000159 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
193 1. — 2 5 godina jugoslavensko-kanadsk- e progresivne Stampe — 19 5 6. VOL. VIII. ш WvCt4_____ JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST NO. 10 (6G2) KASTAVLJA S E B VI ada odluci Ottawa. — Borba oko pli-novoda se nastavlja. Premijer St. Laurent je kategorifiki odbio zahtjcv konzervativne i sisieferske opozicijc da raspiSe izboro. On je kazao da prvo tre-b- a pogeti sa izjrradnjom pli-novo- da i rijesiti problem fe-dcralno-provin-cijskih pore-z- a. Zahtjcv da se ide na iz-boro postavili su konzerva-tiv- ni vodja Drew i sisiefer-sk- i vodja Coldwell. Oni su kazali da se vlada boji iza-c- i pred narod, jcr bi bila porazena. VladJn prijedlog za posu-djivan- je 80 miliona dolara Trans-Canad-a Pipelines Ltd. za izgradnju prve sekcije plinovoda (Alberta-Manitob- a) prosao je pr'u fazu, a B Л P ne dozvoljava da narod izborima Organizovano radnistvo I I N E A U U MOSKVI "Francuska ne ce dozvoliti da se ponovno spusti zavjesa koja nas je dijelila" - Mollett MOSKVA. — Francuski premijer Mollett i ministar vanjskih poslova Pineau zavrsili su svoj posjet u Sovjet-eko- m Savezu. U komunikeju izdanom na svrsetku posjete so da nije postignut sporazum o паб!пи гјебепја evropskih problemn, ali obje vlade su se obavczale da ce nastaviti trazenjem rjesenja. Zatim se nadodaje: unc su uvjerene da za-hvaljuj- uci njihovim napori-m- a, i naporima ostalih vlada . . . medjunnrodnn is-ti- na cc biti ponovno usposta-vljcn- a, hladni rat ce biti li-kvid-iran i trka u naoruianju — i narodi ce na taj nncin biti oslobodjcni opasnosti rata". Dvije zemlje su se sloiile da pojacaju trKova6ke od-no- se i kulturnu suradnju. U deklnraciji o razoru-zanj- u se kaze da "francu-ska vlada priznaje vai-nest odluka sovjetske vla-de da sama smanji svoje oruzane site i naoruza-nj- e Postupak sovjetske vlade ce 'pomodi naprcdak ргеко-vor- a koji se sada vodc o ra-zoruian- ju" (misli se na pre-jjovo-re Podkomiteta ko-misi- je za razoruianje). Sovjetaki Savez je izrazio nadu da ce Francuska us-pj- eti da rijeM aliirski pro blem "u diihu naSe epohe i u intercsu naroda". Vijesti kaiu da je Fran-cuska traiila da Sovjetski Savcz dade punu podrsku francuskoj politici u Aliiru. alt ovaj je odbio. Francuska nastojanja na-vel su Hru?cova da na pri-jem- u u iast francuskih dr-iavni- ka u Kremlju nazdravi narod koji se bore za svoju slobodu. "Kad mi neki ljudi kaiu da ima naroda koji nisu dorasli da sami sobom upra-rljaj- u ja ixn se smijem. Ako izvrSite mikroskopsku ana-liz- u vi cete pronadi da nema razlike u krvi Arapa, Rusa ili bilo kojih drugih naroda. TORONTO. TUESDAY, MAY 22, 1956 O R OKO L I OV u stupa MOLLETT P veil kno zaustavljcna UN ima јоб treba proei tri prije пеко dobijo zakonsku vrijednost. Opozicija jc odluCna da na-sta- vi borbu, a u ime vlade ministar poljoprivrede Gar-diner je izjavio, da je vlada odlu6na da primjeni isti me-to- d zatvaranja diskusije koji je primjcnila u prvoj fnzi. Pred parlamcntom se na-la- zi i drUKi prijedlo o odo-bren- ju 118 miliona dolara za izjjradnju sjevero-onta-rijsk- e sekcije plinovoda. Vlada nnmjerava da oba prijedloga proturi do 7. juna. Borba u parlamentu ima siroko; odjeka u narodu. Vjcruje se da je vlada izjju-bil- a podrSku stotina hiljada ljudi. Protiv njezina stava pi.se i veci dio libcralne "Vi ncmoiete znustavit historiju. Mi smo sa onima koji se bore za slobodu". U svom K°voru na mos-kovsko- m aerodromu pred samim odlaskom iz Sovjet-sko- tf Saveza premijer Mo-llett je izjavio : "Francuska nlkada ne cc dozvoliti da se ponovno spusti zavjesa koja nas je i dijelila, posto osamljenost ( i izolacija radjaju nepo-vjerenj- e. Mollett je kazao da je u-di- njen znatan napredak u rjeJavanju nekih medjuna-rodni- h problema, ali da nije bilo mopuce rjeSiti sve, niti je to bila namjera. "Mi smo htjeli da razgo-varam- o otvorcno i prijatclj-ek- i, i пабе nade nisu bile iz-nevjere- ne", rekao je prem-ijer Mollett. Radnistvo osudjujc mijcsanjc sudova Toronto. — Toronto District Trades and Labor Council je okro osudio mijeianje sudo-- i u radnic"-L- a pitanja koja se rula pod kon-trolo- m poebno£ odbora (Labor Relations Board). Protest je ufinjen nakon je jedan sudac poniitio crrtifikadju triju unija koje su tri bile primate po Labor Relations Board. PcnmatraS kaiu da je oro ttIo ozbtljan dogidjij. Odluka suda t ugroiaTa iitxro radniclo zakono davsro. Ako se ttrn putea nastavi Ontario & xahvatit niz bezpotreb- - nih Itrajkora. O D A u borbu Stampe. U medjuvremenu radnii-k- e organizacije su pocele razvijati aktivnost po ovom pitanju. United Electrical Workers unija ce poslati u Ottawu delejraciju. Tredu-nijsk- a vijeca u Torontu sn-zivl- ju jnadjansku konferen-cij- u u subotu 2. juna. Protest 65.000 radnika Toronto. — Toronto District Trades and Labor Count ! u ime 65.000 {lar.ova uputio jc telegraf-sk- i protest fcdcralnoj ladi protiv pozajmljivanja 80 milijjna dolara Trans Canada Pipelines Ltd. U telrgramu sc kale da cc Clint Murcliinson, koji stoji na celu Trans Canada Pipelines, sa uloJ-ko- m 10 milijuna dolara dobiti pli-novo- d od 350 milijuna dolara. Hroj radnika i slanjc besposlicc u Kanadi Ottawa. — Hroj radnika bez posla se srrunjuje. Prcma najno vijim podacima National Unem-ployment Service, na 19. apnla u I zcmlji jc bilo '188.908 mohoca za uposlcnje ili 44.736 manje nego j mjescc dana ranije. U isto doba i proJle godinc molioca je bilo 555.871 htovrcmeno sa tim objaljen ic zajednici izvjcitaj mtmstarstva rada i Dominion Bureau of Stati-stics koji pokazuje da je radna sna-g- a u aprilu brojila ,83.000 Od toga 4.83VOOO ili 86.6 po-sto radili 39 sati nedjeljno Hi vise (to se racuna puno uposlcnje). 371.000 ili 6.6 posto su radili ma-nje od 3 sati nedjeljno (djclomi-tn- o uposleni odnosno nezaposle-ni)- , 120 000 Hi 2.2 posto mi imali posao ali nisu radili' (privremeno otpulteni), a 257.000 uopc nisu imali zaposlenja. Olpustanja automobil-ski- h radnilia Wlndor. — Ford Motor Co. ie oiputlti 1J00 radnika na 25. maja na neodredjetin тНјегае. U avdainjoj trTornici e biti otpu-itcn- o do 800 a u ОактШе 700. LT aprilu Ford Je otpueUo 800. Chrynler Je от!ћ dana preki-nu- o proiirodnju xa tjedan dana. Time je bilo pofrodjeno 4.000 ra-dnika. (Prema Tijevtlma it Detroit a. tajitoj u amerikoj indutriji au-tomob- ila je porodio oko 400.000 radnika. Santo n Detroitu ima 125.000 nezapoMl4tlh.) Pomorci jczcrskc plovidbc dobili povisicu Toronto. — Zavrsen Je strajk i "lokaut" na velikim jezerima koji je bio obuh-vati- o 280 brodova sa oko S.000 pomorca. Sporazum predvidja povi-Sic- u nadnica od 16 pojsto za obidne momare, a 19 posto za £asnike i iniinjere. Strajk 325 clcktricarskih radnika Toronto. — LT roduzecu Fer ranti Electric ttrajkuje. 325 rad nika. clanora United Electrical ЛЗГогкеп unije. Radnid su stuptli u ttrajk po-- PRICE 5e PER COPY i ,+ — IvM M. J. СоМигИ. olja ССГ ii4. kao n u borbi protiv predajp рНпо1м!а amrrikom kapilalu. CCT predla2e da driava izradi cijrll plinuid kao dr2a%no poduzrp. 1 — —"i %! 0v0 If noI amrrifkl amhaadnr u Ottawl MlEon T. Mer-chant. On je povjrrljitl cnvjrlk driavnoic rrkrrtnra l)ullra. Mnogi matraju da njecor do-laz- ak znaci pojaanje amrrifke kontrolr nad Kanadnm. Eden pozdravlja soyjet- - sko smanjivanje oruzanih sila i naoruzanja London. - - Premijer Eden jc iziaio u parlamentu daa njegoa vlada pozdravlja odluku So ietskoj; Saveza da smanji svoje oruianc sile i da ce Velika Britanija smanjiti svoje oruiane sile za 72.0О0 (sa 772.000 aa 700.000) "Mi pozdra I jamo ruske sma-njis-anje- ", rekao je Eden. On je kazao da Velika Britanija ne ce imati niita protiv toga ako tim pu tern podju i drue zemlje, ali di je Britanija bila prva koja je za-poCe- la smanjivanje. Grupa od 5) laboristiclcih ctanora parlamenta je obja- - vila proglas u kome pozdravlja so-vjets- ku odluku i predlaie da Veli-ka Britanija ukine konskripcifu (obaveznu vojnu sruibu). Medju potpisnkuna nalaze se Aneurin Bevan i bivli minwtar obrane Emanuel ShtnweH. Na jednom mitinpj Bo an je kazao: "Ako boi'emo smanjki tro-ikov- e iivota onda morame uzett mlade ljude iz vojske i staviti ih na rad u industrifi t na ztndfi~ slije godinu dana jalovih pregovo-r- a izsiedju unije i kornpamje za povUka nadnica i druge pobolj-Ike- . i i Diskusija odluka VI. konvenciie SKJ SKUPsTINA U TORONTU U nedjelju 13. шаја &ivez Juposlavenskih Kanadjana u Torontu organizovao je skupstinu radi diskusije odluka Seste konvencije Saveza, koja je odrzana kiajcm nijeseca marla. Na skupstini su izrazena mzlicita misljenja, osobilo po pitanju stava prema Jugoslaviji. Stoga je zakljur eno da se diskusija nastavi u necljelju 27. maja, gdje ce se narocito pretresti pitanje Jugosla-vije- . Izmzena je zelja da o tome govore predstavnici &iveza i Odboni Prijatelja Nove Jugoslavije. Savez Jugoslavenskih Kanadjana ovime poziva sve svoje clanove i prislalice, sve clanove i pristalice Odbora Prijatelja Nove Jugoslavije, kao i sve ostale progresivne Kanadjane srj)-sko- g, hi4falskog i slovenskog porijekla, kao i pripadnike nacio-nalni- h manjina, da prisuslvuju ovoj znacajnoj skupslini. Diskusija ne ce biti ograniccna samo na Jugoslaviju. Pred-stavni- k Saveza ce se dotaknuli svih ostalih vaznih pitanja. Kao i prosli put, u diskusiji ce moci da sudjeluju svi pri-sutni- ci. Skupstina ce se odrati na 3S6 Ontario Street, u S sati uvecer. Odbor Saveza. SKUPsTINA U HAMILTONU Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u Hamiltonu saziva javnu skupstinu na kojoj ce se diskusirati odluke 5este konvencije. Skupstina ce se odrzati u nedjelju 27. maja, u 7:30 uvecer, u Saveznim prostorijama, 243 Beach Koad. Na skupslini ce govoriti I. Slimac, clan Nacionalnog od-bo- ra iz Toronla. Pozivamo sve clanove i pristalice Saveza j kao i sve dmge progresivne ljude da posjete ovu skupstinu i cuju sto --Savez zastupa. Odbor. SKUPsTINA U WINDSORU Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana poziva ejelokupno clanstvo i prijalelje da prisustvuju diskusiji odluka Seste konvencije Saveza. Ovaj sastanak ce se odrzati u nedjelju, 27. maja, u 10 sati prije podne, i ako ustreba nastavit ce se u 2 sata poslije podne. Diskusija ce se odrati u Ruskom narodnom domu na 1220 Drouillanl Road. Diskusiji ce prisuslvovati i B. Stevanov, clan Sekretarijata NO Saveza iz Toronla. Jos jednom pozivaju se svi clanovi i prija-tel- ji nase organizacije da prisustvuju i uzmu ucesca u diskusiji. Dodjile na vrijeine. Za Izvrsni odbor ogranka, Ante Music, tajnik. KakoTito gleda na promjene u SSSR-- u, razvitak socijalizma u svijetu. suradnju socijalista i komunista i druge probleme Pariz. — Vcternji list Mond" objavio je na naslovnoj stram dulji intcrvju, koji jc njegov direktor Iber Dcv-Me- ri dobio od predsjed- - nika Tita prilikom sog ncdanog boravka u Jugotlaviji. "Promjene u Sovjetskom Sa-c-z- u" — rekao je predsjednik Tito prema "Mondu" — "imaju ncum- - 1 njivo %eliko znaenje kako za dalj-nj- i raz%oj Sovjetskog Saveza i dm-gi- h socijalistickih zemalja tako i u pogledu smirivanja u sijtu i u , pogledu primjene novih vnetoda u Predsjednik Tito je takodjer is-tak-ao, da jc stoga pogreino, ako se sa skepsom promatraju dogadjaji u Sovjetskom Saiczu i ako se ti novi potczi rxjenjuju kao stvar tak-tik- e. Brie ili sporijc kretanje raz-voj- a u Sovjetskom Savezu zatisi zato i od unutratnjih okolnostr u SSSR, ali i od vanjskopolitickih uvjeta. "Promjene u Sovjetskom Savezu su tako kropnc" — nastavio je predsjednik Tito -- - "da se ne mogu nazvati nckom novom taktikom. One su doile i na temelju iskustva, ali i na temelju uvjerenja sovjet-ski- h rukovodilaca da staljinske metode ne dopuitaju nikakav na prcdak ni u unutrasnjem razvitku ni u vanj skim odnosima SSSR. Za-to se. naravno, te promjene odra-lavaj- a i u vanjskopolitickom pla-na". Nastavljajucl svoja tzlaganja u vezi s promjenama u Sovjetskom Savezu. predsjednik Tho je na drp-g- o pitanje direktora Mooda~ is-tak- ao. da je u SSSR vet" oclnjen veliki korak naprijed u pogledu so-cijalisti- cke demokrarizadje. Danas se u Sovjetskom Saveza kritika cu-j- e odozdo. Jto za rrijeme Staljina niVii ni!i cmielo da bude. Poznaie I su isto tako i promjene u unutraf--1 njem upraljanu - dcicntraliza cia. smanjenjc birokratkog a par a ta i niz drugih mjcra I u nauci i j knjiiesnosti i umjetnosti demo-kratuadj- a krfl sebi put i, premda to ne idc ni tako brzo ni lako, na-predak je ipak vec" ufinjen. Predsjednik Tito je na ovom mjcstu istakao finjenicu. da taj raz-v- oj ne zavisi od jednopartijskoj; ili viSepatrijskog sistcma. On jc ista-kao primjer Jugoslavije, iako taj s4stem nije jednonartijski, jcr So cijalivticki nvtz radnog naroda u - kljucuje razlicitc grope Slebodna diskusija moguca je u takvom si-stem- u, kakav je kod nas, л i u dre-gi- m socijalistickim zemljama, jcr je en najdemokratskiji. Razijajuci ssoju misao, pred-sjednik Tito je rekao, da i unutar takvog sistema moie biti stanovitih promjena, ali samo u smiski nje-gov- a poboljtavanja. To je sistem. koji se vec" uhodo, iako se o nje-gov- u sa rsenstvu ne mole jol go-voriti. jer postoje jot raznorazni faktori, koji u torn pogledu igraju velilcu ulogu. Ljudsko druitvo mo-- Ida nikada nc ce ni doci do te to-ck- e. nl kojoj bi se moglo govoriti "KOLOSALNI" DEFICIT Ottawa. — Dominion Bu-reau of Statistics saopcava deficit od 123 miliona dola-ra u vanjskoj trgovini u mjesecu martu, naime, toli-k- o je vile uvezeno nepo iz-veze- no. Deficit je Sest puta xe6i nejro u martu 1955. Deficit za prva tri mje-se-ca iznosi $225,200.000. Ministar trffovine Howe je u parlamentu priznao da je ' deficit "kolosalan", ali on1 je joi uvijek optimista. , ,-- "-n i ii i шириипмр to sax rsenstvu, jer sc staino razvi- - jaju novi uvjeti, koji prisiljavaju ljude da stvaraju полс metode. Ljudsko druStio, naime, nije stati-n- o, a iivot je vjec'ita dinamika. Direktor "Monda" je upitao ta-d- a predsjednika Tita. da li u sada-Snj- oj situaciji sistem u Jugoslaviji ima potrebu da bude bitno izmije-nie- n, ili sc nalazi na tolki, kad bi se mogao nazvati statichim. "Za bitnim izmjenama" — re-kao ic predsiednik Tito — ' sada 1 se ne osjeca potreba, ali to ne zna- - ii, da je jugoslas-ensk- i sistem sta- - tic'an. Jugoslavija sc sada nalazi u procesti daljeg razsoja sog iisota. Ljudsko druUso, a narocito socija-listick- o, modelira sv4jc unutratnjc odnesc prema stupnju ss-ijes-ti, na kome sc nalazi u danom momentu i prema ekonomskim mogutnosti ma. Slijedcce pitanje Bev-Merij- a od-nosi- lo Vi na humanizam i na raz-like, koje predsjednik Tito uocava izmedju marksistickog i zapadnja-cko- g shvacanja humanizma Prema rijecmu predsjednika Ti-ta, te razlike su velike. i to ne sa-(N'asta- vak na tr. 3) U VANJSKOJ TRGOVINI Ovaj deficit prolzlaz! is-kljuc- Uvo od trgovine sa Sjed. Driavama. Sjed. Driave su nedavno izjavile da £e smanjiti cart-n-u na izvjesnu k&nadsku ro-b-u, ali kanadski krujrovi ne oc:ekuju da le to donijeti do pobolj lanja situacije. Naknadno je topceno da je rrof odiinji ixroz pUnJce za 15.1OO.000 bu-ic- li manji nego u Utom period u proile ffodia.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, May 22, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-05-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000140 |
Description
Title | 000159 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | 193 1. — 2 5 godina jugoslavensko-kanadsk- e progresivne Stampe — 19 5 6. VOL. VIII. ш WvCt4_____ JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI DEMOKRATSKI LIST NO. 10 (6G2) KASTAVLJA S E B VI ada odluci Ottawa. — Borba oko pli-novoda se nastavlja. Premijer St. Laurent je kategorifiki odbio zahtjcv konzervativne i sisieferske opozicijc da raspiSe izboro. On je kazao da prvo tre-b- a pogeti sa izjrradnjom pli-novo- da i rijesiti problem fe-dcralno-provin-cijskih pore-z- a. Zahtjcv da se ide na iz-boro postavili su konzerva-tiv- ni vodja Drew i sisiefer-sk- i vodja Coldwell. Oni su kazali da se vlada boji iza-c- i pred narod, jcr bi bila porazena. VladJn prijedlog za posu-djivan- je 80 miliona dolara Trans-Canad-a Pipelines Ltd. za izgradnju prve sekcije plinovoda (Alberta-Manitob- a) prosao je pr'u fazu, a B Л P ne dozvoljava da narod izborima Organizovano radnistvo I I N E A U U MOSKVI "Francuska ne ce dozvoliti da se ponovno spusti zavjesa koja nas je dijelila" - Mollett MOSKVA. — Francuski premijer Mollett i ministar vanjskih poslova Pineau zavrsili su svoj posjet u Sovjet-eko- m Savezu. U komunikeju izdanom na svrsetku posjete so da nije postignut sporazum o паб!пи гјебепја evropskih problemn, ali obje vlade su se obavczale da ce nastaviti trazenjem rjesenja. Zatim se nadodaje: unc su uvjerene da za-hvaljuj- uci njihovim napori-m- a, i naporima ostalih vlada . . . medjunnrodnn is-ti- na cc biti ponovno usposta-vljcn- a, hladni rat ce biti li-kvid-iran i trka u naoruianju — i narodi ce na taj nncin biti oslobodjcni opasnosti rata". Dvije zemlje su se sloiile da pojacaju trKova6ke od-no- se i kulturnu suradnju. U deklnraciji o razoru-zanj- u se kaze da "francu-ska vlada priznaje vai-nest odluka sovjetske vla-de da sama smanji svoje oruzane site i naoruza-nj- e Postupak sovjetske vlade ce 'pomodi naprcdak ргеко-vor- a koji se sada vodc o ra-zoruian- ju" (misli se na pre-jjovo-re Podkomiteta ko-misi- je za razoruianje). Sovjetaki Savez je izrazio nadu da ce Francuska us-pj- eti da rijeM aliirski pro blem "u diihu naSe epohe i u intercsu naroda". Vijesti kaiu da je Fran-cuska traiila da Sovjetski Savcz dade punu podrsku francuskoj politici u Aliiru. alt ovaj je odbio. Francuska nastojanja na-vel su Hru?cova da na pri-jem- u u iast francuskih dr-iavni- ka u Kremlju nazdravi narod koji se bore za svoju slobodu. "Kad mi neki ljudi kaiu da ima naroda koji nisu dorasli da sami sobom upra-rljaj- u ja ixn se smijem. Ako izvrSite mikroskopsku ana-liz- u vi cete pronadi da nema razlike u krvi Arapa, Rusa ili bilo kojih drugih naroda. TORONTO. TUESDAY, MAY 22, 1956 O R OKO L I OV u stupa MOLLETT P veil kno zaustavljcna UN ima јоб treba proei tri prije пеко dobijo zakonsku vrijednost. Opozicija jc odluCna da na-sta- vi borbu, a u ime vlade ministar poljoprivrede Gar-diner je izjavio, da je vlada odlu6na da primjeni isti me-to- d zatvaranja diskusije koji je primjcnila u prvoj fnzi. Pred parlamcntom se na-la- zi i drUKi prijedlo o odo-bren- ju 118 miliona dolara za izjjradnju sjevero-onta-rijsk- e sekcije plinovoda. Vlada nnmjerava da oba prijedloga proturi do 7. juna. Borba u parlamentu ima siroko; odjeka u narodu. Vjcruje se da je vlada izjju-bil- a podrSku stotina hiljada ljudi. Protiv njezina stava pi.se i veci dio libcralne "Vi ncmoiete znustavit historiju. Mi smo sa onima koji se bore za slobodu". U svom K°voru na mos-kovsko- m aerodromu pred samim odlaskom iz Sovjet-sko- tf Saveza premijer Mo-llett je izjavio : "Francuska nlkada ne cc dozvoliti da se ponovno spusti zavjesa koja nas je i dijelila, posto osamljenost ( i izolacija radjaju nepo-vjerenj- e. Mollett je kazao da je u-di- njen znatan napredak u rjeJavanju nekih medjuna-rodni- h problema, ali da nije bilo mopuce rjeSiti sve, niti je to bila namjera. "Mi smo htjeli da razgo-varam- o otvorcno i prijatclj-ek- i, i пабе nade nisu bile iz-nevjere- ne", rekao je prem-ijer Mollett. Radnistvo osudjujc mijcsanjc sudova Toronto. — Toronto District Trades and Labor Council je okro osudio mijeianje sudo-- i u radnic"-L- a pitanja koja se rula pod kon-trolo- m poebno£ odbora (Labor Relations Board). Protest je ufinjen nakon je jedan sudac poniitio crrtifikadju triju unija koje su tri bile primate po Labor Relations Board. PcnmatraS kaiu da je oro ttIo ozbtljan dogidjij. Odluka suda t ugroiaTa iitxro radniclo zakono davsro. Ako se ttrn putea nastavi Ontario & xahvatit niz bezpotreb- - nih Itrajkora. O D A u borbu Stampe. U medjuvremenu radnii-k- e organizacije su pocele razvijati aktivnost po ovom pitanju. United Electrical Workers unija ce poslati u Ottawu delejraciju. Tredu-nijsk- a vijeca u Torontu sn-zivl- ju jnadjansku konferen-cij- u u subotu 2. juna. Protest 65.000 radnika Toronto. — Toronto District Trades and Labor Count ! u ime 65.000 {lar.ova uputio jc telegraf-sk- i protest fcdcralnoj ladi protiv pozajmljivanja 80 milijjna dolara Trans Canada Pipelines Ltd. U telrgramu sc kale da cc Clint Murcliinson, koji stoji na celu Trans Canada Pipelines, sa uloJ-ko- m 10 milijuna dolara dobiti pli-novo- d od 350 milijuna dolara. Hroj radnika i slanjc besposlicc u Kanadi Ottawa. — Hroj radnika bez posla se srrunjuje. Prcma najno vijim podacima National Unem-ployment Service, na 19. apnla u I zcmlji jc bilo '188.908 mohoca za uposlcnje ili 44.736 manje nego j mjescc dana ranije. U isto doba i proJle godinc molioca je bilo 555.871 htovrcmeno sa tim objaljen ic zajednici izvjcitaj mtmstarstva rada i Dominion Bureau of Stati-stics koji pokazuje da je radna sna-g- a u aprilu brojila ,83.000 Od toga 4.83VOOO ili 86.6 po-sto radili 39 sati nedjeljno Hi vise (to se racuna puno uposlcnje). 371.000 ili 6.6 posto su radili ma-nje od 3 sati nedjeljno (djclomi-tn- o uposleni odnosno nezaposle-ni)- , 120 000 Hi 2.2 posto mi imali posao ali nisu radili' (privremeno otpulteni), a 257.000 uopc nisu imali zaposlenja. Olpustanja automobil-ski- h radnilia Wlndor. — Ford Motor Co. ie oiputlti 1J00 radnika na 25. maja na neodredjetin тНјегае. U avdainjoj trTornici e biti otpu-itcn- o do 800 a u ОактШе 700. LT aprilu Ford Je otpueUo 800. Chrynler Je от!ћ dana preki-nu- o proiirodnju xa tjedan dana. Time je bilo pofrodjeno 4.000 ra-dnika. (Prema Tijevtlma it Detroit a. tajitoj u amerikoj indutriji au-tomob- ila je porodio oko 400.000 radnika. Santo n Detroitu ima 125.000 nezapoMl4tlh.) Pomorci jczcrskc plovidbc dobili povisicu Toronto. — Zavrsen Je strajk i "lokaut" na velikim jezerima koji je bio obuh-vati- o 280 brodova sa oko S.000 pomorca. Sporazum predvidja povi-Sic- u nadnica od 16 pojsto za obidne momare, a 19 posto za £asnike i iniinjere. Strajk 325 clcktricarskih radnika Toronto. — LT roduzecu Fer ranti Electric ttrajkuje. 325 rad nika. clanora United Electrical ЛЗГогкеп unije. Radnid su stuptli u ttrajk po-- PRICE 5e PER COPY i ,+ — IvM M. J. СоМигИ. olja ССГ ii4. kao n u borbi protiv predajp рНпо1м!а amrrikom kapilalu. CCT predla2e da driava izradi cijrll plinuid kao dr2a%no poduzrp. 1 — —"i %! 0v0 If noI amrrifkl amhaadnr u Ottawl MlEon T. Mer-chant. On je povjrrljitl cnvjrlk driavnoic rrkrrtnra l)ullra. Mnogi matraju da njecor do-laz- ak znaci pojaanje amrrifke kontrolr nad Kanadnm. Eden pozdravlja soyjet- - sko smanjivanje oruzanih sila i naoruzanja London. - - Premijer Eden jc iziaio u parlamentu daa njegoa vlada pozdravlja odluku So ietskoj; Saveza da smanji svoje oruianc sile i da ce Velika Britanija smanjiti svoje oruiane sile za 72.0О0 (sa 772.000 aa 700.000) "Mi pozdra I jamo ruske sma-njis-anje- ", rekao je Eden. On je kazao da Velika Britanija ne ce imati niita protiv toga ako tim pu tern podju i drue zemlje, ali di je Britanija bila prva koja je za-poCe- la smanjivanje. Grupa od 5) laboristiclcih ctanora parlamenta je obja- - vila proglas u kome pozdravlja so-vjets- ku odluku i predlaie da Veli-ka Britanija ukine konskripcifu (obaveznu vojnu sruibu). Medju potpisnkuna nalaze se Aneurin Bevan i bivli minwtar obrane Emanuel ShtnweH. Na jednom mitinpj Bo an je kazao: "Ako boi'emo smanjki tro-ikov- e iivota onda morame uzett mlade ljude iz vojske i staviti ih na rad u industrifi t na ztndfi~ slije godinu dana jalovih pregovo-r- a izsiedju unije i kornpamje za povUka nadnica i druge pobolj-Ike- . i i Diskusija odluka VI. konvenciie SKJ SKUPsTINA U TORONTU U nedjelju 13. шаја &ivez Juposlavenskih Kanadjana u Torontu organizovao je skupstinu radi diskusije odluka Seste konvencije Saveza, koja je odrzana kiajcm nijeseca marla. Na skupstini su izrazena mzlicita misljenja, osobilo po pitanju stava prema Jugoslaviji. Stoga je zakljur eno da se diskusija nastavi u necljelju 27. maja, gdje ce se narocito pretresti pitanje Jugosla-vije- . Izmzena je zelja da o tome govore predstavnici &iveza i Odboni Prijatelja Nove Jugoslavije. Savez Jugoslavenskih Kanadjana ovime poziva sve svoje clanove i prislalice, sve clanove i pristalice Odbora Prijatelja Nove Jugoslavije, kao i sve ostale progresivne Kanadjane srj)-sko- g, hi4falskog i slovenskog porijekla, kao i pripadnike nacio-nalni- h manjina, da prisuslvuju ovoj znacajnoj skupslini. Diskusija ne ce biti ograniccna samo na Jugoslaviju. Pred-stavni- k Saveza ce se dotaknuli svih ostalih vaznih pitanja. Kao i prosli put, u diskusiji ce moci da sudjeluju svi pri-sutni- ci. Skupstina ce se odrati na 3S6 Ontario Street, u S sati uvecer. Odbor Saveza. SKUPsTINA U HAMILTONU Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana u Hamiltonu saziva javnu skupstinu na kojoj ce se diskusirati odluke 5este konvencije. Skupstina ce se odrzati u nedjelju 27. maja, u 7:30 uvecer, u Saveznim prostorijama, 243 Beach Koad. Na skupslini ce govoriti I. Slimac, clan Nacionalnog od-bo- ra iz Toronla. Pozivamo sve clanove i pristalice Saveza j kao i sve dmge progresivne ljude da posjete ovu skupstinu i cuju sto --Savez zastupa. Odbor. SKUPsTINA U WINDSORU Organizacija Saveza Jugoslavenskih Kanadjana poziva ejelokupno clanstvo i prijalelje da prisustvuju diskusiji odluka Seste konvencije Saveza. Ovaj sastanak ce se odrzati u nedjelju, 27. maja, u 10 sati prije podne, i ako ustreba nastavit ce se u 2 sata poslije podne. Diskusija ce se odrati u Ruskom narodnom domu na 1220 Drouillanl Road. Diskusiji ce prisuslvovati i B. Stevanov, clan Sekretarijata NO Saveza iz Toronla. Jos jednom pozivaju se svi clanovi i prija-tel- ji nase organizacije da prisustvuju i uzmu ucesca u diskusiji. Dodjile na vrijeine. Za Izvrsni odbor ogranka, Ante Music, tajnik. KakoTito gleda na promjene u SSSR-- u, razvitak socijalizma u svijetu. suradnju socijalista i komunista i druge probleme Pariz. — Vcternji list Mond" objavio je na naslovnoj stram dulji intcrvju, koji jc njegov direktor Iber Dcv-Me- ri dobio od predsjed- - nika Tita prilikom sog ncdanog boravka u Jugotlaviji. "Promjene u Sovjetskom Sa-c-z- u" — rekao je predsjednik Tito prema "Mondu" — "imaju ncum- - 1 njivo %eliko znaenje kako za dalj-nj- i raz%oj Sovjetskog Saveza i dm-gi- h socijalistickih zemalja tako i u pogledu smirivanja u sijtu i u , pogledu primjene novih vnetoda u Predsjednik Tito je takodjer is-tak-ao, da jc stoga pogreino, ako se sa skepsom promatraju dogadjaji u Sovjetskom Saiczu i ako se ti novi potczi rxjenjuju kao stvar tak-tik- e. Brie ili sporijc kretanje raz-voj- a u Sovjetskom Savezu zatisi zato i od unutratnjih okolnostr u SSSR, ali i od vanjskopolitickih uvjeta. "Promjene u Sovjetskom Savezu su tako kropnc" — nastavio je predsjednik Tito -- - "da se ne mogu nazvati nckom novom taktikom. One su doile i na temelju iskustva, ali i na temelju uvjerenja sovjet-ski- h rukovodilaca da staljinske metode ne dopuitaju nikakav na prcdak ni u unutrasnjem razvitku ni u vanj skim odnosima SSSR. Za-to se. naravno, te promjene odra-lavaj- a i u vanjskopolitickom pla-na". Nastavljajucl svoja tzlaganja u vezi s promjenama u Sovjetskom Savezu. predsjednik Tho je na drp-g- o pitanje direktora Mooda~ is-tak- ao. da je u SSSR vet" oclnjen veliki korak naprijed u pogledu so-cijalisti- cke demokrarizadje. Danas se u Sovjetskom Saveza kritika cu-j- e odozdo. Jto za rrijeme Staljina niVii ni!i cmielo da bude. Poznaie I su isto tako i promjene u unutraf--1 njem upraljanu - dcicntraliza cia. smanjenjc birokratkog a par a ta i niz drugih mjcra I u nauci i j knjiiesnosti i umjetnosti demo-kratuadj- a krfl sebi put i, premda to ne idc ni tako brzo ni lako, na-predak je ipak vec" ufinjen. Predsjednik Tito je na ovom mjcstu istakao finjenicu. da taj raz-v- oj ne zavisi od jednopartijskoj; ili viSepatrijskog sistcma. On jc ista-kao primjer Jugoslavije, iako taj s4stem nije jednonartijski, jcr So cijalivticki nvtz radnog naroda u - kljucuje razlicitc grope Slebodna diskusija moguca je u takvom si-stem- u, kakav je kod nas, л i u dre-gi- m socijalistickim zemljama, jcr je en najdemokratskiji. Razijajuci ssoju misao, pred-sjednik Tito je rekao, da i unutar takvog sistema moie biti stanovitih promjena, ali samo u smiski nje-gov- a poboljtavanja. To je sistem. koji se vec" uhodo, iako se o nje-gov- u sa rsenstvu ne mole jol go-voriti. jer postoje jot raznorazni faktori, koji u torn pogledu igraju velilcu ulogu. Ljudsko druitvo mo-- Ida nikada nc ce ni doci do te to-ck- e. nl kojoj bi se moglo govoriti "KOLOSALNI" DEFICIT Ottawa. — Dominion Bu-reau of Statistics saopcava deficit od 123 miliona dola-ra u vanjskoj trgovini u mjesecu martu, naime, toli-k- o je vile uvezeno nepo iz-veze- no. Deficit je Sest puta xe6i nejro u martu 1955. Deficit za prva tri mje-se-ca iznosi $225,200.000. Ministar trffovine Howe je u parlamentu priznao da je ' deficit "kolosalan", ali on1 je joi uvijek optimista. , ,-- "-n i ii i шириипмр to sax rsenstvu, jer sc staino razvi- - jaju novi uvjeti, koji prisiljavaju ljude da stvaraju полс metode. Ljudsko druStio, naime, nije stati-n- o, a iivot je vjec'ita dinamika. Direktor "Monda" je upitao ta-d- a predsjednika Tita. da li u sada-Snj- oj situaciji sistem u Jugoslaviji ima potrebu da bude bitno izmije-nie- n, ili sc nalazi na tolki, kad bi se mogao nazvati statichim. "Za bitnim izmjenama" — re-kao ic predsiednik Tito — ' sada 1 se ne osjeca potreba, ali to ne zna- - ii, da je jugoslas-ensk- i sistem sta- - tic'an. Jugoslavija sc sada nalazi u procesti daljeg razsoja sog iisota. Ljudsko druUso, a narocito socija-listick- o, modelira sv4jc unutratnjc odnesc prema stupnju ss-ijes-ti, na kome sc nalazi u danom momentu i prema ekonomskim mogutnosti ma. Slijedcce pitanje Bev-Merij- a od-nosi- lo Vi na humanizam i na raz-like, koje predsjednik Tito uocava izmedju marksistickog i zapadnja-cko- g shvacanja humanizma Prema rijecmu predsjednika Ti-ta, te razlike su velike. i to ne sa-(N'asta- vak na tr. 3) U VANJSKOJ TRGOVINI Ovaj deficit prolzlaz! is-kljuc- Uvo od trgovine sa Sjed. Driavama. Sjed. Driave su nedavno izjavile da £e smanjiti cart-n-u na izvjesnu k&nadsku ro-b-u, ali kanadski krujrovi ne oc:ekuju da le to donijeti do pobolj lanja situacije. Naknadno je topceno da je rrof odiinji ixroz pUnJce za 15.1OO.000 bu-ic- li manji nego u Utom period u proile ffodia. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000159