Jedinstvo, January 06, 1956

              тттттштт
STRANA 2
VANCOUVER
PRIHVA6A POZIV
TORONTA
(Nastavak sa st. 1)
nim.
Stoga sada porudujemo
drugovima i drugaricama u
Torontu, da njihov poziv za
drugarsko takmidenje u do-biva- nju novih pretplata na
"Jedinstvo" Vancouver sve-srd- no prihvada.
Uz odgovor drugovima i
drugaricama u Torontu, ze-lim- o
se osvrnuti na njihov
poziv, gdje kaiu: "Jedino
to nama nije po volji je to,
da mi opet moramo pozivati
Vancouver na utakmicu" . . . ". . . Mi dekali i dekali da
vidimo ho5e li Vancouver
pozvati nas ili koga dru go-p- a
. . .' Mi smatramo da ovo
nije na svom mjestu. Drugo-v- i
i drugarice iz Toronta i u
svom pozivu priznaju da su
po Vancouveru vec nckoliko
puta bili pobijedjivani, i da
Vancouver vec vise godinn
uzastopce nosi barjak prva-k- a. Nepravilno je od Toron-ta,
ili ma koga drugoga, bilo
odekivati da im Vancouver,
kao prvak, dobacuje ruka-vic- u.
Mi bi time prekrsili
priznatu etiku svakog tak-miden- ja, da pozivljemo u
borbu pobijcdjend. Mi smo
na svoje prvenstvo, kao sto
je pnrodno kod svakog po-bjedni- ka,
ponosni i ne bi ga
htjeli nidim, pa ni drugar--
skim dalendzom, poniziti.
Nama se jos dini, da je
sastav ditavog poziva To-ronta
nama, napLsan u od-stupajud- em
a ne nastupaju-de- m
tonu. Prc, §to se nisu
usudili da "navale na dita-vo- m frontu", po svim zada-dam- a,
vec su izabrali sanio
jednu — novo pretplate. To
im mi priznajcmo za dobar
"taktidki" postup. Dobro bi
bilo da bar probiju na jed-no- m mjestu. No i mi znamo
"tnktizirati", pa smo stoga,
ba3 na to poljc izbacili nnSe
najbolje snage. No ni u "tak-ticko- m"
podvigu dmgova iz
Toronta mi ne vidimo neke
voce odludnosti ofenzivnog
(nastupajudeg) karaktera.
A bez toga, smatramo, da ce
biti toSko pobjedu dobiti.
No sada, kako bilo da bilo,
Vancouver prihvada drugar-sk- o
takmidenje sa Toron- -
tom.
Kad se sada nalazimo u
takmidenju, zelimo da ga
vodimo iskreno i drugarski,
da otvoreno i istinito kaie-m- o
drugovima i drugarica-ma
u Torontu dim se suodu-j- u
Stoga ih izvjescujemo,
da dok njima ovaj odgovor
piSemo, da smo vcd na upra-v- u
"Jedinstva" otpravili 19
novih pretplata. a posljed-n- a,
do na5e kvote. ved nam
je u rukama. Prema tome,
jo prije nego ce naS odgo-vor
do vas stidi. kod nas je
isdczlo pitanje da li demo
doscci паби zadadu. ved ko-li-ko
cemo je do kraja kam-panj- e
prekoraciti. Sa fon-do- m
smo takodjer gotovl i
punu naSu kvotu na Upravu
poslali, a koliko demo je
prekoraditi to de brojke na
kraju kampanje kazati.
Pri kraju nam je nagla-sit- i.
da nam je BANKET od
30 decembra uspio iznad
svakog odekivanja. Stoga se
ovdje zahvaljujemo svima
koji su ma koliko ovom odli
dnom uspjehu doprinijeli. na
prom mjesstu prilagadiraa
na premasenju nasih obave-za- :
nasim vrijednim druga- -
Odgovori na nasa pitanja su prestali
dolaziti. Izgleda da su drugovi ditaoci
kazali sve sto su imali da kazu i disku-sij- u
mozemo smatrati zavrsenom.
Sada zapodinje diskusija druge vrste,
naime, predkonvencijska diskusija Sa-ve- za
Jugoslavenskih Kanadjana, u kojoj
ce se sigurno pretresati i neka pitanja
koja su diskusirana u posljednje vrije-m- e.
O tome ce uskoro izaci posebno
saopdenje.
O dosadaSnjoj diskusiji ovdje demo
udinit samo nekoliko primjedaba opce
naravi, a opsirniji pregled donijet demo
drugi put
Diskusija je trebala da pokaze kako
ditaoci gledaju na "Jedinstvo", dotidno:
da H se slafu sa sadasnjim uredjivanjem
i sto fele.
Prva i najupadnija strana diskusije je
veliki broj udesnika. Citaoci su so т1о
dobro odazvali na pismo urednistva i
uprave. Oni su rado davali svoja mislje-nj- a.
To je vrlo znadajna pojava. Kad se
to uzme skupn sa pojadanim radom u
kampanji, osobito u tra2enju novih pret-plata,
onda se moze kazati da imamo iz-vje- sno
oiivljavanje naSe stampe i po-kre- ta
uopde.
U vezl toga intcresantna je i dinjeni-c- a
da su u diskusiji vedinom sudjclovali
ditaoci koji nisu dlanovi Saveza Jugo-slavenskih
Kanadjana niti su narodito
istaknuti u пабет javnom iivotu.
U nasem pismu ditaocima bilo je re-den- o:
"zelimo da s vama izmjenimo ne-koliko
rijedi o nasem listu, mi demo u-ka- zat
neke ncdostatke i udiniti nckoliko
prijedloga, a od vas traiimo, da o tome
date svoje misljenje. Osvrnite se i na
ono §to vi smatrate vaznfm a ovdje se ne
spominje. Recite jasno i odredjeno, bez
ustrudavanja i zaokolisavanja, iskreno
i drugarski — upravo onako kako gle-date- ."
Nama je drago da sada, na koncu
diskusije, mozemo konstantirat, da su
udesnici diskusije postupili upravo ona-ko
kako smo trazili. To je diskuslju udi-ni- lo
intercsantnijom. Istina jo da je tu i
tamo bilo nezgodnih izjava, sa kojima
mi nismo saglasni, ali autorima istih ne
zamjeramo. Ovo je bila slobodna disku-sija,
u kojoj je svaki ditaoc "Jedinstva"
imno pravo da se izjnsni onako kako
misli i umije. Mi po§tujemo i cijenimo
miSljcnja svih nasih ditalaca.
Mislimo da nije zgorega napomenuti,
da su neki udesnici diskusije pokazali
ricama za bogatu tednu ve-de- ru
i dobru podvorbu, te
svim drugovima koji su u
radu pomogli. Svima iskrena
i velika hvala
Rad za nove pretplate i
obnove razvija se dobro. Vo-- di
se zivo takmidenje izme-dj- u
pojedinih drugova. Za
5 novih sa drugom Tomlje-novide- m,
od podetka takmidi
se drug Pribanid, a pored
njih mi ved sada znamo da
demo imati vise nenajavlje-ni- h
"petaka.
Odbor kampanje.
risnio iz Winnipcpa
Winnipeg, Man. Stovani
zemljaci. evo vam Saljem se-da- m
dolara za moju pretpla-tu- ,
za kalendar i za fond
novine.
Na poslato pitanje o ure-djivan- ju
novine. mogu redi
ovo: volim ditati vijesti iz
svijeta, a najradje iz Jugo-slavije.
Iz novine saznam o
tome kad tk© umre.
Pozdrav,
M. O. JedhiStvO
Pcbt:hl T=£9d3T r.i Fr.dait
tn Prbo-Crcat!a- n and S'rrr an г-а- рт,
by JedirjtfTD Pcb:cvnp C, 4~ £;ега St We . TorcTstn 2-- R Or.tarto, Сл-л- бл Subscript' QTt rtm SjOO per углг, Г np per в taont&s
USA and other eotratriee J6.no per year.
Pred konac diskusije
izvjesnu netrpeljivost prema onima koji
su zastupali gledista suprotna njihovom.
To se osobito ispoljilo u pitanju Jugosla-vij- e.
Bilo je i zahtjeva da se prestane
objavljivanjem dopisa onih ditaoca koji
kritidki gledaju na politidko rukovod-stv- o
Jugoslavije. Mi smo to odbili. To bi
bilo suprotno principu diskusije koga
smo postavili u nasem pismu, a sto je jo§
gore, diskusija bi time bila okrnjena i
ne bi dala zeljenog rezultata, naime, ne
bi pokazala. pravo misljenje i raspolo-fenj-e
ditaoca u ovom vainom periodu.
Nas nije iznenadilo da je doSlo do par
okrSaja po pitanju Jugoslavije. Mi smo
stvarno odekivali gore. Treba imati u
vidu da je tek zavrSen period oStre po-litid- ke
borbe, kad su se medju nasim
narodom ovdje, kao i svugdje drugdje.
formirala dva tabora, sa oprednim
pogledima I stanovistem. Sada je zada-ta- k
da se ti tabori likvidiraju i njihovi
pripadnici ujedine u predju na zajedni-dk- i
rad. To nije lako postidi, kako to ne-ki
zamisljaju. Tu nije dostatna ni izjava
HruSdova, ni Beogradska deklaracija.
Ne bi pomoglo ni to ako bi neki pokoj-nid- ki
pali na koljena. Tu je potreban
strpljivi rad i objasnjavanje. Potrebno
je temeljito proudavanje i upoznavanje
jugoslavenske situacije. Vise od svega
drugog potrebna nam je veca strplji-vo- st
i prijateljska ophodnja, kako bi
mogli trasUti zajednidki put dalje.
I u torn pogledu diskusija se pakazala
korisnom. Ona je pokazfala razmimoila-zenj- a,
ali i mogucnost zblizenja. Cinje-nic- a
da su u diskusiji uzeli udcsca prista-lic- e
jednog i drugog gledista je znacn-ja- n
korak u ieljenom pravcu.
Kao demokratski i radnidki list "Je-dinstvo"
se uvijck rukovodilo Seljama
svojih ditalaca, smatrajudi ih odrazom
intcrcsa radnog naroda. NaSa stampa od
samog svog podetka stoji na principu
dTstih veza izmcdju novino i ditalaca.
U tomo je nasa snaga. Bez takvih veza
novina bi bila suha grana. Sadasnjn di-skusija
je proSirila i udrstila to veze.
Mi to ocjenjujcmo kao glavni uspjeh
diskusije.
Podrfavanje i gajenje till veza je na§
glavni zadatak. To znadi poboljsanje
naseg rada u svim pravcima. Treba na-glas- iti da u torn pogledu ima mnogo da
se udini.
S. MIO5I0.
U stampi ameridkdi Una tGlasnik" na primjer, ditali
ta i ostalih Jugoslavena po- - smo dlanke koje su ta "sko-javil- o
so kojedega o tako- - lovana" gospoda napisala i
zvanoj "skolovanoj" gospo-d- i
i "neSkolovanim" radnici-m- a. Osobito oni koji su dosli
nakon rata u Ameriku, a
ranije sluzili u raznim drzn-vni- m kancelarijama ili zau-zima- li
pozicijc pisardida u
bilo kojim uredima, vole se
razbacivati s nnzivom da su
oni "Skolovani."
Ta gospoda pokusavaju o-na- ko
s 'visokoga' gledati na
radnikc, osobito one koji su
u Americi od ranije, te sva-ko- m
prilikom i neprilikom
ne propusdaju zgodu da iz-ne- su cinjenicu da su oni
"skolovani", dok dnigi nisu.
Protiv urednika "Zajednida-r- a
su se najstraSnije razga--
lamili, i jednu streber-sk- u brosuru napisali. sa cen-tral
no m temom da on nije
polazio visoke §ko!e. pa za-to
ne smije zauzimati dasni
poloiaj kojeg zauzima.
Neka da se znade tu gospo-d- e
Hzeti za njihevu rijcd i
depttltati da vie znadu. ali
&VBje znanje ne rabe u kerist
sersda.
moramo reci da stvar koja
upada u odi nije da su ta
gospoda "skolovana", nego
da su toliko bedasta. Ako su
kraj sveg razvikananog Sko-lovan- ja ipak toliko umno i
du&evno znostali da se ne
iivota,
toliko truda. napora i ustraj-no- g
nastojanja.
velike zapreke, se
djoja. kao recimo "Hrvatski zatucani nazadni.
тфшттчџт ттттттштштт
Proctor, B.C. — Stovano uredni- - I vijesti i iz Kaiude i iz dicloca svi--
Srv'O, trxijtc da nm napitcm soje Ijcta, to i pripidi novmu, odnosno
miSljcnjc po pitanju urea ji van ja I da znamo ita se radi po svijetu.
novine i Jtiva u istoj. Evo moga
odgovora.
Ja rado ditam svaki roman pa
tko ga napisao. Ja se ne Ijutim na
dugadke niti na kratke dlanke. Sa
mo nastavite s njima. Ako neko ne
voli neka ne dita, neka dita sto voli.
Vidim nekoji ditaoci kaiu da ne
treba puno pisUi iz Jugoslavije, a
drugi da treba manje ptsati o Ru-si- ji
i Kini Ja mislim da kad nebi
bilo vijesti iz tih zemalja, ova
naSa novina nebi se mogla nazivati
radnickom. Zaista, trebamo viSe jilo prije u Jugoslaviji, nebi
(SvrJetak)
Dorba koja od vajkada postoji
u ljudskom druitvu u raznim for-ma- ma
dosta je zamrSena stvar i
baS oni, koji bi po svom poloiaju
trebali da naroda objaSnjuju ne-jas- ne
stvari, jo5 ih viJe zamrSuju
kako bi ih materijalno koristili.
Osnovni uzrok danaSnjem "hlad-no- m
raru", koji je zapravo borba
izmcdju bogaUh i siromaSnih, za
htjeva jasno razumjrvanje potreba
radnog naroda. Dudud da je po- -
tanko razmatranjem novog i boljcg
druStxenog uredjenja koje bi omo-gudi- lo
i osiguralo sklad i mir u
svijetu, vcoma obuhvativa nauka i
ne mofe se dovoljno objasniti u
jednom dlankoi, zato je moida naj-bolje
da upotrcbim jedan kratak
primjer.
Prcdopostavimo razne nacije kao
da je svaka od njih jedna
koju posjeduje i obradjuje jedna
obitelj. Predpostavimo da su farme
razlidite — kanadske farme proiz-vod- e
pSenicu, Sjedinjcnih Driava
vode, engleske vuna itd. Kanadsku
farmu obradjuje farmer i nj'.-gov- a
detiri sina koji rade od do
mraka za goli opstanak. Oni trguju
koliko mogu priJtediti za vode iz
Sjedinjenih Driava i vunu iz Engle-ske.
Rad je spor, telak i dosadan.
Otac i sinovi utroSe mnogo njiho-vo- g
vrcmena na painji njihovih
konja. Mnogo zemlje mora ostati
neobradjene za pasVijak i stjeno.
Veliki dio zemlje leii neiskoriJtc-n- o,
jer ne mogu da sve obrade. Za-to
kolidina njihove trgovine i po-troSn- je
robe postaje ograniccna
prema njihm-o- m stupnju sposob-nos- ti
proizvodnje.
Гed)utim tehnidki napredak o- - "Skolovana gospoda i "neskolovani"
dak
zflDouoininn sn suim
onda
MISLJENJE
radnici
Odnosi medju ljudima
Ovo napuhano hvalisanje
sa "skolstvom" tek je dio
ostatka cvropskih fcudalnih
nazora gdje se Ijude cijenilo
po titulama, a ne sposob-nostim- a
i postignudima. Je-dan
dovjek s titulom baro-n- a,
grofa ili slidno tome.
, .TOs
: nrouzrodio
mogu mjeriti s onimc protiv Shakespeare, koji je bez
kojeg najzescc vidu da nije ! formalne titule. Ali to je
imao visokih skola, onda J stari ostatak, kojeg dak i
jadnici niti ne vide da njiho-- ' kapitalisticko druStvo A-v- o
skolovanje nije nesto s j merici ne usvaja, nego daje
dime mogu hvaliti, nego vecu podast ljudima koji su
nesto s dime bi se morali I "self-made-me- n", to jest,
sramiti — kad bi imali dosta J bez formalnog skolovanja
mozga da to shvate. dostigli i pretekli one koji
imali vise skolovanja ne--
Bez rukavlca redeno, da go su znali rabiti.
li to sramota za jednog sto smo rekli nije u
radnika, koji nije imao pri- - nikom smislu argumenat
lika da polazi vise skole, ali protiv visokih skola ili da
ipak, kraj svog inade teskog i one veliku лт-jje- d
radnidkog uloiio je
savladava- -
judi pa
farma
zore
nost nego protiv obozavanja
praznih formi samo forme
radi. Ovo je argumenat u
prilog toga da se ljude cijeni
umno i duSevno dignuo dale-- prema njihovfm zaslugama
k© iznad onih koji razba-- ' i vrijednostima. Ake s sko--
i
Л sada da vam malo napiSem od
onih. Sto su se slozili da bi trebalo
razdijelitt "Jedinstvo". Ne bi im
se rada zamjeriti. all trebali bi se
sastati i razgooriti o toj stvari ako
to zasjeca u pitanje vjere ili rad-nide- c
klase. Ova naSa novina je
sva na hrvatskom jeziku, onda
mofda dijelenje novine bi izazvalo
mrznju medju narodom. U Rusiji
isto postoje Rusi i Gruzini, ali
"Pravdu" ne razdjeljuju.
Kad bi 'Jcdinsto"' ovako posto- -
rata
po
mogut'io je jednom sinu da izumi
traktor. Sada je kanadska obitelj
pronaila da se traktorom ore do-struk- o
viie brazda nego su orali
par konja i ide dvostruko brie,
skrafojc radne sate koji su se prije
troSili na paznji konja — hranje-nju- ,
pripremi sijena za zimu itd.
U kratko, dva sina mogu da obave
sav posao. Dapadc, mogu proiz vest i
mnogo vi5e nego prije.
Dakle. sada se naS kanadski
farmer, otac detiri sina, suodio sa
vHkom radne snage. Dva njegova
sina nemaju Sto raditi. On takodjer
viSe ne radi, ali on posjedujc farmu
i traktor. On je morao da progoni
dva nepotrebna "sina" i sa time
prouzrodio besposlicu za njih. On
sada, koristcdi triiSte radne snage,
prisiljava drugu dvojica da rade
iste sate kao t prije, a sebe smatra
posjednikom cjelokupnog dobra i
koristi sve dobrote tehnike.
Medjutim, maSinski razvitak se
rasprostranio i na sve ostale farme.
NaSi kanadski farmcri sada potrc-buj- u
robu samo za trojicu u miesto
petoricu i stoga kupuju manje voda
i manje --une. Ovo, naravno, dine
i svi drugi farmeri i tako nastaje
veda bespoilica i depresija. Vlasnici
sada stavljaju joS vedi pritisak na
svoje "sinovc" kako bi osigurali
ede profite i tako stvaraju unu- -
tarnje kOnfltkte izmcdju njih i
sinova, razvija se klana rxjroa,
Strajkovi i cvcntualno revolueijc.
Predpostavimo sada da naSa ka
nadska "farmcrska obitelj" (gra-dja- ni
Kanade) ima kolektivni so-cijalisti- dki
pogled na ii%ot. Sa upo-trebo- m
traktora koji snizuje radno
vrijeme, farmcrska obitelj bi doSla
do zakljudka da je sada mogude
podignuti njihov standard iivota
na viSi stupanj, Njihov dnevni rad
bi se sada mogao sniziti na polo-vic- u.
Proizvadajudi sada vise oni
bi mogli trgovati i troSiti mnogo
vise robe nego su troSili prije. Kao
pristase no%4g poredka. oni bi uvi-djc- li
da je najvaznije da se proiz-ved- e
Sto viie robe i da je raspo-djel- a
i potroSnja u skladu sa Sto
5om produktivnoSdu.
U kratko to je proizvodnja za
upotrebu a ne za profit. Sa posto-icdi- m
sistemom za profit "farmer"
ie odpustio svoje "sinovc" da bi
drzi se visim pa upravo 0,lcur,0 nrofit J time snriicdio
bio u ludnici, od jednog „n-ni- u notroiniu i
u
se
su
je Ovo
nemaju
se
depresiju (besposlicu). Sociialisti-£k- i
farmer je zadriao s%e ssoje
sinose na poslu, koristcdi tehnidki
napredak povedava produktivnost i
potroSnju robe i sprijedava bespo-slicu
— depresiju i time osigurara
mir i zadovoljstvo a svojoj obitelj i
Kako se sada odnosc ona dva
sina kafUKkkog "farmera" koji su
ostali be poJa pttmx svojoj obite-lj
i Odgo-o- t se raoee dobiti ako
pogtedamo unijske radnikc. Nara-no- ,
kada bi ridntdka klasa i ide-окИ- За
ketadak u ргатсн prcm bo-Ije- m
druitvenom uredjenfu, to bi
zudik) konac tianja gdje nekoli-rin- a
koriste cjefefcupno ekonom-k- o
debro a fvofe lidne svrhe
Veliki tUtk begu& d de iz--
I
j
смји sa skolstvom ? lovanl i dobri. dast im- - Ako i hit myere i ахЦс leak na
Ne mislimo da je to sramo-- nikolovani i digli se tmieia uke i n тлтпат4по-- п ta za njega. ajro na protiv. o iznad nekih koji se bili , front. Te ft tugooi n рв!н%м
Ш 1 cast, a sramota woam. u шпко im me htedno i f tfipreme z rat
Mi srao ditali novine. koje j# za one. koi u kraj sveg ve&& dast. a a da je to neSto rotfr 'eciitlmicVifi drfavi ta "Skolovana Skolovanja ostali onoliko s dime se morali stiditi. w w spmehne w©t eko- -
'
bilo ni ustaSa niti dctnika, a ni
onoga straJnog pokolja medju na.
ilra narodom, nego bi narod ako
i nije bilo u Jugoslaviji modernog
oruija, uzeo bi one stare francuske
puJtJerine i nebi ih neprijatelj go-loruk- e
zatekao. Dili bi slozni i brat-sk- i
se svi zajedno borili protiv ne
prijatelja. Dalje. kad bi se razdje-lil- a
novina. ona bi oslabila, poSto
naie emigradje viie nema iz Starog
kraja, a stara emigracija porrulo
umire, a nasa djeca su u Kanadi
rodjena, ude engleski a ne jezik.
Drugarski pozdrav,
RjJulori.
ckonormkih kriza.
Tako, dakle, na$ "farmer" koji
je svoje sinovc otjerao sa posla lvji
se kompeticije socijalisti&og "far-mera- "
koji je pridriao sc svoje
sinovc na poslu i kao rezultat svega
toga naglom brzinom podiie stan-dard
iivota svojoj obitclji.
Potrcbno jc istadi da sse dobrote
socijalizma ne dolaze sa jednim ve-lik- im
mahom, tu postoji borba
noog sa starim. se najbolje
moze primjetiti i prilikom organi-ziran- ja
radnidkih unija u kapitali-stidki- m
zcmljama gdje dolazi do
sukoba sa vlasnicima tvornica koje
se odnosi samo na poboljSavanje
fivota. Samom dinjenioom da su
radnici organizirani i ujedinjeni iza
borbe za promjemi na bolje, pri-vat- ni
vlasnici sredstava za proizvo-dnj- u
prisiljeni su na popust, pa i
sama driava koja Stiti njihove inte-rest,
prisiljena je da uzakonjuje
nova prava za radnikc, kao Sto su
osiguranje za besposlcne, gradnju
kuda, penziju za ostarjele itd. Da-bor- ne
da su sve te koncesije date
narodu samo kao mrvlca od onoqa
Sto narod traii. Tako dolazi do
sporova izmcdju siromaSnih i boga-taS- a
u pojedinim zcmljama i tako
dolazi do sporova izmcdju pojedi-nih
nacija koje dovodi do ratova.
Takvi odnosi izmcdju jednih i dru-gi- h
slidni su onima koji su bili
izmcdju madke i Stakora.
Narasno bogati i jaki iz
i pohlcpc posc ncoprav-dan- o
oteidavaju iisot radnom na-rodu.
Dakle ovakom stanju de
morati prije ili kasnije biti kraj.
Problem s kojim se svijet suodujc
danas jeste da se ckonomski i poli-tid- ki
sistcmi u svijetu i$prac kako
bi se moglo iivjeti i raditi u miru
i nadi nadina da se proizsodnja
sravna prema ljudskim potrcbama
a ne za profite.
su stvari mogude jedino ako
se svijet spremi da udi nosi i bolji
nadin iivota. Pomodu danaSnje na-u- ke
koja treba da se stavi u sluzbi
dosjedanstva moie se postidi da sav
svijet iivi u izobilju, a ne da se
koristi kao orudje u ratu koje u
danaSnjim prilikama nagovjcStava
propast za sve.
Nadati se je da de razom pobje-di- ti
I da dedovjek krenut stazom
mira i sts'aranju potpunijeg i bo-gatij-eg
iiota za ditavo dovjedan-stv- o.
. Ralth
Dclcpacija AVhovnoff
sovjcla iosjclit cc
Veliku Britaniju
Moskva. — Predsjednici
domova Vrhovnog sovjeta
SSSR-- a Volkov i I-- icis pri-hvat- ili
su poziv lorda-kancc-la- ra Gornjeg doma britan-sko- g
parlamenta Kilmuira
i predsjednika Donjeg doma
Morrisona da jedna delega-cij- a Vrhonog sovjeta po-cetk- om jula ove godinc po-sj- eti Veliku Britaniju. U
sfflima, kojima su prihvatili
gufcrti rk rad tira dthritm tjera britanski poziv. Volkov i
yxpoJare kapkafittidkih kUr na Lac is izrazili sa mljenje
svojim de- -
urn
mu ie rate
fci
gospoda" ure-- bi pnlale
naj
M.
jer
To
gram-zljivos- ti
Te
pi- -
da 6e posjet delegacije Vr-hovnog
sovjeta Velikoj Bri-tan- iji pridonijeti daljm po-bolja- nja odnosa izmedju
dvije zemlje. ito su takodjer
a svojim pozivima naglasili
"Narodni Glasnlk". , пат&оц anjanj he straha od , i Kilmuir i Гогг80П.