Jedinstvo, September 14, 1956

              STRAN'A 2
NAPADAJEM NA 'JEDINSTVO' NISTE DOKAZAL!
DA JE OSNUTAK HRVATSKE KATOLIcKE
ZAJEDNICE II KANADI OPRAVDAN,
GOSPODINE cULUMOVIcU
Gosp. Pero Culumovic, pobornik pavelidevske politike
u Sudbury, izabrao je "Hrvatski Glas" da odgovori na na5u
kritiku osnivanja Hrvatske Katolidke Zajednice u Kanadi.
£a5to ba5 "Hrvatski Glas", sluibeni organ HSS? Zasto ne
"'Nasu Nadu" ili "Danicu"?
Culumovidev odgovor zaprcma vise od polovice stra-nic- e "llrv. Glasa"? Gotovo polovica dlanka je posvecena
prikazivanju "Jedinstva" kao antihrvatskog, antikanad-sko- g
i antiradnidkog lista. Na sve to odgovaramo jednom
redenicom : Pobornfci pavplidevStine su posljednji koji nas
mogu poduditi dobrom hrvatstvu i kanadjanstvu i odanosti
radnidkoj kJasi.
Glavno pitanje na§e diskusije je osnivanje Hrvatske
Katolidke Zajednice u Kanadi. Gosp. Culumovid nije do-kaz- ao opravdanost toga pothvata. Argumenti su mu povr-Sn-i, zaobilazni i neuvjerljivi.
On op§irno dokazuje kako je "Siroko polje rada" za
jednu i drugu Zajednicu, jer u Sjed. Drzavama i Kanadi
ima 600.000 Hrvata, a obje Zajednice skupa broje tek
120.000 dlanova.
Nitko to ne spori. Polje rada je zaista Siroko. AH od
G0O.O0O Hrvata u Sjed. Drzavama i Kanadi u Sjed. Drza-vam- a ih ima 575.000 ili 580.000, a u Kanadi 20.000 ili
najviSe 25.000. U Kanadi u redovima HBZ je organizirano
preko 8.000 ili oko jedne trecine. U Sjed. Drzavama u jed-n- oj
i drugoj Zajednici organizirao ih je samo Sesti dio.
Prcma tome to "siroko polje" za jednu i drugu zajednicu
stvarno postoji u Sjed. Drzavama. U na§im dlancima mi
smo rekli da Hrvatska Katolidka Zajednica postoji i dje-luj- o u Sjed. Drzavama, i tamo neka ostane. Ali sto de u Kanadi na ovu malu grupu ljudi dvije potporne organi-zacije- ? Ako smo mogli dosad da se svi okupljamo u Hrvat- - skoj Bratskoj Zajednici — bez razlikc na politiku i druge
razlike — zasto ne bi I odsad ? Ima li razloga da se i u torn
poglcdu cijepamo?
Gosp. Culumovic nastoji dokazati da so ml protivimo
osnivanju Hrvatske Katolidke Zajednice iz politidkih raz-log- n. Istina je pak to da su neki dopisnici "NaSe Nade",
bliski prijatelji i suradnici gosp. Culumovica, osnivanje
Hrvatske Katolidke Zajednice u Kanadi opravdali politi-c"ki- m razlozima. Mi smo samo protcstirali protiv iskorista-vanj- a Hrvatske Katolidke Zajednice u takve svrhe. Tko
hode da se bavi politikom neka to radi otvoreno. Za§to
sakrivanjc za tudja ledja ?
Gosp. Culumovid tvrdi da ima kanadskih Hrvata koji
ne do da pristupe u Hrvatsku Bratsku Zajednicu, a kao
razlog za to navodi pisanjc "Zajednldara". Sigurno je da
pisanje "Zajednidara" svima nije po volji. Ali kad je bilo?
I moze li biti? Koliko bi ih bilo zadovoljno ako bi "Zajed-nidar- " uredjivao nctko od vn§ih istomisljenika, gosp. Cu-lumovic-u?
Ili nasih? Hi madekovskih? Istina je, da "Za-jcdnida- r" danas, usprkos svih njegovih slabosti zadovo-Ijav- a
ogromnu vccinu dlanstvn. Oni koji to istidu kao argu-men- nt protiv pristupanja u Hrvatsku Bratsku Zajednicu
pokazuju samo usku strandarsku zagrizenost.
Kad bi gosp. Culumovid bio dobar dlan Hrvatske
Bratske Zajednice i ielio njczin naprcdnk on sigurno ne
bi jnvno istupao sa tako sitnim nrgumentimn protiv nje.
On zna da je daljno unapredjenje osiguranja jedan
od glavnih uvjeta za vcdi pr'stup ljudi u HBZ ali on toga
ni neapominje. On takodjer zna, ili bi trebao znati, da bi
HBZ u Kanadi bolje napredovala ako bi se uzelo u obzir
posebni polozaj kanadskog dlanstva i izaSIo u susret nje-govi- m opravdanim zeljama. Ali ni to njega ne interesira.
Sva njegova painja skoncentrisana je na to §to je napisao
— ili nije napisao — Filip Vukelid.
da seG"omspi.jeSCaumluom"ovuidpintaamnjedoosbnaicvuajnejadaHmKiZncumKamanoadpi.ravPoo
komc zakonu i na osnovu kojih principa, gosp. Culumovid?
Sta je po vasem miSljcnju sloboda §tampe? Kakvi su za- - iaci stampe? , .
Voljeli vi to ili ne, uloga "Jedinstva" u nasem javnom
iivotu je da prati dogadjaje i o njima donosi svoj sud,
polazeci sa sta no vista nnrodnih interesa. Va5 pothvat osn-ivanja
Hrvatske Katolidke Zajednice u Kanadi "Jedinstvo"
je ocjenilo i proglasilo negativnim. Tome Mo ste napali
"Jedinstvo" niste dokazali da njegov sud nije ispravan.
Xa protiv I .
Mi ostajemo kod toga da u Kanadi danas ima mjesta
samo za jednu hrvatsku potpornu orgnnizneiju. a ta je
Hrvatska Bratska Zajednica, koja ovdje postoji i djeluje
vec SO godina. Osnivati ovdje neke novo hrvatske potporne
organizacije — bilo Hrvatsku Katolidku Zajednicu bilo
neku drugu — znadi stetiti Hrvatskoj Bratskoj Zajednici,
koditi njezin razvitak i napredak. To je na kraju krajeva
steta hrvatskom narodu ovdje.
JoS jedno pitanje gosp. Culumovidu : Kako to izgleda
da vi kao tajnik jednog odsjeka Hrvatske Bratske Zajed-nice
sudjelujete u osnivanju odsjeka Hrvatske Katolidke
Zajednice? I kako izgleda vaJ napadaj na "Jedinstvo"
zbog toga Sto brant Hrvatsku Bratsku Zajednicu i njezino
mjesto u Kanadi? JedinStvO
ratlishd ЧМж)г and Friday
In Srtx-Crtt!a- i. and Slorenlan lan{raFs,
by Jdintro PabHshinjr Cow 479 Qan St. West,
Toronto 2-- R Ontario. Canada. T1. KMplre 3-- 1 2
Editor: S. MloSM, Business Manager? L stimae.
fabscriptien rat; ISJOO pr year. ЗјП0 pr 6 months
USA and other countries ЈЛ.0О per year. Authorized as second class mail
Post Office Department. Ottawa,
S. Miotic.
Napadaj na bratski list
(Xastavak sa str. 1)
raduna da ce tim parnicama
uguSiti ili oStetiti jednu istin-sk- o demokratsku novinu, i
time otvoriti put za prohit-lerovsk- u faistidku reakciju
medju ameridkim Hratima:
i Srbima, ustaSama i detni-cim- a, da zagospodare zivo-to- m iseljenika, medju koji-m- a
ne mogose napred budud
ih zdrava narodna demo-krats- ka Stampa suzbija na
svakom koraku.
Tuzbe su bile dignute,
kako je poznato, na vrhuncu
ratne histerije, koja atmo-sfer- a
i§dezava pod pritiskom
samog naroda, ali okorjela
reakcija na vlasti ipak ide
napred s guranjem tih op-tuzb- i.
Medjutim, vidimo da je
okorjeloj reakciji danas te-i- e
izvadjati fremiranje pro- tiv demokratskih ljudi i zo-na,
boraca u radnidkom po-kret- u,
pa je za to potrebna
jaka obrana, koja de pora-zit- i
pokuSaj reakcije da odu-zm- e
gradjnnstvo Antonu
Mincricu.
Odbor obrane apelira na
sve demokratske ljude i 2e-n- e, ljubitelje slobode i de-mokrac- ijc, da dodju u sud-nic- u
za vrijeme parnice, i
na taj nadin pruze moralnu
pomod Minciidu i iskazui
svoje simpatije. Odbor obra
ne je izjavio da je potreban
obranbeni fond za najjadu
mogucu legalnu obranu Mi-neri- da,
i onda masovna o-br- ana naroda, gdje ce narod
svojim masovnim pritiskom
i protestima pomodi izvoj-Sti- ti
pobjedu, kao Sto je bilo
u drugim parnicama.
2Ivot i rad Antona Mine
rica je dobro poznat ne sa
mo medju ameridkim Hrva
tima
Siromih je bija
Kralj Klein,
ni ima dorru
nego jedan bronzin.
Ovoga rata
kad je sta
s malim sinom
ko tora
ni ima bronzina
ni lonca.
Ribu bi peka
kad bi doteka
uvatitt.
Lonac je imatl
tija
za kuvati.
Zato je poia
u minsko polje.
ja.
ne dobre %-olj-el)
Donija je
nagaznu minu,
uzeja crkld
reka tins:
Stnel
Mil! лпс.
Vrati se.
Sto id u
VcJ sam stira,
Mjesec,
Dan?
Telkc U
Ako se
Treje te Majke
Saa.
Zar la umrea
Pre neg ridim tebe
Jedlaci slna
5ALJITE NAM SLIKE ZA SVECANO IZDANJE
slike PoorreaddudzoapisSaireznajesvi epdoadnorzaizvdaannjeje па"бJеedSitnasmtvpae" i potrebne su nam i Mi vjerujemo da ovakvih slika imaju mnogi pojedinci i
izdanju. bi Steta ako se znadajnije slike ne bi objavile u svedanom
Molimo stoga SJK i ditaoce "Jedinstva" da nam po-sal- ju poibsmjauv.iotvi.akTvkeo sileiklie dnaaseogslleidk,e pvaradtee,moneskvae sntoapjeomzneadnaejnijue poi pvraatznhoimje
— Urednistvo.
nima i Slavenima opcenito,
nego takodjer u radnidkim i
redovima os-tal-ih dijelova ameridkog na-roda.
Minerid je doSao u
ured "Narodnog Glasnika"
za vrijeme ratnih dana, ba3
nekako prije nego su fa§i-stid- ke sile otvorile napad na
Sovjetski Savez i Sjedi-njen- e
Drfave. Minerid je po-mog- ao mobilizirati hrvatski
i srpski, te slavenske narode
generalno, za ratne napore,
igrao je vidnu ulogu u Ame-ridko- m Slavenskom Kongre-su- ,
diji rad je dobio toplo
odobrenje predsjednika
Franklin Roosevelta i dlano-v- a njegovog kabineta, radio
je za pomoc naroda Jugosla-vij- e, kako za vrijeme rata,
tako i nakon pobjede, kad
je narodu bila potrebna pri-je- ka pomod, budud je rat
ostavio zemlju u rusevina- -
mn.
Prije dolaska u ured "Na-rodnog
Glasnika" Minerid
je radio u radnidkom unij-sko- m pokretu ameridkih ra-dni- ka, osobito rudara, kao i
drugih radnika, pomogao u
borbama izvoj§titi pobjede i
poboljSice, sudjelovao u iz-grad- nji
snaznog CIO unij-sko- g pokreta koji je silno
i ostalim juinim Slave-- unapredio polozaj amerid
DVIJE PJESME
KRALJ ZA LONAC IZGUIU GLAVU!
(Ncbi
jedne
1
twdjtnl?
semti
raej
proSlosti.
Bilo
Stani za gomiiu
dragi sine,
nje se lako . . .
poglne.
cc nje
biti lonac
adijo
Uoj otac?!
Mali za gomilon
sta u grm,
i za nulo uja:
BRUM!
Doili su ljudi,
pogledali na travu
i rckll:
Kralj za lonac
izgubiglavu!
S. DE VTOLP
к i j f г n i kt
bronzin — ieljznl lonac,
— za stoku (u brdu),
Bomlla — hrpa kamena,
adijo — zbogom.
P. S. ikatttmi i difalekt iz
mog kraja.
VRATI S E
cije. organiza-organizacije
demokratskim
od
Ili od
ili
tor tan
Zar na rttjenr feu
Za tebe, meg smt
Lfepie
Ilbelfr
2Ceg tvo} rodjena Mi i Domevi?
Sket
Rade} (м
Vtlse,
Veg k teliie!
Zerete
Mat?
I
DeraoTm
kih radnika, sudjelovao je u
borbama za besposlenicku
pomod i zastitu za vrijeme
ekonomske krize 1930-ti- h godina, itd.
Kako se vidi, 2ivot Anton
Minerica je bio posveden
unapredjenju radnidke kla-s- e
i demokratskom napretku
Amerike.
Kao i u drugim parnicama
slidne naravi, svjedoci protiv
Minerica biti de takozvani
"profesionalci", koji idu od
mjesta do mjesta, od parni-ce
do parnice, pa svjedode
protiv radnika i demokrat-skih
elemenata, razumije se,
onako kako зе to traii od
njih da svjedode, Takovi
profesionalni svjedoci su
mnogo puta bili raskrinkani
kao profesionalni lazovi, a
neki od njih, kao Matusov
na primjer, su izjavili kako
su bili podudavani da svje-dode.
Neke od tih ne mogu
vi3e rabiti jer su previSe
kompromitirani, ali Odjelje- -
nje I'ravde i cialje rabi sli-dn- e svjedoke dok moze, a
kad se neki suvise kompro-mitiraj- u, uhvadeni u previSe
lazi i protuslovnom svjedo-denju- ,
onda uzimaju nove.
Ali i s ovinia im je svakim
danom teze, u koliko se rat-n- a histerija rasplinjuje. Poz
je
iz-- I
koj —
Pipe Ltd.
federalna
trgovine, C.
u
tu u
bi
opozicije
i
projekat
je da je u pro
tiv neki Malkin
svjedok, ili kako A- -
wit
ovog Malkina
sam u Angeles u
Chernin,
da "dvoji u vjerodostojnost" njegovog
svjedodenja, ali ipak u
ranijim
osudjeni na
svjedodenjima. Ovo poka-zuj- e
s obra- -
nom, koja u glavnom ovisi
o
onih koji
dosta da
znadenje
progonstava.
10-godisnj-icu
potporne jednote,
"Proeveta", u
Chicagu, je 40-godllnj-icu
izlaze-nj- a.
Proslava je zabiljezena
svedanim sa 28
stranica. su ispu-njen- e
dopisima
i
u proilih
40 godina.
WELLAND - PIKNIK
Jugoslavenskih Kanadjana ce piknik
u nedjelju 1G. septembra na poznatom — Fcder
novi i Townline Rd., od Broadway
Welland U piknik se
Svi nam dobro
WINDSOR - SJEDNIGA SAVEZA
U nedjelju 1G. septembra u 10 sati u jutro organi-zacij- a rSedaovvezitau JsujegdonsliacvuenuskRiuhskKomanaddojamnua, o12d2r0iavDarotuiil-larc- ed Uslijed poslova potrebno je da
svi
Tajnik.
Rasplinule se vladine
tvrdnje o plinovodu
je Fizebdiejernalniozj ruku i uonOatjtawari To potvrdju- -
gumenat najviSe u- - kao adut u
svojoj politici za predaju
gradnje
kompaniji Trans- - Canada
Na proslom zasjedanju
parlamenta, vla- - da, ministar,
D. Howe,
su se izgradnja plinske
cijevi iz Alberte
dio Kanade predati u ruke ameridkoj kompaniji,
pitanju i ame-ridk- o triistc, bez koga
plinovod bio nerentabilan.
Medjutim, tek
mjeseci, nakon je vlada pro- tiv volje u parla-ment- u kanadskog
naroda. predala ovaj
na izgradnju i kon
parnici
Fisera bio
glavni
merikanci kaiu "star
istog je
sudac Los
parnici Rose zigo-sa- o, veleci sud
su
parnicama ljudi bi-v- ali ba5 takovim
mogudnost razbijanja
fremiranja jakom
moralnoj, masovnoj i fi- - nancijskoj pomoci
imaju svijesti razu-mij- u takovih sud-ben- ih
"Prosvct slavi
Slovenske naro-dn- e
koja izlazi
navriila
izdanjem
Stranice
clancima,
slikama posvecenim ra- du "Proevete"
Savez odriati
mjcstu
Road, Highway juino
ulice, South. sludaju kiSe, odgadja.
doSH!
svoju
Road. vaznih prisu-stvuj- u dlanovi.
vladi Driavama jo3
kojeg
plinovoda amerid- -
Lines
tvrdili
istodni
nekoliko
xedine
vaian
ness",
Glatilo
Odbor.
je i cinjenica 5to Trans-Canad-a
Pipe Lines Ltd. odc-kuj- o drzavi povratiti zajam
od 80 milijuna dolara do
konca novembra.
Sve to svodi se na zaklju-da- k je Kanada niogla po-sjedov- ati plinovod u svojoj
vlastitoj zemlji i na korist
pogotovo njezin svom vlastitom narodu; da
da
mora
Jer da je
nato
voga
da
je plinovod mogao biti iz- - gradjen, financiran i uprav-Ija- n
po samim Kanadjani- -
; ma; da je dohodak od pli
novoda mogao ostati u Ka- nadi umjesto Sto de idi u
diepove ameridkih kapitali-sta- .
Ali federalna vlada nema
povjerenja u kanadski na- rod kad se radi o izgradnji
kakvog vaznog projekta. Xa
drugu stranu, ona i dalje
trolu ameridkoj-- kompaniji.. npjraovkoodincsevsoijjua apmoleirtiidkkuimdavkaa--
kpaenkaadzaskloimseprodvaincuijaismtoadnpiom--) apfictealnisetziamvaisni opstol.vreda kanad- -
steji veliki interes za ovaj, Steta kanadskom narodu
pHn ! da ce trite biti Slro- -, udtnjena je i a tome Ste ie
j PRED 25— CODISSJICU
I KAKO SMO SE BORILI
PROTIV NEPRAVOE I
UGNJETAVANJA U
JUGOSLAV!.!!
Iz "Barbs' 8. fehruarj 1933.
gedme foJtmo Ua tu rz rjznib
ruselj ptsjdt i роЈкггтЉ protiv
vojnofaiistiUt Jikuture u Jugo-jluti- ji
u ono tretne.
KIRKLASD LAKE:
"OiJiSnji RjJnitko stljaiki
protrjetni ktttb sasvao je cjflo-kupn- o
raJm'Jtfo i seljahio iz
Jugoslatije u oi-o- m mjestu i
okoltci, kao i sve petittike i
potporne organizjtije bez razlike
na petitilka, vjerika Hi nacio-naln- a
uvjerenja, Ja zajeJnitki
poJignemo iroj molni glas pro-test- a
protiv krvatvg terqra ko'
f'eg vlaJajula klasa irJi naJ
glaJnim i obesprarljenim raJ-ni-m
masama Jugoslavije.
Xa ovu protestnu skupjtinu
oJazvao se je teliki broj naYtb
radnika, a oJ organizacija oJaz-val- e
su se i poslale delegate od-sje- k
648 HBZ. nai ogranak Ka-naJs- ke
raJnitke obranbene lige,
os tale organizacije nisu na skup-W- mi slutbeno zastupane . . .
Na skupitini su govorili jeJan
flan nateg kluba, Jtitgat oJ-sjt-ka HBZ i Jelegat KROL.
Govornici tu sa linjtnicama
ocrtati i prikazali strain} teror
koji u Jugoslaviji vlaJa. kao i
policijska zatvaranja i mutenja
Svib onij koji su protiv Jiktatu-re- ,
a osobito protiv komunista
koji stoje na telu revolucionartte
oilobodilaike borbe raJnib masa
i pollatenib nacija u jugoslaviji.
Na skupitini je prisustvovalo
tiie od 200 naiib radnika i rod'
nica, dok su dtlegati ostalib or-ganizacija
zastupati tiie od 180
llanova. Podntsena rezolucija je
jtdnoglasno uivojena.
U rezoluciji se ruedju oslalom
kale:
S razloga ilo je sa utpostav-Ijanjet-n
vojne diktature oJuzeto
svako pravo pollatenib nacija i
naroJnib tnanjina Jugoslavije, i
ito se teror nod gladnim, golim
i bosim radnim narodom iz da-na
u dan pogoriava; s razloga
Jto se u driati Jugosla tiji ne-vi- ne
radnike bapsi, baca u zatvor
i na najzterskiji nafin mutt u
kaznionama Sremske Milrovice i
btogradskoj glat njaii, mi istljt-nic- i,
radnici i ttljaci iz Jugosla-vije
u Kanadi, okupljeni na
dattain joj skupitini u Kirk land
Lake-м- , ogorteni smo zbog bap-ien- ja
i mutenja neduinib zatvo-reni- b
radnika i ogotfenl smo
protiv terora koji se vrii nod po-robljen- im
radnim narodom Ju-goslavije
u ople.
"S toga najodlutnije pretest's-ram- o
protiv takvog post up ka, i
u ime 380 prisutnib i po dele-g- at
ima zastupljenib tlanova rod-nitk- ib
organizacija, zablijevamo
ukinule vojne diltature i siobo-d- u
svih pollatenib nacija; za-btjeva- mo
slobodu zbora i orga-naovanj- a;
zahtjevamo bezod-- t
tat no puttanje na slobodu svih
radnitkib i naehnatnih politit-ki- b
zatvorenika . . ."
U tzvjeitaju sa tkupUine koja
je odriana u Tim mint u 15.
januara 1933. godine se kaie-- .
"Poztali smo sjtv nai narod
na masotnu protestnu skupUinu
protiv bijetog i vojnoJaMstiikog
terora u Jugotlatiji, da zahtje-vamo
slobodu potffitkib zatofe-nik- a i mkidanje tojnofaiiHHke
diktature . . .
"Nakon odidjeg go to a ne-kolrc- ine
gotornika e trednjo-vjefno- m
terorк koji se vrfi nod
masama radnog naroda к Jgo-sla+i- ji i 9 neophodnoj poirebi
jedmtrrenog fronta I m&orne
borbe radnika i setjaka, podne-sen- a
je skuptom proteHna r-totm- cija
koja te sa naj+eHm odu-%eljenje-m
i jtJnogtasno utro-ffn- a
. . .
dala jeS zajem ed SO mili
tdn.awvakero.ju~bdScsiaubsevvv. ei„lhNi™kaesrutdrdaaii,mbvee4c,idrzroncteSemvjzee-a- jdppelaliinnnnoaoavvjooppddrniajjeempiooozgugaasroaa.zmdabjieiimzatig. rgaVKoaadlnnaiajnd-uu-a;' gjpKuaraneTndavaaaiksddjeoasekljpaieroiandnI.ztnaevrarorieldaestRai.naeUjseKmidaijjoneejadddutnoe--a.-- ! rsaamti ai bpiutoitod,urikasavtkaaontijcueplKfiinnaoanvnacodid-a.- hmdtjijajenevinumilaai.zsvaWoipaossshtaliihvjeg£tjoeontanpoodperzoal-a-- -l dv1ilmaпdЈuаiz„bkoorлjiamЛacмetтrseгb:au iszvaabk?ro.atmt,.i. 5. DEITOLF.trebno !trTfilfteПеu Sj.ebdlVinj?en?im° CasnpaodraazuPrinpiejevLaitni eMs TLrtadn.s- -i nWezaashviinsngotosnt asvojie zpeomdlrjiea. vati