000219 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
У ишш— , Ore rodine alavina 25-roctiinj- icii jafaalaTenako-kaaadkk- c prorreslrn Stamp. Prri faroj "BOR ВГ — Iita radnika i tljaka iz JugoelaTi} n Kanadi — izalao Je 2. nTanbra 1931. sdine a TerontM. "BORBUMj 193C naalijedila "SLOBOD.NA MISAO"- -lt procroiTnih kanadakih Hrrata - I "PRAVDA", liH rartwivnih kanadakih Srba. "SLOBOD-NA- " MI SAO" i "PRAVDA" a Ш rabrajtjene n Juu 1940. zbog antiraUior Manoviata. U decembru 1940. pWt J izlazit prorreairni Hat kanadekih Hrrata "KOVOST I" n majn 1941. liat prorrcaivnih kanadkih Srba "SRPSKI CLASN'IK", a u jolu 1942. liat progreaivnih kanadskih ЗДотепаса "EDINOST. JU60SLAVENSK0-KANAIS- KI DEMOXRATSKI LIST U junu 1948. "NOVOSTI", "SRPSKI GLAS.V1K" i "EDI-.VOS- r iu a ujedinili — otada izlazJ "JEDINSTVO". VOL. VIII. — NO. 55 (677) TORONTO, FRIDAY, JULY 13, 1956 PRICE 5 PER COPY Sta se dogadja u Ottawi ? Kavpa oko prcdsjednika parlamcnta — Drew istakao parolu "Canada First" — Pogorsavanjc vanjske trgovine — St. Laurent za nastavak naoruzanja Ottawa. — Situacija u parlamentu je pogorsana iz-jav- om premijera St. Lauren-t- a — poslije povratka iz Londona — da se Rene Bea-udo- in "predomislio" i povu-ka- o ostavku na duznosti parlamenta. St. Laurentova izjava je prouzrodila ogordene prote-st- e sLsiefersko-konzervativ-- ne opozicije i nove zahtjeve za raspis izbora. St. Laurent je odgovorio da on ima vedi-n- u i da de raditi fito ga je volja. ' Opozicija je na to upozo-ril- a St. Laurenta da on ima ogromnu vedinu u parla-mentu, ali ne vedinu naroda. Cak i u pro&lim izborima protiv liberala je glasalo 51 posto glasada. Mnogi pitaju kako dugo de St. Laurent i Howe modi da nastave ovakvim bezob-zirni- m vladanjem. Sve vise raste uvjerenje da bi izbori mogli biti ma jesen. Beaudoinova ostavka je rezultat vladinog nasilja u borbi oko plinovoda, naime, u svom bezobzirnom postu-panj- u vlnda je Beaudoina dovela u taknv poloiaj da je pokazao pristranost i izgu-bi- o povjerenje opozicije. Odmah jc bilo jasno da ce on'morati da napusti pred-sjednid- ki poloiaj. On je to zaista uSinio za vrijeme St. Laurentova boravka u Lon-don- u. Medjutim ostavka mje mogla biti usvojena bez St. Laurentova prisustvn. St. Laurent je pak uspio da Beaudoina nngovori da po-vu- de ostavku. Time je Benu-doino- v ugled jos viSe pao. Citava ova borba nalidi na pripreme za idude izbore, bez razlike kad ce biti. Sve partije idu za tim da ojada-j- u svoje pozicije za iducu borbu. Momentalno opozi-cija ima preiumdstvo. jer je vlada dovedena u dosta nez-godn- u situaciju Konzervativci i CCF sve tdludnije istupaiu kao po-- Kineski Prijatelji iz inozemsta me pitaju: "Je li istina da ste i vi, kineski kapitalisti za socijalizam?" "Jeste li fcigurni u va5u vlastitu, lidnu bududnost?" Na oba pitanja odgova-ra- m: "Da". Mi, kineski ka-pitalisti. stvarno smo za so-cijalizam. Pozdravljamo i-d- eju socijalisttfkog prepo-d- a. Oni Ijudi, koji krenu tim putem. ne moraju se brinuti za bududnost: oni de pros-perira- ti. Ali ne kao kapita-listi. Radit ce u socijalisttt-ki- m poduzecima i dobivat e platii. Zaradjivat de po-tre- be za iivot radom. kao i svi ostali koji se izdriavaju potenim radom. Nama. kapitalistima, tiv-ba- lo je izvjesno vrijeme. dok clsmo tvarno shvatili ta ie bornici nacionalne politike — izgradnju zemlje i obra-n- u nezavisnosti. Konzerva-tivn- i vodja Drew je ovih da-n- a istakao parolu "Canada First". Vodja CCF Coldwell je istupio protiv "upropaSdiva-nj- a nacionalnih rezursa a za njihov razvitak". Razvitak treba biti planski, a u plani-ranj- u da sudjeluju federalna i provincijalne vlasti. Vanjska trgovina Krupan problem predsta-Ij- a vanjska trgovina. Deficit u prvih pet mjeseci ove go-di- ne iznosi skoro pola mil!-jard- e, a ako se ovako na-sta- vi na kraju godine de si-gur- no predi jednu milijardu. Opozicija kritikuje vladu, ali ni sama nema jasnog pro-gra- ma za razvitak vanjske trgovine. Konzervativni vo-dja Drew je pozvao na "is-prava- k", ali je propustio da kaie u demu se treba sasto-ja- ti taj ispravak. Deficit proizlazi iz trgovine sa Sjed. Driavama. To se moie is-pra- vit na taj nadin ako se razvija trgovina sa drugim zemljama, ukljudiv socijali-stidk- e. Na primjer, postoje velike mogudnosti za trgovi-n- u sa Kinom. Ali to zavisi od uspostave diplomatskih odnosa sa Kinom. Medjutim, Drew se tome protivi vise nego i sama vlada. Interesantno je da vlada sve vise naglaSava vainost ;_ ooor : :_4nx.nm I irgovme sa oooiw i isiuwiiuiu I Evropom. Ovih dana ukinuta jc za-ibra- na na izvoz jos 118 pred- - meta u SSSR i evropske na-- I rodne demokracije. Ali i da-,lj- e ostaje zabrana na izvoz , tih predmeta u Kinu. Sve Sto Kina u Kanadi moie kupiti ; jeste iito. Vanjska politika V vanjskoj politic: nema nidegn nooga. kapitalisti Su-tu- n, to socijabzam. dok nismo ] shvatili program Komunisti- - dke partije Kine. Samo po-stepe- no smo dolazili k sebi, i na kraju smo poetali spre-m- ni da krenemo tim putem. u korak sa gradja-- I nima. To je tako, do i danainjeg stanja dospjeli smo po etapama, poslije is- -i kustava i studija. ! Uzmite za primjer gospo-din-a Liu Kuo-Cun- a. To je moj suradnik u Izvrsnom odboru Svekineske federa-cij- e industrije i trgovine. koji aktivno suradjuje na preobraiaju ka socijalizmu Dugo godina on je imao niz tekstilnih tvoraica u Kiansu. Za vrijeme njega je po-mis- ao da de ma komun:st oduzeti imovinu i zato Je "U svom izvjeStaju parla-mentu sa konferencije pre-mijera britanskog Komon-velt- a koja je odriana u Lon-don- u, premijer St Laurent je ponovno odbio priznati N. R. Kinu. (Na samoj kon-ferenc- iji St. Laurent je zau-ze- o stav da sa tim treba po-dek- ati do poslije ameridkih predsjednidkih izbora u no-vembr- u.) Premijer je kazao da su udesnici konferencije uzeli u obzir promjene u politici Sovjetskog Saveza, da su ti-me otvorene mogudnosti "za poboljsanje naSih odnosa sa Rusijom" i rjesenje sporova izmedju SSSR i Zapada, i sve komonveltske vlade de aktovati u torn pravcu. Medjutim, St. Laurent ne vjeruje da su promjene kod Sovjetskog Saveza ta-k- ve da se moie vjerovati da je nestala opasnost rata. Za-t- o je on dosao do zakljudka da naoruiavanjem treba na-stav- it. On misli da naoruiavanje ne ce smetati razvitku boljih odnosa sa SSSR i stvaranju uzajamnog povjerenja koje de predstavljati "sigurnije temelje za trajni mir". Opozicija je sa odobrava-nje-m primila St. Laurentovo objaSnjenje, a poslije je dak istupila sa zahtjevom da so Poljskoj uputi protest po-vod- om dogadjaja u Pozna-n- u. Ministar vanjskih poslo-v- a Pearson je odbio, tvrdedi da bi to prcdstavljalo mije-San- je u unutrasnje poslove Poljske. Tako se u vanjskoj politi-ci opozicija slaze sa vladom, a dnpade u pitanjima zauzima i reakcionarniji stav. Ipak, radi jasnode tre ba spomenuti da CCF do-sljed- no traii priznanje N.R Kine. Uostalom. za to su i mnogi liberali, a jedan je dak podnosio prijedlog. ла priznanje je i sama vlada, ali odbija da to udini prije Sied. Driava. Pi?e: Cen predsjednik Svckinekc fcdcracijc industrije i trpovinc ostaum stvarno oslobodjenja zaprepalcivala nekim mnogo kapitala prenio u Hong-Kon- g i na Formozu. gdje je htjeo da osnuje tvor-nic- e. Tada je mislio da je njegova odluka veoma pro-niclji- va, onako kako se to kaie u staroj poslovici: "Promucurni zee ima tri iz-la- za iz svoga leiista". Ali fakta su pokazala da ta tri 'izlaza" kroz koje se moie iskliznuti. mnogo ne vrijede. Korumpirani kuo-mingtans- ki birokrati su toli-k- o oporezivali i ugroiavali njegove tvornice na Formo-z- i. da su one donosile viSe glavobolje nego profita. U imperijalistidkoj konkurcn-cij- i i diskriminaciji niu Pro speriralc ni njegove tvornice u Hong-Kong- u Medjutim, ca njegovo najvede iznena-djenj- e n;sa t.Ie "копПвко- - APELI ZA RAZORUZANJE Atomski pokusi povecavaju opasnost oboljcnja od raka, kaze britanski naucenjak Itritancki lijnik H. J. И. Atklna matra da je porast oboljrnja od raka poljdica porane radioaktUnoMi u atmosftri navtaloj od atomekih i nuklearnih rktploziia. Atkina je (o kazao na konferenciji za aiizbijanje raka u bon. donu, kojoj prUustvuju ctrunjad iz evih zemalja britantkoft Komon-velt- a. clanak "Toronto Daily Star" Toronto. — List "Toronto Daily Star" u uvodnom dlan-k-u pod naslovom "T h e Nightmare must end" pozi-v- a na sporazum o razoruia-nju- . "Star" dosta ostro kriti-kuje amcridku politiku i tvrdi da Kanada treba za-uz- eti nezavisan stav po torn pitanju. "Vrijeme je da Kanada progovori po ovom pitanju", kaie se u dlanku "Kanadski sluzbenici su javno podria-va- li Eisenhowerov plan (o "otvorenom nebu") dok su privatno Amerikancima go-vor- ili da popuste. Oni su po-dupir- ali ameridki stav da atomsko i konvencijalno ra-zoruia- nje mora biti istovre-men- o, dok su privatno govo-ri- li da je to odstupanje od ranijeg stava. Oni su ostali Suteci na apsurdno insistira-nj- e Washingtona da razoru-zanj- e zavisi od ujedinjenja Njemadke. Treba izadi iz te кабе. Ovako se dalje no moie". Londonski "Times" trazi snorazum o ukidaniu eksperimenata s nukle-arni- m oruzjem London. — PooJom $aoptcnja britAnskog savjeta гл mcdicinska strain an o opasnostima koje kriju radijacijc izazvanc cksplozi-jo- m hidropcnki bombi, britanska Stampa jednoplasno zahtijeva me-djunarod- ni sporazum o opranienju eksperimenaU % nuklcarnim oru-ije- m. Ojvr6tfi sc na ovo pitanje Ion-.ions- ki TimM" konstatira da je rnictnja ovjean$tv-- u ozh!na i tr . sporazum za potpuno uktdanje ili .'imt'cnie trke u ikperimen-n- m . luklearnim nruzem vane" txornice koje je osta-i- o u Kiansu. Bas naprotiv, narodna vlada im je poma-gal- a da usavrse proizvodnju i da vode unosnu trgovinu. Liu Kuo-Cu- n se vratio kudi i sa radosdu je konstatoao, da sav narod podinje da prosperise i da je pun odu-Sevljenj- a. Siedanje na nje- - govore ranije postupke ga tisti i danas na to gleda kao na budalaltinu. A mi. koji nikada nismo napustali kinesku zemlju. od sAmog podetka smo bili iznenadjeni time, koliko su pripadnki narodno-oslobo-dilad- ke armije i dinovnici narodne vlade bili poSteni, odgovorni i trudoljubivi, ka-ko su Ijubazno postupali sa ljudima Medjutim, i mi smo tmali svoje sumnje Dali te su za socijalizam Opozicija razoruzanju dofazi od monopola Moskva. — U komentru posvedenom razoruianju, "Pravda", izmedju ostalog, pi£e da vojni rashodi za 1956 i 1957 predstavljaju jedan od najvainijih dijelova a-meri- dkog budieta i da samo ministarstvo obrane trosi dnevno 100 milijuna dolara. Najvedi dio ovih kredita ko-ris- te veliki monopoli koji, prema podacima ameridkog ministarstva obrane, dobi-vaj- u vise od dvije tredine driavnih narudibi. "Pravda" smatra, da us-llj- ed toga krugovi, povezani s ovim monopolima, "iele da se odupru daljnjem po-pqlta- nju medjunarodne za-tegnuto- sti" i da sprijede "usnJe§no гјебепје medju-- narodnih problema, prije svega pitanje razoruianja . Ukazuiudi. medjutim, na misljenje onih ameridkih krugova, koji "osudjuju sa-daSn- j'u politiku povedanja vojnih rashoda i pozivaju na okondanje trke u nnoru-ianju- ". "Pravda" konstati- - ra, da privodjenje kraju trke u naoruianju, pnmjena Drincina miroljubive koegzi- - stencije izmedju svih zema lja, bez obzira na njihovo drustveno uredjenje i uspo-- stnvljanje medjunar o d n e priTede, politidke i kultur-n- e suradnje, moraju prido- - nijeti najvitalnijim interesi- - ma svih zemalja, ukljudu- - juci i USA. APEL VUHOVNOG SOVJETA SSSR j Мочкта. — Vrhovnl Soviet ! (parlamenat) SSSU uputin j aptl parlamrntima nih zemalja da podupru oTJeliike priirdlojfe za razorulanje le poziv japan-►ko- g parlamenta da e obutae nuklrarni pokul. "GIolc and Mail" kritizira SAD Toronto. — List "Globe and Mail" u uvodnom dlan-ku оИго kritizira ameridku politiku prema Kini i traii da Kanada prestane idi za Washingtonom i uspostavi diplomatske odnose sa N. R. Kinom. nove voaje imaju sposounw Jsti i iskustava da nasu zem-)lj- u udine bogatom i mod-jno- m? Odgovor nam je dalo to, sto se desilo pred nasim iodima, neposredno poslije ! oslobodjenja. Zaustavljena I je hronidna inflacija. To je ; izgledalo skoro kao dudo. ) ' Od proljeda 1950. godine I cijene su stabilizovane. In-dustr- ija i poljoprivreda u ponovo postavljene na noge Godine 1952. proizvodnja (Nastavak na str 3) PORUKA SVJETSKOG VIJEcA MIRA Izvrsni odbor Svjetskog vijeca mira je pozvao sve miroljubive Ijude u svije-t- u da povedu odludniju borbu za razoruianje. Poziv je upuden sa za-sjeda- nja u Parizu, kome iz Kanade prisustvovali Dr. James G. Endicott i Bruce Mickleburgh od Kanadskog kongresa mi-ra. Vijede je takodjer upu-til- o poziv vladama Sjed. Driava, Sovjetskog Save-za i Velike Britanije da obustave pokuse nuklear-no- g oruija. U svojoj izjavi Svjetsko vijede mira podvladi da je medjunarodna napetost popustila, ali trka u nao-ruianju, nuklearni pokusi i traienje novog i strasni-je- g oruija se nastavljaju. Na to odlaze sredstva Ukratko — 10 jula otxoren je sedmi kon-gre- s zapadno-njemak- e Socijal-demokrats- ke partije. Sudjeluje 776 delcgata. — Kongret jrancutktb socijali-st- a je pozvao na pmctfanje napora za ukinufe hladnog rata. — 11 jula sastao se Vrhoxni So jet SSSR. Ovo zatjedanje e do-nije-ti nekoliko vaznih zakona. — Potret je proHzrotto smrt 54 osobc na ;;гЛот otoku Thira. Grtka lada je odbila britanku i amcriiHcu pomoj postradalima. — Dulles je bio pmiljcn ubla-iit- i soje napadaje na zemlje koje ne e da e prikljue zapadnom ojnom bloku. Ti napadap u izaz-va- li eIiko nepodovanjc u Aziji. — MaJjarsia lada je pomilo-val- a 11.398 lica osudjenih suprotno odredbama zakona. — Petphi&n je trgOTinski ugovor izmedju SSSR i Pakistana. — U htetnoj МјстаЛој sa nifene cijene robi firoke potro? nje. — U Sttja e dcjputmala sovjet ska partamentarna. delegarija. — 7лр?вл Sjtmtfla je dobila poziv da izaSalje tvoju parlarnen-tarn- u dclegicijti u SSSR. Toronto — Kanadski de-lid- ni radnici su "sto posto na strani svoje ameridke brade i sestara u njihovom oprav-dano- m otporu ugovoru", izjavio je Murray Cotterill, direktor publicite-t- a United Steelworkcrs u- - Potpuna socijalna od izdafaka Profesor Clarence Bar-ber ta University of Mani-toba izracunao da bi godisnji troskovl potpu-no- g idravatvenog pomoc u sludaju obo-ljenj- a, povecanje doda-tk- a na djecu i itarackih penzija na 60 dolara mje-secn- o роселг od 65 godina iznosili 1 milijardu 250 miliona dolara. potrebna za blagostanje naroda. Osim toga postoji stalna opasnost sukoba. Zato je potrebno da svi mtroljubivi ljudi zajedni-dk- i porade da se postigne sporazum o razoruianju. Svjetsko vijede mira de stupiti u vezu sa raznim organizacijama i pojedin-cim- a radi organizovanja jedne Siroke kampanje za razoruianje. Pozivajudi vlade SAD, SSSR i Velike Britanije da obustave nuklearne poku-se Svjetsko vijede mira kaie da je kao rezultat tih pokusa u ljudski orga-niza- m ved usla izvjesna kolidina radioaktivnog strontium 90. Povedanje toga elementa u ljudskom tijelu moie da prouzrodi neocjenjivu stetu budu-ci- m generacijama. iz svijeta — Austrija de s strogo pridr-iava- ti politike neutralnosti, izjavio je kancelar Raab. — V AtnsttrJatnu je odrian sastanak nizozemskih socijalista i komunista. Prcgovarali su o surad-nj- i njihovih partija. — PreJsjeJnik Eistnbouer je potpisao zakon o vojnim izdacima, koji iznose 53-1.656.727.0- 00 ili 2 milijarde 8 miliona viJe nego pro-S!- e godine. — U Malaji Jtrajkuje 16.000 rudara, кораЗа kositra. — U JdpJ'tu su odrfani izbori za 127 mjesta u gornjem domu Socijalisti su poedali svoju reprc-zentarij- u sa 75 na 81 (svih ima 250). Socijalisti su za prijatcljske odnose sa Kinom I SSSR i protiv naoruianja. — Britamlt premijer Eden i ministar vanjskih poslova Lloyd Ct posjetit SSSR u maju 1957. — U amtritkoj driavi Louisia-na usTOJen je zakon koji zabranju-j- e uidle cmaca i bijelaca u istim sportskim timovima. — SSSR jc uloiio protest u Washingtono protiv povtede sov-jctsko- g zninog prostora. nije u Kanadi. Iz sohdarnosti sa amerid-(ki- m itrajkaSima 100 dlano-- va unije u gTadicu Marmora ' (Ontario) je obustavilo rad. , U Marmori se kopa ieljezna Irudada za Bethlehem Steel iz USA. zastita kosta manje za vojne svrhe To Je 525 miliona ma-- i nje nego ce se ove godine i utroiit na vojne avrhe. Rezultate svoga racu-- I nanja profesor Barber je znio u casopisu "Cant ' dian Tax Journal". Profesor Barber tako-djer upozorava na srtje-ran- u visinu poreza, na j koje otpada 33 posto na-cional- nog dohodka. KANADSKI KADNICI PODUIMKU STRAJKASE U USA 5-godiS-njem je osipura-nj- a,
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, July 13, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-07-13 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000155 |
Description
Title | 000219 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | У ишш— , Ore rodine alavina 25-roctiinj- icii jafaalaTenako-kaaadkk- c prorreslrn Stamp. Prri faroj "BOR ВГ — Iita radnika i tljaka iz JugoelaTi} n Kanadi — izalao Je 2. nTanbra 1931. sdine a TerontM. "BORBUMj 193C naalijedila "SLOBOD.NA MISAO"- -lt procroiTnih kanadakih Hrrata - I "PRAVDA", liH rartwivnih kanadakih Srba. "SLOBOD-NA- " MI SAO" i "PRAVDA" a Ш rabrajtjene n Juu 1940. zbog antiraUior Manoviata. U decembru 1940. pWt J izlazit prorreairni Hat kanadekih Hrrata "KOVOST I" n majn 1941. liat prorrcaivnih kanadkih Srba "SRPSKI CLASN'IK", a u jolu 1942. liat progreaivnih kanadskih ЗДотепаса "EDINOST. JU60SLAVENSK0-KANAIS- KI DEMOXRATSKI LIST U junu 1948. "NOVOSTI", "SRPSKI GLAS.V1K" i "EDI-.VOS- r iu a ujedinili — otada izlazJ "JEDINSTVO". VOL. VIII. — NO. 55 (677) TORONTO, FRIDAY, JULY 13, 1956 PRICE 5 PER COPY Sta se dogadja u Ottawi ? Kavpa oko prcdsjednika parlamcnta — Drew istakao parolu "Canada First" — Pogorsavanjc vanjske trgovine — St. Laurent za nastavak naoruzanja Ottawa. — Situacija u parlamentu je pogorsana iz-jav- om premijera St. Lauren-t- a — poslije povratka iz Londona — da se Rene Bea-udo- in "predomislio" i povu-ka- o ostavku na duznosti parlamenta. St. Laurentova izjava je prouzrodila ogordene prote-st- e sLsiefersko-konzervativ-- ne opozicije i nove zahtjeve za raspis izbora. St. Laurent je odgovorio da on ima vedi-n- u i da de raditi fito ga je volja. ' Opozicija je na to upozo-ril- a St. Laurenta da on ima ogromnu vedinu u parla-mentu, ali ne vedinu naroda. Cak i u pro&lim izborima protiv liberala je glasalo 51 posto glasada. Mnogi pitaju kako dugo de St. Laurent i Howe modi da nastave ovakvim bezob-zirni- m vladanjem. Sve vise raste uvjerenje da bi izbori mogli biti ma jesen. Beaudoinova ostavka je rezultat vladinog nasilja u borbi oko plinovoda, naime, u svom bezobzirnom postu-panj- u vlnda je Beaudoina dovela u taknv poloiaj da je pokazao pristranost i izgu-bi- o povjerenje opozicije. Odmah jc bilo jasno da ce on'morati da napusti pred-sjednid- ki poloiaj. On je to zaista uSinio za vrijeme St. Laurentova boravka u Lon-don- u. Medjutim ostavka mje mogla biti usvojena bez St. Laurentova prisustvn. St. Laurent je pak uspio da Beaudoina nngovori da po-vu- de ostavku. Time je Benu-doino- v ugled jos viSe pao. Citava ova borba nalidi na pripreme za idude izbore, bez razlike kad ce biti. Sve partije idu za tim da ojada-j- u svoje pozicije za iducu borbu. Momentalno opozi-cija ima preiumdstvo. jer je vlada dovedena u dosta nez-godn- u situaciju Konzervativci i CCF sve tdludnije istupaiu kao po-- Kineski Prijatelji iz inozemsta me pitaju: "Je li istina da ste i vi, kineski kapitalisti za socijalizam?" "Jeste li fcigurni u va5u vlastitu, lidnu bududnost?" Na oba pitanja odgova-ra- m: "Da". Mi, kineski ka-pitalisti. stvarno smo za so-cijalizam. Pozdravljamo i-d- eju socijalisttfkog prepo-d- a. Oni Ijudi, koji krenu tim putem. ne moraju se brinuti za bududnost: oni de pros-perira- ti. Ali ne kao kapita-listi. Radit ce u socijalisttt-ki- m poduzecima i dobivat e platii. Zaradjivat de po-tre- be za iivot radom. kao i svi ostali koji se izdriavaju potenim radom. Nama. kapitalistima, tiv-ba- lo je izvjesno vrijeme. dok clsmo tvarno shvatili ta ie bornici nacionalne politike — izgradnju zemlje i obra-n- u nezavisnosti. Konzerva-tivn- i vodja Drew je ovih da-n- a istakao parolu "Canada First". Vodja CCF Coldwell je istupio protiv "upropaSdiva-nj- a nacionalnih rezursa a za njihov razvitak". Razvitak treba biti planski, a u plani-ranj- u da sudjeluju federalna i provincijalne vlasti. Vanjska trgovina Krupan problem predsta-Ij- a vanjska trgovina. Deficit u prvih pet mjeseci ove go-di- ne iznosi skoro pola mil!-jard- e, a ako se ovako na-sta- vi na kraju godine de si-gur- no predi jednu milijardu. Opozicija kritikuje vladu, ali ni sama nema jasnog pro-gra- ma za razvitak vanjske trgovine. Konzervativni vo-dja Drew je pozvao na "is-prava- k", ali je propustio da kaie u demu se treba sasto-ja- ti taj ispravak. Deficit proizlazi iz trgovine sa Sjed. Driavama. To se moie is-pra- vit na taj nadin ako se razvija trgovina sa drugim zemljama, ukljudiv socijali-stidk- e. Na primjer, postoje velike mogudnosti za trgovi-n- u sa Kinom. Ali to zavisi od uspostave diplomatskih odnosa sa Kinom. Medjutim, Drew se tome protivi vise nego i sama vlada. Interesantno je da vlada sve vise naglaSava vainost ;_ ooor : :_4nx.nm I irgovme sa oooiw i isiuwiiuiu I Evropom. Ovih dana ukinuta jc za-ibra- na na izvoz jos 118 pred- - meta u SSSR i evropske na-- I rodne demokracije. Ali i da-,lj- e ostaje zabrana na izvoz , tih predmeta u Kinu. Sve Sto Kina u Kanadi moie kupiti ; jeste iito. Vanjska politika V vanjskoj politic: nema nidegn nooga. kapitalisti Su-tu- n, to socijabzam. dok nismo ] shvatili program Komunisti- - dke partije Kine. Samo po-stepe- no smo dolazili k sebi, i na kraju smo poetali spre-m- ni da krenemo tim putem. u korak sa gradja-- I nima. To je tako, do i danainjeg stanja dospjeli smo po etapama, poslije is- -i kustava i studija. ! Uzmite za primjer gospo-din-a Liu Kuo-Cun- a. To je moj suradnik u Izvrsnom odboru Svekineske federa-cij- e industrije i trgovine. koji aktivno suradjuje na preobraiaju ka socijalizmu Dugo godina on je imao niz tekstilnih tvoraica u Kiansu. Za vrijeme njega je po-mis- ao da de ma komun:st oduzeti imovinu i zato Je "U svom izvjeStaju parla-mentu sa konferencije pre-mijera britanskog Komon-velt- a koja je odriana u Lon-don- u, premijer St Laurent je ponovno odbio priznati N. R. Kinu. (Na samoj kon-ferenc- iji St. Laurent je zau-ze- o stav da sa tim treba po-dek- ati do poslije ameridkih predsjednidkih izbora u no-vembr- u.) Premijer je kazao da su udesnici konferencije uzeli u obzir promjene u politici Sovjetskog Saveza, da su ti-me otvorene mogudnosti "za poboljsanje naSih odnosa sa Rusijom" i rjesenje sporova izmedju SSSR i Zapada, i sve komonveltske vlade de aktovati u torn pravcu. Medjutim, St. Laurent ne vjeruje da su promjene kod Sovjetskog Saveza ta-k- ve da se moie vjerovati da je nestala opasnost rata. Za-t- o je on dosao do zakljudka da naoruiavanjem treba na-stav- it. On misli da naoruiavanje ne ce smetati razvitku boljih odnosa sa SSSR i stvaranju uzajamnog povjerenja koje de predstavljati "sigurnije temelje za trajni mir". Opozicija je sa odobrava-nje-m primila St. Laurentovo objaSnjenje, a poslije je dak istupila sa zahtjevom da so Poljskoj uputi protest po-vod- om dogadjaja u Pozna-n- u. Ministar vanjskih poslo-v- a Pearson je odbio, tvrdedi da bi to prcdstavljalo mije-San- je u unutrasnje poslove Poljske. Tako se u vanjskoj politi-ci opozicija slaze sa vladom, a dnpade u pitanjima zauzima i reakcionarniji stav. Ipak, radi jasnode tre ba spomenuti da CCF do-sljed- no traii priznanje N.R Kine. Uostalom. za to su i mnogi liberali, a jedan je dak podnosio prijedlog. ла priznanje je i sama vlada, ali odbija da to udini prije Sied. Driava. Pi?e: Cen predsjednik Svckinekc fcdcracijc industrije i trpovinc ostaum stvarno oslobodjenja zaprepalcivala nekim mnogo kapitala prenio u Hong-Kon- g i na Formozu. gdje je htjeo da osnuje tvor-nic- e. Tada je mislio da je njegova odluka veoma pro-niclji- va, onako kako se to kaie u staroj poslovici: "Promucurni zee ima tri iz-la- za iz svoga leiista". Ali fakta su pokazala da ta tri 'izlaza" kroz koje se moie iskliznuti. mnogo ne vrijede. Korumpirani kuo-mingtans- ki birokrati su toli-k- o oporezivali i ugroiavali njegove tvornice na Formo-z- i. da su one donosile viSe glavobolje nego profita. U imperijalistidkoj konkurcn-cij- i i diskriminaciji niu Pro speriralc ni njegove tvornice u Hong-Kong- u Medjutim, ca njegovo najvede iznena-djenj- e n;sa t.Ie "копПвко- - APELI ZA RAZORUZANJE Atomski pokusi povecavaju opasnost oboljcnja od raka, kaze britanski naucenjak Itritancki lijnik H. J. И. Atklna matra da je porast oboljrnja od raka poljdica porane radioaktUnoMi u atmosftri navtaloj od atomekih i nuklearnih rktploziia. Atkina je (o kazao na konferenciji za aiizbijanje raka u bon. donu, kojoj prUustvuju ctrunjad iz evih zemalja britantkoft Komon-velt- a. clanak "Toronto Daily Star" Toronto. — List "Toronto Daily Star" u uvodnom dlan-k-u pod naslovom "T h e Nightmare must end" pozi-v- a na sporazum o razoruia-nju- . "Star" dosta ostro kriti-kuje amcridku politiku i tvrdi da Kanada treba za-uz- eti nezavisan stav po torn pitanju. "Vrijeme je da Kanada progovori po ovom pitanju", kaie se u dlanku "Kanadski sluzbenici su javno podria-va- li Eisenhowerov plan (o "otvorenom nebu") dok su privatno Amerikancima go-vor- ili da popuste. Oni su po-dupir- ali ameridki stav da atomsko i konvencijalno ra-zoruia- nje mora biti istovre-men- o, dok su privatno govo-ri- li da je to odstupanje od ranijeg stava. Oni su ostali Suteci na apsurdno insistira-nj- e Washingtona da razoru-zanj- e zavisi od ujedinjenja Njemadke. Treba izadi iz te кабе. Ovako se dalje no moie". Londonski "Times" trazi snorazum o ukidaniu eksperimenata s nukle-arni- m oruzjem London. — PooJom $aoptcnja britAnskog savjeta гл mcdicinska strain an o opasnostima koje kriju radijacijc izazvanc cksplozi-jo- m hidropcnki bombi, britanska Stampa jednoplasno zahtijeva me-djunarod- ni sporazum o opranienju eksperimenaU % nuklcarnim oru-ije- m. Ojvr6tfi sc na ovo pitanje Ion-.ions- ki TimM" konstatira da je rnictnja ovjean$tv-- u ozh!na i tr . sporazum za potpuno uktdanje ili .'imt'cnie trke u ikperimen-n- m . luklearnim nruzem vane" txornice koje je osta-i- o u Kiansu. Bas naprotiv, narodna vlada im je poma-gal- a da usavrse proizvodnju i da vode unosnu trgovinu. Liu Kuo-Cu- n se vratio kudi i sa radosdu je konstatoao, da sav narod podinje da prosperise i da je pun odu-Sevljenj- a. Siedanje na nje- - govore ranije postupke ga tisti i danas na to gleda kao na budalaltinu. A mi. koji nikada nismo napustali kinesku zemlju. od sAmog podetka smo bili iznenadjeni time, koliko su pripadnki narodno-oslobo-dilad- ke armije i dinovnici narodne vlade bili poSteni, odgovorni i trudoljubivi, ka-ko su Ijubazno postupali sa ljudima Medjutim, i mi smo tmali svoje sumnje Dali te su za socijalizam Opozicija razoruzanju dofazi od monopola Moskva. — U komentru posvedenom razoruianju, "Pravda", izmedju ostalog, pi£e da vojni rashodi za 1956 i 1957 predstavljaju jedan od najvainijih dijelova a-meri- dkog budieta i da samo ministarstvo obrane trosi dnevno 100 milijuna dolara. Najvedi dio ovih kredita ko-ris- te veliki monopoli koji, prema podacima ameridkog ministarstva obrane, dobi-vaj- u vise od dvije tredine driavnih narudibi. "Pravda" smatra, da us-llj- ed toga krugovi, povezani s ovim monopolima, "iele da se odupru daljnjem po-pqlta- nju medjunarodne za-tegnuto- sti" i da sprijede "usnJe§no гјебепје medju-- narodnih problema, prije svega pitanje razoruianja . Ukazuiudi. medjutim, na misljenje onih ameridkih krugova, koji "osudjuju sa-daSn- j'u politiku povedanja vojnih rashoda i pozivaju na okondanje trke u nnoru-ianju- ". "Pravda" konstati- - ra, da privodjenje kraju trke u naoruianju, pnmjena Drincina miroljubive koegzi- - stencije izmedju svih zema lja, bez obzira na njihovo drustveno uredjenje i uspo-- stnvljanje medjunar o d n e priTede, politidke i kultur-n- e suradnje, moraju prido- - nijeti najvitalnijim interesi- - ma svih zemalja, ukljudu- - juci i USA. APEL VUHOVNOG SOVJETA SSSR j Мочкта. — Vrhovnl Soviet ! (parlamenat) SSSU uputin j aptl parlamrntima nih zemalja da podupru oTJeliike priirdlojfe za razorulanje le poziv japan-►ko- g parlamenta da e obutae nuklrarni pokul. "GIolc and Mail" kritizira SAD Toronto. — List "Globe and Mail" u uvodnom dlan-ku оИго kritizira ameridku politiku prema Kini i traii da Kanada prestane idi za Washingtonom i uspostavi diplomatske odnose sa N. R. Kinom. nove voaje imaju sposounw Jsti i iskustava da nasu zem-)lj- u udine bogatom i mod-jno- m? Odgovor nam je dalo to, sto se desilo pred nasim iodima, neposredno poslije ! oslobodjenja. Zaustavljena I je hronidna inflacija. To je ; izgledalo skoro kao dudo. ) ' Od proljeda 1950. godine I cijene su stabilizovane. In-dustr- ija i poljoprivreda u ponovo postavljene na noge Godine 1952. proizvodnja (Nastavak na str 3) PORUKA SVJETSKOG VIJEcA MIRA Izvrsni odbor Svjetskog vijeca mira je pozvao sve miroljubive Ijude u svije-t- u da povedu odludniju borbu za razoruianje. Poziv je upuden sa za-sjeda- nja u Parizu, kome iz Kanade prisustvovali Dr. James G. Endicott i Bruce Mickleburgh od Kanadskog kongresa mi-ra. Vijede je takodjer upu-til- o poziv vladama Sjed. Driava, Sovjetskog Save-za i Velike Britanije da obustave pokuse nuklear-no- g oruija. U svojoj izjavi Svjetsko vijede mira podvladi da je medjunarodna napetost popustila, ali trka u nao-ruianju, nuklearni pokusi i traienje novog i strasni-je- g oruija se nastavljaju. Na to odlaze sredstva Ukratko — 10 jula otxoren je sedmi kon-gre- s zapadno-njemak- e Socijal-demokrats- ke partije. Sudjeluje 776 delcgata. — Kongret jrancutktb socijali-st- a je pozvao na pmctfanje napora za ukinufe hladnog rata. — 11 jula sastao se Vrhoxni So jet SSSR. Ovo zatjedanje e do-nije-ti nekoliko vaznih zakona. — Potret je proHzrotto smrt 54 osobc na ;;гЛот otoku Thira. Grtka lada je odbila britanku i amcriiHcu pomoj postradalima. — Dulles je bio pmiljcn ubla-iit- i soje napadaje na zemlje koje ne e da e prikljue zapadnom ojnom bloku. Ti napadap u izaz-va- li eIiko nepodovanjc u Aziji. — MaJjarsia lada je pomilo-val- a 11.398 lica osudjenih suprotno odredbama zakona. — Petphi&n je trgOTinski ugovor izmedju SSSR i Pakistana. — U htetnoj МјстаЛој sa nifene cijene robi firoke potro? nje. — U Sttja e dcjputmala sovjet ska partamentarna. delegarija. — 7лр?вл Sjtmtfla je dobila poziv da izaSalje tvoju parlarnen-tarn- u dclegicijti u SSSR. Toronto — Kanadski de-lid- ni radnici su "sto posto na strani svoje ameridke brade i sestara u njihovom oprav-dano- m otporu ugovoru", izjavio je Murray Cotterill, direktor publicite-t- a United Steelworkcrs u- - Potpuna socijalna od izdafaka Profesor Clarence Bar-ber ta University of Mani-toba izracunao da bi godisnji troskovl potpu-no- g idravatvenog pomoc u sludaju obo-ljenj- a, povecanje doda-tk- a na djecu i itarackih penzija na 60 dolara mje-secn- o роселг od 65 godina iznosili 1 milijardu 250 miliona dolara. potrebna za blagostanje naroda. Osim toga postoji stalna opasnost sukoba. Zato je potrebno da svi mtroljubivi ljudi zajedni-dk- i porade da se postigne sporazum o razoruianju. Svjetsko vijede mira de stupiti u vezu sa raznim organizacijama i pojedin-cim- a radi organizovanja jedne Siroke kampanje za razoruianje. Pozivajudi vlade SAD, SSSR i Velike Britanije da obustave nuklearne poku-se Svjetsko vijede mira kaie da je kao rezultat tih pokusa u ljudski orga-niza- m ved usla izvjesna kolidina radioaktivnog strontium 90. Povedanje toga elementa u ljudskom tijelu moie da prouzrodi neocjenjivu stetu budu-ci- m generacijama. iz svijeta — Austrija de s strogo pridr-iava- ti politike neutralnosti, izjavio je kancelar Raab. — V AtnsttrJatnu je odrian sastanak nizozemskih socijalista i komunista. Prcgovarali su o surad-nj- i njihovih partija. — PreJsjeJnik Eistnbouer je potpisao zakon o vojnim izdacima, koji iznose 53-1.656.727.0- 00 ili 2 milijarde 8 miliona viJe nego pro-S!- e godine. — U Malaji Jtrajkuje 16.000 rudara, кораЗа kositra. — U JdpJ'tu su odrfani izbori za 127 mjesta u gornjem domu Socijalisti su poedali svoju reprc-zentarij- u sa 75 na 81 (svih ima 250). Socijalisti su za prijatcljske odnose sa Kinom I SSSR i protiv naoruianja. — Britamlt premijer Eden i ministar vanjskih poslova Lloyd Ct posjetit SSSR u maju 1957. — U amtritkoj driavi Louisia-na usTOJen je zakon koji zabranju-j- e uidle cmaca i bijelaca u istim sportskim timovima. — SSSR jc uloiio protest u Washingtono protiv povtede sov-jctsko- g zninog prostora. nije u Kanadi. Iz sohdarnosti sa amerid-(ki- m itrajkaSima 100 dlano-- va unije u gTadicu Marmora ' (Ontario) je obustavilo rad. , U Marmori se kopa ieljezna Irudada za Bethlehem Steel iz USA. zastita kosta manje za vojne svrhe To Je 525 miliona ma-- i nje nego ce se ove godine i utroiit na vojne avrhe. Rezultate svoga racu-- I nanja profesor Barber je znio u casopisu "Cant ' dian Tax Journal". Profesor Barber tako-djer upozorava na srtje-ran- u visinu poreza, na j koje otpada 33 posto na-cional- nog dohodka. KANADSKI KADNICI PODUIMKU STRAJKASE U USA 5-godiS-njem je osipura-nj- a, |
Tags
Comments
Post a Comment for 000219