Jedinstvo, June 19, 1956

              Г;
с STRANA 2 JedinsltvO
Published Tuesday and Fiday
in Serbo-Croatia- n and Slovenian languages,
by Jedinstvo Publishing Co, 479 Queen St. West,
Toronto 2-- B. Ontario, Canada.
Tel. EMpire 3-16- 42 Editor: S. Mioiid, Business Manager: I. stimae.
Authorized as second class mail
Post Office Department, Ottawa.
TITOV POSJET SSSR-- u
Nema progresivnog dovjeka — ili ga
ne bi smjelo biti — bez razlike kako gle
dao na sovjetsko-jugoslavens- ki spor od
1048. godine, Hi kako gleda situaciju u
Jugoslaviji danas, kojl ne ce pozdravit
obnovu prijateljstva i suradnje izmodju
Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. I svatko
tko to zeli priznat ce da je sadaSnji po-sj- et
predsjednika Tita u Sovjetskom Sa-ve- zu
predstavlja krupan korak u torn
pravcu.
Svakog progresivnog dovjeka ce obra-dova- ti
Titova izjava da su Sovjutskl Sa-v- ez
i Jugoslavia "nerazdvojivi" i da ce
ubuduce "ici zajedno u susret boljoj bu-ducnos-ti".
Tim rijedima izrazeni su osje-ca- ji
I zelje i jednog i drugog naroda.
Svi se mi radujemo da je likvidiran
sukob od 1918. i da su sovjetsko-jugosla-vens- ki
odnosi postavljeni na zdravije
temefje, kojl tskljuduju mogucnost po-navlja- nja
sukoba. I nisu tu u pitanju sa-m- o
odnosi izmedju Sovjetskog Saveza i
Jugoslavije, vec i mcdju svim socijalisti-dki- m
zemljama, pa dak i medju socijalj-stidki- m
pokretima uopce. Pobijedio je
princip ravnopravnostj velikih i malih i
princip razliditih puteva u socjalizam. To
je od velikog znadenja za daljnji razvi-ta- k
socijalizma u svijctu.
Do ovih promjena u sovjetsko-jugosla-venski- m
oduosima doSIo je kao rezultat
odbacivanja Staljinovih poglcda na od
nose izmedju socijalistidkih zemalja i
razvitak socijalistidkog pokreta u svijetu.
Staljin je imao velikih zasluga u izgrad-nj- i
Sovjetskog Saveza u socijalistidku
tvrdnjavu, koju on danas predstavlja, ali
zbog tih zasluga ne smije se braniti ono
Sto je kod njega bilo Stetno i nepravilno.
Oni dogadjaji su od velikog znadaja
za bududnost, Jugoslavije i njezina naro-da- .
Nemn sumnje da je sukob od 1918.
usporio i zakocio njezin puni razvitak i
napredak, i sada kada je sukob uklonjen,
moze se vjerovati da ce socijalistidka iz-grad- nja dobiti novi polet.
Kako pie lit "Napredak"
(9 Juna) u Sjdneju je odriana U-%anre-tlna
ajednica glanoe odiMtra
Safza juK!aernkih iseljenika
Autrallje uz uie~i vodeih eta-no- va
tigranaka u S)dnry i okolki.
U rrcoluciji donjetoj na zasje-danju
kale e da je "krajnje vri-jem- e
da e ozbiljno hati da je
natupila jedna nova fituacija.
koja zahtjeva da м iprano
htate zadace koje ona namrce.
Dalje nastavljat
T.n nova ituacija ne putoji
мшо u dnoima medju najveim
drzavama, ec je ona ocita u cita-rot- n
vijetu. tmjewto hladnoK rata
1 zategnutoAti u medjunarodnim
odnosima kroz prwlih niz godina.
daruut pretladava atmofera mir
no if rijeiavanja upornih pitanja i
problem a. atmtnfera KorgzUtencije
i medjuobno(t potoTan]a.
Na oobito raduju novi odrtoi
JugoAlaTije a SSSK i dniRim o-cijali4i- ckim
zemljzaia. Mi matra
re da ce od top korititi narodi
urih tih zemalja i da je to znatan
doprino тјЧкот miru i urad-n- ji
medja driavama.
Ta nova ftaacija i nae duico-RodLin- je lOkttto. a ootito iku-tv- o
prolih deetak Rodina nalafe
nam da ocinimo ozbiljn promjenr
n naem btiducrtn tau i radu. Rez
tih promjena mi necemo opjeti
oUariti zadatke koji toje pred
naiim Sareiora.
Za npjeino росЧ naprijed mora
e priznat I da mm a nawn rado
od na&eff poctka prarili kmpne
SUBSCRIPTION KATES:
per month;
and
countries per ear.
POZAJMUENI UVODNIK
"Windsor Daily Star" u izdanju od
15. juna pise na uvodnom mjestu:
Clanovi parlamenta u Ottawi se si-gur-no
pitaju da li oni imaju sto za reci
u upravljanju Kanadom.
Debata o plinovodu je zavrSena. Par-lamen- tu
je bilo redeno da uzakoni za-ја- лг
od 80 miliona da" se pomogne kom-pani- ji
Amerikanaca, sa nekoli-cino- m
Kanadjana, u izgradnji plinovoda
od Alberte do Ontaria.
Nokako u isto vrijeme u Ottawi je
proveo dva dana americki financijer
Cyrus S. Eaton. On je dosao da aranzira
izvoz Ungavske rudade na svjetska trzi-5t- a.
Za cijela dva dana gosp. Eaton nije
napustio svoga privatnog aviona, ali po-vor- ka
kanadskih sluzbenika, podev od za- -
mjeuika ministra pa do obidnih dinovnika
je do aviona i natrag. Koga je gosp.
Eaton htjeo da vidi, gosp. Eaton je vidio.
Tko onda upravlja Kanadom? To je
opravdano pitanje.
IZMAKLO MU SE
htupajudi na tclcviziji inunsUt ttgovitic C D.
Howe, govorcdi o nedanoj parlamenta rnoj borbi
oko plinooda rekao je: "Mi smo pogazili pravila".
Poslije je da Howe nije rnislio da to
kaze, cd mu se "izmaklo".
Izmaklo ili ne, broj Kanadjana srrutra
da je tako.
HRUscOV 0 STAUINU
citaocima koji 2ele da znadu Sto je
HruSdov kazao o Staljinu na zatvorenom
zasjedanju Dvndeseog kongresa KPSS
preporudamo da uzmu posljednji broj
(od 18. juna) "Canadian Tribune", u
kome jo Stampan cijeli tekst Hrusdo%-Uv- a
govora.
greike. Te кгекке u najii bile
ektako.Ijevicarkoir karaktera,
to je uprijecatalo da nae orRani-zacij- e
dobiju eiroku mawnnu pod-Ior- u
i medju Ueljenicima ирјечпо
izrre onu uIoru koju u u protir-no- m
ulujaju trebale i mogle da iz-тг- е.
Antifaiisticki rad naeR Saveza
od hrioic njeRoroR onnutka je uis- -
tinu vijetla atrana naJe hiotorije.
, Ali najozbiljnije кгечке u e pra-- 1
vile time to raprava politickih
I pitanja nije oMala kao dio narR
' provjetnoR I kulturnoR rada, ve£
' je prelazila u ek.tremnt i ipo--I
Ijavala e u netaktickom i neodRo-- j
vomom ljeviarkom fraziranju.
I kojim se zatraivalo i od naih
i orRanizacija odvraato m n o r e
I koji u imali i ielje i mi la za
I ocijalnu i kulturnu Mranu naScR
i Saveza.
!
Takovo tanje je a Savezu pre-dominir- alo kroz duRi niz Rodina i
1 zato Savez oko eh nije mono da
okupi vecinn naih ieljenika eve
do pljednje dvije Rodin rata,
kada je vatko bio uvjeren u po- -
bjedo antifaiistick koalicije i ka-da
j Narodnoonlobodilacka vojka
JuRnlavij nvojim herojtvom za-div- ila citavt tivijcU a oobito e ikren jnRoxlovenake patriot e a
iiHMtranstvu.
To je bio period nagloR mi
povljavanja orRanizacija, pe-riod
neoRranicenoR odoSevljenja i
poleta za rad. Potojale a oRTom-- n
msroeiHxti za proiirrnje knl-tor- ne djelatnoti i orRanizacifma
kotMlidacija Saveza.
AH bal e deKtlo obratno. 11
In Canada $5.00 per J ear,
$3.00 six
USA, Yugoslavia other
$6.00
bogatih
isla
receno
eliki
naih
putem Klabljenja Saveza i inkriv-ljavan- ja
njeRr%e uloRe, Kukovodio-c- i
Saveza mu tada utinili najopa-nij- u
Rreku. I mjeato da oruanlia-cion- o ucvrte oRranke i vapitaju
novodola claruitva i uclne Ra nvije-ni- m budulih zadataka orRaniza-cije- .
oni ru taj rad koro potpuno
zanrtnarili i v tnag koncetrisali
U pravcu aabiranja pomoi Juro-lavij- i.
{,' tome e iilo toliko daleko
da e vrijixlrMMt ljudi u organiza-cj- i
i njihov patriotizam mjerilo
time koliko nu doprinijeli za Juro
laviju novia no.
Kulminacija nveRa ovoRa je tek
natupila 1947. Rodine. kada je na
dnevni red dolo pitanje repatrija-cij- e.
Na oTRanizacije i novina po
tale u takorei aRencije za re-Rrutisa- nje povratnika. Cak po-ce- to
bilo iritl miMjenje kako
povratkom ieljenika U domovinu
uloRa Saveza i "Napretka" biti za-trv- tu
i oni if prestati da potoje.
Ov tvrdnje iako nisu baS bile
luibeno tanovite. nanijel u
oRromnu Stetu naJem pokretu.
Hvala budi ovakovom staru ta- -
dalnjeR vodntva Saveza, povrat- - : kom velikoR broj a ieljenka u iu-Rrwlav- iju
oRranci irom Auxtralije t u btli ilno mlabljenji i tirala no-vi- ne je rnatno opala. Savez nije
amo izRvbio veliki broj clanova. '
neRo I neke d vojih najboljih ak- - tivita i mkovodioca. Niz oRTanaka , brojfano i a aktivnoti je opao na
minimum.
Irva pima od povratnika mno;je
a razocarala I pokolebala. Nije
proilo dnRo kad mo avidjeli da j
u vezi repatrijacije acinjena ve- -
Gas ctaaca
NASA STAMPA I NASI RUDARI
Schumacher, Ont — Ove
godine slavimo 25-godignji- -cu naSe napredne radnidke
Stampe u Kanadi. Kako' ono
na§i ljudi kaiu — davno je
to bilo. Jest, davno je bilo,
ali za svih 25 godina, nasa
je Stampa bezkompromisno
branila i Stitila interese rad-nik- a,
a narocito rudara, koji
su u mnogo sludajeva viSe
fizidki izrabljivani nego ma
koji drugi radnici.
Organiziranju rudarskih u-n- ija nasa je stampa mnogo
doprinijela. Ona je bila sa-vjetn- ik
i moralnl organiza-to- r
ne samo unija, ved sva-ki- h akcija za bolji zivot rad-no- g naroda. I rudari u zlat-ni- m rudnicima su sada orga-nizira- ni, iako bi se moglo
sto-§t- a reci u vezi sa vod-stvo- m unije, ipak je tu uni-ja,
kolektiv, koja mora vo-di- ti brigu o radnim uvjetima
i pristojnijom nadnicom. To
Rij
s va§im odgo- - I eto
za-ra- "
i koji
u Kanadi "sije mrznja"
protiv Hr'atske Bratske Za-jednic- c.
Meni izgleda da
brat Vukelic ne vidi pravih
sijada mrztije. Dok on pozi-v- a
na koja nam je za-is- ta potrebna pred-sjedn- ik
II BZ agitujc za
"Hrvatski Glas", u kome do-sa- d
nije izaSla ni jedna rijed
u prilog kampanjc za novo
dlanstvo. Imam priliku da
pratim taj list nesto vi§e od
i.godinu dana i za to
vrijeme u njemu nisam na-ба- о niJta u korist Zajcduicc
i za slogu njezina dlanstva,
a vrlo mnogo u suprotnom
Sta sve nije napisao
u vezi cdmom
Kanadsko dlanstvo se
bilo tfosta dobro sto2ilo, n
tko je razbio tu slogu? U
tome je uzeo aktivnog udes-d- a Petar Stankovic, koji jo§
i sada nrcdnika
'magaretom za-t- o
Sto je isao na sjcdnicu
Glavnog odbora IISS u
i Windsor da apelira na slo--
Saveza
lika greika.
atim je dola poznata
Informbiroa. Iako u Glavni
odbor, organbacijc I od
mah od poietka pozivali za rijee-nj- e
pora i atalno a bazirali na
tore Mem txnnmom statu, puka-zal- tr
ве je da smo ozbiljno sTeAili
kada Ukreno de-ntontrira- juci nn, — iako —
nanu MtlidaraoKt sa
medjunarodnUn pokre-tor- n,
opredjelili e i izali protir
jURmlovenskih rukovodioca.
Into tako bi rtIjpmU da amo u-z- eli
Muprotnu etranu.
Opredjeljcnjem ucinjena j opa-n- a
Rrcika koja nam c RTubo o-ve- tila
u tum radu. Nai Savez
kao vanpartijska orRanizacija nije
mio dopuatiti da opredjeljuje,
cim re je tvorila podloga za po-cj- ep
Ueljenika i daljnje alabljenje
Saveza I "Naprftka. Ml kao
jedna manovna
orRanizacija pitanje
pora uzeti kao predmet шж medju-obn- u
rawpravu, ljudima pu-ni- ju
moRUCnot da e izraae po
torn pitanju a nikako n dozvolja-va- ti
da clanntvo torn pitanju
cijV ilt I Mijetv da u mnoRi
paivizirali, cijeli niz ih Murk iz
aveznh orRanizacja, a tveke rr lk
zato to a uH a prolan
tav.
Nekim llanovima je ttiinjetui ne-prav- da,
koja mi ad a treba da i-pra-vimo.
Ovdje џ mili na one
koji a tkreno mili!i da je Savez
nteo poRran tav, a nikako na
one koj a tapali a otvorena hoc.
za mietije лгг i novine "Na.
Jer razdorni nekih e- -
zahtjevaju iivotni interesi ; nasu stampu. Sjetimo se sa-me- ra koji nisu vi§e u zivotu
rudara. Drugog izlaza ne- - mo Timminsn_ SrhnmnrVip. a su za nasu stam
ma. - j . .- -
I ra, Kirkland Lake, Noran- -
Pored svih nedostataka, de i Val Dora. Za vrijeme e-ru- dari su izvojevali vecu konomske koja je vla- -
placu, placen odmor i krace
radno vrijeme. Ovo nisu
kompanije dale zbog njiho-v- e krscanske duznosti pre- -
ma dovjeku radniku, vec je
izvojevano borbom. U ovoj
borbi "Jedinstvo" je brani-l- o interese rudara. To ne
moze reci za "Hrvatski
Glas". nije ustajao
protiv radnika, ali se nije
htjeo mijesati u borbi ruda
ra, jer "koga je nije
ga srditi", kaze narodna po-slovic- a. Nasa stampa je rad-nick- a, pokrenuta da brani
interese radnika i njezina je
moralna i materijalna mod
medju radnicima.
Rudari su u ovih 25 godi-na
moralno i materijalno
mnogo i nesebidno pomagali starog
zajednicara
Slazem se gu. sada se predbacuje
vorom uredniku "Zajednida-- I progresivnim kanadskim
nn nicirovu da jednidarima, su uvijek
se
glavni
cijelo
pravcu.
sa konven-cijo- m.
nnziva MZa-jednida- ra"
Rezolu-cija
nif liat
radnitkim
mo
pro4VJetnokultur-n- a
trebali
dati
po
ikljucJo,
tm
predak". rad
zasiuzni
krize,
se
Istina,
moliti,
tvrdniu
slogu,
dosljedno radili za slogu i
napredak Zajtfdnice da su
"sijadi mrnje", a aplaudira
Sta'nkovicu. Lijepa stvarl
Fini doprinos slozi kanad-skih
zajednidnra!
Meni se vidi da na ovakav
nadin nedemo daleko dos-pjet- i. Ja mislim da bi knnad-sk- i
zajednidari trebali odr-zava- ti sastanke i mitinge i
da pretresaju svoja pitanja
i probleme; treba doci do
zajednidkog zakljudka Sto
nam treba i Sto hocemo i
onda prihvatit se posla da
se to ostvari. Ne treba se os-lanj- ati
na lijepe rijedi i obe-dan- ja koja obidno padaju
pred konvencijama, a kad
konvencije dodju sve je to
zaboravljcno, a poslije kon-vencije
so dak usudjuju da
nam ka2u da smo sami kri-v- i. Ako dopustimo da stvari
tako dalje idu zaista se ne
demo mo£i odredi odgovor-nost- i. Zajednica je naSa i
mi nn kraju krajeva odlu-dujem- o.
Star! clan HBZ.
NOVA SITUACUA, NOVI ZADACI
Rezolucija jugoslovenskih iseljenika Australije
lemenata nemoZ e nikada ni li-me
opravdati.
Sada je taj por likvidiran, to
je nai Savez ardaino pozdravio.
i LMjtava bratk uradnje izme--
jdju JuRwlavije i SSSU trebala je
I odjeknuti kao pozir za upmtavu
jrdintva I auradnje vih naiih pa-- ! trioUkih iIjenika, ali nalalunt e
na tome do Had a Trio malo ucinilo.
Mi matramo da je krajnje vrije-- i
me da e pridje na praktiine m jer
1 za likvidimnje vih ootataka raz-- 1
drojenoHti koja je do ada po torn
pitanju pfMtojala.
Oni koji zaatupaju Manoviite da
e najprije мгоко ranpravlja koje
bio kriv a tko prar ne 2rle otva- -
I ranj jedin.tva. Takove raprave
nan ne bih nigdj dovele, jer e
' Rrijeiiln i pretjeravalo tamo i ova-m- o, Zato nek. to otan neviRodna
, ' pzaroiblcowdtu.ceN. eka nam to bud pouka
I'ozivamo naS (lantvo irom
AutralHe da pruli bratku ruku
vima onima koji u mdijed po--
menutih doRadjaja proAlih nekoliko I
Rndina bill odvojeni od nam. Sma- - j tramo da j njihovo mjeto a na- - .
, мт Saveza kao jedinoj proirriv- -
noj orzanizaciji koja dana medja
{eljenioma povtoji a zadatkora
da a атој redove okupi v ikre-n- e
i patriot! doeljnik iz Ja-covlav- ije,
trve one koji mi pretnni
da rad za napredak Aatralij i
atrtraLkoR naroda, za prijatelj
tvo aowtralkoR naroda a naro.
dom nae Star domovin. ve one
koji a wpremni da rad za mir i
I napredak a vijeta.
dala i poslije pokrenuca
"Borbe", materijalno su ru- dari mnogo doprinaSali. I
moze se bez svake dvojbe
reci, da su rudari u ono vri-jeme
novdano najviSe dopri-nasa- li
u uzdrzavanju stam
pe. --Mi se time ponosimo, a
duznost nam je da i u budu- -
ce radimo na uzdrzavanju i
proSirenju "Jedinstva".
Prilidan broj pionera nase
itampe jos se nalazi u rud-nicima
Sjevernog Ontaria i
Quebeca. Ima ih aktivnih u
rndnidkom pokretu, a ima ih
i pasivnih; drugi se poVrati-б- е
na rodnu grudu i opet na- trag u Kanadu. Svi smo mi
zajedno doprinaSali prema
na§im mogudnostima za rad-nidk- u
Stampu. Ali ima i pio- -
U vc2i posjete majora Phihpsa
priredbi ' Ujcdinjcnili Hrata
NAZI), da i i
kazem koju rijed.
ProIaJenjc t.2v Nczavisnc Hr-atsk- c
xline 1911. ncma nikake
eze sa sammtalno{fu Hn-atsk- e i
Hrvata, jer je ti narovi Hrvatska
bila umjetna tvoroina Hitlera, u
kojoj je !adao hitlerov podanik
%on Kasche, a t.zv vodja Hr-atsk- e
Ante Pacli bio je postaIjcn po
Hitleru kao izvrJni organ, koji je
sa svoiom orupom u4aSa rifo
pljaku i ubistva uz bok hftleroili
Nijemaca.
Da su oni antikomunisti biti to
znamo, ali da su ujcJno biti t pro-tiv
nici Engleske i Amerikc i to
znamo. Bilo je sludajeva da su
vjesali ! strijcljali samo zato,
Sto su kod njih naili
rijefaik. Vjcianja su vriili
јагпо ulifnim kandelabrima.
Znamo da su i objaili rat Engle-sko- j
i Amcrici. Znate li Sta su ra
dili sa Zidovima i Srbima a i Hr-vatim- a?
Ubijali su ih na najstra-Inij- e nainc. Zrtvi su znali izvaditi
jetra, ispcfi ih t pojcsti. Njihov
sadainji vodja Luburil Max znao
je djctctu napratiti ranu na tijelu.
i nje kroz slamku piti krv (!)
pu. To su drugovi P. Milok-na- j, Arba Brozovid, Viktor
Svrljuga, Josip Segina i dru- -
Za vrijeme proslava mi
cemo se sjetiti svih naSih
drugova, koji su ma bilo di-me
pomogli proSircnju rad-nid- ke §tampe. Proslave ce se
odriavati iduce jeseni, a
proslavu cemo
otvoriti sa Okruznim pikni-ko- m na Kanogami Lake,
kod Kirkland Lake. Duznost
je svih nas, koji smo u Sa-ve- zu
i koji nismo da zajed-nid- ki poradimo da nam ova
na3a godisnja priredba us-pij- e.
U listu prilazem $25.00 u
podast na§e
napredne radnidke Stampe
u Kanadi.
M. Boljkovac.
TKO SU "UJEDINJENI HRVATI"?
Englcsko-Im-ats- ki
25-godi5nj- ice
25-godisnj- ice
To je iima nama poznato
Mnop jc izJjiio kniga t toj nji- -
(iiUj zclio bih ja hooj robot
ljude
na
iz
Ti su krvnici danas razasuti po
Spanijj, Englcskoj i Amcrici, a
f ima ill i u Kanadi. Mnogi su do--
Jli sa punim drzepoima zlatnih
zubi, koje su povadili svojim irta-ma- .
Mno£t od njih nalaze se u
Arapskoj legiji na gran ici Izrzcfa.
Znate li zaSto? Vjeruju da le u
sluaju rata mol klati i pljackati
isto tako kao za vrijeme sojc
"Nczaisne Hrvatske".
Ljudi u osdainjoj organizaciji
"Ujedinjenih Hrvata" nisu nitko
drugi ev! oni nccovjeni dementi
samo Sto su ime promjenili. Ideo-logi-ja
je ostala ista (ciuj ideolo-gijaNAZI- ).
Taj elemenat ncma niSta zajed-nio- g
sa politikom hr-atsko- g
na-rod- a,
s prostog razloga Sto oni i
nisu nikakova politika organiza-cija- .
Znate li, da oooga tko ne icli
da stupi u njihovu organizadju,
proglasuju komunistom.
Misle li oni da tome nije tako
Ako nije. ncka dokaiu protivno
Nofi Jouljenik o I. .1 i:
Toronto - piknik SJK 24. juna
Onganizacija SJK priredjuje svoj drugi ovogodiSnji
piknik u nedjelju 21. juna. Piknik de se odrzati na is-to-m mjestu, gdje smo odrzavali proSli puta, t j. na
Turkey Palace Farm.
Imati cemo sve Sto smo i proSli puta imali, ukljudiv
mlade pedene janjetine.
Za one koji nemaju srojih automobila, biti ce Ista
transportacija od nunnjmede I Dundae, kao I prolli
puta.
Pozivamo sve nase prijatelje i simpatfdaro, da nas
posjete U Sto veeem broju Odbor.
Welland - piknik
Orgaaizacija Saveza Juznih Slavena priredjuje
svoj ovogodinji piknik u nedjelju 24. juna na poznatom
mjestu — juzno od South Welland, novog highway,
oko pola milje od Broadway ulicc.
Na pikniku ce biti mlade na rainju peccne janje-tine
i piletine, te drugog po obidaju.
Stoga pozivamo naJ narod da dodje na redeni pik-nik
i da dovedu sa sobom svoje prijatelje I znancc,
Ako se vozite automobilom, onda skrenite iz Wel-land- a
i Port Coloborne novom highway do Towline Kd
i krfnite zapadno do mjesta piknika iza male sumice,
oko 20.0 metara od highway. Istom ide Trowlle kara iz
Porta i Thorolda. Ka 23-ce- m Stapu sidjite dolje.
Svi am dobro do51i Odbor.
Sudbury - piknik SJK
Organizacija Saveza Jugoslav erwkih Kanadjana
priredjuje svoj pri piknik u nedjelju 1 jula, na starom
poznatom mjestu gdje se odriavali piknici prole go-din- e. Na pikniku de biti po starom obidaju mlade na raz-nj- u
pedene janjetine i svega drugog Ito ide s njome.
Pozivamo sav nal narod u Sudbury i okolici da nas te
nedjelje posjeti.
Odbor piknika.