000199 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Ore rctdin alavime 25-codiinj- icn JD&aslaTtnako-kaiuukL- e ргосте1тпе Itarape. Prri broj MB ORBE" — lint radnika i teljaka iz Jucoslavije Kanadi — taaSao je 2. noreiabra 1931. scmdme o Toronto. "B O R B U" je 1936. nlijediU "SLOBODNA M 1 S A 0' — Ht prozrrinih капаЉкШ Пгтаи — J "PR A VDA", list progTcsiTnih kanadsJJh Srba. "SLOBOD-NA- " MISAO" 1 "PR A VDA" au bile zabranjene a julu 1940. sbor antirataoe tanoriita. U deumbni 1940. poteo Je la la tit progreeiml liet kanadakih Hrrata "XOVOST I" n maju 1941. lut progrtsirnlh kaaatkkih Srba "SRP.SKI GLASNIK", a u Julu JU60SLAVENSKO-KANADS-KI DEMOKRATSKI LIST 1942. list progresrrnih kanadekih SloTenaca "E D 1 N O S Г. U June 1948. "NOVOSTI", "S R P S K I CLAS.VIK" i -E- DI-N'OSr su a ujedinili otada izlazi JEDI.N'STV O". VOL. VIII. — NO. 50 (672) TORONTO. TUESDAY, JUNE 26, 1956 PRICE 5 PER COPY PROsLOST ZABORAV-- UENA, NADJEN NOVI PUT, ШЕ TITO NA POVRATKU IZ SSSR Kako javlja Radio Mos-kva, na povratku iz Moskve predsjednik Tito je poajetio Kijev, gdje je bio isto tako lijepo dodekan kao u ostalim gradovima SSSR. U evom govoru u Kijevu Tito je rekao: "Najvaznija stvar je ovaj posao koji smo uradili sa vodjama va§e vlade. Mi smo odbacili sve ono Sto je bilo raedju nama, Sto nije bilo prouzrokovano ni po sovjet-skom ni jugoslavenskom na-rod- u. Sve to treba biti zabo-ravljen- o. "Mi smo poSli novim pu-te- m. ViSe ncma razlika iz-me- dju vas, sovjetskog iiaro-d- a, i jugoslavenskog naro-da.- " Veliki docck u Rumunjskoj Predsjednik FNRJ Josip Broz Tito na povratku iz Sovjetskog Saveza stigan jo u BukureSt, glavni grad Na-rod- ne Republike Rumunjake u nedjelju 21. juna. Na stanici je bio dodekan po sekrctaru rumunjake Ko-munistid- kc --partije Gheor-giu-D- ej (Dez), premijeru Stoica i drugim vodjama ru-munjs- kc partije i vlade. Na ulice BukureSta izaSlo je 250.000 gradjana, koji] su burno pozdravljnli ju-goslavcn- sku delegaciju na delu sa Titom. Tito ce u Rumunjskoj os-ta- ti tri dana da pregova'ra sa rumunjakim vodjama o poboljSanju odnosa izmedju Rumunjake i Jugoslavije. U svom govoru premijer Stoica je spomenuo "nesret-n- i prckid odnosa medju na- ma" I naglasio da rumunjski narod zeli da iive u prija-teljstv- u sa narodima Jugo-slavij-e. U svom odgovoru Tito je rekao da u velidanstvenom dodeku koji mu je priredjen vidi ielju rumunjskog naro-d- a za dobrim i prijateljskim odnosima. "Ja vas uvjeravam da ju-goslave- nski narod ieli isto i zato smo odludili da dodje-m- o ovdje", kazao je pred-sjednik Tito. Spominjuci spor od 1918. godinc Tito je rekao da "u interesu mira I u intcresu naSih naroda nedavna pro-Slo- st treba biti zaboravlje-na-". Aroro5ilov c:c posjctit Juposlaviju Moskva. — Predsjednik Prezidijuma Vrhovnog so-vje- ta SSSR Klement Vo-rosil- ov prthvatio je poziv predsjednika Tita c?a po-sje- ti Jugoslaviju. Nasser izahran za pred sjednika Epipla Kairo — General Gamal Abdel Vaser je izabran zi prvog civiloeg predsjednilui Eppta. OJ .720 000 regtrtiran gla-sac- a giualo je 94 posts. Nasser e dobio 99.7 posto g4aea. On ic bio jedini kandidat. Traze da se zabrani strajkoomstvo Toronto. Svjedoceei pred odborom Ontarijske federacije rada za izmje-n- u provincijalnog radnid-ko- g zakona predstavnik Francuska poziva USA da zauzme prijateljskiji stav prema Soviet. Savezu Washington. — Francu-sk- i ministar vanjskih poslo-v- a Christian Pineau pozvao je Sjedinjene Drfave da za-uz- mu prijateljskiji stav pre-ma Sovjetskom Savezu. U svojim razgovorima sa Dullesom Pineau je zagova-ra- o povedanje kulturne i e-kono- mske razmjene sa Sov-jetski- m Savezom i zemlja-m- a narodne demokracije. Prijedlog je ponovio u govoru na sastanku National Press Club u Washingtonu. Pineau je kazao da Fran- - cuska ncma namjere da os-la- bi svoje prijateljske veze i savezniStvo sa Sjed. Dr2a-vam- a, Engleskom i drugim zapadnim zemljama, ali je isto toliko odludna da ob-no- vi veze sa zemljama isto- - inc Evrope. On je rekao da to zemljc бЈпе ozbiljne naporc da po-dig- nu "gvozdenu zavjesu" i nko zapadne dr2ave budu odbijale njihove ponudc one ce se izloiiti optuibi da po-driav- aju "gvozdenu zavje-su" zbog koje su dosad kri-tizira- lc Istok. Slu2bcni komunike o Dul-les-Pineauo- vim razgovorima pokazuje da Pineau nije us-p- io da predobijc Dullesa za svoje poglcde. Dulles je iz-jav- io da je Pineaovo izlaga-nj- e saslusao sa "interesova-njem- ", ali da je preuranje-n- o podi na ono §to on zngo-var- a. Povlaccnjc sovjctskih vojnih sila iz istocnc jcmackc Berlin. — OtpoCelo je po-vlaCe- nje sovjctskih vojnih sila iz istocne Njemadke. Pr'ih 87 aviona napustilo je Berlin 20 juna, zatim dru-g- ! redovi vojske. Sovjctske vojne sile u is-to- noJ NJcmaCkoj bit ic smanjene za 50.000. Smanji-vanj- e se sprovodi u skladu sa nedavnom odlukom sov-jctske vlade da smanji svo-je oruiane sile za 1,200.000. Sovjetski predstavnici su pozvali predstavnike zapad-ni- h okupacionih sila da pri-sustvu- ju odlasku sovjetskih vojnih sila iz Njemake, ali o1 su odbili. je Grupa kanadskih Rusa otputovala u domovinu i Montreal. — Parobrodom "Sixonia" otputovala je i grupa od 18 kanadskih Ra-sa, koji se vradaju u svoju domovinu. iwovremeno e odobren no%i ecina njih su stanje o-epp-atski ustav. isobe, koje ±ee da provedu V Alidu sa estavom izvrfit ic posljednje dane iivota u ze-s- e rcorginizacija drzamog aparata. mlji svog rodjenja. United Steelworkers unije J iz javio, da u z a k o n treba unljeti tocku koja zabranjuje poslodavcima da unajmljuju strajko-lomc- e za vrijeme itrajka. zukov paziva na razoru- - zanje. Twining kaze da nema razoruzanja bez kontrole Moska. — U nedjelju 24. juna — Dan sovjctike avijacije — po-kaza- no je sedam novih vrsta sov-jctsk- ih aviona, vedinom borakih. "Mi smo pokazali manje bom-badc- ra zato ito hcxfcmo da nagli-sim- o obranu", kazao je Nikita Hruilov zamjcniku btitanskog mi-nist- ra aijacije iiirchu. Pored Oircha prisustvovao je naelnik itaba amerike vojnc avi-jacije general Twining te prcdstav-ntc- i niza drugih zemalja. U subota 23. juna ministar ob-ran- e ma rial Zukov prircdio je e- - liki prijem u ast dana avijacije, 2Uikov ie uinio vatrcni apcl za razoruzanje. General # Twining je odgovorio da mir i razoruzanje nije njcgov posao, ali da u to nitko nije viie zainteresiran od njega. Zatim je kazao da je amcric'ki narod miro-ljubi- v i da je to dokazao. Sjed. Dr£ae su bile smanjile svoje sile na koncu Drugog svjetskog rata, rekao je Twining, ali sa bile prist-Ijen- e da ih povetfaju za vrijeme rata u Koreji i vise ih ne c"e sma-njiva- ti dok se nc postigne opa svjetska kontrola razoruianja. Priprema se St. Lauren- - tov odgovor Bulganjinu Ottawa. — Predstavnici vlade su novinarima dali znati da premijer St. Lau--re- nt priprema formalni od-govor sovjetskom premijeru Bulganjinu, koji je pozvao Kanadu i niz drugih zema-lja da pokazu primjer u ra-zoruian- ju, kao Sto radi Sov jetski Savez. Kaie se da c"e odgovor biti negativan. Izjava koju je ovih dana u parlamcntu dao ministar obrane Campney pokazuje da je vlada odlu6na da na-sta- vi naoruiavanje dosadaS-nji- m visokim tern pom. G50.000 eclicnih radnika u Sjed. Drzavama sprcmno htrajkovati New York. — Izgledi su da ce dodi do itrajka 650.-00- 0 radnika uposlenih u ic-lidn- oj industriji. Odbijcn novi sud Sobcllu New York. — Federalni sudac I. R. Kaufman odbio novi sud Morton Sobellu koji je osudjen na 30 godina zatvora za navodnu spiju-nai- u. Mnogi vjeruju da je So--! bell nevin kao sto su bili Ethel i Julius Rosenberg. koji su smaknuti prije tri godine (19. juna 1953.). Medju istaknutim lidnosti-m- a koje su apelirale za So-bel- la nalazi se britanski tf-lo- zof Bertrand Russell i francuski knjiievnik Jean- - Paul Sartre. Da li je samo Staljin kriv? PITAJU KOMUNISTI HRUSCOVA Komunisti raznih ze-malja sve oStrije kritikuju rukovodstvo Komunisti£ke partije Sovjetskog Saveza zbog stava prema Stalji-n- u. Talijanski, francuski, britanski, ameri£ki, ka-nads- ki i drugi komunisti osudjuju Staljinov kult, ali u isto vrijeme pitaju da li je za to kriv samo Staljin ili skupa s njim od-govorn- ost snose i sadaSnji sovjetski rukovodioci. Neki otvoreno odbacu-j- u Hrusiovljevu tTdnju da se nije moglo pristupiti uklanjanju antisocijalisti-ki- h pojava u sovjetskom sistemu dok je Staljin bio 2iv. Komunisti naroSito ne-godu- ju protiv naSina na koji je u javnost pu§ten HruSCovljev govor na za-tvoren- om zasjedanju Dva- - desctog kongresa Komuni-sti6k- e partije Sovjetskog Saveza. Govor je u Stam-p- u pustio nmcricki State Department. Postoji miS-ljen- je da je State Depart-ment dobio tekst govora zato §to su sovjetski ruko-vodioci htjcli da ga do-bij- e. U isto vrijeme Ko-munisti-dkc partije u poje-dini- m zemljama o tome nisu bile obavijestcne i nisu znnle vi§e od onoga to je objavljeno u burio-ask- oj Stampi. Svuda se trail da ruko-vodstvo sovjctske komu-nisti£k- c partije dade op-Sirn- ija objaSnjenjn o Sta-Ijin- u i njegovoj ulozi, da I pored kritike istakne i njegovu pozitivnu stranu. U HruScovljevu govoru o pozitivnoj ulozi Staljina гебепо je samo par rijeii. Prvi je protiv Hru5iov-ljev- a govora istupio tali-janski komunisticki vodja Palmiro Togliatti. On je kazao da su sovjetski ru-kovodioci propustili da iz-ne- su prave razloge za od- - pri- - smuisjtevroavati konferenciH Tiro- - lje kanadski premijer St. je izjavio da de se na Vlada Ottawa. — Konzenativci i мис feri sa opet роглаН лЦЈи da ras-- pttc izbore. a №i je opet odtnJa. Rezukat izbora u QaebecH, i Sas-- kaKnewami porazni liberakui pamju. Medjatim, vlada se ipak pripre-ma za izbore Kao najsigurniji znak ozima se viiak u drzarnom bu- - dietu. Ko]i samo za prva dra xnje i seca tznosi 2?4 miliona dolaxa. de stupanje od za vrijeme vladanja. "Mi moramo otvoreno i bez sustczanja priznati da iako je Dvadeseti kon-gr- es uSinio krupan dopri-no- s i гјеба-vanj- u mnogi krupnih i novih problema i pokreta, iako on biljezi najvazniju etapu u razvi-tk- u dru§-tva- , mi ne mo2emo sma-- t r a t i zadovoljavajucim stanoviSte koje je zauzeo kongres i koje sada razra-djuj- e sovjetska ti-i- uii se Staljinovih pogre-sak- a i uzroka i uslova koji su ih omogucili", rekao je Togliatti. Togliatti je izjavio da se on ne slaZe da su sada- Snji sovjetski rukovodioci bili nemocni da sprijee povredu sovjetske demo-kracije zbog policijskog terora. "Mcni izglcda — kaie Togliatti — da hi bilo pra-vilni- je priznati da je us-prk- os pogreSaka koje je ucinio Staljin uiivao Siro-k- u potporu zemljc, a na-ro£i- to njezinih vodecih i narodnih ma-sa- ." Zato treba ispitati da li se ne radi o opdc naravi kako bi se od toga buducc mogao tu-va- tl Citnvi svjetski socija-listi- ki pokret. pokuSaj da sve po-grcS- ke pripiSe Staljinu, Togliatti je rekao da naj-man- je 2to su sovjetski ru-kovodioci mogli uciniti jeste to da nisu toliko uz-diz- ali Staljina. "Tocno je da se oni da-n- as kritikuju, i to je nji-ho- va velika odlika, ali ncma sumnje da je ova kritika potkopala njihov prestii". On je zatraiio da sov-jetski rukovodioci objasne kako je moglo do£i do skretanja sovjetske demo veiuine uave muKu najuo- - pomoci u promicanju ve-- i deg za sigur- - nost i progrcs u svijetu da-nas". se otvara u Konfcrencija Britansko- - cc diskusirati poboljsanjc medjunarodne sttuacijc — St Laurent London. — Prilikom do- - situacija i zajednidki raz-las- ka u London gdje ce rnotriti put kojim komon- - Britanskog Komon-velta Laurent konferenciji "pretresati uznemirena medjunarodna odbija izbore; preJnojakwh Ne- - Bnmswicku sa za j socijahsti£ke demokracije Staljinova razotkrivanju demo-kratsk- og socijalisti6kog socijalistiikog §tampa kadrova pogreskama u Kritizirajuci Ilrusov-Ije- v razumijevanja Konferencija premijera Komonvelta ;&rijedu 27 juna. alise priprema Vlada stvara vUk ra4i tega da bi mogla tujavki vdiie porazne ken- - cewje. Lao izborni mamac. Ogranicenje politicke slobode u Turskoj Ankara. — Turski parla-men- at razmatra zakon za ogTanidenje javnih zborova i politidke djelatnosti uop--1 i ч — kracije. PodvlacJ solidarnost medjunarodnog radni6-ko- g pokreta Togliatti je dodao: "Ali ncma sumnje da to vodi ne samo k potrebi vec i ielji za vecom neza-visnoS- du u rasudjivanju i da c"e biti korisno za паб pokret." On je zatim ukazao na promjene koje su se odi-gra- le u svjetskom komu-nisti5ko- m pokretu i pod-vuka- o da su postignuda sovjetskih komunista slu-2il- a kao "veliki model za izgradnju socijalisti6kog druStva". To je bio poce-ta- k. Danas je vec jedna tredina iovjeianstva stu-pil- a na put socijalizma i front socijalistiSke izgrad-nj- e u drugim socijalistid-ki- m zemljama (izvan Sov-jetskog Saveza) je toliko I Sirok da za njih sovjetski model vi§e ne mozc i ne smije biti obavezan. Sto se tide preostalog svijeta u nckim zemljama socijalizam cc biti mogu-d- e postidi bez da komuni--st- i budu vladajuca par-tij-a. U drugim iemljama ce opet doci putem zbliza- - vanja i suradnjc raznih pokreta. Kad je Nikiti Hrusdovu na prijemu u dast pred-sjednika Tita bilo postav-Ijen- o pitanjc sta on misli o Toglinttievoj izjavi, on je odgovorio: "Ja sam o njoj duo ali je nisam ditao. Ali i bez toga ja znam da je to do-b- ar govor, jcr on uvijek dobro govori. Ja to ka2cm jer poznam Togliattia. Ima samo jedan Tog-liatti". Francuski komunisti nisu iSli tako daleko kao Togliatti. ali i oni su ka-za- li: "ObjaSnjenja koja su dosad data o Staljinovim slabostima, njihovom pos-- iZastoj u gradjevinarstvu u Torontu Toronto. — U gradjevi-narsk- oj industriji je doSlo do ozbiljnog zastoja, izja-vio je 'V.E. Small, predsjed nik udruienja gradjevinara u Torontu. U mjesecu maju ove go dine zapodeta je gradnja 1.100 kuca ili upravo polo-vic- u toliko koliko u maju 1953. Small predvidja da ce ve-liki broj gradjevinarskih radnika biti otpuiteno sa posla. Kazna za Sutnju Nikosia. — Stanovnici znjesta Limassol globljeni su 98.0OO dolara zbog to ga sto su obili da otkriju 'ali svoje oorce za noooau, koje britanski okupatori sva nazivaju "teroristima". tanku i uslovima pod ko-ji-ma su se razvile, nisu zadovoljavajuca. Potreb-n- a je brizna marksistidka analiza da se utvrdi kom-binaci- ja okolnosti koje su omogucile Staljinu da us-posta- vu lidnu vlast". U izjavi se istide da su i sadaSnji sovjetski ruko-vodioci sudjelovali u stva- - ranju Staljinove vrste vla-danja. Posljednje vijesti Iz Londona pokazuju da je Politidki biro britanske Komunlstidke partije udi-n- io slidnu kritiku. Britanski komunisti su takodjer izjavili da se ne moie kriviti samo Staljina za ono Sto se dogodilo, U izjavi se podvladi da je usprkos toga u Sovjet-skom Savezu izgradjen socijalizam i izvojevana pobjeda nad nacistidkim napadadima. Britanski komunisti ta-kodjer kritikuju to Sto sa-mo sovjetsko rukovodstvo nije objavilo tekst HruS-devljev- og govora. Oni kritikuje i neke sa-dasn- je pojava sovjetskog sistema, kao Sto je na pri-mjer smrtna kazna. Britanski komunisti tra-z- e 'duboku marksistidku analizu" koja cc pokazati zaSto je doSlo do stvara-nj- n Staljinova samovlaSda i dati pravu sliku njegove licnosti, kako slabe tako i dob re strane. Oni priznaju da su sov-jetski rukovodioci pravil-n- o postupili Sto su osudili kult lidnosti i obnovili le-njinist-idki princip kolck-tivno- g vodstva. Vijesti iz Berlina kaZu da je Wilhelm Ulbricht izjavio da odgovomost za razvitak Staljinova kulta snosi ditavo sovjetsko ru-kovodstvo, a isto tako i rukovodstva pojcdinih ko-mu nistidkih partija u dru-gim zemljama. (Nastavak na str. 3) Za suradnju svih socija- - Iizmu naklonjcnih Kanadjana Regina. — "Nista ne smije stajati na putu naj-puni- je suradnje izmedju socijalizmu naklonjenih Kanadjana", izjavio je Tim Buck na javnoj skup-sti- ni ovdje. Zadaci progresivnih Ka-nadjana danas jesu borba protiv americke kontrole prirodnih bogatstava, za razoruzanje i razvitak vanjske trgovine, rekao je Buck. Pred laze da se zakonom rcffuIiSu amcrickc investicije Toronto — Gooreci na sas-tanku francusko-kanadsko- g Lluba RkbeJ na£elnik Montreala Jean Drapeaa je kazao. da su americke xnvestKije u Kanadi dobra stvar. da hi ih trebalo regulisati гл iconom tako aa se ne coroai da prirodna bogatstra predja pod arnerktu lontrohr
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, June 26, 1956 |
Language | yugo |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1956-06-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Nasa000150 |
Description
Title | 000199 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Ore rctdin alavime 25-codiinj- icn JD&aslaTtnako-kaiuukL- e ргосте1тпе Itarape. Prri broj MB ORBE" — lint radnika i teljaka iz Jucoslavije Kanadi — taaSao je 2. noreiabra 1931. scmdme o Toronto. "B O R B U" je 1936. nlijediU "SLOBODNA M 1 S A 0' — Ht prozrrinih капаЉкШ Пгтаи — J "PR A VDA", list progTcsiTnih kanadsJJh Srba. "SLOBOD-NA- " MISAO" 1 "PR A VDA" au bile zabranjene a julu 1940. sbor antirataoe tanoriita. U deumbni 1940. poteo Je la la tit progreeiml liet kanadakih Hrrata "XOVOST I" n maju 1941. lut progrtsirnlh kaaatkkih Srba "SRP.SKI GLASNIK", a u Julu JU60SLAVENSKO-KANADS-KI DEMOKRATSKI LIST 1942. list progresrrnih kanadekih SloTenaca "E D 1 N O S Г. U June 1948. "NOVOSTI", "S R P S K I CLAS.VIK" i -E- DI-N'OSr su a ujedinili otada izlazi JEDI.N'STV O". VOL. VIII. — NO. 50 (672) TORONTO. TUESDAY, JUNE 26, 1956 PRICE 5 PER COPY PROsLOST ZABORAV-- UENA, NADJEN NOVI PUT, ШЕ TITO NA POVRATKU IZ SSSR Kako javlja Radio Mos-kva, na povratku iz Moskve predsjednik Tito je poajetio Kijev, gdje je bio isto tako lijepo dodekan kao u ostalim gradovima SSSR. U evom govoru u Kijevu Tito je rekao: "Najvaznija stvar je ovaj posao koji smo uradili sa vodjama va§e vlade. Mi smo odbacili sve ono Sto je bilo raedju nama, Sto nije bilo prouzrokovano ni po sovjet-skom ni jugoslavenskom na-rod- u. Sve to treba biti zabo-ravljen- o. "Mi smo poSli novim pu-te- m. ViSe ncma razlika iz-me- dju vas, sovjetskog iiaro-d- a, i jugoslavenskog naro-da.- " Veliki docck u Rumunjskoj Predsjednik FNRJ Josip Broz Tito na povratku iz Sovjetskog Saveza stigan jo u BukureSt, glavni grad Na-rod- ne Republike Rumunjake u nedjelju 21. juna. Na stanici je bio dodekan po sekrctaru rumunjake Ko-munistid- kc --partije Gheor-giu-D- ej (Dez), premijeru Stoica i drugim vodjama ru-munjs- kc partije i vlade. Na ulice BukureSta izaSlo je 250.000 gradjana, koji] su burno pozdravljnli ju-goslavcn- sku delegaciju na delu sa Titom. Tito ce u Rumunjskoj os-ta- ti tri dana da pregova'ra sa rumunjakim vodjama o poboljSanju odnosa izmedju Rumunjake i Jugoslavije. U svom govoru premijer Stoica je spomenuo "nesret-n- i prckid odnosa medju na- ma" I naglasio da rumunjski narod zeli da iive u prija-teljstv- u sa narodima Jugo-slavij-e. U svom odgovoru Tito je rekao da u velidanstvenom dodeku koji mu je priredjen vidi ielju rumunjskog naro-d- a za dobrim i prijateljskim odnosima. "Ja vas uvjeravam da ju-goslave- nski narod ieli isto i zato smo odludili da dodje-m- o ovdje", kazao je pred-sjednik Tito. Spominjuci spor od 1918. godinc Tito je rekao da "u interesu mira I u intcresu naSih naroda nedavna pro-Slo- st treba biti zaboravlje-na-". Aroro5ilov c:c posjctit Juposlaviju Moskva. — Predsjednik Prezidijuma Vrhovnog so-vje- ta SSSR Klement Vo-rosil- ov prthvatio je poziv predsjednika Tita c?a po-sje- ti Jugoslaviju. Nasser izahran za pred sjednika Epipla Kairo — General Gamal Abdel Vaser je izabran zi prvog civiloeg predsjednilui Eppta. OJ .720 000 regtrtiran gla-sac- a giualo je 94 posts. Nasser e dobio 99.7 posto g4aea. On ic bio jedini kandidat. Traze da se zabrani strajkoomstvo Toronto. Svjedoceei pred odborom Ontarijske federacije rada za izmje-n- u provincijalnog radnid-ko- g zakona predstavnik Francuska poziva USA da zauzme prijateljskiji stav prema Soviet. Savezu Washington. — Francu-sk- i ministar vanjskih poslo-v- a Christian Pineau pozvao je Sjedinjene Drfave da za-uz- mu prijateljskiji stav pre-ma Sovjetskom Savezu. U svojim razgovorima sa Dullesom Pineau je zagova-ra- o povedanje kulturne i e-kono- mske razmjene sa Sov-jetski- m Savezom i zemlja-m- a narodne demokracije. Prijedlog je ponovio u govoru na sastanku National Press Club u Washingtonu. Pineau je kazao da Fran- - cuska ncma namjere da os-la- bi svoje prijateljske veze i savezniStvo sa Sjed. Dr2a-vam- a, Engleskom i drugim zapadnim zemljama, ali je isto toliko odludna da ob-no- vi veze sa zemljama isto- - inc Evrope. On je rekao da to zemljc бЈпе ozbiljne naporc da po-dig- nu "gvozdenu zavjesu" i nko zapadne dr2ave budu odbijale njihove ponudc one ce se izloiiti optuibi da po-driav- aju "gvozdenu zavje-su" zbog koje su dosad kri-tizira- lc Istok. Slu2bcni komunike o Dul-les-Pineauo- vim razgovorima pokazuje da Pineau nije us-p- io da predobijc Dullesa za svoje poglcde. Dulles je iz-jav- io da je Pineaovo izlaga-nj- e saslusao sa "interesova-njem- ", ali da je preuranje-n- o podi na ono §to on zngo-var- a. Povlaccnjc sovjctskih vojnih sila iz istocnc jcmackc Berlin. — OtpoCelo je po-vlaCe- nje sovjctskih vojnih sila iz istocne Njemadke. Pr'ih 87 aviona napustilo je Berlin 20 juna, zatim dru-g- ! redovi vojske. Sovjctske vojne sile u is-to- noJ NJcmaCkoj bit ic smanjene za 50.000. Smanji-vanj- e se sprovodi u skladu sa nedavnom odlukom sov-jctske vlade da smanji svo-je oruiane sile za 1,200.000. Sovjetski predstavnici su pozvali predstavnike zapad-ni- h okupacionih sila da pri-sustvu- ju odlasku sovjetskih vojnih sila iz Njemake, ali o1 su odbili. je Grupa kanadskih Rusa otputovala u domovinu i Montreal. — Parobrodom "Sixonia" otputovala je i grupa od 18 kanadskih Ra-sa, koji se vradaju u svoju domovinu. iwovremeno e odobren no%i ecina njih su stanje o-epp-atski ustav. isobe, koje ±ee da provedu V Alidu sa estavom izvrfit ic posljednje dane iivota u ze-s- e rcorginizacija drzamog aparata. mlji svog rodjenja. United Steelworkers unije J iz javio, da u z a k o n treba unljeti tocku koja zabranjuje poslodavcima da unajmljuju strajko-lomc- e za vrijeme itrajka. zukov paziva na razoru- - zanje. Twining kaze da nema razoruzanja bez kontrole Moska. — U nedjelju 24. juna — Dan sovjctike avijacije — po-kaza- no je sedam novih vrsta sov-jctsk- ih aviona, vedinom borakih. "Mi smo pokazali manje bom-badc- ra zato ito hcxfcmo da nagli-sim- o obranu", kazao je Nikita Hruilov zamjcniku btitanskog mi-nist- ra aijacije iiirchu. Pored Oircha prisustvovao je naelnik itaba amerike vojnc avi-jacije general Twining te prcdstav-ntc- i niza drugih zemalja. U subota 23. juna ministar ob-ran- e ma rial Zukov prircdio je e- - liki prijem u ast dana avijacije, 2Uikov ie uinio vatrcni apcl za razoruzanje. General # Twining je odgovorio da mir i razoruzanje nije njcgov posao, ali da u to nitko nije viie zainteresiran od njega. Zatim je kazao da je amcric'ki narod miro-ljubi- v i da je to dokazao. Sjed. Dr£ae su bile smanjile svoje sile na koncu Drugog svjetskog rata, rekao je Twining, ali sa bile prist-Ijen- e da ih povetfaju za vrijeme rata u Koreji i vise ih ne c"e sma-njiva- ti dok se nc postigne opa svjetska kontrola razoruianja. Priprema se St. Lauren- - tov odgovor Bulganjinu Ottawa. — Predstavnici vlade su novinarima dali znati da premijer St. Lau--re- nt priprema formalni od-govor sovjetskom premijeru Bulganjinu, koji je pozvao Kanadu i niz drugih zema-lja da pokazu primjer u ra-zoruian- ju, kao Sto radi Sov jetski Savez. Kaie se da c"e odgovor biti negativan. Izjava koju je ovih dana u parlamcntu dao ministar obrane Campney pokazuje da je vlada odlu6na da na-sta- vi naoruiavanje dosadaS-nji- m visokim tern pom. G50.000 eclicnih radnika u Sjed. Drzavama sprcmno htrajkovati New York. — Izgledi su da ce dodi do itrajka 650.-00- 0 radnika uposlenih u ic-lidn- oj industriji. Odbijcn novi sud Sobcllu New York. — Federalni sudac I. R. Kaufman odbio novi sud Morton Sobellu koji je osudjen na 30 godina zatvora za navodnu spiju-nai- u. Mnogi vjeruju da je So--! bell nevin kao sto su bili Ethel i Julius Rosenberg. koji su smaknuti prije tri godine (19. juna 1953.). Medju istaknutim lidnosti-m- a koje su apelirale za So-bel- la nalazi se britanski tf-lo- zof Bertrand Russell i francuski knjiievnik Jean- - Paul Sartre. Da li je samo Staljin kriv? PITAJU KOMUNISTI HRUSCOVA Komunisti raznih ze-malja sve oStrije kritikuju rukovodstvo Komunisti£ke partije Sovjetskog Saveza zbog stava prema Stalji-n- u. Talijanski, francuski, britanski, ameri£ki, ka-nads- ki i drugi komunisti osudjuju Staljinov kult, ali u isto vrijeme pitaju da li je za to kriv samo Staljin ili skupa s njim od-govorn- ost snose i sadaSnji sovjetski rukovodioci. Neki otvoreno odbacu-j- u Hrusiovljevu tTdnju da se nije moglo pristupiti uklanjanju antisocijalisti-ki- h pojava u sovjetskom sistemu dok je Staljin bio 2iv. Komunisti naroSito ne-godu- ju protiv naSina na koji je u javnost pu§ten HruSCovljev govor na za-tvoren- om zasjedanju Dva- - desctog kongresa Komuni-sti6k- e partije Sovjetskog Saveza. Govor je u Stam-p- u pustio nmcricki State Department. Postoji miS-ljen- je da je State Depart-ment dobio tekst govora zato §to su sovjetski ruko-vodioci htjcli da ga do-bij- e. U isto vrijeme Ko-munisti-dkc partije u poje-dini- m zemljama o tome nisu bile obavijestcne i nisu znnle vi§e od onoga to je objavljeno u burio-ask- oj Stampi. Svuda se trail da ruko-vodstvo sovjctske komu-nisti£k- c partije dade op-Sirn- ija objaSnjenjn o Sta-Ijin- u i njegovoj ulozi, da I pored kritike istakne i njegovu pozitivnu stranu. U HruScovljevu govoru o pozitivnoj ulozi Staljina гебепо je samo par rijeii. Prvi je protiv Hru5iov-ljev- a govora istupio tali-janski komunisticki vodja Palmiro Togliatti. On je kazao da su sovjetski ru-kovodioci propustili da iz-ne- su prave razloge za od- - pri- - smuisjtevroavati konferenciH Tiro- - lje kanadski premijer St. je izjavio da de se na Vlada Ottawa. — Konzenativci i мис feri sa opet роглаН лЦЈи da ras-- pttc izbore. a №i je opet odtnJa. Rezukat izbora u QaebecH, i Sas-- kaKnewami porazni liberakui pamju. Medjatim, vlada se ipak pripre-ma za izbore Kao najsigurniji znak ozima se viiak u drzarnom bu- - dietu. Ko]i samo za prva dra xnje i seca tznosi 2?4 miliona dolaxa. de stupanje od za vrijeme vladanja. "Mi moramo otvoreno i bez sustczanja priznati da iako je Dvadeseti kon-gr- es uSinio krupan dopri-no- s i гјеба-vanj- u mnogi krupnih i novih problema i pokreta, iako on biljezi najvazniju etapu u razvi-tk- u dru§-tva- , mi ne mo2emo sma-- t r a t i zadovoljavajucim stanoviSte koje je zauzeo kongres i koje sada razra-djuj- e sovjetska ti-i- uii se Staljinovih pogre-sak- a i uzroka i uslova koji su ih omogucili", rekao je Togliatti. Togliatti je izjavio da se on ne slaZe da su sada- Snji sovjetski rukovodioci bili nemocni da sprijee povredu sovjetske demo-kracije zbog policijskog terora. "Mcni izglcda — kaie Togliatti — da hi bilo pra-vilni- je priznati da je us-prk- os pogreSaka koje je ucinio Staljin uiivao Siro-k- u potporu zemljc, a na-ro£i- to njezinih vodecih i narodnih ma-sa- ." Zato treba ispitati da li se ne radi o opdc naravi kako bi se od toga buducc mogao tu-va- tl Citnvi svjetski socija-listi- ki pokret. pokuSaj da sve po-grcS- ke pripiSe Staljinu, Togliatti je rekao da naj-man- je 2to su sovjetski ru-kovodioci mogli uciniti jeste to da nisu toliko uz-diz- ali Staljina. "Tocno je da se oni da-n- as kritikuju, i to je nji-ho- va velika odlika, ali ncma sumnje da je ova kritika potkopala njihov prestii". On je zatraiio da sov-jetski rukovodioci objasne kako je moglo do£i do skretanja sovjetske demo veiuine uave muKu najuo- - pomoci u promicanju ve-- i deg za sigur- - nost i progrcs u svijetu da-nas". se otvara u Konfcrencija Britansko- - cc diskusirati poboljsanjc medjunarodne sttuacijc — St Laurent London. — Prilikom do- - situacija i zajednidki raz-las- ka u London gdje ce rnotriti put kojim komon- - Britanskog Komon-velta Laurent konferenciji "pretresati uznemirena medjunarodna odbija izbore; preJnojakwh Ne- - Bnmswicku sa za j socijahsti£ke demokracije Staljinova razotkrivanju demo-kratsk- og socijalisti6kog socijalistiikog §tampa kadrova pogreskama u Kritizirajuci Ilrusov-Ije- v razumijevanja Konferencija premijera Komonvelta ;&rijedu 27 juna. alise priprema Vlada stvara vUk ra4i tega da bi mogla tujavki vdiie porazne ken- - cewje. Lao izborni mamac. Ogranicenje politicke slobode u Turskoj Ankara. — Turski parla-men- at razmatra zakon za ogTanidenje javnih zborova i politidke djelatnosti uop--1 i ч — kracije. PodvlacJ solidarnost medjunarodnog radni6-ko- g pokreta Togliatti je dodao: "Ali ncma sumnje da to vodi ne samo k potrebi vec i ielji za vecom neza-visnoS- du u rasudjivanju i da c"e biti korisno za паб pokret." On je zatim ukazao na promjene koje su se odi-gra- le u svjetskom komu-nisti5ko- m pokretu i pod-vuka- o da su postignuda sovjetskih komunista slu-2il- a kao "veliki model za izgradnju socijalisti6kog druStva". To je bio poce-ta- k. Danas je vec jedna tredina iovjeianstva stu-pil- a na put socijalizma i front socijalistiSke izgrad-nj- e u drugim socijalistid-ki- m zemljama (izvan Sov-jetskog Saveza) je toliko I Sirok da za njih sovjetski model vi§e ne mozc i ne smije biti obavezan. Sto se tide preostalog svijeta u nckim zemljama socijalizam cc biti mogu-d- e postidi bez da komuni--st- i budu vladajuca par-tij-a. U drugim iemljama ce opet doci putem zbliza- - vanja i suradnjc raznih pokreta. Kad je Nikiti Hrusdovu na prijemu u dast pred-sjednika Tita bilo postav-Ijen- o pitanjc sta on misli o Toglinttievoj izjavi, on je odgovorio: "Ja sam o njoj duo ali je nisam ditao. Ali i bez toga ja znam da je to do-b- ar govor, jcr on uvijek dobro govori. Ja to ka2cm jer poznam Togliattia. Ima samo jedan Tog-liatti". Francuski komunisti nisu iSli tako daleko kao Togliatti. ali i oni su ka-za- li: "ObjaSnjenja koja su dosad data o Staljinovim slabostima, njihovom pos-- iZastoj u gradjevinarstvu u Torontu Toronto. — U gradjevi-narsk- oj industriji je doSlo do ozbiljnog zastoja, izja-vio je 'V.E. Small, predsjed nik udruienja gradjevinara u Torontu. U mjesecu maju ove go dine zapodeta je gradnja 1.100 kuca ili upravo polo-vic- u toliko koliko u maju 1953. Small predvidja da ce ve-liki broj gradjevinarskih radnika biti otpuiteno sa posla. Kazna za Sutnju Nikosia. — Stanovnici znjesta Limassol globljeni su 98.0OO dolara zbog to ga sto su obili da otkriju 'ali svoje oorce za noooau, koje britanski okupatori sva nazivaju "teroristima". tanku i uslovima pod ko-ji-ma su se razvile, nisu zadovoljavajuca. Potreb-n- a je brizna marksistidka analiza da se utvrdi kom-binaci- ja okolnosti koje su omogucile Staljinu da us-posta- vu lidnu vlast". U izjavi se istide da su i sadaSnji sovjetski ruko-vodioci sudjelovali u stva- - ranju Staljinove vrste vla-danja. Posljednje vijesti Iz Londona pokazuju da je Politidki biro britanske Komunlstidke partije udi-n- io slidnu kritiku. Britanski komunisti su takodjer izjavili da se ne moie kriviti samo Staljina za ono Sto se dogodilo, U izjavi se podvladi da je usprkos toga u Sovjet-skom Savezu izgradjen socijalizam i izvojevana pobjeda nad nacistidkim napadadima. Britanski komunisti ta-kodjer kritikuju to Sto sa-mo sovjetsko rukovodstvo nije objavilo tekst HruS-devljev- og govora. Oni kritikuje i neke sa-dasn- je pojava sovjetskog sistema, kao Sto je na pri-mjer smrtna kazna. Britanski komunisti tra-z- e 'duboku marksistidku analizu" koja cc pokazati zaSto je doSlo do stvara-nj- n Staljinova samovlaSda i dati pravu sliku njegove licnosti, kako slabe tako i dob re strane. Oni priznaju da su sov-jetski rukovodioci pravil-n- o postupili Sto su osudili kult lidnosti i obnovili le-njinist-idki princip kolck-tivno- g vodstva. Vijesti iz Berlina kaZu da je Wilhelm Ulbricht izjavio da odgovomost za razvitak Staljinova kulta snosi ditavo sovjetsko ru-kovodstvo, a isto tako i rukovodstva pojcdinih ko-mu nistidkih partija u dru-gim zemljama. (Nastavak na str. 3) Za suradnju svih socija- - Iizmu naklonjcnih Kanadjana Regina. — "Nista ne smije stajati na putu naj-puni- je suradnje izmedju socijalizmu naklonjenih Kanadjana", izjavio je Tim Buck na javnoj skup-sti- ni ovdje. Zadaci progresivnih Ka-nadjana danas jesu borba protiv americke kontrole prirodnih bogatstava, za razoruzanje i razvitak vanjske trgovine, rekao je Buck. Pred laze da se zakonom rcffuIiSu amcrickc investicije Toronto — Gooreci na sas-tanku francusko-kanadsko- g Lluba RkbeJ na£elnik Montreala Jean Drapeaa je kazao. da su americke xnvestKije u Kanadi dobra stvar. da hi ih trebalo regulisati гл iconom tako aa se ne coroai da prirodna bogatstra predja pod arnerktu lontrohr |
Tags
Comments
Post a Comment for 000199