Jedinstvo, June 22, 1956

              BORAV ЛК PRE DS J E D IK A T IT Л I SOVJETSKOM S ЛУ E7.V U LENJINGRADU
Lenjingrad, 8. juna% — TeJko
je opisati rijedima sve ono Jto
sc ovdjc u resolucionamom i
herojskom gradu, koji nosi Le-njino- vo
irne odigrava za ova di
dana, "tako kratka" — kako
kazu gradjani — bora-k- a pred-sjednika
Tita, druga Kardelja,
predsjednika sovjetske vlade
Bulganjina i ostalih jugoslavcn-ski- h
i sovjetskih drzavnika.
Go grad okiden je mnogo-brojni- m
zastavama i parolama,
pun je zelenila i stotina hiljada
Lenjmgradjana, koji po ovim
nodima, danima bez sunca, bije-li- m
nodima, Jetaju prostranim
bulevarima, uJicama i parkovima
odekujudi da de raikar ncgdje
s rest i, vidjeti i srdadno pozdra-vit- i
$-o-je
drage goste iz Jugo-slavij- e.
Ovaj grad koji je mjeJavina
Pariza i Venecije, grad od pre-k- o
tri miliona stanovnika, zivi
u jednom naro!itom raspolofe-nju- ,
raspoloienju domadina koji
je izvanredno sredan i zadovo-Ija- n
Jto je dodekao bliske goste
i prijatclje i koji svoja osjedanja
spontano, srdadno i iskreno is-polj-ava
na svakom koraku.
Ako $e kale da je dodcku
predsjednika Tita prisustvovalo
nekoliko stotina hiljada Lenjin-gradjan- a
i da su stotine i sto-tin- e
hiljada takodjcr bile na u-iica- ma
pratedi predsjednika Ti-ta
i predsjednika sovjetske via-d- e
Dulganjina u Jetnju po gradu
ipak time nije redeno mnogo.
Jer to samo jedan goli zbir broj- -
Izlozba biblioteci "Lenjin"
posvecena Jugoslaviji
Mosk-- a. — U Lenjinovoj bi-blioteci
u Moskvi otvorcna je iz-lozba
koja je posvecena FNRJ.
Plava sala Lenjinove bibliotcke
u kojoj je otvorcna izlozba knjiga
FNRJ i literature o Jugoslaviji
ukraJcna je driavnim zastavama
FNRJ i Sovjetskog Saveza.
Na centralnom stcndu je napi-sa- n
citat iz rczolucije 20-to- g kon-grcs- a KlS o izvjcJtaju CK KISS:
"JaCati prijateljstvo i suradnju s
bratskim narodima FNRJ".
Ispod toga je tckst sovjetsko-jugoslavcnsk- e
deklaracije od 2.
juna 19'. godine i fotografije na
kojima je pokazan boravak sovjct-ske
vladine dclegacije u Jugoslaviji
u maju i junu prosle godine.
su izraieni mnogobrojni
o FNRJ iz novina i dasopisa.
Na susjcdnom stcndu su poka-гап- е
knjiga V. I. Lenjina "tDrfa-v- a
i roolucija" na srpsko-hrvat-sko- m
jcziku, Ustav FNRJ. djela
Josipa Droza Tita i Edvarda Kar-tlcli- a.
razni statisticlci zbornici i
periodical izdanja savremcne Ju-goslav
iC na srpsko-hnatsko- m.
slovenskom i makedonskom jcziku
Izloiba pokazuje razmjcnu knji
ga Lcnino%c bibliotcke sa organ i-za-diama
Jugoslavije. Diblioteka
razmicnjuje izdanja sa 4) naucne
ustanoie i biblioteke FNRJ. 19. godine bibliotcki je do-bil-a
iz Jugoslavije 1705 izdanja i
poslala u Jugoslavi ju 2362 izdanja.
V toku prvog кл-arta- la 196. go-dine
biblioteka jc dobila i uputiLa
262 izadnja.
Na izloibi je pokazana mapa
FNRJ Crvenim kruiiima na njoj
su obilicieni gradovi sa kojima
biblioteka razmjenjuje knjige. To
su Bcograd. Zagreb. Ljubljana.
Skoplie, Sarajevo. Novi Sad. Ce-tinj- e.
Split.
Pokazana su takodjcr pisma
koie te biblioteka dobila od raz-ni- h
naucnih organizadja Jugosla-rii- e
u kojima sc one zahvaljuju
biblioteci na poslatoj literaruri.
Icdan dk izloifce nosi naziv
Л1екогпс veze naroda SSSR i
Jugoolariie". Tamo su pokazan i
radovi i druph stavenskth
hhtonfara o h tori j skom vezama
Rusiie sa iolnim Slarenima. Te
тг2е su iz godine u godina jaAle .
u toku гјскота. Rusija je vise puta
pomogala iinim Slarcnima u nji-hoT- Of
borbi protir turskog jarmx
PoiaaTaju c Indrume veze Rusije
ki. Ali ono Jto je najdragocje-nij- e
i najdraie, ono $to je dir-nul- o
jugoslavenske drzavnike
to je otvoreni, iskrenL kako
ovdje kaiu "iz duJe i srca" iz-r- az
simpatija i ljubavi lenjin-gradski- h
trudbenika prema. Ju-goslaviji
i predsjedniku Titu.
To se pokazalo odmah po sila-sk- u
iz voza predsjednika Tita
na moskovskoj zeljcznidkoj sta-ni- ei
u Lenjingradu, a zatim za
cijelo vrijeme boravka. Mase $u
ulicc zatvorile, prckrile ih, a
aplauzi i povici nisu prcstajali.
Ili na onom uzbudljivom mi-tin- gu
u tvornici "Kirov" gdje je
preko radnika dugo u
pozdravljalo svoga bli-sko- g
druga koji je bio radnik, a
sada istaknuti rukovodibc i
predijednik republike, dovjeka
koji je bio izloien mecima pri-vrcme- ne
vlade jula 1917. godi-n- e
i bio zatvoren u Petropav-lovsko- j
tvrdjavi tri nedjcljc. Hi
na onoj Jctnji po gradu kada su
hiljade i hiljade ljudi odekivale
predsjednika Tita da ga poz-drav- e
i zaspu cvijedcm.
Mir i socijalizam to su dvije
rijcdi kojima se mole izraziti
ono Jto dominira osjedanjima
Lenjingrada ova dva dana.
Lenjingrad je oktobra,
koji je izdrzao 90 dana fa-Sist.- kc
opsade.
Trvcije oktobra nisu mogle
biti ugnJcne. A 90 3'adnih i
izvanredno dana opsade
u jo? tako st-jei- i u usponvnama
gradjana, junavt ovog grad a
u
Tamo
clanci
ruskih
10.000
burno
grad
grad
tcJkih
sa Srbijom, osobito u drugoj po-lovi- ni
19. i u potrtku 20. vijeka.
Poznato je da su Hcrccn i Ccrni-Sevsk- i
bili izabrani za poCasne la-no-ve
"DruJtva srpske s!ocsnosti".
U posljednjoj treCini 19. vijeka za
clanove jugoslavenskc akademije
znanosti i umjetnosti bilo jc iza-bran- o
17 ruskih naunika, medju
kojima Mendeljcjcv, Solovjcv, Sre-zno'sk- i.
Uspcnski i drugi.
Izlozba govori o utjecaju ruskih
rcvolucija 1905. i 1917. godine
na juino-slavensk- e zemlje, o revo-lulucionar- noj
situaciji i stvaranju
sovjeta radnika i vojnika u Dal-macij- i,
Hn-atsko- j, Sloveniji i
Srbiji 1918. godine i o stvaranju
Komunisticlce partijc Jugoslavije.
Slijedcft razdio izlozbe posvet'en
je hcrojskoj borbi jugoslavcnskih
naroda za slobodu i nezavisnost
svoje domovine a protiv fatisticlcih
osvajaa. Tamo su navedene rijeci
Tita:
"Narodi naJe porobljene. ali
nepokorcne Jugoslavije uvijck su
gajili %-eIi-ki:
ljubav i simpatijc
prema Sovjetskom Sasezu".
Interesantni s rukopisni mate-rija- li
iz fondova ск]ј"',.пја za ru-kopi- se
Lenjinoe biblioteke. Tamo
su pokazan i odlomci iz Stefanita
i Ihnelata na pergamentu koji su
izvezeni iz Hilendarskog manasti-ra- ,
zakonik Stefana Dulana (na
bumhucinu) koji je donio Gri-goro- vi
iz Struge, a koji je nadjen
IZ SOVJETSKE
List "Komsomol ska
pravda" je objavila cla
nak pod naslovotn "Zaito
se treba boriti protir kul
ta licnosti i njegovih po-sljedi-ca. Ovo je ustvari
odgovor na pismo uceni
ka upuceno redakciji o-r- og lista s pitanjem: "U
demu se sastoji stetnost
kulta licnosti?
"Pri kultu licnosti poje
dinint ljudima se pripisu
ju nadprirodna svojstva,
— pise list — predstav
Ijaju se kao cudotvorci,
stvara se predodiba, da
hero; a, dSje su ielje za srednim
zivotom tako snazne kao rijetko
Mozda je sjedanje na proJle
dane najjednostavnije i zato
najsnalnije izrazila 50-godiJ- nja
obidna radnica, kako je za sebe
rekla Marusja Petrovna;
— Ne mogu se zaboraviti one
stvari ne moie se. zaboraviti fa-Jistid- ka
blokada . . .
— PoJla sam kudi, prida Ma-rusja.
Pokreti su mi bili spori.
Jedva sam sc kretala. Sta moiete
sa 200 grama hljeba. Na stc-penica- ma
zgrade u kojoj sam
stanovala ugledala sam mladu,
dvadcsctgodiJnju NataJu, moju
susjcdku, naslonjenu na stub
stepenica. Glava joj je bila malo
klonula. Kako se umorila, po-misli- la
sam. Do? la sam blizu
nje i pozvala je. Nije mi odgo--oril- a.
PriJla sam joj. Bila je
vcd mrtva od gladi.
Hi ovaj sludaj:
— Moj mui Sergej vradao se
sa fronta, sa borbene linije koja
je bila na kilomctar i po od
grada na juinoj strani. Mcni i
mojoj kderki nosio je svoje
sljedovanje — malo mlijeka.
Usput je uglcdao jednu zenu i
malu djcvojdicu koje su, pri-driavaj- udi
sc uz zid zgrade, iJle
pred njim. Odjednom je, naj-pri- je
pala zena, majka, a zatim i
djeojdica. Scrgije je pritrdao.
PokuJao je da im malo mlijeka
sipa u usta. Nije pomoglo. Zena
je posljcdnjim daJkom proJap-tal- a:
Kasno je.
zx vrijeme putovanja po slaven-ski- m
zemaljama 1844. — 1846. go-dine
i drugi dokumenti. Pokazana
su pisma srpskih i hrvatskih naud-nik- a
ruskim naudnicima: pisma
Vuka Karadiida — Grigorovidu,
Gaja — Popoii i druga.
SJijededi razdio izloibe posveden
je lu'storiji naroda Jugoslavije. Ta-mo
su pokazani radovi jugoslavcn-skih
i ruskih historidara o torn pi-tanj- u.
Na izloibi je navcliko zastup-Ijen- a
jugoslavcnska bcletristika.
Pokazuju sc knjige srpskih, hrvat-skih,
slovcnskih i makedonskih
pisaca i pjesnika koje postoje u
biblioteci kao i ruski ргел-od- ' ju- - I
goslavenskih autora: Nusida, Can-kar- a,
PreSerna. Iva Vojnovida, Pe-tr- a
Petrovida Njegoii, Laze Laza-rcvid- a,
Iva Andrida, Dobrice Co-sid- a.
Jedan stend e posveden jugo-slavensk- oj
umjetnosti. Na njemu
su pokazane knjige o slikarstvu,
arhitckruri. skulpturi, muzici na-roda
Jugoslavije i o drugim pita-njim- a.
Vrlo Siroko su zastupljena nau-dn- a
izdanja Jugoslavije: razne en-ciklopcdi- je.
izdanja zagrebadkog,
Ijubljanskog, skopskog i bcograd-sko- g
univcrzitcta, izdanja srpske i
slovenskc Matice, jugoslavenskc i
slovenske akademije znanosti i
umjetnosti, srpske akademije nau-k- a
i druga.
STAMP E
ZASTO BORBA
takav izuzetan pojedinac
eve zna. sve vidi, za sve
misli, sve moie da uclni
iam, pojedinacno, da ne
grijeii u svojim postup
cima.
"Za vrijeme Lenjina i
prvih godina poslije nje-go- ve smrti, kako pise list,
vodjeno je racuna o prin-cip- u
kolektivnog ruko-vodstv- a. Medjutim. kas
nijih godina Staljin naru
lava taj princip i sve ces-c- e
rjesava sam najkrup
nije probleme zemlje.
Serge; je stari radnik. On je
mnogo Sto-it- a vidio i za vrijeme
Revolucije i poslije. On teiko
pusti suzu. Ali te eceri plakao
je dugo".
Marusja ovo prida i suze joj
teku. Ne moie se sve to zabo-raviti
. . .
— Molim vas, rekla mi je
ona, prenesite mnogo i mnogo
pozdrava niSim dragovima,
jugoslavenskim radnim ljudinu
od nas obi£nih radnika Lenjin-grada.
Vaii rukovodioci su nam doSli
u goste. Mi smo neobidno rado-sn- i,
jer os'a posjeta odgovara
naSim ieljama. Samo da bude
mir i sredniji iivot. A kada bude
mira mi obicni ljudi, posedivat
demo jedni drugc, upoznavat
demo jedni druge. Sa vaiim Iju-dim- a
ielimo da se vidimo. a
isto tako i sa ljudima drugih
zcmalja. 2elimo da iivimo u
mini, da rata ne bude — napi-Sit- e
to, molim vas.
U ovom di-no- m gradu koji
je izgradjen na 101 ostrvu, sa
500 mostova ispod kojih pro-tid- e
Jest rijeka, koji je ispresje-ca- n
mnogim kanalima, u gradu
koji je prepun divnih parkova,
spomenika. elikih zgrada,
gradu koji je i sam spomenik,
kratke ali burne historije od
250 godina, gradu revolucije, oc iskrene teinr za mirom, za
socijalizmom i srednijim zivo-tom,
dobijaju joJ pri zvuk, Ijud-sko- g,
lijepog.
Г. rOPOVSKl.
"STARI TOP"
Na Ivanovskom trgu u
Kremlju smjeiten je "sta
ri top", gdje su za vrije-me
careva javno obja-vljiva- ni carski ukazi, koji
su se dalje prenosili u sve
krajeve zemlje. Kad je
francuski premijer Mol-le- tt
nedavno posjetio Sov-iets
Id Savez i vidio taj
top on je rekao:
"Ja bih htio da objavim
s ovog a trga, da bi vojni
budieti svih zemalja tre
bali da se koriste za res
tauraciju ovakvih topova,
koji su stari spomenlci, a
ne za stvaranje oruzja
masovnog uniitavanja".
U Moskvi zavrscn sasta-na- k medjunarodnoir
komitcta slavista
Moskva. — U Moskvi je
odriana redovna sjednlca
Medjunarodnojj komitcta
slavista, u 6ijem radu je u-iestv- ovao
i predsjednik Srp-ske
akademije nauka profe-so- r
Aleksandar Belie. Na
sjedniti je bio razmatran
program Cetvrtoj konjrresa
slavista. koji ce se odriati
septembra 1958. godine.
2idovi u ICanadi
U Kanadi ima 204.836 Zidos
(popis od 1951.). U Ontariu ih
ima 85.467, Quebecu 82.701. Ma-nito- hi
19282. D. C 5.969 itd.
"Lenjin je, pile list, jos
dok je bio iiv, ukazao na
neke crte Staljinovog ka-rakt
era, kao sto su gru
bost, nepostivanje prema
drugim ljudima, s kojima
radi, kapricioznost i sklo-no- st
da zloupotrebljava
vlast, sto moie da dovede
do narusavanja principa
kolektivnog rukovodje-nj-a.
Naialost, tako je i bilo.
Zatim "Komsomol ska
pravda govori o Stalji
novim zaslugama i o kas
Negodovanje u Zapadnoj
Njemackoj protiv
saveznicke vojske
Bonn. — Niemadka itampa
oJtro istupa protiv ponasanja sa-vcznid- kih
trupa, osobito ameridkih.
Do toga je doJlo poslije eksplozije
granate u jednom nodnom lokalu
u Frankfurtu, kojom prilikom je
ranjeno 17 lica. Granatu jc na-хк1- по
bacio ameridki s-ojn-ik.
Stampa je zabiljeiila --eIiki broj
slidnih incidenata. U Iscrlohnu je
zatorcno 14 kanadskih --ojnika
zato Jto su porazbijali jednu gos-tionic- u.
XcRodovanje u Xorvcs- -
koj zboff amcrickoff
mijesanja
Oslo. — Non-cik-a javnost je
o5tro osudila zahtjes' amcrtdkog
ambasadora da mu se dozvoli da
poSalje svoga ' promatrada" na
konvenciji Libcralne partijc. Zah-tje- s'
jc odbijen.
Povodom toga najscdi norvcSki
dnevnik 'Dagbladct' pise: "Ova-kv- e
akcijc daju poticaj lozinkama
o 'dolar diplomaciji. Ali vrijed-n- o
dolara e mozc prcsisoko o-ejen- iti
ako se zlouporabe veze sa
NATO. Te veze se ne mogu poja-dat- i
ako de se uspostaviti nadzor na
politidkim partijama u NATO-u.- "
KAKO JE
U USA
Prije nekoliko dana ameridko
ministarstvo vanjskih poslova obja
vilo je scnzacionalne dokumente iz
svoje athivc, koji pokazuju da su
nacistidki propagindisti, koji su
uodi rata djelovali u USA, podu-zima- li
vclike akcije i ulagali ogro-mn- e
naporc, kako bi uz pomod
svojih 'ameridkih kanala" sprije-dil- i
angaiiranje USA u Drugom
svjetskom ratu. Ti tajni dokumenti
potvrdjuju, da su nacisti raspola-gal- i
s ogromnim dolarskim sred-stvim- a
i suradjivali s "jednim poz-nati- m
rcpublikanskim kongresmc-nom- "
pokuJavajudi da navedu rc-publikan- ski
nacionalni kongres
1940. godine da usvoji izolacioni-stidk- i
program.
Ukupno su objavljena 534 do-kumen-ta,
koja vedinom sadriavaju
telegrame koje je u Berlin slao
Hans Tomsen, savjetnik njemacke
ambasade u Washingtonu 1940 go-dine.
Te godine se vodila borba
izmedju izolacionista i intencn-cionist- a
u amcridkom politidkom
iivotu. Borba se zaoJtrila padom
Francuske, ulaskom Italije u rat
protiv savcznika t amcrickim pred-sjednidki- m
izborima.
Tomson je podnosedi Bcrlinu
izvjeJtaj o tome naglasio u "hit-no- m
i strogo povjerljisom" tele-gram- u,
da izolacionisti odeidno
gubc tercn. Imajudi u vidu pred-stoje- di
kongres Republikanske
stranke (koji je odrian dvijc ne-- 1
djclje kasnije u Philadelphiji).
Tomson je predloiio slijededu
"dobro kamufliranu munjevitu pro-pagand-nu
kampanju": 1. "Jedan
poanati rcpublikanski kongrcsmen,
pozs-a- t de oko 50 izolacionistickih
republikanskih kongrcsmena u tro-dnes-nu
posjetu kongrcsu stranke".
nijem periodu, kada je
sve pripisivano Staljinu,
kada je on sam rjeiavao,
sto je dovelo, kako kale
list, do stetnih posljedica.
"Komunisticka partija
Sovjetskog Saveza, kako
pise "Komsomolska prav da, otvoreno je rekla na
rodu o stetnim posljedica
ma, koje je kult licnosti
Staljina nanio zemlji i po-stav- ila je zadatak, da se
odlucno prekine s prak-so- m kulta licnosti i njego-vt- m
posljedicama, sto ce
Bcograd. — Potkraj proSle go-- nia izvoza nckih drugih arttkala.
dine Jugoslavia jc inula vanjsko- -
trgovinske ugovorne odnose sa 46
zemalja. Prije rata inula ih je sa-mo
sa 31 zemljom. Izvoz u 1955.
godini bio je za oko pet milijardi
vedi nego a 1954., a uvoz za neJto
vise od 30 milijardi. U ooj go-dini
razmjena de biti joJ zamaJnija.
Iz-o- z pro5le godine bio je naj-ve- di
za posljednjih sedam godina.
Ukupna vrijednost iznosila je oko
77 milijardi dinara.
Obojena mctalurgija i dnna in-dustr-ija
bile su na delu izvozne
listc. Osobito je povoljno to, Jto
se vrijednost obojenih mctala pla-jirani- h
na inozemnom triiitu po-veda- la
u odnosu na predjaSnju go-din- u,
dok su izvezene kolidine sma-njen- e.
U Istodnu Fvropu iz-ezc- no je
za oko 10,2 milijarde dinara raz-liditi- h
proizvoda, prema 1,4 u
1954. godini. Znatno je povedan
izvoz u SAD, azijske i juinoame-ridk- c
zemlje.
Nasuprot tome doilo je u sta-novit- oj
mjeri do smanjenja izvoza
ц Zapadnu Njemadku. Tursku.
Vcliku Britaniju, Aastriju i Bcne-luk- s.
Uzrok tome je nedostatak
pojedinih poljoprivrednih proiz-sod- a.
zatim ogranidenja i smanje- -
Njihov cilj bio bi — prema Tom
sonu — da djcluju na delegate re--
publikanskog kongresa, da usvojc
izolaciontstidku politiku. Za to bi
bllo potrebno 3000 dolara; 2.
"Spomenuti rcpublikanac je sprc-ma- n
da obrazuje jedan mali rcpu-blikans- ki
komitct", koji bi objav-Ijiva- o
oglasc u listovima prcko
cijele strane za vrijeme kongresa
stranke. U oglasima bi se vodila
kampanja da Amerika ostane izvan
rata. Izdatke za tu akciju Tomson
jc procijenio na 60 do 80.000 do-lara.
U svom izvjcJtaju on je na-glasio,
da je prihvatio prvi prijed-lo- g
kao "jedinstvenu priliku". Sto
se tide oglasa, on je rekao da de
"rcpublikanski prijatclji" spome-nuto- g
kongrcsmena vjerojatno po-kri- ti
polovinu izdataka. On je za-traii- o
od Berlina odobrenje da
plati ostatak, a ostali dokumenti
pokazuju da je to odobrenje dobio.
U tajnim dokumentlma sc dalje
navodi, da jc Tomson primio 17.
juna 1910. uputstva iz Berlina od
drzavnog sekretara u njemadkom
ministarstvu vanjskih poslova Er-nes- ta
von Wcitzackera. Tomsonu
je naredjeno da prcko "istaknutih
Amerikanaca" Jiri 'gledijta", kao
Jto su: da je Rooscvcltova vanjska
politika pretrpjela neuspjehe ula-skom
Italije u rat i padom Fran-cuske,
da ta politika vrijedja Ja--
pan, Spanjolsku, Njemadku i Ita- -
liju. da dovodi "u tcJku situaciju" j
Francusku i Englesku poJto su ti
saveznici "navedeni da vode rato-born- u
politiku protiv Njemadkc"
i da je Rooscveltovo "pogrrfno
mijeJanje u e%ropska pitanja su-prot- no
ameridkoj tradiciji".
Iako State Dcpaimunt objav-Ijuj- c
te dokumente bez komentara.
styoriti najbolje uslove za
stvaraladki rad naroda
Sovjetskog Saveza'.
Govoreci zatim o pred
stojecoj perspektivi Sov-jetskog
Saveza. list zavr
sava clanak zakljuckomt
"Nepravilno je, sto neki
ograniceni ljudi borbu
protiv kulta licnosti shva
caju kao odricanje svakog
autoriteta. I u partiji, i u
drzavi, i u skoli, u armiji
autoritet rukovodilaca
treba poitovati t podrza
vats.
PROTIV KULTA LICNOSTI
STRANA 3
RAZVITAK JDGOSLAVENSKE
VANJSRE TRGOVINE
' Povecanje na novim trzisttma pos- -
DJELOVALA NACISTICKA
SPIJUNAZA
tignuto je proizvodima, za ciju
prodju inade postoje poteJkodc u
Zapadnoj Evropi, Jto je takodjcr
uspjeh.
NajviJe robe izvezeno jc u Ita-lij- u
— gotovo za 12 milijardi di-nara.
Drugo mjesto zauzima Za-pad- na
Njcmadka (koja je 1954.
bila na prvom mjestu), na tredem
su SAD, zatim I'Jaze Vclika Bri-tanij- a,
SSSR itd.
ProJle godine zabiljezeno je
povedanje uvoza gotoso u svim
scktorima. Ukupan u-o- z dosegao
jc najvedi iznos poslije rata. Uve-zen- o
jc oko 367.000 vagona razli-dit- e
robe za neJto viJe od 1 32 mi-lijarde
dinara.
Hrana je prva na listi. ViSe od
25 milijardi, ili neJto vise od det-vrti- ne
ukupnog uvoza. utroJcno je
za nabavu prchrambenih proizvoda.
Od toga je uvezeno 975.000 tona
pScnice i oko 36.000 tona masti.
Daleko ispred ostalih na listi
zemalja, iz kojih se uvozilo nalazc
se SAD, s oko 43 milijarde dina-ra.
Zapadna Njcmadka je i ovdje
na drugom mjestu, dok je Italija
na tredem. Zatim dolaze Velika
Britanija. Austrija, SSSR, Holan-di- a
itd.
mozc se naslutiti da su zaplijcnjeni
njcmadki dokumenti drzani u taj-nos- ti
punih 16 godina. Ime nave-deno- g
kongrcsmenata citira jedan
takav oglas objavljen u ono vrije-me
u "New York Timcsu" pod
potpisom tadaJnjeg rcpublikanskog
dlana Predstavnidkog doma Hamil-ton- a
Fisha. Fish je u vczi s
tim izjavio, da sc vrlo dobro sjeda
spomenutog oglasa, medjutim, on
jc dodao .da se u cijeni oglasa nije
nalazio "nijedan cent iz njemadkih
izvora".
Nakon objavljivanja dokume-nat- a
javio se i republikanski sena-tor
Karl Mundt, izjavivJi da je
kao dlan Predstavnidkog doma za
Juinu Dakotu u to vrijeme pred-vodi- o
jednu grupu mladih rcpu-blikana- ca
na kongrcsu u Philadel-phiji.
"Vedinom smo bili, rekao je
on protiv Vcndcla Vilkija, jer je
bio intervencionist. Sjedam sc da
nas je bilo oko dvadeset, svi smo
prvi put bili na kongrcsu, i otiJli
smo u Philadclphiju zajedno".
Mundt je nastavio, da se ne sjeda
dija je to bila ideja. ali da sc ona
pojavila na sastancima t. zv. "klu- -
ha od srijede", diji su dlanovi bili
republikanct pni put izabrani u
Kongres i protivili se tome, da se
USA umijcSaju u "evropski rat".
Mundt ts-rd- i, da je grupa sama
platila put do Philadelphije, gdjc
je ostala jednu nod, izloiila Od-bor- u
za rczolucije svoja glediJta,
objavila pismo protiv stava Vilkija
i v rati la se u Washington.
Medjutim, Mundt je izjavio. da
se ne sjeda, da li je bio dlan tog
komitcta, no dodao je, da sumnja
u to.
Oglas, koji jc tada izaSao u "N.
Y. Timcsu potpisali su pored
Fisha dlanovi Predstavnidkog do-rr- u
Harold Natson, rcpublikanac.
John O'Gonor, demokrat, Samuel
Patengil. demokrat. U oglasu se
tvrdilo da komitet obuhvada 50
dlanova i bivjih dlanova Kongresa,
ali nisu bila navedena njihova
imena.
Ts nacistidka propaganda u
USA bila je. kako izgleda. prilid
no dobro isplanirana, ali )сло Sto
je poznato, ona je na kraju, stu-panje- m
USA u Dnjgi svjetski rat.
potpuno propala.
U USA cc izlazit sovjebiki
casopis, u SSSR
amcritfki
Washington — Uskoro de po-d- et
izlazit sovjetski ihwtrirani ca-sop- t's
koji de tzvjeJtarati атегкки
javnost o Sovictskom SiTeiu.
Staxnpat de se u 50.000 primje-rak- a.
Istovremeno u Moskvi de pocet
ulxzit slidan ameridki dasopis.