Jedinstvo, October 09, 1956

              I z
UKRATKO
Oosad je u Egipat otpu-putoval- o 10 jugoslavenskih
brodskih pflota za sluzbu
Sueskom kanalu. Prijai-- o ih se mnogo vile.
Na 13 septembra U Ma-kedon- iji je pao snijeg.
Zagrebacki "Vjesnik"
pile da se na Kordunu pove- -
cao broj nepismenih. "Sada
je u ditavom kotaru 40.000
nepismenih, od iega samo
na omladinu otpada viSe od
5.000", piSe "Vjesnik", isti-du- ci da su za to kriw narod-n- i
odbori i razne politidke i
druStvene organizacije.
Na Medjunarodnom po-Ijoprivredn- om sajmu U No-o- m Sadu sudjelovalo je
oko 400 izlagada industrij-sk- e
i poljopriredne proiz-vodnj- e
iz zemljc i 68 izlaga-c- a
iz inozemstva (Italije,
Zapadne i Istogne Njemad-ke- ,
Madjarske, Svedske,
Austrije, Svicarske, Francu-sk- e
i Cehoslovadke).
Savjet za prosvjetu NR
ILrvatske je odobrio otvara-nj- e
Sest novih strujnih sko- -
la, odnosno odsjeka postoje-di- h
Skola u Hrvatskoj.
Jugoslavenska industri-j- a
poljoprivrednih maSina i
sprava ved proizvodi godis-nj- e
15.000 tona poljoprivre-dnih
strojeva i vise od 2.000
traktora.
I&eljenic! iz Dubrovnika
i okolice, koji zive u Limi
(Peru), poslali su Opcoj bol-ni- ci
u Dubrovniku kutiju za
mjerenje naodala, opthnl-mometa- r
za elektro-kirursk- e
zahvate na odima, opthnlmo-meta- r
za fino odredjivanje
vida i naoiala i aparat za
endotrahealnu narkozu.
22. eeptembra uvecer
doputovala je bugarskn par-lamentar- na delegacija od
15 dlanova. Delegnciju pre-dxo- di
Todor iivkov.
Predijednici domova
britanskog parlamcnta upu-tilis- u pozivSavcznoj narod-- j noj skupStini da izagalje
svo'jU delegaciju u Uritaniju.
Vlade FNR Jugo.Iavije
i Svedske postigle SU spora- -
zum o podizanju svojih di-plomats- kih predstnvniStava
na stupanj ambasada.
Zagrebacki velesajam
17—21 septembra) posjetilo
je vi§e od 450.000 osoba, a
ohavljen je promet od preko
110 milijardi dinara.
U Smederevu ce na po- -
cetku oktobra podeti izgrad- -
nja moderne hlndnjace, kn-pacit- eta
50 vagona, za koju
je odobren investicioni kre- -
dit.
U Beograd je doputo-vala
delegacija sindikata
metalaca Madjarske.
Tvornlca itofa u Kuli
podela je nedavno i proizvo-dnjo- m eulaniziranih stefova.
Pnlikom posljednje faze ra-d- a
na stofu dodaje se to ke- -
mijsko sredstvo, koje se spa
da se njepovo svojstvo traj-n- o
zadriava. Takve stofovc
moljci ne napadaju.
Doputovala je delega- -
cija norveske Radniike par-tij-e.
U Bosni Hercegovin-poxeiaos- e
broj lijeinika sa
320 u 1947. podini na 774
danas.
U brodogradiliitu "Tre-c- i
majM na Rijeci porinut
u more brod "Trep-Sa-"
od 10.250 tona nosivosti.
Ove zabiljezeti
je veliki broj oboljenja od
paralize. U tjednu od
8 do 14 septembra pnjav-ljen- a
su 73 sluiaja.
U Beogradu j odrzana
konferencija elektrocner-petski- h
strudnjaka. U svom
jrovoru podpredsjednik vla-de
Svetozar Vukmanovic- -
Tempo je rekao Jujrosla- -j
vija raspolaie "vehkim na-lazilti- ma urana. Utvrdjeno
je da u Juposlaviji postoje
gije na podinu.
JUGOSLAVIJE
SEOBA SA KRKA
(Iz ЛгЈешка . Zagreb)4
Otok bjeii. Otok je Jug pe-Jes- et
kihmeara, oko re mjert
po glainej cetti, teiikije i naj-te- ti
na JaJranslom moru, a
malen. Malen je ototamma Sta-ko- g leta tid'tm da je stt pusttjt. Nairatom prjaleljtma, ukutam
su za lettrom t s praga uofim:
Jptje su stelice prazne. Gdje je
Miko?
— Л7 ga, iatu. — Je partil.
— A Lute?
— Je lla i ona.
Ne tuje se tugau odgorerima.
Ntz cestu tele seta zaseoei.
UzaluJ hucam пл znana trota;
kvaku, zardjalo teljezo
Jkrtpt, a tz odaje, koja btjale
kubtnja, oJzranja gluha pustoJ.
Vi OmiJlu, po DubaJntti, oJ
Lukmartina, oJ JuranJpora po-kazu- ju it tnrtve kule Paulina se
rastrla poJ Joiratkom, eisterna
je Jo i tba 'puna roJe, a tit je
prorasla pirtka i slat.
Net a te se Jaltka stara susje-J- a
oJazvaii na lupu,
— Stars su mrti, Jtra su tfa , u st it.
— DoJju It ikaJ?
— A ne, tie . . . Si ib tife.
Kute su zaziJane oJ Jobrog
к am ena t poJnijet te zub Jugib
i remena I kule na Lizeru i na
Jezeru, napultene prije osantJe-se- t
goJma, stoe kao Ja su Jo-ma- rt
otputotalt lei juter. I lad
buJu sie kule prazne, let te se
ttJjeti, kako je otok pust. Sena u otome nikalte tuge.
Prti je ot ofanttt otplot to prije
stotinu gdJina, i mold a je onda
bilo straino i tuino otiti. Sada
ntje straino. Plafu samo lene na
sprovodtpia, kako se I pristoji,
na rastanama ne teht SHtex obi-t- a
te i potreba bijeg.
iXeugodno je ponatljati tu
rijet, коа saJrli napuUanje za-tttaj- a,
rodbine i polja Jto su ib
raskrttli u golotn kamenu dje-do- ti
za uiiak potomstta. Ali je
riel tolna tun se zgodi pnlika
napustit te Krk i stall it Rijeci,
Putt, Krailet ret, 7Agtebu, gdje
bilo . . .
— Jr partil.
— Je partil.
— Je partil.
Ittio ne btio. nalaiim ti rijeli
znak i remena na otoiu 'Partil'
Otilit To nije isto Jto i 'нГ,
t f. pobjeli; ut' znaft at anturn,
gratitCH, tlijepog prijeratnog
putnika otolanina м utrobt tu-jeittnsk- og
broda. zaludtelog
mlaJita na xatottma neizt tetnog
mora 'eeo. matnutt se
PRAVO JE NA STRAN EGIPTA
U doba grfke rimske cl-vilizn-cije
uclnjeni su pri
pokuSaji da se vodenim ka- -
nalom veiu Sredozemno
ja s vunenim vlaknom, tako Crveno more i na taj naiin
uopde
!
je
teretni
godine
djecje
da
prittUem
s
i
da se odenim putem dobije
povezanost onim oblastima
Azlje, koje su tada ved bile
poznate. Prema starim pisci--
ma, prom redu prema
Plinu, Strabonu Herodotu,
ladari Eipta prokopali su
kanal jo5 prije naJe ere.
Ovaj prokopanl kanal nije
iSao danaSnjim tokom Sue-sko- jr kanala ved nelto jui- -
mje, bkoriJdujudi jedan ru-kav- ac rijeke Nila. Do osmog
vijeka kanal je zasipan pije-sko- m, mulem drugim ma
su razorili kanal da im ne
prijatelji sa te strane ne bi
mopli vodom nadirati.
Ponovni pokuSaji da se
prokopa kanal dinjeni su od
strane Mletaka. X. i XVII. vijeku od stra-ne
turskih sultana. Isto tako
i pojeaim iinancijsKt mag--
nati Evrope planirali su pro-- ie od 60 mi- - kopavanje kanala. AH, svi
zitivnih rezultata.
i
s
u
£
i
a
i puiMi kortjenje nj Jrugem
£alu
Ljudi ztaju raslege i znaju
raztike.
Jet rtekaJ se Л oteku,
ovoga rata, od srib rtjeti najtiJe
tula rijet: rmUrtja, koja znatt
oho Uo znats — bijtdu u stom
Joslopnom smislu, a na otoku,
gdje se po natad't ste Sit art
pojmoti ublaiuiu, izrazatafi su
ittome tarorenje i krpljenje,
ono- - ni Sirjelt ni umrttett. To
jest, maneltru, niello tartro,
, svah dan, patent u i bet andu, a
testo tti maneltru, ni bevandu nt
polenta To jest, ustvari, bijedu.
I pisci koji su tamo zalutal't,
preditarlfoli su otek pod tttri
trtdota. Alttrrtfa' Bdteiltt su ras-govor- e:
— "Kako ste barba?
— A kako? MUerija.
— Sta e noroga kod pas?
— A ta tu torn ret . . . ml-ier- ta tank."
"Zapravo bt se dalo to stanje
rnttogo polkrtje-pit- t
nego opakptm rasgoto-ritn- a,
ter je onda, utsttnu, bilo
teoma teJko. a s otoka izlaza
tuje bilo, osittt u Ameriku, a i
tamo je putorati mogao tko je
tnogao. A bit no je: ""miiertja"
je nestala s usta.
Pa onda?
Onda, partil umjesto mile-rij- e.
A zalto partil'?
Uz teliin krtlu cestu leie
mailinjaci u dofilima, grozJovi
bujaju u stlulnom trsju, ste je
zapratv teoma sllulno; njiva s
kukuruzom Juga pedeset Hi sto-tinu
koraka, jeJna imokpa u
gomtli, I ratal red rafiiea pod
smokpom, a u bladu telak rula
krub, sir i teJnjat. Jedanaest salt
prije podne, u augustu.
— Dobro dela, rele, ki parti
odat de.
— Tar?
— Л7 tit ota aide. I ja bi
partil da nlsarn star.
Ujetfl i desno od dotila leli
pusta zemlja, kojoj su gospoJari
otilli, po kamenju padaju prez-tel- e
sinokte, koje mtko ne bere,
pusteline tulu od O milt a do
ffote Balke tz godine u godin u, j Jolac stetinja poitao je bez-trtjeJ- an
teret posljednim teta-I- k
im Mobikancinia, onima koji
se ne mogu oteti krltt.
A zaVo?
"Zato, jer je litot peoma stts-nu- t.
fudo kako se odrtaiao ono-li- k
t sttjet prije raselatanja, fudo
fe t sada kako se nekt odrtataju.
Hart Sttiet. tint se kopa
po trsiu. u si at Of kaplt una
tit ula pet je iapi znoa t kao
I Kad je Napoleon I osvo- -
jio Egipat, francuski strud-nja- ci temeljno su prou2avali
planove za prokopavanje
kanala. Na osnovu dobijenih
rezultata iniinjer Lepero
podnio je izvjeStaj, iznosedi
da su proudavanja pokazala
da nivo Sredozemno? i Cr-ven-og mora nije isti, te zbojz
toga nije mogude prokopati
Sueski kanal. Tada je Le-pe- re predlagao da se proko-pavanje
izvrSi starom tra- -
som.
Podetkom druge polovine
XIX. vijeka pristupilo se
ovom grand ioznom pothvatu
pod velikog
terijalima, Sto je oteiavalo francuskojr strudnjaka Fer
saobradaj. U osmom vijeku dinanda Lessepsa, Lesseps
nasljednici Omara namjcrnol je uspio zahvaljujudi u pr--
u
XVI.
potencijalne mogudnosti za
proizodnju
do
pterodostojme
tarn
rukovodstvom
vom redu lfcnim vezama i
povjerenju koje je uiivao
kod tadansjeg cgipatskog
kediva Mohamed Saida. On
je tada duie vremena bora-vi- o
u Egiptu i u potpunosti
proudio pitanje izgradnje
kanalaC Na osnovu prikup-Ijeni- h podataka podnio je
Mohamed Saldu jedan me-mo- ar koji je sadriavao mol- -
bu da mo2e kanal sagraditi
lijuna kilovatsati hidroener- - ovi pokusaji ostali su bez po--" Odobrenje je dobio nrraa.)
ue se ste to mlaio ne isptati...
— fabf lot ... — ja b? da najdem deto . . .
Onaj ioji e zatrlto Ikolu,
tezne za Rijelom t kopnom,
ebttetf sa tetporo deee odtelit
te prpem pnlikom, srt к oract
dugem otolkom cestom rode iz
brguda, poljanca t krta na bred;
uda li se kit ma gdje izvan oto-ka,
nadaju jej Je betjetn firfje-nj- u. Biti ma gdje-- drugdjef
Partitt
Jer je obitaj petijtba, obitai
i goto to bi se rekio — sada
taoda. Jer je to itlja.
— Dot-el- i ste struju — pttam
orgjrztzatora elektrijikarie —
za koga. Ltd bietste?
— Z onoga koft ostaae.
— Hotel It prod att otevmn?
— A home?
U otim linjenicama ne treba
gledati tukaltu tragedtfu, jer se
tjudi rastaju sa zattfajem laka
srta, tako laka, tint se, kao Jto
rajuUnim matltnama lote spoja
ognjiJta — premda ote godine,
a moid a i idutib godina ne te
mnogi ubratt nijednu uljiku, Jer
te, taljda, seobom otok preosta-lim- a
lednom postati dopoljan
iztor opstanla.
I evo ib na brodu.
Eto ib s teretotn na ledjima
u rittlkoj luei, na kraljepitkoQt
toku, u raJioniri u Tjtgrtbu, u
ttekom zagorskom uredu . . . tko bi znao, gdje ste ntma oto-fan- a!
U Rijeei tma tiJe od fetiri
tisule ototana.
Лл tisute su otiJli u kopno.
Od pofetla Drugog njetsiog
rata otok se tako smanjid za deset
tisula sta no tutI a otpnltie, a
mtko ne ztta lotno, koliko je
otofana u Amenkama- - tiJe e
OmiJlfana preko mora nego u
O millfit, na primjer, i tile fe,
tint se, biti ototana iztan otoka,
nego na otoku,
Ketko te se taljda tratiti.
Usttari, nitko te ni trata.
Ne treba zaliti.
t Stakome se lint da mu je do-bro,
ma Jto radio: i onome Jto
pretrte trete u lulkim skladi-Jtim- a,
i kopatu u brodogradili-Jtu-,
i djetojci koja pere telika
stubiJta u palali. Samo Jto dalje
od usijanoga kamenja, od mo-tik- e
i maneJtrel
Alolda bi bilo drugafie, da
otok ima nekib pritredmb nita-n- o
pa. A nema.
Pa tako tefe pnrodno t gototo
glatko ste ono, Jto tefe' odla-za- k,
not posao, prilagodittane
Jrugom tit otu i sredint A zant-m- l
jit a pojata u naJem tremenu,
ota seoba.
I BRAUT
proko-no-i- m
verenitetom a Les-seps
dobio od egipatske
vlade koncesiju na 99 godi-na
izgradnju i eksploata- -
ciju Sucskog kanala. Ka je treba da s pro-ved
e reiim slobodne plovid--
be bez ikake tfiskriminacijet
prema pojedimm zastava- -
ma, kako u pogled
taksa, tako pogled
USA dosad isporucile
Bonnu vojni materijal
u vrijednosti od 2,5
milijarde maraka
Bonn. — Zapadnonjma;ki
Hundeetrr primiu je dosada o-ru- ije I raznu oprrmu u rried-not- i
od 2.5 milijardr maraka.
Vojni materijal u vrijednoti od
oko 2 milijarde maraka Hoilo je
boplatno iz I SA u oktiru ame-ritk- e
pomoci inozemsttu. tta-ta- k irdataka pokrien je iz drla-nog- a budieta. To je izjario
centra za nabdijevanje bonkojr
ministaratTa obrane Hentrop.
Indija usvojila drujri
5-god- i:nji plan
New Delhi — Usxajanjem dm-£0- £
petoqodiJnjeg phaa je za%r-Sen-o izanredno zasjedanje indij-ko- g
parlamcnta, koji )c bio saz-va- n
radi zakona o re- -
organizaciji driaa i noom planu
ZaKl)u£uju6 debatu o drugom pe-togodiSnj-em
planu, premijer Nehru
je podiukao narofrto zna&njc
dizanja strojexa i uvo-djcn- je
moderne tehnike u proizvo-dnj- i.
Kao slijcdcfr najvainiji zada-ta- k
on je istaknuo unapredjenje
poljopmrcde, a posebno sttaranje
scljafkih zadruga Osnoni cilj
drugog plana je upostaIjanje rav-notc- ie
izmedju industrije i poljo
pri rede.
Prema statUtifkim podacinu sa-da
je u industriji i rudantvu zapo-slan- o
samo 2.6 posto stancnniJtva,
prema 70 posto u poljopmrcdi
Policijske u
Arffcntini
Buenos Aires — Prcdstavnik
federalne policijc saop&o je da je
policija iztrSila prctres i zaplije-nil- a
arhtv i druge materijale iz sjc-dii- ta
osam udruzenja — medju ko-jim- a
Liga za prava i Argen-timk- n
ijcfe za mir — iz kojih se
dalo zakljutfiti da su oa udruienja
pod direktnim argentin-sk- c
Komunistifke partite
Poodom policijske akcije listovi
Uucnos Airesa piJu da je KP Ar-gentine
posljednjih mjeseci razvila
inicijativu, a da su spo-menu- ta
udruzenja sudj'cloxala u
akcijama StrajkaSkog pokreta
Stampa navodi da je jednom od
posljednjih jaxnih skupova u pred-gradj- u
Buenos Airesa, koji je orga
nizirala KP Argentine sudjelovalo
oko 100 000 Iica
Ljcvicari na vlasti
u ISoliviji
Javlja se iz La Paz, Boli- - vijn, da je revoluclonarni
konres otpoCeo usvajanjem
novo;: ustava, u kome se ka-i- c
da vlast pripada radnom
nnrodu.
Обекији se velike promje-n- oj
skupitini Izbori su unijeli
nicke i seljadke milicijc u
rcdovnu
I
r АЛА ЈШ. лТ Л. A Л
ШГО IN CANAL
"De Groene Amaterdammer (Amsterdam)
ovaj Finnan bio je dopunjen i ko intcresiranje za
ugotTddinie!i. odHord5m.noajansnl uausrugaovto1o8rin5n6ioh.1Topnavaansjee kneagnatah-lna-.o cakizSjUasvnUiela, M- - „ .лд:„,„„л ,л1.4„ strana 1 pravni ka- - .H v
nnla -- TTanai i лмп nrf „ J I koncesiji koju je doblo
Egipta,
je
za
ka-nalu
lo se
I u
Sef
pretresanja
po--
industrije
mjerc
ljudska
utjecajem
ogromnu
vojsku.
poloiaj
1
lesseps. i usijeuica ove rn-- i
I kapital
vnjeme пппапа druStva
oktobra 1954. ne-- juna
STRAN'A 3
inDOnEZIilR DRnHS
Politicki zivol u zcmlji odvija sc u znaku
suradnje na liniji borbc za
Do pnih tzbora, ntji uvjeta, dok MasUzumi u po
su odriani u septembra gledu islamsUh pnncipa
godine, unutraJnji poIitiAi zh ot ] liberalniji sta. Na programu borbc
Indonezije karaktertzirao je
politiekih ja i grupa Na
izborima je sudjeloaIo 108 stra-nak- a
i grupa, od kojih je samo 28
dobilo prao udjcla u nooizabra-no- j
skupJtinu Izbori su, unijeli
tic sjetIosti u kompliaranu pol-itical
situaciju. Male, stcrilne par--
su climimrane s politifke po- -
zomicc, a politiko odsto preu-zel- e
su stranke — Na-cibnali&til-ka
sa 37 poslanika, Mas-diu- mi
sa 97, Nahdlatul Ulama sa
45 l Komunisticka partija Indone-zije
sa 39 poslanika u novoizabra- -
noj skupStini.
Kactonaltstilka strania Indone-zije
obrazowna je joi u pe-no- du
Sirenja nacionalistikog po-kreta.
je borbu za oslo-bodjen- jc
i nezaisnost zemlje i
time je ugled u na-rod- u
i istakla utjecajne rukoo-dioc- c,
medju kojima je i
Sukarno Ideologija Naciona-- :
Itstifke stranke je marhenizam
(proletcrsko druito), teii ka
izgradnji drzavc na demokratskim
pnncipima, odvajanju od
drzave. ukidanju pro--odjen- ju
nanonalizacije najainijih
prnrednih grana, razxjanju do-mac- e
industrije i formiranju na-cionaln- og
kapitala, bi poste- -
zamijcnio kapital.
Nacionalisti da rmislimani
raditi u interesu jedne zdrae
mjIimanskc zajednice a kao de
mokrati protivc se formiranju is- -
repuiMike, u bi se
mijeSao u politicki ze-mlje.
Na anjskopolitiYkom planu,
Nacionalisticka stranka je zn odjc-nj- e aktine i nezaisne pohtike, a
oJ ranijc je za raskid i 11
landijom i prikljuccnje Zapad-no- g
Irijana (Noc Gineje) Re-public!
Indoncziji. U poglcdu Za-padn-og
Irijana istit'e, da ce konstiti
nacije i suradnju s
azijsko-africli- m . Nacionalisti'tkc stran
smatraju, ua jc za
оилапјс nezaisnosti osnoni za-data- k
u sadainjoj fazi Progress
nom л an jskom politikom naciona-listi
su ugled u neza-Msm- m
azijskim zcmljama Za
politiku oni su u zcmlji dobili
podriku komunista i joi nckih po-litiekih
a takodier isla- -
maca su nacionalno orijenti-ran- i
Medjutim, u odnosima izme-dju
nacionalista i soajalista u In-doncziji
postoje neslaganja i
Izmedju postoje
razlike u glediitima izgrad-nji
driae, a isto o suradnji
nacionalista s komunistima
Nasuprot nacionalistima, jerske
stranke i grupe da izgradnju
drlate i druita postae na
islamskim pnncipima Glavni pred-stavni- k
takxih shsafanja je Mat-Jiu- mi
stranka (rederadja raznih
grupa), a Nah-dlatul
Ulama, Stranka islamskog
jedinsna. PERT! i dr
Ulama je druga po snazt islam-sk- a
stranka u zemlji, su druge
jervke stranke znaajne
je u vjerskom pogledu cks- -
od Masdiumi stranke, ah
Moigolija trazi prijem
Ujediijene nacije
Predsjednik %!a
de NR Mongohje Cedcnbal
je pismo sckretaru 13-jedinje-nih
naroda Hammankjoldu.
u korne NR Mongo- -
gleske politike je da u Uupismu se r! iAet-- je dinjen pritisak sulUna, za,edanja Gcneralne skapstme koji suveren Egipta,'
da firmane od
i 1856. godine Ipak. on ie bio formiran na
u ovome Englezi ne uspije--1 ui nadinStojeu Francuskoj
vaju, su uskoro podeli Pano 110 milijuna.
pripremni radovL t-gipats-kom
Kedivu je
, .n.n ., .1 ._ .t, oo I
1 n,nt,i.i gomne osnovano Je! л-- -ј - . oo juu. i
, aruscvo proKopavanje 1 -- —-- а -- И- -- 4
i eksDloatacUu kanala. Osno-- l 1 zcmljama. Dimenzije kana--1
vni akcionarskog t
nom od 30. U iznosio je 200 mili-- j ;- - Engleska nije pokazivala zlarnih francuskih fra- -
nczavisnost
parlamentarmh
koji 1955. ! zauzirru
eliki
broj parti
tije
fetiri elike
1928.
Ona odila
stekla eliki
predsjed-ni- k
koji
crke
kapitalizma,'
koji
peno inozemni
isticu
zele
umske kojoj
islam ziot
unije
Ujedmjene
nausti borba
stekli teliki
ta-k- nj
crura,
koji
ne-trpeljiso- st
njili
bitne o
tako
tele
uorxfc
zatim
dok
malo Ona
neito
Ulan Bator
generalnom
trail
lije UN traii
bila ttinie udie
XI. bio
jer bi,°
looo. nt.it. .tt:t...d_ata
4fc..i
ovih
za nezavisnot Ulama se naJla na
isto] liniji s nacionalistima uslijed
cega je i doilo do udjela u
nacionahstidkoj Iidi a i nesla-ganj- a
s prcthodnom prarcmenom
Iadom Haliahapc u pogledu pre-goo- ra
s Hollndijom.
Od Ijevicarskih stranaka jedino
se KomuntsttUa parti jj jjtakla kao
znacajna pohticla snaga. KP istic
kao cilj borbu za nacionalnu ncza
tsnost suradnju ostaltm poll
ticlim snagama na torn polju. Tako
se ona naJla u torn pitanju na istoj
liniji s nacionalistima uslijed cega
je doJIo do jpodrJke komunista
vladi, koju sni formirah nacionalisti.
U sadainjo; %ladi KP nije zastu-pljen- a
s obzirom na neslaganja s
Masdiumi strankom.
Soctjaltsttlka parti ja je na op6m
izborima zauzela mmo mjesto po
broju dobivcnih glasoa Ranije je
inula 15 poslanika u pmrcmenoj
skupsuni, kao i komunisti, i bila
je zastupljena u prethodnoj tladi,
koju je formirala Masdiumi stran
ka, dok sad ima sga 5 poslani
kih mjesta i nije zastupljena u ko-alicion-oj
.ladi. Na izborima za
Ustaotornu skupstinu u decem-br- u
1953 SP je dobila jo5 manji
broj glasoa. SP se pojaxljuje i da-lje
kao pristalica postcpene nacio- -
naiizacije, inuustrijalizacije, agrar
ne reforme i ogranicax an ja utjecaja
stranog kapitala, u cilju urk'enja
narodnc privrcde.
Odnos politiekih snaga u zcmlji
je takav da nijedna partija dosada
nije u stanju da samostalno pre-uzm- e
ladu Otuda se namecc kao
jedini izlaz koahcija Pn obrazo-anj- u
sadaSnje koalicione lade.
nacionalisti i Masdzumi su rat'unali
na podriku Ulamc, a nacionalisti
jo$ i na podriku komunista, dok
je Masdiumi rafunala i na podriku
socijalista i joi nckih dmgih grupa
Sadainja lada, koju jc formirao
All Sastroamidiodzo, jedan od
zcmljama. Nacio- - j prcdsta mka
i
islamskih
trcmnija
dnevni
i s
kc sastaljena je septembra 1956
predsranika slijcilct'ih partija
NacionalistiVka — 5, Masdzumi —
5. Ulama — 5, icst ostalih mahh
partija — 9 ministara.
Program, koji je formulirao
predsjednik vlade Sastroamidzo-dio-,
usmjercn na rjesavanje hit- -
nih problcma zemlje Najvainije
totke programa su a) prooJjenje
u inot odluke o raskidu unije s
Holandijorn kao i o otka
zi4anju ugoora zakljuccnih na
Konfercnciji "okruglog stola", b)
nastavljanje borbc ukljucenje
Zapadnog Irijana (Zapadne Nose
u Republiku Indoneziju
i uspostasljanje Proxincije Zapadni
Irijan. c) poduzimanje mjcra za
razvoj prnrede putem ostvarenja
petogodiinjeg plana, za razxj za
drugarsts-a-, poboljtanje financijske
situacije i pcedanje ihctnog stan
darda, d) primanjc strane eko-noms- ke
i tchntAe pomocj, bcz po-Iitiik-ih
i drugih ustupaka, c) uvo-djenj- e
obasezne ojne sluibe. f)
izraJa radnitkog zakooodasstva,
razsoj nacionalnc kulture i u%odje-nj- e
obaseznog ikolovanja, g) na-staljan- je
aktis-nom- ,
smatra Ja je za razsoj islama ne-- j vanjvkom politikom, ltd.
zavisnost zemlje jedan od najvai-- ' r
—
uputio
se prijem
ta da oro
na je
ne potvrdi
1834. nalco
Oktobra
za
njenog
do
od
jc
odluke
za
Gsineje)
s nezavisnom
GASIC
poziva generalnog; sekretara da
omoguc'i dclegaru NR Xfongolije
da pnsutfvuje ovom zasjedanju
U ptsmu predsjednika lade Ce
denbala kale se da je NR Mongo
hja j prije izraiaala zelju da bude
primljena u oru medjunarodnu or
gantzacif u, alt da u tome nije uspje
vala, zbog diskrimuterske polmTce
nekih armaha Dodaje e, da Je
Mongoli) zarnjeme Drugog irjet
skog rata data sroj doprines borbi
Mveznifkifa zemalfa protir fatizma,
a poshje rata usfo'rfarjjanju mira
sTtjetu Predsjednuc vlade istie'e
da se fiieron rmli dime t!iJ lfainatre1b4a8le ksiulomdaeUbruad. uI:mdnu-a- И wradnju rnedju aemljama rax ltCstim dmitrenim I ekononukim
(Nastavak na str 4) " uredjenuna.