Jedinstvo, October 26, 1956

              STRAXA 2CACICEV CLANAK
(Nastavak sa strane 1)
je izdavati buletin kao tjednik od 400 do 500 primjeraka
i slati istog po svim naiim naseljima u Kanadi. Isti Bu-letin
je slat i nasoj emlgraciji u Juznoj Americi i Aus-tralij- i.
Vec 1929. godine, nasa emigracija mahom postavlja
pitanje, da se pokrene jedna redovna novina u vecem
formatu. Na otnovu toga poslano je nekoliko drugova
pocctkom 1930. godine, da obidju iva naia naselja u
Kanadi i da u tim naseljima uspostave kulturno-pros-vjetn- e
klubove, koji ce primati, siriti i financirati novinu.
Redakcija Buletina nije imala novaca, koji je bio po-treb- an
za putne troikove drugova, pa su se naili dobro-voljc- i,
koji u poili na put, te se snalazili kako su se
znali i mogli po prostranim kanadskim prerijama. Kao
posljedica tog putovanja uspostavljeni su kulturno-prosvjet- ni
klubovi po svim vecim naseljima naseg na-rod- a
u Kanadi, a u vecim industrijskim mjestima. Po
kraj klubova uspostavljene su i partijske organizacije,
koje su igrale veliku ulogu u kulturno-prosvjetno- m radu
u novo osnovanim klubovima.
Vec tada, t.j. 1930. godine je jugoslavenski konzul
organizirao u istocnoj Kanadi srpske radnike u neke
vrste reiimske klubove. Nasi drugovi su uspjeli dokazati
srpskim radnicima da njima nijesu potrebni rezimski
klubovi, koji odvajaju пак radnike jedne od drugih,
nego da su nam potrebni radnicki kulturno-prosvjet- ni
klubovi, koji ce okupiti sve nase radnike ne gledajuci
na vjeru i nacionalnost i tako su vec gotovi rezimski
klubovi priklju£ili se kulturno-prosvjetni- m klubovima sa
svom svojom imovinom.
To nije nikako mogao zaboraviti jugoslavenski
konzul u Montrealu. On je izgubio svoje klubove koji
su pjevali pjesme slave kralju i rezimu, dok su novi rad-nicki
klubovi preko svoje novine iz dana u dan raskrin-kava- li
samovolju, bezakonje i nacionalno ugnjetavanje
od strane dinastije i re2ima u Jugoslaviji.
Upravo radi tog obavjeitavanja, sluzba jugoslaven-sko- g
dinastijskog konzula u Kanadi, stalno spionira sve
nase napredne radnike, koji su zauzimali u pokretu i
najmanju funkciju i lazno ih optuzivali kod kanadskih
unutarnjih poslova i kao posljedica tog gnjusnog posla,
koga e nije ustrucavao tadasnji jugoslavenski konzul,
prvi i drug! urednik "Borbe" su deportirani iz Kanade
u Jugoslaviju u roku od dvije godine. Drug! (2apkar)
Je poginuo u spanjolskom ratu, boreci se na strani repu-blikans- ke
vojske.
Polovicom 1930. godine, teren je bio pripremljen za
izdavanje jednog tjednika i tako je u drugoj polovici
1931. godine pokrenuta "Borba na hrvatskom jeziku,
a poslije kraceg vremena izlazila je dva puta tjedno.
Iako je vec sada bilo sredstava za izdavanje novine,
ipak je bilo poteskoca, jer medju naiim radnicima nije
bilo ni jednog slovoslagara, koji bi znao raditi na "Li-notype"
maiinu, a nismo imali ni profesionalnog ured-nika- .
Nasa cmigracija u Kanadi su u osnovnom seljacki
i radnicki sinovi iz Like, Dalmacije, Gorskog Kotara,
Korduna, Banije itd. Ni te poteikoce nisu mogle spri-jeci- ti namjeru naiih ljudi, blagodareci cvrstoj volji
naiih drugova u redakciji. Oni su savladali i tu potes-koc- u tako, da je "Burba" dosta dobra urcdjivana.
"Borba" je odigrala veliku ulogu u kulturno-prosvjetno- m uzdizanju nase cmigracije u Kanadi. Za to
nam je najbolji dokaz cinjenica, sto je jedna vcca grupa
nase cmigracije iz Kanade otisla u spanjolski rat i
aktivno se borila u redovima republikanskc vojske. Nki
od njih su poginuli u Spaniji, dok su se prezivjcli vratili
u Kanadu (neki od njih invalid!, kao na primjer, Jardas)
i aktivno radili u Kanadi u toku Drugog svjetskog rata,
pomazuci nasu zemlju materijalno i moralno preko
svoje organizacije Vijeca Kanadskih Juznih Slavena.
Jedan dio kanadskih Jugoslavena se je prcbacio na
nasu teritoriju i aktivno se borio u sastavu jugoslaven-ski- h partlzana sve do potpunog oslobodjenja Jugosla
vije.
Godina 1932. je bila teika godina za radnicki po-kr- et u Kanadi. Konzervativna vlada na celu sa svojim
STO SMI. UIDIO dUGOSliHUIill
O . . s e t л k)
Proslijcdili mo za Opatiju i
Ricku, Opatija jc Jijep grad, ho-Se- li
i kupaliUa. gdje su nekada
samo grofovi i generali imali
pristup, sada sc radnki odma-raj- u
i uiivaju u ltjepoj prirodi,
razumije se. kada imaju godisnji
odmor. Edward Jardas, kao na-ccki- ik
grad Rijcke, lijepo na je
doekao i pogortio u ofAii grad
Rijeke Pokazao nam jc sve pro-Mori- je.
dvoranu gdjr zasfeda
vijece grad i vijece radneg na-rod.
On je jedne odriao pred-vanj- e
© ncn rad grad Rifek.
Drug Tcef. a po£t n4, prke-dje- n
j opera i koto narodmh
igri. Sve je to bite veKcamtvene.
Iz OpMc i RHeke podjemo
u ri ktvtki grad Senj. a preko
njc i ef4k dfage i Vratnika
n OJecac, fa Gep i LiCki
Osik. U KcWm- - Osike ima fa-bri- ka
meecf a i t sc а4ге veKki
apartmeati z radnike. dom kal-rar- e,
veKka raodema zgtxAi sa
relAom dranem. гсЧаласНеет.
Vdika modctru Skola od 8 ra2-rrd- a
za 8O0 djece se jc bal dogo-rorl!- a.
Sve smo
Pise: Г. PETRAK
uisttnu moram rec"i da me je to
tznenadilo.
Prolazec'i kroz scla Poitelj.
Raduc do Lovrmjca a onda preko
Velebita u Obro-ac- , licka strana
Velcbita joi nckako ima neSto
fume ali dalmatinska, se same
gole hridi i kamenje {to strJi ne-b- u
pod oblake. U Zadru smo bili
jedan dan. Stari grad, luka, bro-do- vi
odUze i dolaze, ranogo na
stradao od Talijana, jo? se vide
neke kwee porusene. Split je vefi
grid. Hv i ima x-e-ru indestriju.
Pregkdali smo brodegrd№ite.
Bal taj dn iziso jc iz kike no-voagradj- eni
brod "Jego4vija"
od 10.0OO ton, bijel. Kjep pofwt
labeda. Dra bred grade za dfe
driave. U bredegtadtKba raanfka
f9% neka maiwerija. Wet e se nbviti u skeroj bdWneti. U
iigfadnji je i veiiki ринЛл brod
"Jedmsrve" VeWe je to bfodo-grad- e
i pristamfee bredeva.
Isto tako i tvemka f4i5ike u
Spiitii, kef н prrgledaK. radi
ptmera patera. VeWka je te i mo-dern
tromiea pore
rata.
Dubrovnlk, stari grad, mogao
premijerom, Benettom, proglasila je KPK vanzakonitom
i uhapsila sve clanove Centralnog komiteta, te ih osudila
na 5 godina robije. Pod reakcionarni udar je doila ne
tamo KPK, nego i sindikati i sve druge napredne orga-nizacije
1932. godine. Bio je uhapien i prvi urednik
"Borbe", osudjen na dvije godine robije, a poslije kad
je izdrzao robiju, deportiran je za Jugoslaviju. Kad je
izbio spanski rat, on je otisao u Spaniji borio se akti-vno
na strani republikanske vojske.
Takodjer poslije par godina deportiran je iz Ka-nade
i drug! urednik, Petar 2apkar, koji je 1937. godine
poginuo u Spaniji.
Poslije "Borbe" izlazila je "Slobodna Misao", za-ti- m "Pravda", a kasnije opet "Novosti", "Srpski Glas-nik- "
i "Edinost".
Nakon izvjesnog vremena nasa emigracija u Ka-nadi
je organizirala tri bratska saveza umjesto prvo-bitni-h
kulturno-prosvjetni- h klubova. Organizacije su
uspostavljene na nacionalnoj bazi: Savez Kanadskih
Hrvata, Savez Kanadskih Srba i Zveza kanadskih Slo-vence- v.
Sva ova tri Saveza tijesno su suradjivali u toku
rata i poslije rata. To se najbolje vidi iz rada i pravila
Saveza.
O prilogu borbi protiv fasizma se u jednom pro-glas- u
"vieli:se ponosimo cinjenicom da smo casno ispunili
obecanje koje je Savez dao pri svom osnutku, t.j. da ce
sve svoje sile mobilizirati za pomoc borbi Ujedinjenih
naroda za unistenje fasizma kao militaristi£ke sile i
njegove ideologije. Druga konvencija Saveza Kanadskih
Hrvata konstantirala je da je nas prilog ratnim napo-rim- a
Ujedinjenih naroda i Kanade bio obilat, sto je
prizn~ioi od drzavnih vlasti. Mi se na drugoj konvenciji
obavezujemo da cemo i nadalje neumorno ulagati svu
svoju snagu za pobjedonosno dokoncanje borbe protiv
medjunarodnog fasizma i svih njegovih slugu, pa bilo
pod kojom maskom da se oni kriju. (Tocka 8).
Daljc pod tockom 8. se nastavlja: "Jugoslavenski
narodi su oslobodili svoju zemlju od faiistickih napa-dac- a
i domacih neprijatelja. Sloboda je izvojstena uz
cijenu neopisivih zrtava i gubitka narodne imovine. Zato
mi smatramo da ta cinjenica pred nas postavlja svog
case, kao najglavniji zadatak, pomoci narodima Jugo-slavi- je
da obnove svoju zemlju. Da bi taj veliki i casni
zadatak ispunili, mi se obavezujemo ulozitr svu umnu
i fizicku snagu u radu za prikupljanje materijalne i
moraine pomoci narodima Jugoslavije tako, da bi nas
tok pomoci stalno tekao sve dotle dok to od nas budu
iziskivale okolnosti u Jugoslaviji. Mi cemo aktivno po-maga- ti
sve kampanje, planove, projekte i podhvate,
koji 6e biti u prilog ubrzanja obnove i izgradnje Jugo-slavije".
Kako vidimo iz teorije i rada, radnicki pokret nase
emigracije u Kanadi, jeste progresivan i demokratski.
On je sastavni dio progresivnog radnickog pokreta ka-nadsk- og naroda. Kad su fasisticki osvajacj poceli rat u
Spaniji, nasa emigracija iz Kanade bila je u prvim redo-vima
borbe protiv fasizma. Kad su fasisticki razbojnici
zapalili Drug! svjetski rat u Evropi, Aziji i Africi, opet
su nasi ljudi iz Kanade i Amcrike, ne satno borili se na
frontu protiv fasizma u kanadtkoj i americkoj armiji,
nego su oni borili se i u partizanskim odredima Jugo-slavije
i preko svojih velikih organizacija Vijeca Kanad-skih
Juznih Slavena i Slavcnskog kongresa igrali su
veliku ulogu, informirajuci narod u tim zcmljama o pra-vo- m
stanju Jugoslavije. Poslije rata oni su neumorno
kupifi materijalne priloge za obnovu i izgradnju nase
zemljc. Oni su isto tako radili na tome da se povratc u
domovinu oni koji se zele povratiti, uslijed ccga su neko
like grupe iz Kanade povratile se u domovinu sa zcljom
da pomognu svome narodu da sto prije obnovi i izgradi
svoju zemlju.
Kanadski radnicki pokret nase emigracije dao je
vrlo lijepi dojam mladog, progresivnog i revolucionar-no- g
pokreta cistog kao blser. Takav pokret bez ikakvog
tudjeg balasta mogli su ostvariti ljudi koji su neogra-nicen- o
odani svome narodu i radnickom pokretu.
11. VII 193G. pod., ч Osjcku.
U
rrrgleialj
izgradjena
bi da sluti kao muzcj za ojclu
Jugoslavini Tu smo vtdjeh on-pn- al
prve apotcke na svijetu.
Preglcdah smo katedralu i staro-drc-n- e
oltare. slikegroboe starih
dalmatinskih pjesnika Gundulica,
Marulia i drugih. te eliki spo-mcn- ik
Rudjera Boikovica, Iz
Dubromika preko Ljubinja i
Popova polja dodjosmo u Nfotar.
Tu smo bili pogoiceni od Hrvat-sk- e
Matke. prcgledali grad i
tvomica-predion- u pokraj Mostara
Svi чпо bili iznenadjeni d Ja-gos- tij
im tako veKkc tvomke;
49.000 vreten, se raederno pe
novom sirtemu. Drag vedioc i
je rekao d im j{ dvije ece
©d eve i некоКко raanfth pre-dtofM- OL
PregfedK me ekktrami
a JabteMci. Taman moramo dri
naroda kredit kof" rnoee da iz-gradi
evako tHa роЈагеса. Tri
generatra ve a u eperaoji x
fei tri ifiuja biti iHpostavIjeB.
Preko Ivan Pkeine dodjosmo
u Sarajevo, ttjep. fist i meJeran
grad. Bilo smo primtjeni od gra-donaceku- ka
i gradskog odbora i
bratski pogolcem bosankom ilj:-vorCD- ra
i koliCIma. Precledals
mo ir-o- r rijcke Bosne i tu po-goicc- ni
od Hnatskc Malice, u-pri- vo
onako bratski. ISli smo da
vidimo tvomicu ply-woo- d, veliku
i modemu tomicu. Iz Sarajcva
t'JIi smo u Zenicu i tu smo vidjcli
taj jugoslavenski "Pittsburgh.
Velika je to t-omi-ca,
ima 16
dimnjaka. mnogo raznih odjelje
nja. T%omicki odbor nam je u
dvorani preko pomicnih slika
prikazao se operacije i kako se
sxe proiradja u tvornki. Bilo je
interesantno gledati tu tvu I e
1Ле prese u operadji.
Iz Sarajcva podjosmo do Do-bof- a
i ta smo vidjcli dom &tV
tare, jedan od rujvecih i sigumo
i najmedemijm u FNRJ. Ova}
dem je iznenadio srakeg od ns.
To je t-ek-lc
zgrada oko jedae
blek dwH, м veJAem re4a-ra-rij- m
i dvoranom s 3.000 sje-dat- a.
U Deboja jc tveraka rao-tO- Fi
i razne drae raaeje tvefftite.
Iz Debet ° SkveHeg Bred
p u Beegrad i Ш je prel
n±J trnef a.
U Beegrada n je pogotit
Srpsk Mattca iste enake brtki
ke fee smo pogetceni a Zagreba
ed Hrratske Matke. Gradena-fetni- k
i drag NikM b sa gtavni
gerornici- - ukazajeci na bratstro
i skvgu izmedju hrvarskog i
srpskeg naroda. Drugi dan pr
SURADNJA ZENA
Prvi dopis
(SfijeJtH Jepis napttda je Jrngjricj M. J. iz Pert
Colbome u "Berbi" od 8. februarj 1935.)
-
"Nikada prije nisam sc toliko osigurala za napisati par
rcdaka u novinu, racunajufi na nesposobnost sto nikada
nije opravdano. Ali fitajudi "Borbu" svakog izdanja, mene
jc toliko usposobilo, da mogu i ja retfi nekoliko rijeft,
medju vama suradnicima na klasnom polju.
I ma nas iena radnica u raznim prcdjelima Kanade.
a!i medjutim malo je dopisa od nas. Uslcni zivota i razna
druga pitanja, koja sc danomicc dogadjaju sa ienama rad-nicam- a,
kohko u samo; ku6 kod obitclji, toliko i tzvan
kuce na raznim radnjama gdje su zenc radnice eksplo-atisan- c
mnogo gore nego muikarci . . . Dakle iz o-o- g se
idi potrebna da mi 2ene radnice Sto wsc pi?emo u naSu
novinu . . .
NaSe drugaricc iz Tunminsa, Kirkland Lake, Van-couver- a,
Windsora i iz drugih mjesta, daju nam vrlo dobar
primjer, kohko u samoj naobrazbi, toliko i u laradnji tad-nifk- ih
redova od kojih smo i mi sastavni dio . . . Stoga
ja bi ieljela da cujemo i glas drugih icYia iz drugih mjesta
gdje iivi naS narod. Jedino preko ovakvih dopisa ne sarao
da cemo saznati o okolnostima i iivotu sa kojima smo ne-posred- no
skopani, ei cemo saznati i gdje je nase rajesto
i tko je naJ pravi vodid.
Drugarice, iene radnice Jirom oe zemljc, prikljucimo
se ozbiljnije danas vise nego ikada ranije borbemm redo-vima
radnickc klase. Podupirimo naJu novinu "Borbu"
na svakom koraku i svakom prilikom. Ona je jedini za-ititn- ik
interesa radnog naroda i zato pruiimo joj moralnu
i financijalnu pomoc da Jto prije dostigne na Jest stranica
Л1
D O P I S I
Schumacher, Ont. — U "JeJ,n"
sUu" od 12. oktobra uredni$to
pita: Sta demo sa romanom "Kle-ta"- ,
da li ga objavljivati ih nc.
U Torontu na sjednici organizacije
SJK netko je rekao da roman
Kletvu" ne dita 90 posto fitalaca.
To se meni ne svidja, jer takc
izjac mogu dati samo ljudi koji
sami ne fltaju "KIct4i" Hi uopce
nemaju pojma o historijskoj vai-nos- ti
toga romana.
Na sastanku u Torontu ntki su
argumcntirali, da je roman teJko
citati, ili p,x pak razumjeti. Ni oi
argumenti ne dric --ode. Ja sam
wmouk, pak mi ne trcba tumaa da
razumijem sadrlinu romana a
kako ne hi ljudi koji su svrJili pu-tk- u
ikolu i fttaju radniclcu ttampu
eJ dcccnic.
Roman "Klctva" ima svoju hii-tonp- ku
pozadinu, pa driim da no-ma
pretplatnika. koji iole voli
liiitori)$ko ttivo, da ne tfta roman.
iMina molda ima pretplatnika, kop
procitau samo naslove i onda
znadu s-- e na svijetu". Nravki.
da taki ne citaju roman
Saka iczicha novin ima roman.
N'o%ina bez romana izgkda, kao
da 0 nefto fali Jedmsno" u
sxakom izdanju xecinom iznaii
ilankc politicise пагам Pa zar пцс
umiesno da tznasa i roman Ja sc
takodjer nc laicm ni a urcdnii- -
slijedili .smo spectjalnim busom
do Zagreba, a potom u selo svaki
svojoj rodbini.
Na selu sam imao pri like da
govorim sa seljactma. Pozvan sam
bio kao gost u mnogo seljackih
kuca. Vidio sam kako iive i kako
se osjeeaju prcma danitnjoj Ju-goslaviji.
Jugoslaviju trcba preu-cava- ti
pa je onda tamaciti. Na
prvom mjestu trcba znati, kako je
na! narod iivjeo sa stare Aurtrije.
Kako je ihio za rrijeme stare
Jugoslavije. A kako iivi sada.
Opcenito uzeto naJ narod nije
rifkada boije iivio nego dan
uko ma i sada treb mnogtti
srvari, kojih mi. reciroo a Ame-rici,
imamo. a oni tamo ovkadi-jcvaf- a.
Mi ne moiemo utporedki
americlci standard iiveta. pa
reel: Zaite oni take петаја Oni
a se iz raSerm podigti na eve
fto ad imsja Podigli a mnof
tvermce. Mgradili ieijeBHclce
pra-ge- . i medeme arfaktrane
certe, grad pervtiene ke& i
dR4 n n$em ela ve je moder-mj- e
i belje nege z vremea sta-re
Jage4vije Nred je ebecen
gradfamki. geveri vise kfSevie.
jer sa edbaoli mnege tarske i
nfemalkc rijefi iz svea rtfefoik.
Istina fe, im i enih keji ida z-krpa- ni,
'a nekefi i bosi ak tog
je mnogo rite bilo vidjeti za
rrijeme starog reiima
rom kad kaze, da e roman "Kle-ta- "
dobar po sadrzini. ah je pri-Iin- o
tczak za fitati. Kad je dobar
po sadrzini, onda fc bez svake
dojbc fttaoci nastojati da ga i
razumiju, jer nije pisan latinskim
jezikom vec' hrvatskim. Kad fojek
fita svako Jtio on mora o njemu
fonthill, Ont. — U jednom od
proilih izdanja "Jcdinsto" posta-vlja
pitanje 6'taocima, da li da se
nastavi sa objav Ijivanjcm romana
"Klctva", jer da su na sastanku
u Torontu jedni pretplatniri mii-Ijcnj- a
da se roman slabo dita.
Ne znam koliko je till pretplat-nika
dalo tu izjavu. ali smatram da
nije tocna. Koliko jc meni poznato
"Kletva" je popularan roman i
pretplatniri ga ciUju. U njemu se
na popularan nacm objaSnjava bor-h- a
naseg naroda protiv tudjinske
lasti u tadainjo) Hrat%ko i intn-g- e
tudjinaca u nasoi zcrnlp л л1
U tami
{OtK pjesmu jpetutj fe Rtricj Krlettf
— ZJgcrкц, a obfuiljena je u "Beth?'
8. februjra m1933m. godmt.)
Kud pogledaJ svud je tama,
Ko da ncma bijelog dana, Se joS spava i tciko uzdiie,
Ta nesretna nexf, duga je ргел-iic- ,
N'cko spava, neko boga molJ,
Da tu jadnu raju blagoslovi.
Neko moli, a neko i psuje.
Da mu tcJkc okoe izujc
Sve se valja u tmini i praba.
Neko vice, a neko je i u strahu.
Tako j' bdo, al se okrenulo,
Svijctlo je s teika sna pokrenulo.
Svud se buka na sve strane cuje,
Л iz mase neko dovikuje:
"Oj robovi i razuma s"Oga,
Stante blize jedan do drugoga!
Pogledajtc tamo pram Rusije,
Vidjet ete da tamo sunce sijc
Suncc sije sloboda se vije,
HivSi rob se zadovoljno smije
N'cma tamo tmine ni robova,
Vc£ sijaset svijesnijeh drugova!
Ljubav, bratst-o- , trdo je kao gxizdjc,
A ne naJe jcrovanje boije.
Zadrugarsf-o- , to je njihov ponos,
A ne na5a sebina lakomost!"
ZAGORKA
Tuesday Friday
Serbo-Croati-an languages,
Jedinstvo Iublishtng West,
Toronto
KMpire 3
Authorized
Ottawa.
Prisiljavanje scljaka u zadrugc
je Jugoslav envku poljopn
nazad za nekoliko godina,
to priznaju svi na vodecrm mje-stima.
Jugoslav ija posveewje
mnogo odgoju rrdadeii.
dijete u Jkolo
do 14 godina. Mora da svrii 6
razreda. U svima manjifln mje-stima
postoji 8 razreda, a u nc
i po 4 razreda gimnazije,
gdje je ranije tek bilo 4 razreda
puclce
Jugoslavrja socijtliziranu— --
medkinu. Radnki imaja bcsplat-n- a
lijccnicTca njege i
socifakni sa
Ш u skcafu botesti. Standard
KveU jage4avemkeg naroda.
je u espetedei s атсгИ-ki- m.
Te je cinjenica ebifem He
je jageskvemk iodatrifi j-- et '
ггЛ4л, тапјк oj straine
d bi meg) podretra6ti tej
proizvod i гадапмјс end ce
i atve &vti poci na %#c
a te je sada pregtam
krez predstojefe dvife двве,
kake mi je rekae jVdan ed'vede-c- m
dfageva.
Na reJesajhma a Zagreb. Ja-geibve- aila
paviljeo je пајгсв i
oni a iztelili maltnerijur-Uprav- e
nevietex-am- o da Jagesi-тц- а
treto proizradja. rraktor
i kombajna do rtfngeratora i ra
neznanja!
--Y
GORLJIVI POBORNIK "KLETVE rr
promisliti i nastojati da
smisao iako ne svaku rijee'.
sin at i
To jc
i sa "KIetom".
Ja iitim cijelu novinu, i mi
je premala. Pa ni roman nije
niti tciak Upravo ga rado i cscIo
titxm.
c.
UVIJEK PRIGOVARAJU
ladaju. Zar nije to jedan
protiv tudjinaca, koju je naS
kroz stoljcca?
Sjcdam sc da je pretplatnika
koji su ustali i protiv romana
"Krijcs", koji je takodjer bio po
pularan medju citaocima. Vo
milljcnju oni su pretplatniri proti
romana koji ga i ne litaju, cx м.
have "visokom politikom
Roman "Klctva" je dobar i pnznat
kao jedan od najboljQi historijsVil
romana i trcba da se objavljun
Ja ga naroctto rado citam.
B I JemnStvO
Published
in and Slovenian
by Co„ 4T9 Queen St
2-1- 1, Ontario, Canada.
Tel. 1642
as second class mail
Post Office Department,
bacilo
vredo
paznje
Danas svako ide
kirn
Ikolc.
ima
beteke,
zaitka. kad bez ra-da
joS
malen
snage.
se
rati, M
razna
OJ
isto
joi
clik
dio borbe
narod
vodio
bilo
mom
tamo
and
dio aparata. raznih alata i platna
raznih Ixi j a.
Prema onome fto sam vidio i
cuo od vodcih ljudi, uvjeren
sam da Ce Jugovlavija u bliskoj
buduc'nosti povTiati standard ii-vo- ta
svome narodu. Jugoslav ija
je u razdobljti od zadnjih neko-liko
godina izgradila vise tvomica,
vise ieljezniclcih praga i moder-ni- h
putcva, nego svi pfedjainji
rezimi koji su vfadali nad naiim
narodom. Iutevi Zagreb-Beogra- d.
Zagreb-Rijek- a, Zagreb- -Varaidm.
Rijcka-Scn- j, sa asfaltirane ceste
U izgradnji se nataze: Sen)
Dubrovmk, Varaidm-Очјск- , Za
gTeb-LjWj#- M, PlkvicVa Jezera-Karleva- c,
od kefm Ce nekeji joi
eve godine biti predau premetu
U vim vectm gradovifiu izgra-djen- i
sa i je se uvifsk izgradjuju
moderai aftartmentJ z radnike
Nagfi pofat agesvemke pn-vred- e
je i mene iznenadio. Cesti-ta- m
jtgoslavcmkom nateda na
aspjeha koji jc vec" do sad po-lafi-e.
Od d pet godina Ju,
siavtfa ee biti jedn mederna
indaitrif4fk zemtf — zemti
bez kapitahsia.
Za ajep defek i ugedne puc
ranfc pe Jagesiavfi ima prizna
nje Hrratska Matka. kofa je
wpotrebiia sve to moie da svoje
goste zadevoljt
(Is "SsroJnog Gljcnri")