao baza portu-galsk- og
kolonijaKzma, nego i kao
U.5- -
Г"ГГ 1ЗГГ!ГСЗГ1Г2ГГшел— .- - - -- f — —jii —
-i- — V . V L4jr afcaft fl
— - . .
i
j
— - ce
—
—
su
a
i
u
—
se
s i
s i
se
u
—
se
i
i
I
i
t
s
S s
s
i
sa
i
Transmisaion (koja ima odlutujucu rije2 u Тгапн-Cana- da Pipeline) ce dobiti plin mnogo prije (1 jeflinije) nego itona Kanada. — Trans-Canad- a ce izxradili itonl plinooda, koji je ruaj-unosn- iji.
Dclegacija , jugoslavenske
omladine ' otputovala u
Peking- -
Beograd — Na poziv Fcderaaje
svckineske demokratske omladine
otputoala je u Peking delegacija
Centralnog komiteta Narodne om-ladine
Jugoslavije, $ predsjedni-ko- m
komiteta Milijanom Ncorii- -
iem na felu.
Delegacija ic se u Kini zadrzati
20 dana; a zatim ic posjetiti Bur-m- u
i Indiju.
Dolazak iseljenika iz
Sjed. Drzava
Ljubljana — Doputovala je u
JugoslaMJu grupa od 60 jugosla-enski- h
iseljenika. Njih sa doe-ka- li
i pozdraili prcdstanici Ise-Ijenic- ke
matice Slovcnije.
U toku oog i iduih mjesect
doputovat ic u staru domovinu jo?
nckotiko manjih grupa jugoslaen-ski- h
iseljenika iz USA.
Dvijc nesrecc od zaostalih
bombi
Dubronik. — Od eksplozije
bombc zamalo da nije iiotom
stradalo petoro djece u Dubrovni-ku- .
U podnoiju Srdja djeca su
naJla runu bombu i poccla je ra-stavlja- ti.
Uspjeli su je aktixizirati
i bomba je cksplodirala. Svt pri-sut- ni
djecaci i djevojiice ranjeni
su, od kojih trojc tele.
Istog dana slic"na nesreca dogo-dil-a
se u jednom sclu nedalcko
Trcbtnja. Brat i sestra na{li su
bombu, koja je u njihovim rukama
cksplodirala. Odmah su proczeni
u dubrovaclcu bolnicu. Djnojcica
je umrla, dok je djeak ostao slijep
i sakat u nogu.
Sni2cnjc cijena
pokucstva
Beograd. — U posljednje rije-m- e
snizile su cijene pokucstva po-jedi- ne
tvornice poku&tva u Make-donij- i,
Bosni i Herccgoini i Slo-.enij-i.
jedna etapa za ekspanziju katolicle
crkve u Aziji, kako je to bilo kroz
stoljeca, a osobito u doba sx-ct- og
Franje Saleikog, koji sluii kao ne
ka hipotcka Portugala i Vatikana
na Gou, jer su mu tamo kosti. O
tak-v-oj ulozi Goe i katolikog kle-ra,
i u Goi ! u Indiji, bilo je xile
puta gox-or- a i u tndijskoj Stampi,
osobito u xczi sa sporom oko Goe.
Spomenuli smo to zato, da bi se
bolje shx-atil- o jedan dogodjaj u
Ne- - Delhiju. Tamo je nedax-n- o
odriana godiinja konferencija ka-toliclc-ih
biskupa Indije. pa o to-me
donosi irxjettaj ratikanski
"Osserxatore Romano od 9. fe-brua- ra.
Ctirana je doslox-n- o rezo-ludj-a
te biskupske konferendjc,
koja predstavlja jedinstven primjer
hipokrizije. a ujedno i dokaz o de-struktix--
noj
ulozi tog klera u Indiji
NaglaSeno je. da je ta ezoludja
indijsluh biskupa donesena "spora- -
ramno s njihovim kolegama azij-sko- g
jugotstoka". ito znact, da to
xaii za cltav kompkks zemalja.
U prrom dijetti rezohioje, ka- -
zano je. da az}ski narodi unaju
praro na nacionalnu nezartsnost,
na demekratski porcdak i na so-ojal- ne
reforme. pa da to naDazi !
na podrtku kricansluh snaga. Ima
tu ! nekoliko fraza o kolonijaliz-mu- ,
koji sc dakako, osodjujc Ali
se odmah upozorara na noru, recti
_
-.- -
£B т ££&".
S#S&Ekr
J _--
.-v M.X. s y—' V I"--""~ r3sЛrЗjЧ' 1
M
'
(2)
(4)
(5)
eamo dio
Potrosaci kupili posto vise robe
u prosloj nego u 1954. godini
Beograd — Prema podanma
"Indeksa" ukupni porast potrojnje
u proJloj godini bio je za 12 posto
vedfi nego u 195-- 4 godini Tu je
njrf o podacima. koji daju pot-pun- o
realnu sliku porasta, jer je
usporedjivanje prometa za obje go-din- e
izracunano na temelju prosje-cni- h
cijena u 19)4. godini.
U рглот polugodiitu promet
industrijskih proizvoda bio je za
2-- 1 posto vc(i nego u istom razdo- -
blju 1934. godine PotroSnja pre
hrambenih proizoda je pak u onaj pro- -
pnom porasla koji obavljao
15 Mcdjutim, trznica
Razvitak poduzeca
pomoci
stanovnittvo Bri- - Grga
bira proslavilo je nedaxno otxara
nje elike radionice zanatskog po-duzeca
"ViSevica", sada upo
iljava 37 radnika i sluzbenika i 14
nauchika. A pocelo se godine 1950,
kada su radila svega dva stolara.
Odbijanje sovjetskih
za
problcma
Srednjcg 1st oka
New York. — Saznaje sc da su
ladc Dr2aa i Brita-nij- e
odbile soxjetsku ponudu da
zajednicki izrade plan za rjcicnje
problcma Srednjcg Istoka.
Odbijen kincski prijedlog
za novu konferenciju
o Koreji
Xashington. — Sjedinjene Df-iav- e
i njezinih 15 "saxeznika u
korejskom ratu su odbile kincski
prijedlog da se u 2cnevi odrii no-va
za ujedinjenje
Koreje. VATIKAN U EUROPI I AZIJI
diploma
opasnost, na 'nox-og-, smrtnog ne-prijatcl- ja,
na impcrijalizam inter-nacionalno- g
котишгта". A zatim
rezoludja prelazi na pruzanje
koji je jedino spasonosan.
Ukratko: Normalna os'nora
"azijskog druJtva(!) jest poro-dic- a,
kao temeljna druitvena jedi- -
nica. Selo je prxi zajedni
&.og iixota, a poljoprixreda osno-v- a
jedne ekonomije u poJetnom
rarvojo. "Zato sxi tchnidari, koji
mogu i moraju biti importirani u
azijske zemlje, da povecaju efika
snost ckonomskog iixota. moraju
bitt iskoriSteni da a ne
da unilte te temeljne ustanoxe.
Ekcesirna koja
ne bi bila uravnoteiena, antisod-ja-l
. kapitalizam. u srim nj ego vim
formama. jednako kao i domina-dj- a
komunizma. uniStava azijske
tradidje, pa prema tome treba
sc tome oduptrati. Mcrajif sc anku-ralira- ti
porodicne inidjatixe, koje
nose koristi. mali agrami posjedt,
zadruge. zanatstro I porodrcna in-dustri- ja,
male decentraHztrane ofi- -
one Vladini pothrati za ospesob-Ijaranj- e
zemlje, za ituiaranje mo-var- a,
irigadoni radovi razvoj e-nef- gije. krediti, tve to mora sla-ii- tt
tim dljevima. a ne ontma, koje
smo gore all" (to jest ne
industiijalizadji). Slijcdi na
Azije. da se okupljaja oko
SSSR spreman da razmotri i
a ami am --at aa. as daljnje smanjenje vojnih snaga
Tko kontroiisc Trans-Canad- a
Pipelines Ltd?
Ottawa. — U parlamentu je
izneeno па je u Trann-Canad- a
Pipeline Ltd kojoj je ротје
rena izgradnja plinooda, za
stupljeno pet amerilkih lapita-lMiki- h
prupa.
Canadian Delhi Oil Ltd. kon-troli- Se
24'j dionica, a istotoliko
AVenter Pipeline Ltd., dok Ten
neee Gas Tranmiion Co,
Canadian Gulf Oil Co. 1 Hudoon'
Пау Oil and Gas Ltd. kontroliSu
17 ponto avaka.
Se ore kompanije ku ameri-jk- e
osim IIudon'a Hay Oil and
Gas Ltd, u kojoj ima neto hri-tans- ko kapitala.
12
godine potrosnja i druge
robe potpuno se izranala.
To znafi, da su potroiai u dru-go- m
poIugodiStu mnogo viie ku-pova- li
prchrambenu, a u pnom
industrijsku robu. Tako je u 193).
godini kupljeno industrijske robe
za 325.800 miliona dinara, a pre-hramben- ih
proizvoda za 162 638
miliona dinara, Sto je za 12 posto
vise nego u 1954. godini.
Ovim podacima nije obulivacen
promet poljoprh rcdnih
polugodiitu za se-- izxoda, se prcko
ga posto. do kraja
u Bribiru zapo5etog
povratnika
Bribir. — Sse I Spoja i Josip Brozoi! Stroj
koje
prijcdloga zajednicko
rjesavanje
Sjed. Velikc
konferencija
re-cept- a,
nukleus
pojac'aju,
industrijalizadja.
—
spomen
apel
Ijude
jednc
blanjaricu stolarija je dobila od je
dnog povratnika. Poslije je naba
Ijeno joS osam strojexa. Poduzece
se poe'elo )Zc razM'jati godine
1934 , kada mu je pomogao NO
kotara Crikvenica i kada je dobilo
kredit od cctiri pripo
mu brax-arsko-Iimars- ka dionica. vlade da
Noxa hala duga 31, a Siroka
10 metara. Njenu gradnju omo-gufi- o
je sam radni kolektiv odre-kax- ti
viika fonda plada od lest
milijuna i pomaiucfi dobrovoljnim
radom.
Kursisti skolc Naclonalnc
obrane Kanadc u
Beograd u
Beograd — Grupa od 17 llano-v- a
upraxe i kursista Skolc nado-naln- e
obrane Kanadc, koja je na
uobiajenom godiinjem pu-tovan- ju
po ex-ropski-m
zemljama
doputovala u Beograd.
I takvih naifcla, da okupe oko xje-re
i boga, da se formiraju grupe
s tim programom sxim zemljama,
jer ceka jedna odgovomost u
smislu te rezoludje biskupa.
Stvar je sasxim jasna: Biskupi
Indije i njihovi ostali kolege po
Aziji, ne iele industrijalizadje. jer
se boje radnicTcih masa. Industrija-lizadja
xodi do stvaranja milijun-ski- h
radnicTcih masa, a u torn pray-c- u
ide osobito Indije pod
Nehrua, koji iako ne zapostavlja
agramu privredu, nego joj pridaje
i te kakvu vainost, ipak forsira i
industrijalt'zadju, jer znade ito ona
znaci za jednu veliku zemlju, koja
nije ni izdaleka onako industrijali-ziran- a
kako bi to odgovarald nje-ni- m
prirodnim bogitstvima. Nehru
goxori danas o putu Indije
u sodjaiizam, a to je bal ono Sto
se bfskupima srjdja, zato oni,
zamatajui u ncito antikolonijali-sticki- h
fraza. lansiraju sada jednu
akd ju reakdonarnog, destruk- -
karaktera. nesumnjrro po]
direkttri iz Vatikana. Okxi odj-o-- 1
vara jedna seljaka ekonomija, trc-- f
ba joj zaostalest masa, ona se boji
pregresa, pa zato i industrijaltza-- J
oje, osobito u koju ona ne
moie da svoje rlasthe ka
pitale.
STRANA 3
H Мсккла. — U ил-odnik-u
posxe--
cenom pitanju razoruianja Prav-d- a
da soxjetska xlada, od-luko-m
o smanjenju sojih oruzanih
snaga zi 1.200 000 xojnika, icli
da pridonese ostxarenju programa
razoruianja, koji prouavaju UN.
List istie, da se u vec" 10 go-di- na
bczuspjeino diskutira o razo-ruian- ju
po miSljenju
nikaka praktictia odluka nije do-nese-na
zbog toga, Sto su zapadne
sile xodile samo diskusije, a nisu
ulozile do-oIjn- o napora, da se po-stig- ne
cilj.
Kako piJe "Praxda", lada So- -
jet skog Saxeza smatra, da u sa-daJn- joj
situaciji treba poduzeti
praktine korake, koji bi olakSali
znatno smanjenje naoruianja poje-dini- h
zemalja i omoguifili se
priede kraju trka u naorulanju.
"Nc rijeima, yei konkretnim dje-lo- m,
radi smanjenja oruzanih sna-ga,
moie se danas pridonijeti po-puitan- ju
medjunarodne zatcgnu-tos- ti
i uc4rstiti poxjerenje medju
drzaama" — istiYe list
U flanku se zatim kaie, da je
Sojctski Saez, donosei odtuku o
smanjenju snaga, joS jed-nom
pokazao, icli iivjcti u mint
i prijateljstvu sa sim narodima i
usrcdotoJiti sxoje napore na miro-Ijubix- u
izgradnju
"Smanjujui znatno naoruzanje"
— nastavija list — "sovjetska vla
da je istovrcmeno da
u razmatranje daljnje smanje
nje oruianih snaga, ako i zapadne
sile smanje svoje ojne cfektive i
naorufanje. ' Sovjetski Saxcz tako-djer
ne cc ialiti napore za zaklju-cenj- e
medjunarodnog sporazuma o
razoruianju"
Njemacki socijaldemo--
pozdravljaju odluku
sovjetske vlade da smanji
oruzane site
ИлМП . 7 л +Лгг±п 1ДЧИ lt"l л-- milijuna, a
. . cijaldemokratska partija pozdravila
jena je ra . . , '. V ic odluku soxjetswe de--
je
se
svom
se
u
ih
vodstxom
odlucno
nc pa
nova
tivneg
one,
smjesti
лг.ј
tstice
UN
"Prade
da
oruianih
da
spremna uz-m- e
krati
mobilise 1,200 000 xojnika.
Podpredsjednik stranke Melics
izjavio je tim poxodom da bi pre-ma
miSljenju njcgoxe stranke za
padne sile trcba Ic da poduzmu
inicijativu u pitanju razoruianja, a
bonska xlada da joS jednom ispita
koliko planirano formiranje za
padnonjemacke armije od 300.000
ljudi odgovara sadainjim politic
kim i xojnim uslovima Mclies je
izjaxio da bi trcbalo da savczna
lada sada sxojim xlastitim kon
kretnim prijedlozima 'sxaki napre-da- k
u pitanju razoruianja povcic
sa problemom ujedtnjenja zemlje".
Delegacija americkih
rabina cc posjetit
Sovjetski Savcz
New York. — Sovjetski Savcz
je dao dozxolu pctonci americkih
tabina da posjete jevrejska nasclja
u SSSR. Dozx-ol- u za posjet dobio
je rabirl David B. Hollander, pred
sjednik Rabinskog vijeca Amcrike,
organizacije 700 rabina. i tctvorka
drugih rabina.
Pxema izxjeStaju Holalndcra, po-sje- ta
je nepoliticke naravi i sluiiti
ce po mogudnosti za uspostavu ve
za izmedju jo rejskih nasclja u
SSSR i USA, kao i zx vjersko po-magan- je.
DIPLOMACIJA
Potntto je, prro, da je Rden
nedarno o Ionjem dona icjari
Vak je poooaan na aroje djelot
Ilardadiki pakt. I drnro, da ot-Jet- ka
politika oitro napada ta]
pakt. smatrajoei, da je aperem protlr SSSR-a- .
Na jednom prijemm raiRora
rail an llmWor i Eden. Jedan
encleski nerinar pro bto p krox
Kalra I doSao pred ta drojk.
L'pHao Je HraUova ito raili
— Itardadkkom pakt.
Sit nad j a neorodna, ali lira
fcfor a snaSaai 0 пјеган em racrorarati
kad bade rnrtar."
Komentirao je pakt, a nije
zarajeri nje-o- r trorra.
SIRITE "JEDIXSTVCT!