Jedinstvo, October 09, 1956

              STRAXA A
(78)
K Ћ. E T V A
(H istortjski reman)
— AUGUST SENOA —
— Oadte! — odwati Grga, po-kaz- av
opet iu malcna vrata. —
Znadjah, 1 su biiesni, pobojih sc,
da bi zla biti mogfo, zonub straiu,
sluiah kod vrata. Pa kad pobjesniic
do vtha, naslah ubojita koplja
— Da, da, siedam se, tu ju znalo
pnje oroiruci bilt. Ti ih posla.
— Da.
— Hvala ti hrala, dobn moj
Grga. Ti fi Qi coo, bijahu bijcsni. jet?
— Dokcaja. AI ti si th jnnaflci
odbijao,
— Zar ae! Jesam ti? I oe dam
e
— I pravo je take
— Al zamisli. Ivane, neSto, pri-govaxaf- m
mi za kojeita i cno za
Grtcanc.
— Dzkako. jcr to nije njihova
konst. liudu li Gncani morali da-a- ti
i biskupu, manjc ce padati na
laptol.
— To je istina — potvrdi ba-ku- p
glavom.
— Zato te plaic
— Nc cc rqe preplzuti.
— Kako i bi, lead ti jc prao
jasoo.
— Je li? Da, da, pose jasno,
njiftovo neznanjc nije ncgo zarist
— Fa e dif u bukom na svoga
glavara, da maloduian klone, po-pus-ti.
— Al nc te!
— Nabarivaju sc na tvoju milost
preinua rijecima.
— Kajat ic se zato
— Mada nc dimuie u tebe, toj
smjelosti nenu para
— Oil, presjest ce-- im to njihero
junaitvo, Grgo, presjest cc.
— Pxevelika ti je milost.
— Izbrisat cu tu njrf iz sojega
srea.
— Oprostto bill im sc — na-ota- vi
ga Grga jarit; — se, ah ne-tt- a
ne bait rvygo pregorjeti pod
iivuclavu £a — srdio se Pnilin,
difiici pest — Tebe, $oga glab-ra,
sroga biskupa, licx'c da tuie
tuji poclozmcf, tajni buntovnici,
tebe tuzit. banu, kralju, papi Vi-t- u
da si tudja ptica, stranac u
Icrutolimu, da nemai srea, da
idei stramputicc, da si sam pn- -
pratljai pronast. Nrste: rrcsla- -
ba mi je painet, da unamtim tu
rugobu. Dovraga! — Kipi Gfga
nngom — kad su te salijctali kao
tricni. a ti stajao pred njima kao
rc-Jni-k, stajao sam ondjc za vra-- i
ma, iluJao tinhorn buku UP
mlostivi gospodaru' Da znai. ka-ko
mi jc bilo, kako sa mi prsti
icrali. Da mi e bio mil pn run,
uko mi Hog, bto bill proaho, bi,
al koja hasna — doda, z!ooljno
r lahnuv rukom.
— Koja hama? — tikmi biskup, lmu je rastuda jarmt ire vise na-dirru- la
pna.
— Ma dx — tcie Gfgaf kremtv
ramenom — ti si, milostni gospo-dam- ,
predobar, ti u лхиак. Da, da,
iNtma jc.
— Ja rosak? Me, ne, oe! Ja tam
kamen, trrd kamen,
— Opvoi! Ne ieruiem! Danai
srdtl sc, sutra nc deS ni znati, Ho
it dirus bdo. Hit &5 im btac. -- Ш
— Da. Pokkmtt id im docticu
-J- a!?
— PokJoca teZ tkn puSlprim
kramarima сгккнп Sesnacsunu.
-J- a?
— 1 1, ti, biskupe lane, a kano- -
nici i Gn&№i naMMt ft ti sc u
t oju dobrotu u bf k. bwbnfit ic po ietu. ulttc. Iudt! Utskup I%an
je kykaia. hvkup hin boji sc
— Grga' Grga' — ikrinu I%an
riziaren. — Sj! Tako tPBoga1
Dota jc. Da vtdiS! Pokazat 6i im
— Sla bT lakrepe pokali' - HovHi ltoihi' Ja um Han,
fvu Ivan am — ktikrni bkup,
IcrMV se rakem tni. — Grga!
Idi njesta Mi! PoJlji Jul yiie
Ijudi pod ontfftffi descttnati' Zetxa
fc debo' Skwpi kmetoxc pod oni-ij- e,
kucaj na grifka tat. Dokn-k- ni
нп: Вмк%ф trai seje pravo,
mjrrrtc Jcvuwttnu. Pa nc bude k
s rmlom, budi silom. A. ncka omla
Kibnfif, da un кикамса' Jakre-- Г'
JArepc, Gra'
Grga. gletii Ifufttog btkepa
ipod oka, stjpia sd usne na po
smiieh.
— Cast! M!!oti%T pospdfti .—
rcce — prcvrft c. Ne it era po
rum, пм ferae po гцтл babefati !
2crra Je defcra. a и cu debra mjc-rtt- i'
Ne boj sc Ne c iekati ni
caska!
— Defero? M SroieM id-- Г
— Hota. al — zaestari se Grga
— xattettrn goefedine. daj rai pie-ro- o
na gn&i suca, neka zaa. po
ito douzim,
— Pismo' — pita ga bskep
— Da, ржаст opornene. neka
bude rrc po fenni.
— NaptJi pi ti Ja cu udariti
prfat
— Udri petat rro pissu —
naunjehnu sc Grga, irvadiv iz njc-dar- a,
— Vet sam a na to mho
— Daj da 6tam — recc biskup,
poscgnuv za Iistom. — Ian, bo-zjo- m
t apostolske stolice milo&fu
biskup сгклс zagrcbakc, sucima,
piiseznioma i sima gradjanima i
tanovmama opxfine na brdu Gn&i
kraj Zagreba. Da! Da' Dobro, po--
sve dobro, tako je. Na, сло ti pe-Cat- a!
Ivan priskoli k stolu, stai na
papir ploiticu enena oska i udari
na nju soj srebmi pc€at.
— Tako! Idi! Nosi i donesi!
— Nosim, don i jet ial ZoAem
se Grga Pnilin, idem na Gntinc!
Pomisli, da si vuka pustio od kor-lat- a.
Dvorski iupan ispade hrlo, a
biskup osom ponosito glavu, dignu
svoj srebrni peiat i viknu u sa
glas:
— Propast! Ha Ha Ha' Ce-kajt- e' Ja cu vas naufiti ito znafi
bpiscopus ccclesiae Zagrabiensis
XXII
Na pol puta od mjesta Jastre- -
barskog do Zagreba stajasc za ic-- dan sticlomct od ceste gust rbiK.,
prorastcn boroMCom i Ijcskoinom,
sred vrbika bila je mala liadica
poput svilcna, zclcna saga. Ljcpo jc
jc to zaklontite, gdie te nitko ne
idi, nc cuje. 0amo rada zalazili
pastin, bar je stara jedna vrba pot-paljen- a,
a tu i tamo idjcti jc pc-pc- la
l mrta ugljcna, bcz sumnje
trag pastirskog ognja. Danas nije
tu bilo ni pastira ni stada, ei posc
drugi, iudnoati gosti. Pod cora-stom- ,
Sjpljom rbom u dnu iumi-c- e
sjedjahu na zcmlji da crnoruha
rcdonika, a podalje stajahu za grm
privezana dvazafudo lijcpa ranca
Stariji fratar bijaic Ijudtna Jirokih
pleii;u, ponositc glac, krupna lica
i 2arkih ooju. Urada nadaic mu do
pojasa, i kako jc bio kapuc odmak-nu- o
гл Siju, spuStala mu se crna
gusta kosa niz ramena. Cojck pri-sloni- o
ledja uz stablo, podnimio
ruke i prcbacio nehaino noge, na
kojtrna nisi mJio sandala, ci jake
konjanic'ke dizmc Mladi redonik,
lijep junaan co;ek, bio ic nauko
kapuc na cclo, aljda da zakloni
lice, te je, sawv ruke oko koljena,
cufto kraj druga si te ncpomicno
gledao prcma Zagrcbu.
Ljudi goxorahu malo, tek katkad
pala bi koja ti)ci. Moida btialiu
umorni od puta, moida ih je divni
xefcrnji mir nukao na poboinost.
suncc naklanjalo se silno na zapad.
gdjc se je se ncbo ianlo rumenim
plamcnom No lice im nije odawlo
ni umora ni poboinoti, cv( im jc
neka ncstrpljixost, neka radoznalott
iz ociju inla prcma Zagrcbu. Cud-n- i
bijahu to rcdontci, poboinosti,
poniznosti na njima ni traga, ispod
erne nze proxinvala jc muzexna
odtainost, na cclu bijaic im utisnut
biljcc iunaitva.
Ujcdamput prodje stariji z!oo!j-fi- o
dlanom preko fua i refc ispod
btka:
— Eh! Ncma oi I'ilipa!
— Ncma! — potvrdi mladii
ncstrpljivo I spusti bradu na kol-jen- a.
— Nismo ga marili poslusati tcr
poslati pred nas k Zagreou u uhode
— Dobro je to bilo, mudro bilo,
gospodine Vlatko — prigo%on
mbJji.
— Dijcsa Veif mi je dogrdilo
aaziti rmtoc u torn nrcsvuku i
prikaznati se nedm. ito nisam Ja
u Uui pataren, pa pod iratarsktm
rahom. Nije li to smiieino, a?
— Prije scga molim tc, gospo-dm- e
Vlatko, zat%ori sada svoj-- e pa-tarens- to
u duiu i udari na to tri
pecata. Oproti. da ti mladji tako
govori. al tu med Draom i Savom si su ljudi, i naii prijatelji i nepri-latdj- i, tvrdi katolia. ko god i u
Dalmaoii Ne dat. da tko osjeti
tvofe ptaren%txo. nalai nc psni
oj
ovom kraiu
— Ne boj sc, mladi gespodinc
ostnicVi. mi dega brada.
илнјст goorrti u Vrticti. Bogu
motun se po som sreu. a za derao-vm- u
bijem kao
— MrslH li. gospodiee Vlatko.
da пце i mem doti4o newti po
sstfctH na ledjHna ss-et-u rateo gvozdenc koiuljc,
kofa mi te ромио vlastrtom koiom
potala. Urai. kako je mem stom
pri drtii. kol jc mcfH reuka cWiti
ev© u zaklorw. gdjc пм se Zagrtb
namicV nSra. A ondjc, ve ti re-ko- h.
mote mtleiante. zaruc-nk- a
rnoji. k©t K i ielfna
kao sTifrt senca, pa moje je oca ne
vidjeic dvjje godtne dana.
— sunae
Bcrilare. Duic rot. mre te Jala,
stajari pred crkvom. a ne srojeti u
AI mi sc fini, da nal tarae
Filip boji rrbove
— Filip da sc boji Oh! —
kror smijeh ic mlidji fratar. okre-mn- r
£irru prema starijemu drugu
— dalcko ti jc strijcla odskocila
od alja. Vjeruj, Filip je kremen,
гагпа ncbojiu ne rodi hnatska
majka. Ne znam, ima li koja muika
med Draom i Saom toliko
rupa u sojo; kozi koito brat Filip
Gledao sam ga u sto pnlika. Sta-nn- a
nc bi sc lecnuo naglaice sko-ci- ti
u iivu vatru, da izncsc za itju
raga. Promece se atrom l % odom.
kopljcm l strijelama, a ni raiija
sjekira ne moie ga zasjcci u in ac
Rcko bi. da sc je kamenom oka
memo, pa mu ne moie nauditi
g-oidj-e.
Al nije u Filipa muga
utaman sijeda brada, mudar je on, , el;u ti Zna tu u Slaomji za saki
.... -- - .. .1 .. A..I __ J- - J. __... . I
nogu na koje mjesto, dok sc ne
uvjeri, da ic stati na trda zemlju
Zato je dobro, da pregnzemo
strpljno tu doudu Ti ooga kraja
ne znai u duiu, gospodmc Vlatko,
nije Slavomja i Hnatska, ito aia
Uosna Vi unatc soje kraljc-- c i banoc, medju ama sjede, aii su
ljudi To jc u as, iditc, trd red
Kod nas nije tako Budne, te nam
hofc biti kraljcm i o%aj i onaj, i
jedan i drugi kupujc zlatom duie
Ima, istina, i tu stotine i stotine
kremenjaka, koji ic si sami odsjetfi
desnieu ruku pnjc negoli
krenuti, no ima i ialiboie prodaj-nog- a
kritcnoga mesa, koje jc soje
poitenje banlo u zdenac bcz dna
Ima, kneze, hulja, koje ti sc o zor-ni- ci
za jexc knlju Isusoom, da ic
se s tobom boriti za slobodu i za-ko- n
do zadnje kapi. AI pnje ncgo
kucne na tornjj podne, izdaic i
tebe ikr- - Isusou, pa ic za toj
rat plesti i konopac, jcr im jc tiran
bacio Kost u mjcime. To ti jc ona
kuga, gospodme Vlatko, koja nam iio tijelo jede, zato nam djelo
ncma blagosloa
— Zlo, ZIo, gosnodmc
mladi! Uh' Kuga, prao clii! —
potrdi Vlatko НгапкЈ, Iupi dla-nom
po koljcnu — Eto, to i ubi
nedaxno pnjc malo rcmcna cara
Lazara n Kosou polju. Ta id- -
jesmo sami.
— Istina, gospodine Hrani6i —
planu Dcrislav. — Rad toga mora-d- e
Iiga premda od pna pobjedna,
uzmaknuti. izuaja irua jc iza sa-kog- a
grma. zlato se sipalo na sc
krajc, i kad u jednoj bitki u Srije-m- u
klonusmo. odmetnuic sc kuka- -
ice od nas, kao kad gnjile jalukc
s drvcta padaju. Ivanii znai, idio
si, kako se jc uz tebe tuko proti
Тигбши na Kosovu polju?
— Мд' — zmu bosanski boljar
i rastvori oci — Trcba li tomu i
naiega spomena? Spomimat ic
haniia pjesma junaka, dok bude
naiega jczika. Rana junaka nije
rodila majka.
— Pa eto! Koliko jc puta pro
aIio u Macvu i Snjem i azda mo-rad- e
uzma6'. Zaito Jer jc vazda
bilo odmetnika i izdajica u njego-o- j
Iastitoj osci. jcr bjcie vu-kos- ka
i poicSka lastela obecala,
da ic mu prikoiti u porno!, a
kad dodc do in a, sk!iie proti
njemu Eto, zato nam alja mudro
pred sebe gledati, da ne padnemo
u zasjedu, da noga ne stanc na pri-k- m
en ponor S Iaikim kraljcm
Lackom mislim, da smo rac"une r-ii- li.
i hala Bogu zato. Ta azda
obecajc i obefaje a niita za nas m
haje.
— Itina.
— Dtskup Pawo brani ga, do-zi- a
ga. Zavjet mu je to. Koliko
je puta ec" Pa%ao prcbrodio sinjc
more, al koa nam hasna od toga?
NikaUa Pokojni mu otac je
bar na pm pozn. al tai nc dolazi
ni na deseti. a ita ic nam dijctc,
kakovo jc Lacko I biskup Рагао
kanda e je opamctio. ne goon
%ie za Kalabreza, %ci prijanja uz
јдамка Tvrtka, kega da Bog po-I-M!
— Polivk) g — potvrdi
pred kanomoma. koji su nam naj-- 1 jjfny pone,. — Tvrtko, bo!i рпиеЈН. 1 n ГР I Kamo srtfe, da jc svaki голјск.
jefc, terbit rrte ikoditi mogk v , кгшн1 nQ%i tlkov jonafc, tlUv
nadanu svtjctktfra kralj Tvrtka u jt-n- Ut
dota
se ti
moftm
kostret
ika
Sfcdi
Ha Ha' Vierufcra.
сткти
sjene.
glaa
jcrom
brate'
do"?ao
Bog!
— t'aic je nascga iik —
xasko ea Berislav. — Zato. Hra
nicu cospodinc. skocisme s%i Hfti
u jedan glas ter rekevno: Trtke
neka nam jc kraljcm.
— Dobro refcoste.
Valja ovdje predebiti Sla- -
voncc med Drarera i Savom za
Tvrtka Kad navali od zapada mof
stric od Иока Ivanti. da skefi i
ovaj krai za T%rtka, da u ov© ze-nrf- fi
nadjemo pomocnika. ne od-mocni-ka.
— A ti se uzdal da ic nas sreca
posluiiti
(Nastavit ic e)
PRETPU6UJTE
SE NA
"JEDINSTVO"
Tolstojev "Rat i mir" na
filmskom platnu
Ovih dana u ToroatJ sc po?co 8 000 gkimaca Traje tri i po sata.
pnicazivau tilm Kat i mir , na- -
pravljen prcma istoimenom roma-no- m
eIikog raskog pisca Tolstoja.
Film su zajcdnifki proizvcli jed-n- o
talijansko t Holivudsko poduzc-i-c
Paramoun Koitao jc 6 milijuna
dolara. U njemu sudjcljje preko
Eyropa i Amerika uda-Iju- ju
se jedna od
duge!
Na godiinjoj konfcrcnciji Bn-- 4
tanskog udruzenja гл unaprcdjenje
nauke novoizabram predsjcdmk
prof Blackctt izjauo je u swra go-or- u
da jc u toku sojih istraina-nj- a
ustanovio da sc razmak izmc-dj-u
Amcnkc i Eropc za posljed-nji- h
150 milijuna godina poctfao
za tie od 1 600 km Osim toga su
sc Amerika i Evropa pomaklc prc
ma sjevcru, udaljavajuifi se na taj
nafin sa svoga pnobitnog poloiaja
na Ekvatoru Isto tako, na osnoxu
proufaxanja magncttzma stijena,
moie da se konstatira da je doilo
do clikili skretanja oAalih konti-ncnat- a.
Cini se da su se kopnenr mase
nasjexernoj hemisfen povuklc pre-m- a
polourm za 10 stupnjeva.
Indija i Juina Afrika sa pnje ne-koli- ko
stotina milijuna godina bile
blize Jufnom polu ncgo ito su
danas. Profcsor Blackctt jc isto
tako izjavio da je on pnje nekih
50 godina ustanoio da su ncke od
stijena tada bile magnctizirane u
sasttm suprotnom pracu ncgo iu.
su danas
Ом rczultati ukazuju na to da
sc u toku gcoIo5kc Imtonjc gco- -
nugnctsko polje Zcmljc neprckid-n- o
mijcnjalo. Oo ic — ukoliko
sc pokaze toJnim — imati ogromno
znafcnjc i morat ic dominirati u
sim budu6'm tcorctskim razmii-Ijanjim- a
o porijcklu gcomagnetiz-m- a
Promjcna se, prcma njcgoom
miiljcnju, odigrala u rlo kratkom
roku, a intcnzitct gcomagnctizma,
iako po smislu suprotan, otao jc
isti.
3Iahunc praha dugrackc
GO cm!
U selu Djcvrskc, kotar Sibcnik,
u baKi Djurc Pokrajca, oc godine
su maliunc graha na'raslc na 60 an
duzine, a sxaka sadrii preko 40
zrna Pokrajac nije u uzgoju mi-lium
primjenjivao nikakxe agro-tchnic- k
mjere, pa joi nije jasno
ito jruzrok ooj poMllarskoj sen-zadj- i.
Canadian National
Railways planira
unapiedjcnjc
Canadian National Railways ic
urroiit skoro milijardu dolara na
tebniko unaprcdjenje u toku idu-fi- h
10 godina. izjaio je podpred-sjedm- t,
S W. rairweather
Invazija tigrrova
U Indiji su sc tigrosi u posljed-nj- e
vrijcme neobicno razmnozili
Tako.se zna dx su samo u jednoj
pokrajni 22 tigra usmrtila stotmjak
ljudi Sada je driava raspisata po--
sebnu premiju za svakog obi jenog nom.
tigra.
Flrmanom od 10. marta
1866. definitivno je
uclavnom su potvrdjena
ranije upovorena pravila,
Egipat je dobio pravo da
vrsi policijski nadzor, da
strateSki utvrdjuje
dul obale da ima u
svojoj nadleinosti pojedine
administrativne sluibe kao
poUu, carinu itd.
Oktobra 1888. odriana je
Carigradska konf erencija na
kojoj sa ucestvovale: Fran- -
Filnuka kntika ocjcnjuje oaj
film kao izwnredni spcktakl, all
istovremeno konstantira, da mu ne
dostaju mnogi dementi, koji su
Tolstojoo djelo uinili clikim.
Od ToIstojeih karaktcra, kako
tvrde ntki kntidin, ostali su sa--
nu glunci, koji dak ni saja odije
s..
TIME IN CANADA!
The New Soviet Colour Film
A. S. MAKARENKO'S Road To LilV
(PEDAGOGICAL
The Famoun tor
ОГ Homeleva Children
aftrr the
5SS5V OCT. 2 p.m. - LASALLE'L
SSSK pusta u promel
putnickc nvionc na
mlazni pogion
Moskva — Kako jaxlja TASS,
uskoro cc sojctska zrakoploxna It-ni- ja
dobiti niz putnickili aiona na
mlazni pogon tipa T-10- 1, koji su
na probnim IjctoMma pokazalt od-Iin- e
kvalitcte. Ccntralna
civilnc avijacijc pri ministarskom
sajctu SSSR-- a pratila je ckspcri-ment- e
sa nizom mlaznih putniclth
aviona ooga ttpa od maja 193.
do scptcmbra 196 godmc i torn
prilikom utrdila da je mlazni a-io- n
tipa T-10- 1 coma siguran
koji prula svu udobnost
putnicima. Probni Ictoi izrieni
su na doma6m i medjunarodnim
zranim 1 in i jama i spuitali se na
aerodrome u Londonu, Kopcnliagc-nu- ,
Pragu, Zundiu, VarJavi, Pe-kin- gu
itd Pni mlazni aioni ooga
tipa bili su izradjeni za 30 putnika,
ah se prilikom probnih Ijctova po-kaza- lo
da imaju mnogo лс1 kapa- -
citet i da mogu {Wmati 70 putnika
tako da ic aioni koji budu bu-duf- e
konstruirani imati poccani
broj mjesta
Veliki uspjesi N,R, Kine
(Nastatak sa str 1)
mlazni pogon, i oprcmu za clcktri- -
ne ccntrale U 197 godini za po-tre- be
zemlje bit cc proiz%cdeno oko
60 posto sih maiina i oprcmc po-treb- ne
za izgradnju.
РЈаполј u saobraaju izgradnji
4000 km pruga i
10 000 km glavnih putc%--a bit cc
prcmaicni.
Osrcuc't sc dalje na poljoprisre-dd- ,
Sao Ci jc rekao da se meliani-za£ij- a
pol jopri rede moie izvritti.
samo ako sc radi pravilno i poste-pen-o,
uporcdo s industrijalizacijom
zemlje i skladu s razlic'itim po-- l
Ijopris rednim usIoMma u raznim
oblastima. Poljopri rcdne zadruge
raipolafu ogromnom rczenom rad-n- e
snagc, koje uz pnmjcnu predi-djcni- h
mjcra mogu ostsariti pove-can- u
predvidjenu pla- -
Drugi petogodiinji plan predsi- -
PRAVO NA STRANI EGIPTA
NjcmaSka,
potT-djen-a
Leisepsova
proizAtxlnju
Spanjolska. 9)
беп na ovoj konferenciji
pogledu Suesko? kanala sti-mulir- ao je slijedede:
1. kanal bit ce
Slobodan za sve trgova6ke
ratne brodove bez
pogledu (61. 1);
2. sigurnosti
iirinl 3 milje sa
ne ie se vrSiti
neprijateljstva (il. 4)
3. Strane ugovornice ne
6e driati ratne
kanala (21.7)4
la ne nose uvjerljho.
Jedino Andrey Hapburn
izanrcdno dobro igra ulogu Na-tai- c
Drugi opet kazu, da je
King Vidor napravio, govorcca
iisio filmskim tcrminima, debar
film.
Ipak, je poglcdati.
FIRST
POEM)
Resolution.
glunnca
On the Same Programme
VOLGA VOLGA
8, at
uprava
aparat
obje
RESTAURANT ХЛ
PRODAJI
Prodaj emo rlo unosan resta-urant
sa otorenom kulunjom
(open kitchen). Cijena Noani polog (down-paymen- t)
nije elik. Za ostale
informacije piiite ill lifno po-sjetit- c:
KAY OPEN KITCHEN
RESTAURANT
692 Bloor Street West,
Ont.
JEWELLERY 'MANUFAC-TURING
COMPANY
FOR SALE
Long established firm, situated
in Toronto. Completely equip-ped
If necessary, will stay on
until new owner learns business.
Tor further information write
or telephone Mr. rrcedman,
39 Lombard Street, Toronto.
EM. 4-01- 37
ЛгеПкс sulivcncijc sveuci-lit- u
u Rcilinu
Berlin --— Na poznatom seuJi-liit- u
Humbolt u istocnom Bcrlinu
zaxritlo jc proile godine na jeda-nae- st
fakultcta studije preko desct
tisua djaka. Od njih je %elika %e-c'i-na
(87 posto) prima la za %rijeme
studija i je prosjecnom iz-no- su
od dvije stotine istodnih ma-rak- a
mjcscfno Sada jc za scucili-it- e
Humbolt Iada odrcdila sub-cnci- ju
Zi iducu ikolsku godinu u
iznosu od 21 maraka Sto
se pak stipendija tie'e, idufoj
ftolskoj godini njih e
stimulirati intcres za pojcdine fa- -
kukete. Tako fc najxee stipcndijel
tehnitkogj
metoi.
misic posciiii orouograunji, izu ixxna atomske fizike, clektnciteta
sisoke nipetesti i strukture kovma.
dja obilne zadatke na polju kulturc
i prosjete. Postcpcmm proiire-nje- m
osnoneg obrazovanja, orao-guc-it
ic uvodjenjc epfc obacz-n- e
oflo-n- c rastae tck za 12 go-dina.
JE
fN'atav&k a tr. 3) Englcska, Rusija, 4. vlada podu- -
80 mctara, a 8 meta- - Austro-URarsk- a, zet e potrebne mjere radi
ra. Radovi su poceli 1859. Turska, Italija, I j provodjenja ovoj? ugoora
godine.
konccsija
i
pojedina
mjesta i
u
ckonomsku
o
zeljcznickih
u
(61. ;
u
Morski
i
razlike u
zastave
Radi u
u morske
strane,
;
u
redatelj
u
vrljcdno
umje-rcn- a.
Toronto,
islocnom
stipend u
milijuna
u
ропгкк'и se
cuska,
dubina
Ujjovor zaklju- -
kana-l- u,
brodove
5. Lsoke strane ugovor-nic- e
suglasne su u primjeni
na6ela iednakosti u nozledu
slobodnog когШепја kana
la, na2ela koje predstavlja
jednu od osnovica ovoj? ugo-vor- a, da ni jedna od njih nc
6c traiiti tcritorijalnc Ш
trgovaJke koristi, niti pnvi-legi- je medjunarodnim a-ranima- nima koji sc budu
zaklju£ili u pogledu kanala.
No, rezervirana su prava
HUMOR
Slijepac i svjetiljka
Uputio sc jedan slijepac nocu
na iternu. Na ramenu nosi zem-Ijc- ni
tonac, a u ruki lampai. Pu-te- m
ga susretne ncki znanac i za-endje- no
ga pita:
— Kaj ic ti lampai kad si i ona-k- o
slcp?
— Ne nosim ja lampai radi scbe
— odgovon mu slijepac — ci radi
takosih bedakov kakov si ti, da mt
ne bi . . . razbili lonac!
Novopeceni bogjalas
Doktor: Sto rci jc proilo iest
dana, ito je mah progutao deseti-cu- ,
a tck sad dolazite k meni
—r All, gospodin doktor, kaj je
nama za desct dinara' Mi imimo
dost pencz!
Zna bto jc biak
— Vi dc%ojke stc xec" dost zrcle
za гспшои, pa Jc za cas da si
nadjetc muia I to ne gubit cajta
A ti, sinak moj dragi, pcuuki ti
savjetujem — nckar sc icnit ! Jcftine mctle
Sastale sc dvije poznate fine
pti6cc, pa cc jedan rei:
"Kako moiei tako jeftino pro-da- ti
metlc Ja kradem sijerak, pa
ipak ih ne mogu prodavati tako
jeftina"
Na to ic mu drugi: "Ali ja kra-dem
gotoe mctlc."
Lijepa zarada
Sav razdragan recc Jure svojoj
гл ruchici "Ja imam mjesedni do-hoda- k
od luljadu dinara. Mislim,
di ccmo moii izlaziti na kraj tim
dohotkom."
Ona mu %esc!o odgo-ori- : "Ja
se nadam, da cc mi to biti dosta'
Ali od ccga Tci ti iujetir
Majhenc o6i
Micika: Kaj imai prigoront
svajmu zarucniku?
Frandka- - Ima majhene oca.
— Pricekaj dok sc oicnite, onda
ih bu rajijc otprl.
Promijcnio sc
ctrovid susrcce na ulici starog
prijatclja, stcgne mu srdacno ruku,
naito sc poIac"i za korak unazad
i sa udjenjem primjedujc: ' Jadni
moj stari, koliko li si se promje-ni- o'
Nekoi! si imao toliko kosreau
kosu, a sada si celav kao Siiul. Bio
si lagan poput pcrca, a sada si nahk
slonu Imao si oko sokoloxo, danas
nosii naoale debele itav prst. Za-ist- a
je mIo tciko-- u tcbi prepoznati
dragog starog Pa logical"
"Ali ja nisam Pasloic, odvrac'a
drugi, "ja sam Markovic.
'Ta ita ne kazei . . .M u Jel ле-ce- m
c Aidu pni, '"promijcnio si
cak i prczimc?"
AMERIcKI HUMOR
Na pitanjc Sta je luksuz. jedan
je trgosac postaio ou dcfinidju-"Ssak- a
ncophodna potreba, na koju
driava udara schki porez"
Neka djcvojka %ozi raotorni ko-t-a
po unrotnoi strani prometnc
biti dodjdjnane djacima „j} ц bai nije bila esobito
fakultcta, a osobito omma. koji sel zaletila se u auto, koji joi
_-.- t t_„ I !_.. ;_.. I . _ . ".- -
se
Egipatska
Holandija
u
je vozio u susret. Uok su oiojc
promatrali nastalu Stetu, djoejka
tcic:
—~ Cini mi se, da sam ja km a
— Ni gevora — odgovorl via- -
snik automobikt. — Kriv "sam Is- -
kljufivo fa. Vidio am vas joi iz
daljme od dvjesta mctara i imao
sam dexoljno vremena da pobjeg-ne- m
u poprecnu lieu.
Uciteljka u puikoj ikoli dala je
djeci kao temu za zadacu, da kaiu
ito misle o ©draslima. live ncko-I+k- o
odgovora:
"Odrasli daje obecanfa, na koja
kasnjje potpuno zabora-e- .
"Odrasli ne fine on© ito getcc
dferi da meraju fimti, na primjer
ил-ije- k govoriti timi Ш ponasati
se pristefno.
"Odrasli nikad nc depiuju
djeci da se obtafe onako kako ona
iek. ali nikad ne pitaje djc&t o
tome kako bi trefeale da se om
oblacc"
"Odrah nikad e s4ttiaj4i w
ko im djeca fele red. Oni imaju
unaprijed pripremJjen odgevor".
"Odrasli uvijtk govore o tome-kak- o
su se ooi ponaiali i ita su sve
znali kad su knali desct godina.
Turske kao teritorijalne dr--' Ali, nikad ne misle Lake je to imati
J iave. 'desct godina upravo sada'