Jedinstvo, June 22, 1956

              STRANA 4
R T T I
ZAVRSENO NOGOMETNO
Spultc-n- a je zarjes na nogo-шесл-и irrnu, koja j po deeeti
put nakon olobodjnja bila po
prtfte o-Ur-ih i uzbudljirih borbi
za budore. "Crvena zrezxla je
prvak, a ix lijre &u ipali "I'rolt.
ter" i "ieljezniear.
"C rvena zvezda" j
zaaluieno po trci put atala na
f?Io najboljih. Njezini nogom-ta- il
bill za bodove, a јоелји ♦-z- onu zavriili u bet poraza. U
ovogodiinjem prtenatru prH.1
nula je tradiciju poraza u Splitu
ovladavhi Hajduka шл 3:0. Na
♦Jelo tabcle izbila je u treem
kolu i otada je 16 puta oblacila
2utu majicu, koju d devetna-eto- g
kola nije vi£e eslacila.
P a r t i z a n" je osvojio
drugo mjesto i Zajedno a Cr-eno- ra
zvezdom naS je pred-Ktavn- ik
u SrednjoevropKom ku-p- u.
Za citava prventva bio je
fcandidat za prvaka, all je u иге-di- ni
druRoc dijrla natjecanja
taglo poputttio i zaostao za "Cr-.eno- rn zvezdom. Od edamna
rstoR do dtadeeet petog kola
zabiljriio je мто Jednu po
bjedu.
"R a d n i г k i" je ne aamo
cwvajanjem treceg mjeta, vec i
kvalitetom ijrre predstavljao u
god no iznenadjenje. To je nje-Ko- v najvei uupjeh od ownirajija
kluba. -- Itadnieki je narotlto
oduievio u jexenjem prvenetru.
"D I n a m o" ft plaalrao ula.
blje, nego Sto re ocekivalo ©d
ove renomirane momcadi. Оч
novni razlog leii u amjeni, koja
je ozbiljno uzdrmala njegove re-dov- e.
IT finUu u mladi preuzcli
kormilo i pokazali, da zagreba
MOSKOVKOG FUTBALSKOG
Moskva. — Utakmice sa jugo-slavcmki- m
fudbalerima su uvijck
sportski praznik za sovjet
skc timoc. Utakmice bcogradskog
"Partizana", kojc je igrao u Sov-jctsko- m
Savezu, priinile su poz-navaoct- ma
futbala i gledaocima
vanrcdno zadovoljstvo. lgra£i 'Par-lizan- a'
u utakmicama sa moskov-ski- m
"Spartakom" i kijevskim
"Dinamom" u 1955. godini istakli
su se samo odlicnom tchnikom
i brzinom, vetf i finom igrom. Od
prtjg do posljednjeg momenta
utakmice su proticale u oStroj
sportskoj borbi i njihov rezultat
nije bio jatan do finalnog zvizdu
ka sudije. Sa istom visokom kb-so- m
i korektnoJcu igrali su jugo-slavens- ki
timovi sa moskovskim
"Spartakom" u Bcograd u i Zigre-b- u
u novembru 1955. godine.
Mnogi strani timovi igrali su
proile godine utakmice u Moskvi:
cnglcski tim "Wolverhampton",
talijanskki "Milano", druga repre-zentaci- ja
Madjarske — i. najzad,
pnik svijeta za 1954. godinu re-prc2enta- cija
Njemafke Federalne
A R T K
A SUMMER
BIG
June 2Uh CONCERT
SHOW Julj 9tb NATINE
CHEKHOV
JaJy 23bI STONE
BORIS
Augast 6th MAGIC
SKANDERBEG
Augeu 2&h STARS
SOLDIER Septeser 3rd VISIT
EACH SERIES FOR
ТШГТЏ 1Ц1ЦРЧИИр111И1ЦП1 1 Р11 I IJIPII I I II ЦЦИЈ1 _ 'III inn III
2kl "plavi" laog-- a na njih ozbilj.
no racunati u novo] ezoni.
V o J t o d I n a" It potTT
dila. da joj je mjeeto u vrhu
ргтепМгепе tabele. jenjoj
ezoni atartala je prilicno alabo,
tako da je zaoetala na tabelL
Medjutira odlienom igrom ka
nije je nadoknadila ono, ito j
u poetku propuetila. Sa 9 neod
luenih igara rekorder je u re
mijima.
"Velei" je. zajedno a "Had-nitki- m takodjer ugodno izne-nadjen- je. Plaaman u "gornjem
domu", predatavlja znaeajan us-pj- eh
za ekipn, koja ie po drugi
put bori u druStvu najboljih.
"Z a g-- r e b" je izveo mail
podvig. Od kandidata br. 2 za
iepadanje iz lige uttpio je da u
odlicnom finiSu izbjegne opaanu
zonu. Njegovom uspfehu dopri-njel- a
je i promjena nacina igre
— napuntlo je "bunker.
"Buduhoit" je poctigla
ono Sto je u osoj godini ieljela
— ota!a je u ligi. Znacajno je
da ки titogradakl futbaleri kroz
vatru prrenstvenlh окгваја us-pje- li da etvore Mandardni 1
veoma mlad tlm, koji ima rrlo
dobru pempektivu.
"B S K" je razofarao. ProIe
Kodine oHvojio je drugo mjeeto,
a ove godine kup, medjutim u
oroj itezonl kola ku poSIa niz-brd- o. Jedan od njvainljih uz
roka je taj, Sto ih je unpjeh za.
nio, izmijenili nu Mil igre 1 pre
viSe za tehnRkim Плснл-m- a. To im ке очvetilo, pa au ae
morali boriti za opatanak.
"Spart ak" je takodjer ra.
Rcpublikc. Pa ipak najviSc i naj-c'esf- c
sc sjeimo jugoslavenskog
tima "Partizan" i takvih odlunih
igraa kao ito su Zlatko Cajkovski,
Zeher, Milutinovic i drugi. Treba
otxoreno rcci da c"e utakmice ju-goslavenskih
i sovjetskih fudbalera,
koje su obnoljcne proile godine,
odigrati vclika i vainu ulogu u
poboljiavanju klasc igre timova
naiih zemalja.
Xema sumnje da su mnogi sov
jetski mladi poznati igrali kao
Tatulin, lujev, Ogonjkov i Iljin
e! znatno povei!ali svoje individu-a!n- o
majstoto poslijc takmifenja
sa "'Partizanom", iruiivli taktiku
igre spomenutih jugoslavenskih
igraca Zcbcca, Milutinovit'a, Слј-kovsk- og
i drugih.
Mislim da su i jugoslascnski
igrali ocjenili dobre strane i pre-imufst- vo
kolcktivne igre moskov-sko- g
"Spartaka" i ussojili najbolje
strane te taktike.
U junu 1956. godine tim kijes--sko- g
"Dinama" putuje u Bcograd
radi ukmicenjj sa tirnom 'Crvena
I N 0
OF FILMS
i
TIM SPARTAK"
eliki
teiili
FAMILY
OF THE STARS
IS ON
L.ND
FESTIVAL
FLOWER
GODUNOV
HORSE
OF THE RUSSIAN BALLET
TO INDIA
ONE WEEK ONLY
je
j e
LASALLE
Dundas & Spadina
Doors open 6 p.m.. Sat. 12. noon
Adult : 65c Children: 25c
PRVENSTVO
„Crvena zvezda"
Rczultati poslednjcg koja:
Bcorad: Cnena zvctd —Radnlflci
Split: Hajduk —ProIctCr —
Sarajevo: Zeljezniar —BSK —
Bcograd : Partizan —Sarajevo —
Titograd: Buduinost—X-gr-eb
Subotica: Spartak —Vojvodina
Zagreb: Dinamo— Vcki
T A B E L A
CRVENA ZVEZDA 26 16 8 2 62:29 40
PARTIZAN 26 14 7 5 65:35 35
RADNICKI 26 13 5 8 54:45 31
DINAMO 26 12 4 10 42:47 28
26 9.9 8 57:41 27
SARAJEVO 26 12 3 11 47:48 27
VELE2 26 8 9 9 42:41 25
ZAGREB 26 10 4 12 45:39 24
SPARTAK 26 8 8 10 43:44 2-- 1 BSK 26 8 8 10 4l:4g 24
BUDUCNOST 26 10 4 12 46:58 24
HAJDUK 26 9 5 12 52:39 23
2ELJEZNICAR 26 7 7 12 33:54 21
PROLETER 26 5 1 20 30:94
Suradnja jugoslavenskih
sovjetskih sportista
INTERVJU SA NACELNIKOM
A STAROSTINOM
nc
PRESENTS
prvak
U
to
FESTIVAL
IVANBROVKIN
THEATRE
11
zojarao. Kkipa, koja e nekad
odlikovala tehnttki lijepom i
dotjeranotn igrom, preko nof[
pretvorila u 'bunker. I'ohIJwM
e ви bile — ofajna borba
op4tanak u dniitvu najboljih-"- H
a J d u k" Je pretrplo П#Ј
▼еЛ neuspjeh. On je najneugo
nije Iznenadjcaije natjecanja —
proilogodilnji prvak bork Z
opstanak u li{d i tek u ponljed
njem kolu Izbjegao zonnko h
tjecanje. Splicanl su naelo po
pUKtili t nikako nisu uxpjeli pro
nafi pravu momfad, iako irtiaju
dobrih igraa. Kriza je bila vrlo
ozbiljna, a nedostajalo je н-n- jf
2vczda" koji je sada, kao Sto je
poznato, prvak u Jugoslaviji.
Prcdstojeca posjeta "Crvcnt
zxezde" Kije4i izaziva izvanrednO
interesovanje. Ncsumnjivo je d
e obje te utakmice joS viJc u{M'
stiti prijateljstvo izmedju sovjet
skih i fudbalc;.
Sva sovjet ska futbalska jaTi0st
pailjivo prati uspjchc
fudbalera i visoko ih 4.jc
njujc, izmedju ostalog ncrijtjcn
rezultat sa Ma-djarske
i pobjede u drugim mcJju- -
narodnim utakmicama. .
Koristim sluaj da u ime cita--o- g
kolcktiva fudbalera moskov-sko- g
"Spartaka" izrufim tili
pozdrav rukovodiocima jugOjla
--enskog futbalskog saveza, a ta-kodjer
rukovodiocima i ipraftriU
(klubova "Partizan" i "Dinamo"
(Zagreb), cj'je nam je toplo
ostalo u najboljcm
sjecanju.
Ncka se razvija i jaca prijatelj-stvo
izmedju naroda Jugoslavia i
Sovjetskog Saveza.
Bijegr od —
Ceinja amerikih doma£ica je
prostor fccz telcvizije. Dnevno do
Iazi Albertu Colu, Sefu dri-wno- g
odjela zx gradnjc u USA oko 500
pisama u koji ma iene urgctHflO
iele sobu u koju bi se mogle po--uc- a
izvan dometa bcskonajnili te-levizijs-kih
programa. Vet!ina-- nuj-k- i
i2javljuje, da im djeca doavi
iz Skole borave djeli dan u trpe-zari- ji
svadjijuifi se najvie cko a
bora televizijske stanice, i i je
mirna doma£a atmosfera samo ф'
Ieko sjcifanje.
Suncana i
Suncana eksptozija. koja s-- r do
godila 10. febmara o. £„ bL je
prema detaljnim procjenaraa, jtd-nak- a
snazi lOO milijuna
bombt. Erapctja je t-j- CJ
prilikom doscgLa visina oko -2-O0-00O
milja iznad suncanc povrjioe.
Gijrantski jezik eksplozije ixno$i0
mifijardu tona, a prorajcr JrW
"bro 20.000 nalja.
JUGOSLAVIJE
VOJVODINA
jugodavenskih
jugoslavcn-ski- h
rcprczentacijorn
go-stoprims-tso
telcvizije
cksplozija
brojkama
hidro-genski- h
1:1.
5:0.
2:2.
2:2.
0:0.
2:0.
2:1.
loisti, da e nove enage uvedu i
ovjeie redovi. Valja k nadati,
da e umjeti koriatiti e ieku-Ktvc- m
i da ce u novo] eezoni biti
op"etloeniljaetairinlmiaajtro"ri nampuoSrtaa.
ligu. Ilorio ee arcano, oStro, nije
klonuo do poaljednjeK trenutka,
ali nije mogao I zbje5i zonako
natjecanje.
"Proleter-W- o najalabija
mom'd u lijrl. Kazna ga je ta.
kodjer pogodila i oteiala njegov
noloiaj. V poetku proljetnog
prvenMva zasjao je tra'ak' na
de, ali je brzo neetao.
LJ. L.
Cchoslovacka — zcmlja
studenata
Na tela liste cvropskih zema-lja
s najvctfim procentualnim bro-je- m
studenata nalazt se Cchoslo-vak- a
sa 519 studenata na sto hi-Ija-da
stanovnika. Odmah iza nje
je Dugarska sa 493 studenta i Is-land
sa 427. Frocentualno najma-nj- e
studenata je u Vclikoj Brita-nij- i
— 210, Njemackoj 230 i Nor-vcik- oj
231 'student na sto hiljada
stanovnika.
MInzni hclikoptcr
Sovjctski Savcz je izgradio sred-nj- i
mlazni helikopter s strojem
koji nije vci od stroja jednog sa-lonsk- og
automobila. Prcma Radio
IMoskvi, helikopter ima brzinu 120
km na sat, a moic se popcti do
visine od 3.000 mctara.
Udinizcnjc darovatclja
ociju
U Italiji postoji "Savez darova-telj- a
oiju". Ovaj broji — prcma
izvjeStaju cent rale u Rimu — .ci
preko 4000 lanova. Svi su se oni
obavezali, naime, oporuc"no dozvo-Iit- i.
%-adjc-nje
oflju poslije njihove
smrti, radi transplatacije, kod o-pera- tija
slijepih. Ncki postavljaju
kod toga i uvjete. na pr. da oc'i
daruju samo mladim slijepcima
i t. d.
A(omki sat
Direktor TchnoloJkog instituta
u Mauchuchetsu Herald Zahari,
konstruirao je atomski sat, koji je
deset puta tocjiiji od dosadainjih
kronomctara. On funkcionira na
prinripu tocnih vibracija elektro-n- a
u atomu cezia. Ova kretanja
premala smem elektronskih lampi.
Satovi mogu raditi prakticki neo-granicc- no
vrijeme. Tocnost mjere-nj- a
vremena je 1:100 milijardi, a
to predstavlja tofnost. kao da
mjerimo hiljadu kilometara tono-tf-u
od 1.01 ram.
Elektronski telcskop
Direktor pariskog opservatorija
jc obavijestio Akadenuju nauka
dA su u-pje-le
prve fotografije iz-radje- ne
elektronskkn tdeskerom.
Osjetljivost tog; teleskepa je toKka
da bi se svijeca postavtjena na
EiffeJovoj k-d- li mogla fotograflrati
( Mount Wilsona u Americi (na-ram- o
kada to ne bi onemogucivala
okruglina zerolje). Ovaj su tele-sko-p izfidtli astrofizicar Lalmana
i elektricar Duchesne za 22 godine
fadau Postignute su iarranredne
slike vrlo dalekih t slabth zvijezda.
K L E T V A
(W istorijski r o m an)
— A.U GUST SENOA —
(48)
— Nije — reie biskup, dignuv
se — Bosna, mlada kraljevina mora
prionuti az nas, mi sroo stara kra-ljevina,
naJe je od parneti pravo.
Gospodo! Pazite skupite pamet.
Ne vrijcdi samo, Jto Palizna veli,
fovjek, vci pravo. Toga sc sjecajte.
Loza Napuljaca dodje na naJ pri-jesto- l. Iz te loze potiie Karlo
Draclci i sin mu Lad-slav- . Izabrali
smo ih, te je njihovo pravo, naJa
duznost. Covjek je fovjek. Danas
je ziv, sutra mrtav, al pravo je sta-rij- e
od ovjeka, pravo je od Boga.
Izabrasmo Napuljce za svoje vla- -
dare, ako ne valja Marija, neka
bude Karlov sin. Tvrtko nas ho5e,
doklc mu treba nas, a ne treba li
mu Hrvata, Jta onda, rode moj?
Na dlanu cemo stojati niciji t nit-kov- i.
Rekoh vam, da sam za Ladi-slav- a
prisego, za Tvrtka nisam.
— Zivio Pavao — viknu Lance.
— I ja sam za njega, bratc —
Ivanis ie na to. — U tvojim rije-d!im- a
ima razloga, ali sree mi pri-janj- a
vise na misao prijatelja pri-or- a.
Slutim, da nam Napuljci ne
fc donijeti sree'e. AI budi tako, da
ne bude prigovora. Vjerujcm, da
demo spasti na Tvrtka, da ce prod
dosta lijepc pnlikc zaludu. Al da
danas istaknemo stijeg bosanskoga
kralja, mislim, da bi sc sve ugar-sk- o
plemstvo odvrnulo od nas. No
to velim, brate Pavle, i tcbi i svi-m- a:
Izdadne li nas napuljska nada,
bit u i ja za Tvrtka, jcr toga ne
dozivi od mene, da cu Luksembur- -
govcu Ijubiti skute.
— Al cujte, gospodo — zalcti
se Pavlovic" u rijei — ako vam nije
dijetc po volji, ako nc ete BoS-njak- a,
ko Jto ni ja, zaJto ne bismo
sc mirili s Marijom, koju driimo
u naJoj vlasti. Napulj je malen,
kakva nam porno; od njega, ta i
mi smo maleni. Uklonitc Jelisavu,
pogodite se sa SiJmanom. Uz nje-ga
je CeSka, Poljska, Njemafka,
Turdin je blizu. Nije li bolje bra-ni- ti
sc zajedno s јаЛт, nego pasti
sa slabim?
— Ne, ne, ne, ne! — viknu
druitvo burno u jedan glas — ni-ka- da mira s Marijom!
— A za$to? — upita Pavlovic!.
— Jcr ce nas Sisman prcvariti —
odvrati IvaniJ.
— Da, prcvariti — potvrdi Pa-lizna.
— Ta mirili smo se u Po-ieg- i,
pa na Sto jc iziso taj himbeni
mir?
— Nikada zi Mariju. Ncka bu-de
po vasem, bit cu za Karlova
sina, dok bude moguce, al pred
SiSmanom ne prignah nikad koljc-n- a
soga.
— Dobro! Bilo po sascm! —
recTc Pavlovic! ravnoduJno — al joS
icdnu nice!. U naJim rukama kra- -
Ijevske su gospodje Jclisava i Ma-rija.
Gospodin prior . . .
— Gospodin ban hrvatski, rcci
— popravi ga Jjutito Faluna.
— Dobro, gospodin ban hrvat-ski
drii ih гл suznjicc u kuli novi-gradsko- j.
Sta c!ete s njima? Vi dr-iit- e
tu na naSem brijegu taj kamen
smutnje u rukama, a ne znate, ka-m- o
ga vrc!i. Neprilika vam je. Ho-c!e-tc
li ih snWi?
— Da, da! Smaknimo ih! Nc-stal- o
im traga! — planu Simun
Lance.
— Nc daj, Bole! — dignu Iva-n- il
ruku — nc cu da pcrcm ruke
u ovjcncanoj krvi.
Da c!ete? Pavl-ovic!
— Jto — upita
dalje — hoccte li ih nadalje
pridrzati ovdje? Sve (e strijelc
Sigismund na ovo mjesto napcriti,
da oslobodi zenu i punicu, svu (c
situ baciti axno, a tu nam je sree.
tu tvrdjava ustanku %-aSe-mu.
U rav-n-oj
Slavoniji premetnu sc kocke
sad amo. sad tamo, to rekoste sami.
Uklonitc suinjicc odavle, bit cetc
sigurniji.
— Kamo da ih damo — nrirra- -
jeti Djordjic!.
— Ne bi li Tvrtku? — rcdi ce
Pavlov 16
— Nikad! — planu Irani!. —
Tvrtko jc svoj kralj, pa Jelisavin
brat Bude li ma zgoda, vratit e'e
ih SiJmanu. No ja -- elim. da ne ce
te napasti ni priraiti na sebe, jcr
1тл drugoga posla. U tvojim rtje-cim- a
imx istine, gospodana Pavlo-vic- u.
Novigrad bit ce nUn svih
strijda. AI se gospodar Pavlovic!,
iim sc, vwe boji za svoj grad ne- -
Suncani radio
Novi radio пл sencani pogon
diepnc veKfine i nezaatne teiine
mole raditi 560 sati bez ponovnog
punjenja. Ako sc iskoriltara dva
sata dnevno, moie raditi 250 dana
u potpunoj tami. Sadrii maki ba-terij- u,
4 tranzistora i 7 sancanih
celija. Novi proizvod konstruiraJo
je poduze-f- c "General EIectric.
goli za nas. Uklonimo gospodje.
— Ja ih ne dam ! — suprotnu se
Palizna.
— Moral, brate — ukori ga bis-kup.
— Svi smo ih zasuznjili, zalog
su nal. Prenesimo ih preko mora u
Napulj, neka budu suznjicc kralja
nam Ladislava. Tako odvmusmo
pogibclj od ovoga kraja, a drzct!i
u rukama te dvije talice, sklapat
demo lakJe mir sa Lukscmburgov-cem- .
— Mudro govoriJ, biskupe —
kimnu Pavlovic!.
— Dajmo ih iz ruku, vec! nisu
naJc — odvrati Palizna. — Napulj
i Lukscmburc mirit e'e se bcz nas
preko naJih glava.
— Istina — kriknu Lance — pa
Jta se miriti? Uklonitc ih onako
u more.
— Suti, krvozedni vuee — raz-Iju- ti
se Djordjic", — ja velim,
predajmo ih nosomu kralju.
— Tako, tako! — viknuJe svi.
— Dobro, i onct popuitam —
rcte zlovoljno prior — ti, Beri-slav- e, podji pa ih ftivaj kao oko u
glavi, ja ostah ovdje, da docTekam
sa Pavlom sve poslanike dalmatin-ski- h
gradova i da sastavim vojsku.
— Ja cu u Macvu i Srijcm —
doda IvaniJ — da odbijem bijes
mladoga Nikole Gorjanskoca.
— A ja cu — dignu sc biskup ; — kau se svrsi dalmatinski zbor,
otisnuti se brodom put Gajcte po
povest c!u sobom suinjicc. Tko Ce
me pratiti?
— Ja! — recc domain pristu--
piv K scoiu.
— Boie daj, da nam donescJ
viJe srec!c no prvi put, Pavle —
rece zabrinuta lica prior.
Biskup dignu se, za njim ostali.
Sve se druJtvo prikupi k stolu. I
rcdi e'e Pavao:
— NaJ poso Je svrScn. Bog bla-goslov- io naJe putcsc. 2ivio nam
Ladislav Karlovid, zakoniti naJ
kralj! Posvctimo njemu svoje ruke,
i Ik)g dao na dobru srecfu. Vi znate,
gospodo, koji nam je cili i Jto zana- - da svakoga od nas. Neka nc mute
sitne prijedke vaJe duJc, vrgnite na-stra- n
majuJni zazor, vlastiru korist.
Jedno vam budi na pamcti . . . slo-bod- a,
srcc!A ove zcmlje. U to ime
zavjenmo sc svi.
— Tvrde nam vjcre! — zagrmi
sve druStvo, samo Paloid govorio
je potiJc ove rijcdi a najjacTe bjes-ni- o
je Simun Lance, no jc li sfee
znalo, Jto mu govore usta?
Tad zakuca nctko trlput na vrata.
Domat'in polcti k ulazu i vrati se
zaca. drzedi u rukama veliko pi-sm- o.
— Biskupe Pavle — rece — evo
u ovaj 61$ doncsc ulak za ttbe
pismo. Rede, da ga odmah predam
na tvojc ruke.
— Daj! — posegnu Pavao za
pismom, skinu pcCat i uze citati.
— Ha! — nastavi, problijediv —
slutio sam.
—- Sta je, bratc? — priskoli
ivanis.
— Lancelot mi piJe iz Zagrcba.
Zbacisc mc sa biskupije moje.
— Tko? — planu Palizna. —
Tko im dade vlast ?
— IshodiJe i papino pismo,
bratc, ja nisam vet! biskup, al sam
zato. tako mi Boga, zatocnik duha
sxctoga, vjestnik ргач!е i istine.
Nu, cTitajte sami — dahnu Pavao
i prcda bratu Lancelotoso pismo.
— Da, da — istisko Irani! kroz
jar, litajucj pismo — Luc'cnac
posjeo Zagreb, doveo Ceha Is-an- a
za biskupa, zaplijenio t%oje imanjc
u dvoru, protjerao Andjeliju. ne-ca- ku naJu. Vrijeme je, da sc dig
nem.
— Andjelio! Andjelio moj-a- ! —
Berislav — gdje je Andje-ija-!
— Minij ! — ut jeJi ca Pavao —
u Boijim rukama. Sad, sad su mi
razvezane ruke, i tfutim, snaina mi
rastu krila. Otalc, grimizni pojase
moj. opasat cu sc uzetom, da bu-de- m
prost vojnik u cti Boca istine,
da sc bijem za prardu do groba
Na nogc, Ijudi! Hora je, preJa je!
Svaki pohrii na poso.
JoS iste nodi susretc se u tamnoj
ulicici Zadra grada dvije sjene,
dra dovjeka zagmta vcfekkn ka-banicam- a. Ljuto jc cvilita bura i
hujila krajem, a kabanke Ijudi se
vitlale poput crnih kr9a djavola.
— Zadjimo pod srod, Jor Skrx
— viknu ratetadkkn vtovom jedan.
pritiskujuii desnkom kapu. da ma
ju ne odncsc vjctar. — Kosti mi
drSdu od zimc, a nc cujeJ rijed od
laveia burc
Obojka zamaknu pod trijem te
HzeSe. prmsnur se uz zid, Saptati.
— Dakle. Jer Sime? — 2a pita
MIedi!. — MUIjah da ne id doci
— Bili sn zajedno.
— IrrrJili poso?
— SvtJili.
— Svi bfti sloini?
— Ne btjahia sloini, al se sloifli.
—- U dem?
— Da uzmu Ladislava napulj
skoga za kralja. Biskup ce po njega.
Sazvat ce dalmatinske gradove. Do-sta
su mudri. Rade po pamcti.
— Nisi ih mogo smesti, kako ti"
rekoh?
— Nisam mogo, kuto sam. Da,
Palizna nije za Napuljca.
— Za koga?
— Za BoJnjaka, za Tvrtka.
— Za Tvrtka? K vragu, to jc
zlo po Veneciju.
— I Palizna mrzi vas. Dalma-cij- a
bcz Bosne — rece — odsjecena
je grana.
— I praso rede — odvrati Mlc-5ic- f. — Hvala Bogu, te ga ne po-sluJa- Jc.
— AI kane sc miriti si Si-
Smanom.
— Bijesa? Pokloniti mu se?
— NipoSto. Samo Pavlovic! bi
se poklomo, drugi ni za iivu glasu.
— Dobro je to za MIctkc. Al
kako sc miriti?
— Odvest !e gospojc suznjicc iz
Novigrada u Napulj. Kad bude
Jclisava i Marija u rukama Ladi-slava,
velc, bit e'e Sisrrun mekJi,
odredi dc se kraljevine Hrvatske,
Slavonije, a i Ugarske.
— To je istina. Biskup Pavao,
taj vrag dobro raduna.
— Pavao nijeved biskupom, zba-ciJ- c
gx.
— Dobro jc to. I Mlcci su zato
radili. Al duj, Jor Simc. Kraljicc
ne smiju u Napulj. Liga ne smije
sc izmiriti sa SiJmanom. Metei mo-ra,
postati vedi, liga jada, Sisman
slabiji, 'nama podatniji. Znam, da
dc svladati, i mi to iclimo. Poma-ga- t
demo ga, al Dalmacija mora
biti naSa. To zcliJ valjda ti?
— Kako nc? Valjda mc znaJ.
Moj a osscta nc dc nikada umrijeti.
— I bit dc ti pladcna. Treba
udiniti neJta, da nc bude nikada mi-re.
Opdi nemir sluii samo nama.
— Znao bih, kako.
— Rcci, kako?
— Zadavati kraljice, baciti kriv- -
nju na Horvate, to jc jaz Jirok i
dubok, preko kojega ne de si modi
SiJman i liga podati ruke.
— Vraic! Mudar si.
— A da! Tko ne de vjcrovati,
da su Horvati zenc zadavili? Nije
li u ovaj das Pavao izgubio bis-kupij-u?
— Kako sc tomu dosjeti?
— Moja se osscta dosjctila.
— Dobro sc dosietila, no Pali-in- c
duvaju gospodje u tvrdom
Novigradu; jc li tvoja osveta smi-slil- a. kako da ih skondamo.
— Dakako, signore. Ja bih to
udinio sam, da Vcnccija i ne pri-stan- e
na to, jcr je to moj posao.
Vikao sam, rogoborio, zato mi vje-ruj- u
ligaJi, zato mc pozvaJc u zbor.
Tcbi to velim, jer znam, da sc moj a
os eta stale s vaJom koristi. Cuj
mc: Berislav, sinovac priora, duva
kraljicc. Ima Jaku jakih Ijudi na
gradu. Med njima sluii dovjek za
tamnidara. Grk jc, mislim. Bio je
mornar, gusar, vrag je. Ubio bi za
novee oca si, sluzio je ved Boga i
vraga. Vcd je bilo, da ga objese,
ja ga spasih od uieta, odonda je
moj pas. Kad dovedosc fenske
ovamo u ropstso, oiisT u meni
osveta. Preporudnih prioru Grka za
slugu. rekoh mu, da je vjcran ko
pas. Uze ga. Sad znaJ, kako bi mo-gl- i.
Urodih ga za sutra k scbt. Al
trebat de novca.
— Eo, evo! — nasmjehnu se
M lcdid, tisnuv Sirminu kesu u ruke
— mislim, da jc dosta tcJka za
dvije glare. Udini, Sto znaf, al
Horvati da su krivi.
— - Ada! Laku nod. Skoro dci
cuti.
— Laku nod, Jor Sime. Pametno.
I razminuSc se sjene sred burc
na razne strane
Cetiri dana bjeJe uminula od
tajnoga zbora u Zadru. Tvrdi No-vigrad
kraj mora sisio je u bsamu
nod kao crna, rogata glava ogromne
nemani. Sve bijaSc oko njega mra-cn- o
i pusto, nigdje nisi iuo glasa,
samo je bura hujila, vmkala i ru-ca- la
po kopmi, po moru i gonila
mrke oblake po nebu kao bidem
bijesno vtado. Do grada uzdigta se
prema moru stijena kao odsjedena.
Bila jc ko dlan, samo je pri zemlji
zijcvala Sptlja. medju grmljcm, da
jedva u nju zaklonij glare. Tu je
sagmrfc giaie sjedio na karocnu Jor
Sime Lance. Gledao je u zemlju,
s4uSo i sluJo. ne dc li kroz zaglo-Sn- i
umebes bare cuti kakov znak,
kakov glas. ne du mka. IzkJje pred
Sptlju. pogleda ити. Na ku4i drh
tala sa ekna u mradnu nod lud kao
iskrica.
— K vragu! — Skrinu Sime.
hipir nogom u zemlji — joS gore
luc. moje pseto je sporo.
I opet se k iptlju, dt gleda tt
zcmju. di slula bare.
(Nartarit de se)