Jedinstvo, September 04, 1956

              L
__ HHHHV v л ав .. Оте ?odii)e 1т1п1о 25-Eodiinj-kTi
jngoULTentlo-V.anlsk- e proffTesirne Stamp. Pri brej "BOSBE"-l- iti radnika i teljaka ix JososlaTij a Kanadi — izaaoj
Z. norembra 1931. rodine n Toronto.
-- BORBU" je 1936. naalijcdiU "SLOBODNA MISAO- 4- list prozrcivnih
kanadekih IlrraU — i "PR A V DA", list procTrsirnih kanackkih Srba. "SLOBOD-KA- " MISAO" i "PKAVDA" au bile zabranjene u juln 1940. zboc antiratnes
tanoviita.
U dccemtoni 1940. po£eo je Ulazit progresivni list kanadskih Hrrata X OVOSTT
a miju 1941. list prosreeirnih kanadkih Srba "SRPSKI GLASNIK", a u Julu
JUGOSLAVENSKO-KANADS- KI 1942. lit progrivnih kanadskih Slovenaca "EDIXOS T". DEMOKRATSKI LIST U -- junu 1948. MN O V O S T I", "SRPSKI CLASSIK" i -E- DI-NOSr ium ujrdinili — otada izlazi "JEDIXSTVO".
VOL. VIII — NO. 69 (691) TORONTO, TUESDAY, SEPTEMBER 4, 195G PRICE 5c PER COPY
Eksplozije se nastavljajn
Ovih dana u Sovjetskom Savezu su izvrseni novi
pokusi nuklearnog oruzja.
Prva vijest o tome doSla je iz Washingtona, koji
je o. tome neposredno doznao (pomocu sprava za mje-renj- e
radioaktivnosti). Ta 6injenica govori kako bi lako
bilo paziti na poStivanje medjunarodnog' ugovora o
zabraru nuklearnih pokusa — ako bi takav ugovor bio
zakljucen. Nuklearne eksplozije se ne mogu sakriti.
za obustavu pokusa.
Na 31. augusta objavljeno je sluzbeno sovjetsko
laopcenje, u kome se kaze da je isprobana nova vrsta
nuklearnog oruzja pogodnog za naoruianje vojske.
Sovjetske eksplozije su potaknulo amerifikog pred- -
sjednika Efcsenhowera da na svojoj „konferenciji za
&tampu u cetvrtak 30. augusta (3an prije sovjetskog"
saopcenja) napadne Sovjetski Savez zbog- - vrsenja nu-klearnih
pokusa.
Eisenhower je kazao da sovjetski drzavnici govore
o miru i predlaiu zabranu atomskog i nuklearnoj? oru-fj- a
a nastavljaju njegovim isprobavanjem. Time je
svakako htjeo da kale da sovjetske namjere nisu
iskrene.
Medjutim, Eisenhower je propusti© da iznese sve
iinjenice.
Sjed. Driave su odlucno odbile sve sovjetske pri-jedlo- ge
i za zabranu, atomskog i nuklearnog oruija i
obustavu pokusa.
Sjedinjene Driave su prije par mjeseci izvrsile
velike pokuse nuklearnog: oruzja. Ne samo da su ig;no-risal- e
sovjetske prijedloge, vec i zahtjeve Japana, In-di- je
i drugih zemalja.
Velika Britanija je izjavila spremnost da prego-var- a
zn zakljucenje medjunarodnog ugovora o obustavi
nuklearnih pokusa, ali ce sa pokusima nastavit dok se
ne potpise ugovor.
Sovjetska ogencija TASS u svom saopdenju kaze da
obzirom na to stanje Sovjetskom Savezu ne preostaje
drugo nego da nnstavi pokuse.
TASS opet podvla6i da je Sovjetski Savez spreman
da potpise i ugovor o obustavi pokusa i ugovor o zabrani
proizvodnje i upotrebe atomskog- - i nuklenrnog oruija.
Obzirom na sve to americki predsjednik je trebao
kazati da je atomskih i nuklearnih pokusa bilo dovol jno
na jednoj i drugoj strani i da je doilo vrijeme da se s
tim prestane.
Umjesto napadaja na Sovjetski Savez on je trebao
da izjavi americku spremnost da potpise ugovor o obu-stavljanju#atom-skih
i nuklearnih eksplozija.
Umjesto pokusaja dokazivanja sovjetske neiskre-nos- ti trebao je da dokazc americku iskrenost.
To bi mu donijelo svjetsku slavu. To bi pozdravilo
citavo 6ovje£anstvo.
Situacija je ozbiljna. Eksplozije se nastavljaju i
atmosfera puni radioaktivnocu. Opasnost za covjecan-stv- o
se povecava. Sta da se radi ?
Driave koje posjeduju alomsko i nuklearno oruijc
se medjusobno optuiuju, pokuJavaju skinuti odgovor-nos- r
sa sebe i prebaciti na drugu stranku — i nastav-ljaju
eksplodiranjem novih i sve jaiih bomba. Dokle
ce to tako idi?
Dotle dok ih je ne prisili da promjene stav. A pri-sil- it
ih moie narod.
Tko od nas u Kanadi svjesan svoje odgovornosti
poduprijet ce kampanju Kanadskog kongresa mira.
koja je sada u toku.
Bugarska Narodna
ape! za
Sofifi. — Izvaafedno ZMtedtnte
bupanke Nafedne s.kf Jtir.e Jiv
kusirale c pexir za гмооалте.
коц je Vriei --fet SSSR 16
'jla wftia fatisHwetima tv#i ze-malja.
Skvplttea je pe4fY3a mtrifa-ti- o
Vflwn-nef-; evfea i porrala
tladu Barke. Ja piiJoaue po-tiza-nfii
jporaa—Mt o rajenrfaaia
radi daJitHep pefwiUAM акувАа-rodn- e
ztejffimotfi t rart-ijanf- a
pri-;а!е1;- та
roedfn nafodsma.
Skupitina htice, da fa mirrJta- -
t-- tj prejorori i pokoranje prin I
cipa Povdje UN jedsno ispraran
skupstina podriava
.razoruzanje
put га rjeienje pfoWema raxemia- -
nja.
Povlaccnjc sovjetskih
trupa iz Istocnc
NjemacKe
Berlin. — Sovjetski Savez
je povukao joi jednu zrako- -
plevnu diviziju iz 1$1всле
Njemadke.
Veliki £trajk u Cile
Santiago. —. Otpoeo je , strajk 20.000 bankarskih
namjeltenika. Vlada je na- - redila hapienje 120 vodja.
NASSER OPET KAzE
DA ZELI MIRNO
RJEsENJE
Kairo. — Istovreraeno sa
dolaskom delegacije od pet
drzava na celu sa austral-ski- m premijerom Menzies
egipatski predsjednik Nas-ser
je izjavio da je Egipat
spreman da prihvati "svako
rjeSenje koje he poyredjuje
naS suverenitet".
Medjunarodna kontrola,
koju traie zapadne driave
bi predstavlja povredu egi-patsk- og suvereniteta, rekao
je Nasser.
Po egipatskom shvacanju
medjunarodna kontrola nije
nista drugo nego "kolektivni
' kolonijalizam".
Predsjednik Nasser je re- kao da Sueski kanal pripada
Egiptu i !:c=ipanija koja s
njim upravlja je egipatska
kompanija.
On je kazao da je Egipat
spreman da potpise medju-narod- ni
ugovor koji ce ga-rantir- ati slobodnu plovidbu
kanalom.
On je odao priznanje So-vjetskom
Savezu za podrSku
egipatskog stava na nedav-n- oj
londonskoj konferenciji.
Upitan'da li ce u slucaju
britanskog i francuskog na- padaja traiiti sovjetsku po-mo- d, Nasser je odgovorio:
"Prirodno je da bismo u slu-caju
napadaja traiili sva6iju
pomoc.
Nasser je kazao da je eg-ipatska
vlada razmatrala pi-tan- je apcla na Vijece sigur-nos- ti
U}s ali je doSla ch za-klju£- ka da joj ne bi koristi-lo- , jer je Egipat "mala zem-lja- ",
a Britanija i Francu-sk- a
imaju pravo veta.
Predsjednik Nasser je re
kao da se Egipat vi§e uzda
u svjetsko javno mnijenje.
U medjuvremenu iz Pari-z- n javljaju da je francuski
ministar vanjskih poslova
Pineau izjavio da je Fran-cusk- a
sprcmna da upotrebi
oruznnu silu protiv Egipta
Britanija i Francuska na-stoj- e
da dobiju podrsku svo-ji- h
saveznika u Sjevero-atlnntsko- m paktu NATO)
pa je u Parizu sazvana kon-ferenci- ja
njegovih Slanica.
Kannda za internacio-nalizacij- u
Ottawa. — Ministar vanj-skih
poslova Pearson je iz-javio
da Kanada podupire
prijedlog vecine na nedav-n- oj
londonskoj konferenciji
za internacfonalizaciju Su-ez- a.
Porast izvoza u SSSR i
zemlje narodnc
demokracije
Ottawa. — Vrijednost ka-nadskog
izvoza u Sovjetski
Savez i zemlje narodne de-mokracije
u posljednjoj g-o-di-ni
dana iznosi 120,000.000
dolara.
Najvise je izvezeno p?e--
nice. raii J masla.
So vjetka trpovinska
misija u Indoncziji
EXaksrta. — Kako iavija Renter.
u Daakartit treba da depurate jed
na serjetska trpevmska sitsiya, ko--
jx ce s tndeneztkim funkooneri- -
raa dtskastrati o soiskoi ponuda
iredtta, tthniAoi romocj i o trro--
rlnskoi suradn;i izmedia dvjru ze--
malja. i
!
- ..„.-t- y I " 'Л ,-"-J-r_
ll
Ф.
_ lP) & -- If LliQ c. t...4 ."ш .Ar4.W
fc — ~- -?л
ЈЧ0Г.Т1
Traia SueVo(j kanala.
Sirijski radnici prijele da
ce zaustaviti protjecanje
nafte preko Sirije
Kairo. — Kako piiu cipatski
Iistoi, sirijski radnici na pctrolcj-ski- m
izvorima u Dcir El Zuru, u
isttK'nom dijclu Sirije, zaprijetili
su da cc zaustaviti protjecanje nafte
prcko sirijskog teritorija u slucaju
"svake akcije zapadnih zemalja
protiv Epipta". Stampa pile da jc
predsjednik sindikata radnika in-dust- rtje
nafte u Dcir П Zuru poz-лд- о sc radnike kompanije nafte u
Siriji da se pripreme 2a "nacio-naln- u
borbu u znak podrikc Egip-tu"
u ezi s nacionalizacijom sue-s- ke
kompanije.
Naftoodima preko sirijskog te-ritorija
prodje podilnje oko 23
milijuna tona nafte britanskih pc-trolcjJ- vih
kompanija u Iraku. U
istom vremenu naftovodima ame-ri£k- e
kompanije u Saudijskoj Лга-bij- i,
a koji prolaze preko sirijskog
teritorija prodje oko 325.O00 ba-ril- a.
Offorccnjc u Siriji i Liba- -
nonu zbop dolaska
francuskih trupa
na Cipar
Bejrut. — Libanonska i
sirijska javnost je jako opor-cen- a
dolaskom francuskih
trupa na Cipar.
Stampa pise da francuski
korak predstavlja opasnost
za mir i sigurnost na cije-lo- m Srednjem Istoku.
Lebanon i Slrija su ranije
bile pod francuskom okupn-cijo- m.
Panama protest ira protiv
Dullesova povora
Panama. — Panama je
ostro protcstirala protiv iz- -
jave americkog driavnoKj
sekretara Dullesa da USA
posjeduje prava suverenite-ta
na Panamskim kanalom.
Panamskt ministar vanj-skih
poslova Alberto Boyd
je kazao da Sjed. Driave po
ugovoru imaju samo izvje-- f
sna prava nad kanalom. a ne
suverenost nad kanadskim .
p6dru6jem.
St. Catharines, Ont.
Ovdje je 2. septembra
sorjetska delegacija
na celu sa mintstrom ribo-Io-ra
likorim.
Konac Babiceve afere
SJED. DR2AVE PRIZNAJU DA JE POSTUPAK '
BIO NEPRAVILAN — PEARSON OSUDIO
"LOOKOUT" LISTE — TRA5:IO DA SE
OBUSTAVE SIKANCIJE
Cestitka i kritika
(OD UREDNIsTVA)
Vladino ishodjenje amerlckog izvinjenja za postu-pa- k
sa Milanom Babicem je hvalevrijedna akcija zai-tit- e
prava kanadskih cradjana, Ministar vanjskih po-slova
Pearson posebno zasluzuje pohvalu tto je iskori-sti- o
ovu priliku da trazi opce poboljsanje stanja na
americko-kanadsk- oj granici. Neopravdanom zadrza-vanj- u
Kanadjana treba uciniti kraj.
AH mi se ne slazemo sa Pcarsonovim savjetom Ka-nadjani-ma
da ne protestiraju previse glasno, jer bi im
americke vlasti mogle oduzeti privelegiju posjefivanja
Sjcdinjenih Drzava bez vize. To nije jednostrana prive-legij- a.
Isto takvu privelegiju uzivaju americki gradjani
pri dolasku u Kanadu.
Pcarson'je sasvim pravilno osudio americke "look-out"
liste. Ali njegova ponuda da suradjuje u njiho-vo- m
sastavljanju je nepravilna. Kako bi to izgledalo
ako bi kanadske vlasti preuzele ulogu tuzitclja svojih
gradjana pred drugom drzavom? Kanada ncma "look-out"
lista americkih gradjana i treba traiiti da Sjed.
Driave ukinu takve liste kanadskih gradjana. Prolaz
granice treba biti baziran na principu reciproteta.
Sto se tic!e samog Babica nas sada interesira samo
to kako je on dospio na americku "lookout" littu? Da
li je to zabuna, jer Babica ima vise, ili je pak djelo
nekih nasih "antikomunista", koji vrse spijunsku dje-latno- st
za americke vlasti?
Pomoc Svjclskc sindiknl- -
nc fcdcracijc porodicama
poginulih bclijskih
rudara
— Svjetska sindi-kaln- a federacija — koje je
sje"di3te u Pragu — uputila
je belgijskim sindikatima
1500 funti sterlings u ime
pomocli porodicama rudara,
koji su izgubili zivote u tes-k- oj katastrofi u rudniku
Mnrsinel.
Federacija je takodjer
saopdila, da ic ona i njezi-n- a
sekcija rudarskih sind-ikata
poduzeti sve mjere, da
trudbenici svih zemalja bu-d- u
obavijeSteni o uzrocima
nesrece, a takodjer i o mje-ram- a, koje se poduzimaju,
da se takve tragedije vi§e
ne dogadjaju.
Ivonvencija americkih
komunista
New York. — Kon%cncija агае- -
ricTcih komunista, prva od 1930.
odriat (c se 9—12 feb. 1937.
Rasisticki izpredi u
Sjed.' Driavama
Zbog poktiaa da se frijefi
crnacljffl studenfiraa puhadfanje
Skola sa btjelrima, deito je do iz-pre-da
u mnogkn mfcHtma jnzttSh
unet'&ih driava.
Naj-ec- i neredi м btli u pradu
Mansfield, driava Texas,' i Oifl- -
ton. driava Tennessee
£rda.
Delegaciju je na
doceka.1 gradska
uprara nacelnikom
Smi koji je srom
ka
Kineski odgovor Sjed,
Orzavama
Peking-- . — Kineska naro-dna
vlada je izjavila da su
kineski avijati6ari oborili
americki avijon jer su-drza- li
da je Cang Kaj-5eko- v.
Kina je odbila americki
zahtjev da odstetu.
Zahtjev je neopravdan.
Kina je istovremeno pro-testira- la protiv americkih
vojnih aktivnosti uz kinesku
obalu.
Amerifcki avion je oboren
23. augusta. Na njemu je
bilo 10 avijaticara, koji su
poginuli.
Xcpalski predsjednik
posjetit ce Kinu
Dl-in- n cIklu . -- n-'.
e p-- jv vineot. гг„.
Cu En Laja, nepattkl pred
sjednik vlade Prasad Akarija po-sjet- iti NR Kinu kajem septembra
ove godine.
Dclcgacija laoskc vlade
Pckihffu
Peking. — Ddeptdya icralfrvsice
boefce vlade s,pfcnijrom Pefnem id dpotevsk e н pojet NR
kmi.
Delcyanja je sastavtfena od ЗО
era UTia ;oi pet mmistara.
zao da Kanadjani zele
mir.
"So-rjetsk- i Savez nema
ratnih osjecaja", rekao j je odgovoru ministar
Iskov.
V Quwonu uredjje Naoonalna.aanova, media kojmu омп pttmi- -
Ml zELIMO MIR - KAZAO JE KANADSKI NA6ELNIK; A Ml NE
CEMO RATA - ODGOVORIO JE SOVJETSKI MINISTAR
sti-g- la
Prap.
dromu
sa
thorn, u
pozdrarnom gororu
plati
:~. j. „.
mijera
u
na
u
Ottawa — Amerika vla-da
je priznala da su ameri£-k-e
imigracione vlasti nepra-viln- o postupile sa Milanom
Babicem i izrazila svoje za-Ijen- je.
Saopcavajuci amerifiko iz-vinje- njc ministar vanjskih
poslova L. B. Pearson je re-kao
da se vlada zadovoljila
i smatra da je Babiceva a-fe- ra time likvidirana.
Ministar je dalje rekao
da je kanlfdska vlada isko- -
risttla ovaj slucnj da pokre-n-e
diskusiju "neopravdanog
i, sto so nas tice, nepotreb- -
nog za drzava nja Kanadjana
na птегабкој grnnici.
Pearson je rekao da se to
dogadja zbog toga Sto ame-ricke
imigracione vlasti ima-ju
listu "nepoieljnih eleme-nata- "
i katl takva osoba, ili
neka druga isto iniQnn#do-dj- o
na granicu, ona je zadr-2an- a. '
"Cini mi se da oni to zovu
"lookout" listom, — rekao
je Pearson. — Oni vas opa-z- e
i zadr2e. Mi toga ne vo-lim- o. Mi bi zclili znati o toj
listi. Mi bi htjeli znati tko
je ha njoj. Mi bi zeljeli s
njima blisko suradjivati ta- - ko da se sprtjeii da na listu
ne dodje previ3e Kanadjana
koji tamo ne bi trebali biti."
Pearson je rekao da Ka-nada
ne mole odredjivati
americkim imigracionim
vlastima kako cc postupati i
da sadnSnja diskusija ima
za cilj da se stanje ubla?.i.
Jednji razlotrn, rekao je
Pearson, Za zadriavanje
jestc to 5to Kanadjani uzi-vaju
posebnu privelegiju da
mogu ici u Sjed. Drzave bez
vize. Zato se ne treba pro-vide
zaprijaati, jer bi se
moglo dogoditi da Sjed.
Driave odlufe traiiti vizu.
Sto se tice postupka sa
Babicem Pearson je rekao
da se атепбко objaSnjenje
ne poklapa potpuno sa Babi-devi- m, ali americke lmigra-ni- e
vlasti ipak priznaju da
je njihov postupak bio ne-opravdan.
Kao Sto je javljeno ranije,
Babi6 jc bio putnik na po-topljen- om talijanskom pa-rabro- du "Andrea Doria" I
po dolasku u New York bio
je zatvoren i ispitivan o po-litidk- om opredjeljenju. Pu5-te- n
je kad se zakleo da nije
komunist.
Postupak jc naiiao na
sveopSu osudu u Kanadi. U
parlamentu jc traieno da
vlada ustanc u ohranu ka
nadskih gradjana. Bezultat
toga je bio dji je vlada uci-ni- la protest na Washington.
69.921 nova doseljcnika
Ottawa. — U prvih lest
mjeseci 195G. u Kanadu je
stiglo C9.92 1 nova doselje- - nika, saopcava ministarstvo
irnigractje.
Medju njima ima 3.847
profesionalaca (iniiHJera,
Hjednlka, tehniara, uoitelja
itd.).
Povecanje ffradsko?
stanovni.stva
U potlfedeiih 20 £odma sCaaov-njfev- o
so. jetsiih gradera se pme- -
calo гж ?0 mtlijima, Jto je jednako
c;etokupnom stanomjitra Ve!.ke
Britan.je.