Jedinstvo, December 21, 1956

              ИЕ k " "Уш_ 'jl fci 1аШауЛааа , т ЕјОЈ ЗР ав sB' %УлУ _ --тР У Ла& ? г. v j "" L-- " Wf jjifr. ,- - 1-вкги-
вн1ввввк
Е1!1ма19 i~ yHi'ts KБrт--чНИ2ВБ£_ . t ~ ™ 'Ji иВЈн~н1 ги--Hвbbv%c'b"""vA4 £а23вЛНиCк4ва!авHааааааааiаагlввBУ ДввааввавкввввГШвРЈР1нвМвј, 1 i 'аааааааааагтааааааааааааааааааааааааааааДаИ вввввввГг""тк t j '-tV-
-wwtTK аааааВтСж f
V T # Bk- - Bta— ФаааааавВаааааааааааШааааааг— aaBBaflBaaaBaif- - f л ш ЈШ ТЧВН ШЈ д T фН %tf ВНВг1ч1 н, К4;1вааааааааааааававЛ19ВЈгЧГ9вааааа1 ' _ maW аааааааааанваа .aaar'LB ш Ча? . -- av~
р ? н flaaaaaVflaaaaaaaaaaaaaaaaaaC ч аааааа. av -------- -----— f аааааааааавааТ %?де
В ИСЈшФ'. ' " УцГГлВВнВ ~~U --JPg5JoJV-- aaaaaaaJaaaaaaaaaaaaaaaaaaarlaVBaaaaBaaWaataMfL)' —
.Јг-ЈТ.;ЈаТРИИааааа1а~~-
аГ
-- P9BBMhBW rCT,B9Vw
К .НВВвВ1& вВ?вИИЧВЈГ ГИр. Jfl чвНвшввввввВВНввввввввввШвввввввввввввввввввнв1вн
ViS od 700 JuRolaTrnniih Tojnika uVljueno Je u "medjunarodnu tolnu ilu u Esiptu. Drle pozicije izmrdju eRipatukih i IcrarUkih
Irupa na putinjatom poluotoku SinaJ. IcraeUka тојика je bila okupl rala ro(oo tar JSinaJ 1 kad e moral povui uni&tlla Je lie eamo кга-djevi- ne rri I cente. Gornja lika pokazuje tvoricu JuRoelavenoVih vojnika kako pregledaju razrovanu ceatu.
Doseljenici sa
danasnje
(5 v r J a k)
Po svrictku ekonomsle krizc po-Cc- W
$u sc ljudi zapoJljavati i raz-baci- li
se po fitaoj Kanadi. Staro-krajsk- a
politika poccla se ubacivati
mcdju iseljcnike, koja je svako-dnevn-o
zauzimala svc cin podjclu,
izmedju do tada dobrih odnosa iz-mcd- ju
iseljcnika. 5ovinisti5ca poli-tika
iz starog kraja prodirila a re-do- ve
ljudi koji su sc poWi mimo-ilazi- ti
i na koncu postali ncprija-telj- i
do tada iom najboljcm dm-g- u.
Sovinisti iz starog kraja tmali
su za cilj dobiti k scbi raJnikc, jer
su tada pocli raditi. te im je bio
intcres njihovih dolara.
Do tada sc nijesu dijehli Srbi i
Hn ati. vc£ su zajedniiki ponaiali
kao brada, snovci zlo i dobro. NaS
radni Jovck proiivio jc st)j 2iot
u patnjama ckonomvke krize i nje-m- u
je to bila Skola u buJu?e, jer
samo slogom i zajcdniim napo-tin-u
postizava sc srctniji iivot. Tj
strokrajska gospoda utjccala su
na pojedinc ljudc koji su im po-slui- ih
kao orudje za daljni razJor
t mrinjii. Oprt napominjem jer im
ie bilo u inttrcsu dobiti {to viSe
takoih Ij'idi, kako bi oni na ralun
njih punt'Ii s-o-jc
dipoc. Hrvati
su se poccli odvujati na svoju stra- -
№ . _ nu. rDi na t $-o-ju,
ie poceii sna-rat- i
ono Jto jc ncotvarivo. Zahva-Iiuiu- fi
svijesti vcvcg broja Srba i
Hrvata. oni su ostali i dalje vjerni
sxxim гаЈпЈЛот pokretu i rojoj
гаЛпкГкој Jtampi. Jscljcnkt u rad-nuko-m
pokretu proMi w golgote.
Ali vioka svijest radnog poteta,
.JiIa tli je stalno rupred. JunaAi
su branili svoj radni naroJ.
Dofao je Dragi svjetski r koji
ie opet ofinio promjene u ekonom-kom- .
tako i u politWkom ii-ot- u
radnog narodi, Ovaj put su bile
pune rake pe4a. Ratne potfebe su
inskirale vdikc koliSfte mrteriji
la kojta su n3i radnki morali
proiZ-odrt- t. Radtto se dnju i noAi
i tvarato se svc лто da se umSti
Jto prije neprifatelje f©vj4tva:
Adnlfa Hitlera i BenAa Meeli-пц- а
Uz ovaj neprScfdei rad u fa-bn-a.
nije pnwtao raJ n!ih ielje-nilc-a
kod nfifeore гакДж deioo--r
Napfotiv sada je bt© raoment
2a гкп--о ufedmjenfe rdmk i eU-h- h
pradjaria. jer fe rat bto svima
tednak neprifaielj. Star demoviM
ie bila perebJrena. Errepa dje
pod HklerpTini hordaraa. jedwe
stoji jo? Riwfa sa ко?н je Hitler
rxeo kao i u otaln zeraljiUM
Errope. lako je bik aala Jowxni-n- a
pwoMjeaa, naU djenki m
klonutt, rei su se sada ecvtvA i
pofeli aktivno raditi za poroo., sre-p- a
ruroda.
RadruCka svfleft i ptarda taora
Rat je ovdje ojadao radniAe redo-v-e,
pogotovo kada je Hitler napao
Rusiju. Tada je bio neprijatelj Za-pad- a
i Istoka. Nali iseljenici su
bili saeznici po svojoj domovini
i njenoj borbi Americi. Iseljenici
su pofcli aktivno raditi i sakupljati
ogromnu pomo5, koju su slali sta-ro- m
kraju. U prvim danima ljudi
nisu znali tko i kakovu vodi borbu
u domovini, ali je glavno bilo da se
je taj narod digao na ustanak, da
pomogne uniStiti zajcdniclcog nepri- -
jatelja. Rat je bio stiiao ostale poli-ti- c
grupe po?to je bila pravda na
radmYkoj strani i visoka patriotska
svijest, koja se je razvijala kada se
nije smiclo cooriti o radniikom
pokretu. Radnilki pokret je bio to-lik- o
ojaao, da su se ostale poll-ti- e
grupe bile izgubile i po-uk!-
e
bez i jedne rijcfi u duboku iutnju.
Nastao jc bratski livot, jer se jc
otvario san radnika za bolji iivot.
NTa5i su iseljenici bili jedinstveni i
porasli u mofnu snagu, koja je sta-jal- a
na braniku svih radnicih
prava.
Rat je zavrJio i pofcla je nova
era fivota. Svrktak rata poeo je
kotcbatt iscljenike i opct dolazi po-dje- la
politicih opredjcljcnja. Re-akd- ja
i kapitalisti pot ell su novu
pjcsmu pje%-at- i. U mjesto da rad-ni- ci
pomaiu jedne druge, nastalo
je novo strasenje t pnjctnjom no-vi-m
ratom. Amerika do sada sa-czn- ik
t prijatelj Rusijc; postaje
novi neprijatelj. Tu situaciju su
dobro iskoristili nepriajtelji radni-Гк- с
klase i pofcli aktivno razbijat!
njene rcdove. Po svrtetku rata po-sta- la
je NTova Jugoslavija, koja nije
bila po Jelji zapadnjaka i domafih
izrodi. Amerika umjesto da kazni
protivnike. ili da ih izruS naroda
ili narodnom sudu. ona ih uztma
н za&ku i otvara put za udjivnje
takvih tipua. Kajlalenije fe te.
da sa ti dosadaSnji neprijtdji A
merike. izrod svoga naroda, niHi
utoJi$te kod nje. i to postali po-vjerlj-iri
IjtMi zaTcapkaKzAm, tsbei
"borci pretiv koraunizma. Za ©
Me zndu rvai iseHentd. ali ih
mje pokefcbak a njihovom rade.
tstkn, pojedind, pkMjivci istwa
su supretno. a4i тебоа su zajedne
i bere se dalfe da kenacno I ps-tigr- Hi
svej dtj.
Kajnevija cfBtgradpa peviife II-svjetsk-o:
rata. U eve erasgrai
ima priWan brej oseba a kriem-пакт- п
rekordo-- a iz prolfeg rata.
O ton "majeriraa~ neAi ptsari
pio. jer Tfenafera. da nema ievje-te- a
keH Rife fee za njfttova prljava
dfek. Sroju "Wkwra sa htfeK
ptifflfenftTati na staroiedioce. ali
on" sa budni pak sa ih brze ota--
ra pobjedtti. ier nasflje t p!acka хШ Ima starosjedioca koji sa im
ncde modi dago, to ra bile rnisli nasjeli. iak se uxukli a njihove do-nali- h
гаЈпПл ti Americi i Kaaaii move i ођГл!Д Ti svi pusa a isti
teritorija
Jugoslavije
rog i sviraju istu fmlu {to su do-- pitalistikim driavama. Po mom
nijeli iz Evrope: prljava djela, I midjenju oni su ufinili nezahvalno
mrinju i razdor — "kulturu" koju--' djelo, jer su prcvarili onoga tko
su postigli noiem i iivotom divlja-{tv- a
po logorima. "Vajpitani" su
tako visoko da se nikad ne bi smjcli
pokazati na sunJano svjetlo.
U drugu grupu spadaju novi do-seljenici,
koji su iz raznih razloga
pobjegli iz domovine. Mcdju njih
spadaju i ncki koji su bili prckr
stili svoje ime i ostali u driavnoj
sluibi, misleifi da ie tako zamesti
trag svojih djela. No ispitivanjem
i trafenjem podataka, kao drlav-n- c
sluibenike, otkricno je njiho-v- o
crno lice i sad da ne dodje pred
narodni sud, pobjegli su prcko
granice. Sve to bjcgsro 9pet spa-d- a
na ra£un Amerike, j?r su kod
njihovih rojnih vlasti u Austriji i
Italiji naSli svoje sklonKtc.
U trecu grupu spadaju mladici
koji su iz svojih pobuda za dola-rim- a odluili da pobjegnu prcko
granice. To su ccj'nom zanatlije:
clektri£ari, strojobravari i autome-hamVa- ri
itd. УсЛпа o-ako-vih
za-vrJi- li
su Skolc i zanat u danaSnjoj
Jugoslaviji. Imali su besplatno
ikolovanje, hranu i Stan. To su pri-tein- o scljaa djeca. I kad ga dr2a-v- a
Hkolala i odhranila, da joj budc
strucni radnik. on je ui'inio obrj'
no, svoje strucno znanje pnnio ka
ctx-rr- u
lica
sud
lica
bilo kao
vile nisu
azil
JoS ima {esta
tern, bilo roditelja
H'odbtne i tako u
zcmlji.
novi doseljenici nisu
iste ciljeve, kao
je pobjec"! radi prljava
kaie e
se". dvoumim, jer kad
svoj oca i
kada
i onom tko da-na- s
{titi. Vi stari
povratka kad vam od
nas sigurno nije vise 5
I je najveca nas
(Xastavak sa 1)
Jtenja i se nadaju nadiniti
karijeru kontroliranjem putnika
na granici. I dakako
. . . S njima i kojima jc
obitelj jos tamo. A bi ih
i51o suoditi . . .? Eto
kako MeheS ocjenjuje feto-milljeni- ke:
za "slobodu i
nezavisnu Hrvatsku (kakvu pa
velicevci zamiSljaju) je na
nekolicinu "karijerista" i "ideali-sta- ",
a za vedinu je svrSila u tr-bu- hu
. . .l
najvainija JIehe5ova
"peuka" je ovo: U Madjarskoj.
dak ni u das kad se "vjerovalo
da su se osl-obodil- i, nitko
pekuSavao diaiti kem-binaci- je
s eraigraatskim politida-rima- ",
ima izobilja, ved su
u samo oni su
u zemlji. premda su "ma-nje- g
formaU.. kao Ito su kardi-n-al
Mindszentj. Tildy Zoltan,
Kovacs. Varga i
(Napornena: Nadja ni
im je oci otvorio i na noge posta
vio.
U grupu spadaju {ver-ce- ri
i koja su povrijedila na.
zakone, uvidili da e
svojih 'nedjcla do5i pred
i dobiti zasluicnu kaznu, te
su pobjofi. Mnogima je
uspjelo, ali ve!ina ih se uhvati na
granici.
U pctu grupu spadaju koja
su inula za
sportisti ili kakovi
predstavnici, pa se
htjeli vratiti, vcJ
Austrije ili
grupa, koji su doJli redovnim pu- -
prcko alt uze
ostali za stalno
ovoj
U glavnom
imali stari. Vccma
ih morala
djela. Mnogi "popravit
Ja ne znam,
su izdali vlastiti narod,
majku. onda 5e to uiniti. im
ispadne ih
svi imate pravo
bude ielja. a
novih od
posto. to kazna za
strane
koji
neki idea
list! oni,
sutra smrt
svoje
Borba
spala
zaista
nije
kejih
dolazili obzir koji
ostali
Bela Istvan dru-gi.
Imru
rodne zbog
narodni
odlucili
dozvolu prclaz grani-ce,
drugi
zatraiiSe
Italijc.
prilika
koliko
Treda
kakve
Gdje је rodjen A. Dundic?
Ха molbu muzcja u Rovnu sada se u Tito-- u Uzicu
traga za podrijetlom naseg" zcmljaka — heroja Oktobarske rcvolucije
Potkraj maja ove iodine iz ukmjinskojr rrada
Rovna stiplo je u Beograd pismo, u kome direktor onda-Snje- g
muzeja moli fotografiju Alek"e Dundica ir dje-tinjst- va,
uspomene njegovih rodjaka i drugova na nje-g- a,
fotografiju njegove rodne kude, grada Uzica i razne
druge dokumente vezane za H6nost ovog covjeka.
'U bojevima za oslobodjenje grada Kovna, — stoji
u pLsmu, — u julu 1921. godine, poginuo je omiljcni
heroj I. konjidke armije Srbin Aleksa Dundid (Aleksa
Colic). U oblasnom muzeju u Rovnu iraa dokumenata,
koji govore o junadkim pothvatima Alekse Dundica. Xa-zalo- st,
mi malo znamo o djedjim i mladidskim godinama
istaknutog heroja. O Sivotu Dundida u ovom periodu
poznato nam je samo, da se on rodio 1893. god. u Uzicu,
u porodici bogatog stodarskog trgovca Colida. Kako se
nije slagao s ocem, otiSao je od kude. Radio je kao se-oa- ki
uditelj. Sudjelovao je u Balkanskim ratovima. Go-di- ne
1916. pao je u austrougarsko ropstvo i odatle po-bjeg- ao
u Rusiju."
kada ne smijemo i ne molemo vi-dje- ti
zemlju u kojoj smo sc rodili.
DoduSe iseljenici u prvoj grupi
nc vode brige zato, jer su to ljudi
bez srea i osjecaja, pak im je sve-jedn- o
gdje se nalazili, samo ako se
mole sladiti svojim zloiinima.
Izmedju nas novih imade puno
koji smo razocarani u novoj do-movini.
Mnogi ncma stalno posla,
tc luta od fabrike do fabrike i opet
nema posla. Vlasti izlaze u susret
ako si prijatelj popa I ides' rcdo-it- o
u акма, koji nc idc, tciko
dobiva posao. U moje 4 godine ii-ot- a
u Kanadi radio sam oko 13
mjeseci. I onda iivi u "sretnoj"
zemlji. U ustaike i &tniclc i crk-ven- e
organizacije ne idem pa ma-ka- r
umro od gladi. Kada pomislim
na njihova djela, pa da sa takovim
budem u dru{tvu ili pod upravom
— ne nikada, dok 2ivem! Sada
vidim koliko njihova sveta zcmlja
valja, ne smijcJ prigovarati, jer te
zo-- u "komunistom", a tamo gdje
si rodjen ako kritikujeJ, onda si
"alista i kanitalista". Izcleda da
nigdje na svijctu nc smijeS red
svoj osjdaj, ako nije onako kako
refe h'oj prcdpostavljeni.
Jednog dana pitao sam posao
kod telefon kompanije. Pitali su
me koliko sam star. Ja kaiem 29
godina. Rekotc mi: "Ti si prestar
i ne moieS dobiti posao kod nas."
Nisam nego poeo iivjeti a ci
sam prestar! Po ovome sam odmah
stekao dojam njihove slobode i de-mokraci- je.
Kada bi sve pisao Jto sam doii-vi- o
kroz 4 godine u Kanadi, ne bi
stalo u knjigu od 500 stranica. Nc-mora- l,
nckulturnost, prostota.
mrinja itd. To nisam nikad ni u
snu sanjao. Da li ce ikada oga ne-stat- i,
uvijck se pitam, jer ovaki
nafin iivota ne %-o-di
dobru. Sada
vidim, da mi nije ovdjc mjesto. vtrf
tamo gdje je novi iivot, novi ljudi
i snaga slobodne misli. Toliko uz
dobru namjeru i razumje%-anj- e
Dinko Damlot Porazna priznanja
ne spominje. Kije li to pouka onl-m- a
koji ga brane?) MeheS zatim
pi£e:
"Upravo ovaj dio pouke iz Ma-diarsk- c,
promda ncvaian na op-de- m
planu, prilidno je vaian za
nas Hrvate. Imamo radi dosta
razloga pravo zakljudivati na
slidnosti i u naSem sludaju. Ke
2elim ovo obrnuti u kritiku naiih
politidara, nego bih htfo redi, da
ovo usmjeraje na rad ernigracije.
Emigracija nije tu da pruii ze-mlji
u danom dasu "vladu u-pr- avu
i vodstvo. Oni anutra su
matka i zdravo narodno deblo.
Emigracija su odsjedene grane,
koje mogu ponovno biti i naka-lamlje- ne
i iivjeti. a mogu kao
Hrvati i za Hrvatsku jednostav-n- o
i usahnuti. Iz zdravog debla
izbijaju nove mladiee i bez naieg
znanja i bez pitanja za nale ml-ilje- nje
formirat ce se krasni zna-daje- vi
i rodoljabi i sposobni vodi-tcl- ji
i velikanLM
Kako se vidi, u Roinu se do-st- a
zna o jednom nasem &vjeku:
da jc rodjen u Titovom Uzicu,
c"iji je sin i {ta je bio po zani-manj- u.
A kod nas sc, medjutim,
joJ ne zna, gdje je on rodjen,
da Ii se on zove Aleksa Dundid
ili Lazar Col id, pa dak i mozda
nckako drukdije.
U nckim napisima o Alcksi
Dundidu tvrdilo se, da je rodjen
"u Srbiji", "u Vojvodini", da je
u Srbiju doSao "iz preka", ali
sve to ncodrcdjeno, bez todno
imenovanog scla ili mjesta. Ne-gd- je
je pisalo, da je bio uditelj,
a negdje, opet, profesor fizike.
Ruii su ga zvali Anton Ivanovid,
ili Ivan Antonovid, a on sam se
u Rusiji nazvao Aleksom Dun-dide- m.
Ovo pismo iz Rovna bilo je
podctak potrage za djetinjstvom
ovog heroja Oktobarske rcvolu-cije,
o kome je napisano dosta
dlanaka, koji se spominje u raz-ni- m
knjigama, o dijem iivotu je
dak napisan i kazaliJni komad.
Ali, kao i za joJ nckolicinu dm-gi- h
slavnih ljudi, ni za njega se
jM ne zna gdje je rodjen.
Pocclo sc od crkvcnih
knjipra . . .
U Uiicu su se sojki potru-dil- i,
da pronadju ncki dokaz o
tome, da sc, kako u pismu iz
Rovna stoji, ovaj heroj rodio u
njihovom gradu, koji je i inade
dao nckoliko heroja. Upraxnik
Narodnog pozoriJta Gojko Sko-r- o
ргсл-mu-o je sve crkvene knji-g- e
rodjenih od 1890. do 1900.
godine. Traiio je pod oba ime-n- a
— Lazar i Aleksa — ali uza-ludn- o.
Nije nalao nilta Jto bi
potvrdilo podatke. kojima raspo-la- e
muzej u Rovnu.
Nastavio je raspitivanje i u-tanov- io,
da Colida ima u ncko-liko
sela daljnje i bhie ok ol ice
Moglo bi se o tome mnogo re-c- i,
ali driimo da je dovoljno oo:
McheS je duboko razodaran ne
samo u ishod madjarskih doga-djaj- a
ved i u svoje "velike" Hr-vate,
kako one sitne oko njega,
tako i u one na vrhu (nc smcta
Sto kaie da ih ne de kritizirati) ;
razodaran je u ono Sto je dosad
vjerevao i radio — sve je to bes-koris- no
i beznadajno, od nikakva
udinka na situaciju u Hrvatskoj
odnosno Jugoslaviji. pa prema
tome od nikakva znadaja za
hrvatsk] narod. Ukratko. to je
prilidno veliko priznanje i pouka!
Da li ce MeheS poci novim pu-tem- 7
On pUe da je potrebno mi-jenj- ati "rad ernigracije" odnosno
"ograniditi ga na emigraciju.'
Sta to znadi? On naglaiava "po-treb- u
eloge i snoSljivosti". ali
nije posve jasno Sto pod sve tim
pedrazumijeva.
Ako gosp. MeheJ hode da "radi
za emigraciju. a pod tim treba
podrazumijevati ditav nai narod
STRAXA 3
Titovog Uzica. Ima ih u Sevoj-nu- ,
Potodanju, Kostojcvidima,
Raiani. Ali. ni u iednoi od tih
porodica nije mogao pronadi ne--1
ko sjedanje na Aleksu Dundica.
Milutin, Aleksa ili
Lazar?
U Raiani je prije kratkog лге-men- a
ipak uskrslo nckoliko in-didj- a,
prema kojima bi sc mo-gl- o
vjerovati, da je to sclo rodno
mjesto Alekse Dundida. Ustano-vljen- o
je, da je u ovom sclu iivio
sedenik Lazar Colid, koji je
imao tri sina: Milana, koji je
umro, a bio je uditelj, Milutina,
koji je nestao u austrougarskom
zarobljenHtvu, a bio je poJofi-ci- r,
i Olagoja, koji je i danas
£iv.
Sveta Jovanovid, sluzbenik iz
Titovog Ulica, poJao je kod Dla-go- ja
Colida, da se raspita o njc-gov- oj
bradi. U podetku, razgovor
nije tekao glatko. DIagoju je bilo
sumnjivo ovo raspitivanje, nije
znao zbog dega sad najedamput
ovog dovjeka interesira njegov
brat, koji je nestao u zaroblje-niJtv- u
prije 40 godina. Tck kad
je saznao razlog, podeo je pridati.
Zli jezici u sclu trdc, da se
prestra{io, da se taj brat odne-ku- d
sada ne pojavi i zatraii svoj
dio imanja, koje je pripalo DIa-goju.
Po onome, Jto je on ispridao,
Milutin Colid bi zaista mogao
biti Aleksa Dundid. Milutin je,
kako to rvrde i dokumenti o
Alcksi, rodjen 1895-- , on je bio
vrlo fiva tempcramenta, on se
zaista posvadjao s ocem i otiSao
od kude, bio je vrlo smion a i
prznica. Dio je suhonjav, sred
njcg rasta. Citao je mnogo.
Takvog ga se brat sjeda. Po
opisu, temperamentu, godint ro-dje-nja
i nckim drugim dctaljima
(zarobljcniJtvo, sudjclovanje u
Iulkanskim ratovima) to bi mo
gao biti Aleksa Dundid.
Ostaje mnogo toga nerasijct-ijeno- .
Ako je Milutin Colid u-stv- ari
Aleksa Dundid zaSto je
uzco odevo ime Lazar? A onda,
kako jc do{lo do toga, da se
stalno tvrdi, da je Aleksa Dun-did
bio uditelj ili profesor, jer
Milutin Colid to nije bio nego
njegov brat Milan?
U Titovom Uiicu i dalje is-pitu- ju,
tragaju . . . Muzej u
Rovnu morat ce jo{ pridekati na
fotografije rodne ixtCe Alekse
Dundida, trcba tek kudu pronadi
Da li je to ona DIagoja Colida u
selu Raiani. 42 kilometra uda-Ijcno- m
od Titovog Uiica, to se
joJ pouzdano ne zna.
. S. — G. B.
u ovoj zemlji, onda bi trebao исЧ-n- iti
slijedede:
Pro, prestati su razdornim ra-do- m
protiv Mine-Mi- ll unlje u
Sudbury, jer ta je unija za&titni-c-a
naSeg naroda u Sudbury i
njegovih interesa, kao i svih rad-ni- h
ljudi.
Drugo, prestati poduplrati po-kuS- aje potkopavanja najih pot-porn- ih
organizacija dotidno Hrv.
Bratske Zajednice sluzedi se Hr-vatsk- om
Katolidkom Zajednicom
kao sredstvom.
Treee. osuditi i suzbijati svc
ruiiladke i napadadkc pothvate
pretiv drugih iseljenidkih'organi-zacij- a,
kao Sto je oflaj kojega su
ovih dana neki "veJiki" izTitli
pretiv Jugeslavenskeg doma u
Hamlltonu.
Ukratko, pestamte pozitivni-ji- m
dlanem nale naetonalne za-jednice
u ovoj zemlji. gospodine
MeheS. Tako i samo tako dete
koristit svom narod u u domovini.
S. Mioiic.