Jedinstvo, June 01, 1956

              Pi J, J u У ШАРЧтт j ЈПРиштчрЈјтЈхзг
STRANA 4
ar D U N R O D ч D D A N K la E T V A
ImiV -- w. B . BBBBBBBBBBBBBH
i?Vr ifcffT bbbbbbV
™ V r UBL hiae" -r- -.af ЗК 1
Danas — 1. juna — lavi е Mcdjunarodui djecji dan — a ciljcm
da e Msrati opca pozornott na praxo djece da iivu i raitu u miru
i zadosoMxu. I)u2not je avih roditclja liranili mir i odgajati djecu
u duhu bratMva i prijatelJMxa ljudi.
RAZCOVOR RODITELJIMA
STRPLJIVOST JE OSNOVNI
UVJET ZA ODGAJANJE DJECE
Jcdno od najjacih odgojnih ,
srcdstaxa svakako jc strpljix-ox- t
Koliko li zadataka u Ijudskoj
djelatnosti moiemo izxr{iti ixrstom
snagom xolje, ali sx-agdj-e,
gdje
trcba izrlitt ono, {to je najteie i
najmuinijc, o-id- je trcba strplji-xo- st
Ona r ora postojano pratiti
cjelokupni rjd svakog odgajanja,
ako ielimo uspjcti.
Odgajanje nase djccc uprao je
kufnja naic strpljixosti, koju pra-te
briiIji-o%- t i ustrajnost. Mnogi
toditclji i nchotice porusc u tre-nutain- oj
nerxozi at a ljutosti sxe
ono, ito su dobnm i uspjelnim
odgojnim radom gradili dugo xre-men- a,
jer od jadljixih, ncstrplji-m]- i
i nerxoznih roditclja, ne mogu
niti djeca bit i drukiija.
Kada su roditclji lose raspolo-icn- i,
jcr ih )e nctko uxrijedio, ili
im ncito nije uspjelo, trcba nasto-ji- ti
da to djeca ne osjetc.
Roditclji moraju u sx-o-m odgoj-no- m
radu biti uxijck strpljixi, alt
u isto xrijeme i odmjcreno strogi,
promHIjcni i dosljcdni. Ne smije
biti nepotrebnog popultanja, sla-bost- i,
mlitavosti i nchaja. Trcba
ujedno i znati, da !za svakc djeije
mane stoji ncka tajna. Oxti treba
naii i to je zadatak oca i majke.
Ako djeca {to ik rive, ne smiju se
roditclji prcnaghti kainjax-anjem- .
jer posliie moie nattati nepotrebno
i nespretno ispraxljanje njihoxe
nedosljednosti Otac i majka ncka
sxladax-aj- u mnogc sx-oj- e ojetfaje.
1чОј su na Stctu praMlnom odgaja-nju- .
Vcc sarru ta л-ol-ja
i odla-k- a,
da budemo strpljivi, pruia nam
uvjercnjc, da to t moicmo
Ima u inotu dana, kada smo i
nesvijesno zle --olje. a dx ne zna-m- o
ni siffli zaSto. U takvim pnli-kam- a
trcKn nastojati dx sIadamo
пе51ф1ј%-о- 1 i mpostavimo u cbi
ranctciu — ili joJ bolje — pri-silim- o
scbe da budemo dobre уо-Ij- e.
Trcba to umo odlucno poku-iat- i
— pa femo panim prizna-nje- m
uvidjeti, da se to swkako i
moie
Moramo izbjev'i svaku opasnost,
kako nam djeca ne bi doila u opo
2iciju. a kofa se brzo iz rod 't ras-flam- sa
u suroT4, prkos. lapanje.
i siKno. a pottfcutce tin porota
?u opet nciskrcn4 ili rnlitaost.
koje u zrclun jtodtnama djctcta
mopi ostattti ncito needredeno.
poknicne. neodhrfno . . .
Kako ceroo pettci da budetne r4ii?
Treba ncoraorne odpafati h-Mt- tu
xolfa i auHkrkflcu. Na pri
ntfr — lada ro iarime i uzi
xwflw rtfele na koftma nadjemo
jafnrlene tOtce, cm4a ih nrroojmo
wwwvelfoo nafezati na sve strane.
ia 4Ilmiwnn(cmшdfнaUтthiietn4rakatctzinrtteoeicmrueoziPIcf—ocukruo—istateijmboco-Љfr-zi,t
lc truuitAi potako. smirrno.
$trpljio — i pn torn podu pjexu- -
iimo koju omiljclu melodiju. Us
pije li nam to, budimo sigurni, da
u scbi skupljamo snagu, koja bla-gotorn- o
upraxlja naiim radom.
StrpIjiost je dakfe najdragocje--
nija $naga i najcca mof pri odga- -
janju naJe djece — i xelika pomo!
i olakSanjc roditcljima i Jru5tu.
--i- A. S.
DVA VUKA
Sit vuk urlic"e tako da se i grane
na dnccu poMjajii. Kako i ne bi
kad je cijelo jagnje pojeo,
— Sta jc, pobro, — pita ga nje
gov drug, koji лес" dva dana nije
prczalogajio. — ta si tako esco?
Zar tl se mili pjesma?
— ZaSto da ne! Au, au — cuje
se gromoglasno utlikanje na kilo-metre
dalcko. — Zapjoaj i ti, bit
c"e cselije.
— Ne mogu, gladan $am.
— Eh, ne moid, kako ja mo-g-a.
Au, au!
— Dabome, it gladnom ne c
ruje, pa ni ti meni, — zakljuft
ogladnjeli vuk.
D. V. Vnjatotii.
Sclo kojc tone
Hadiaja — selo koje tone — u
indijikoj driai Pcpsu — £rt%a je
Iastite historije. Ispitiwnja, koja
je nedavno zar{i!o indijsko Drul-ti-- o
gcologa pokazala su, da je 800
kuU u kojima ihi 9000 osoba iz-loie- no
opasnosti da se sruli u pod-zem- na
skloniita. koja su iskopali
prije oko tri stotine godina ncka-dain- ji
stanovnici oxg scla, koji su
bili banditi.
SPORTSKE
Mladi Hrrat-Kanadjan- in Georce
Cuvalo Iz Toronfa uret ce juf-noafrik- oir
camplona Johnny Ar-thur
IZ. Juna, Maple Leaf Ga-rden,
Toronto.
€ита1о je ranije drlao tltulu
kanadkoe araatervkoe pr-vak-a te-J- ke kategorije. lT redore profe!-nalac- a
tupio je 23. aprila, kad je
nokautom pobijedio ietlri protit-nik- a.
NJeiror lijedeti pro4irnik Ar-thur
je tar 26 rHina. teii 22(1
fanti, boka e ad 191% pobijedio
je 22 puta a igubio 7.
Kanada cc polati
izabranu hokcjsku
momfad u Mosk-- u
Montreal — Kanadsko amater-sk- o
heke}sko udruimje je zaklju-a- k
polati izabrani tim na srjet-sk- o
takmifenje u Meskri 1?57
godine.
Tim e btti sastavljca od nxj-boiji- h
hokeftsta 2 zemlji, koji ce
pOLeti treniranjem a okrobra u
mjesru Vernon, B.C
DJECA I
Proliece je najljepe RodUnje
doba. 1окНје hladne xim, kad
priroda irglfda kao da Je mrta,
iinrnada, a da Rotovo i ne oJr-tim- o, jalja ве proljece. Drtrce
zeleni. voce pupi a ljubiice i
tisibat-- , prvi proljetni cvjrtoTi.
Ijupko ► cmije£e it vlaine ti-Si- ne tumklog hlada.
Stl narodi f.ijeta prn-Ialja-ј- ц
praznik proljcca. gotoo hvI
ta] dan ftmatraju djeejim praz-niko- m.
To Je i razumljho! Гго-Ijr- e
je godi&nje doba kad
priroda ponoto radja, pa upo-redjuju- li
ta ovjefjim lirolom
narodi nalaze da je djetin{ttn
fojeka elitno djetinjnto priro-d- e
— proljeeu. ж a djeca e raduju proljeeu,
kako ona iz larkih krajea ze-ml- je
iz Afrike, ili otoka a Jul-no- g
mora, tako i ona koja 2ie
u predjelima sdje vlada jeciti
nijee i led.
Ktkimi јоч fie prlmitivnim
iiotom onako kako кц Krop.
ljani iivjeli prije 20—30 hiljada
Kodina. I 'a Ipak i kitneka dje-ca
znaju kad nantaje proljee i
prolatljuju ra kao та druga
djeca na nijetu. U predjelima
xdje live Kkimi za vrijeme ci-je- le
zlme lada nu. Since za-la- zi
poetkom decembra a radja
c tek pocetkom aprila. Za vri-jeme
ovih pet mjeecl no м ni-k- ad
ne pojaljuje na nebeftkom
Mvodu. Kad krajem marta noo
pofttane manje tamna. to Jet
kad e Javlja polarno pranko-zorj- e, eskimka djeca raduju e
dolazeem danu Ho za njih
predstavlja ito Sto i proljece.
Д kad иапе prvi dan, odnono
Most prcko mora
Jcdna Jedka kompanija za лс-legradn- je
prcdlozila je danskoj
Iadi posljednje ispraljcne proje-kt- e
za gradnju trostrukog mosta
prcko Oercsunda, tako da bi Dan-sk- a
i Svedska tim mostom, duga6
kirn 5.73 km, bile poezane kop-neni- m
putcm. Most ii.u tri pre-grad- e:
za ieljczntdku prugu, ,za
prclaz autostrade, te za bicikliste,
pored obostranih pjeJakih staza.
Gradnju mosta doskora poCinje
eIiko poduzcic Krupp, koje ga-ranti- ra
da cc ovaj most prcko mora
izgraditi u roku od pet godina, a
troSkom od oko 250 milijtma DM.
TroJkoi izgradnje mosta brzo
fc se amortizirati taksom na mo--
torna vozila. Po predraunu mos
tom c"e godiinjc prctJi prcko 800.-00- 0
automobila i motocikla!
Borba oko
(Nastavak sa str. 1)
bu u parlamcnlu. Evo neko-lik-o I
akcija:
Kontrolni odbor Wind- -
sora na pozlv jedne radnli--
kc delcKacijc jc zakljuiio
da po§aljc protest. Tredu
nijska vijeca u Windsoru su
odriala prptestnu skup§tinu.
Na-kupsti-nu
su bili pozvani
predstavnici svih partija, ali
libcralni poslanik Don
Brown Je odbio prisustvo- -
V I J E S T 1
I ¥Ш ltw£7l.
% аЗ: јН Ш
aBSSbBBBBaBB
GEORGE
PR0LJECE
kad e aunera kugla pojavi na
horizonte. djeca itrce iz elua-(kuc- ica
od leda), ili zemunica i
rado-n- o vjfu: iurce! Sunce! To
je isto ito i pro.!aa proljea
zar ne?
Dan proljeca u Kini e pro-sljal- ja
zajedno Noora godi-no- n
koja ne poclnje kao u V.r-ro- pi
1. januara. nego negdje po-cetkom
marta aino od po'o-2- a
ja aunca i дпЈевеса. Najeci
ponos vckoR djeteta Kine Jet
da ке za Novu Godinu okiti cti-jeto- m narcia. Zbog toga kine-ћк- а
djeca poctnju n pripremama
proIav. dana proljeca јич u
pwetku tcime. Oni ulaiu mnogo
truda. da odnjeguju do Noe
K odine ргле cJetoe narcisa.
Kad oivane taj dueoJeljeni dan,
onda ва kineka djeca izlaze na
ulicu, u polja, na lhade i pro-o-de
aj dan U Igri i elju.
Л kad se uicce тгааји kuci oni
raziju iarene papirne lampio-n- e
i upale mala kandila. Kad
biamo a neke uitUice proma-tra- li kineko felo u noci onda
bi nam e cinilo kao da u e
zijezde njatile uko киба.
Japanka djeca prolalja]u
dan proljeca u rrljeme kada
ojetaju treSnje. Ona oj praz-nik
nazivaju Traznik treSnje-o- r oijeta, Djeca Indije pro-iIavlju- ju
praznik proljctnwg pu-no- g
mjeeca. Djeca Kgipta pro-olavlju- ju oaj dan Lad oda u
Nilu pocinje da nadolazl. I tako
dalje. Sl narodi praznuju dan
proljeca i Ki ка povec?uju
djeci.
M. LEGETIC
1ZA KULISxV
—- ZaJto je naSa primadona xe-er- as
Ijuta.
— Dobila je poslijc prctstae
samo jedan bukct.
— Pa zar joj to nije dosta?
— Nije. Ona je poruc"i!a i pla-til- a
pet.
NASA DJECA
Ujak drzi malu Olgu na koljcnu
i njiJc je kao da jaii:
— No, Olgice, kako ti se svidja
j'aienje?
Olga: Vrlo lijcpo, ali jufer sam
jalila na pravom magarcu. Zna J
na onom {to ima Ictiri noge.
TE2AK POSAO
— Ah, gospodine dircktore, л!
ste na jutarnjoj setnji?
— Da, uvijck idem ujutro na
Sctnju. da popodne nemam po-sl-a
. . .
plinovoda
vaU.
Premijer SaskatcheAva-n- a T. C. Douglas je izjavio
da 5e pitanjc javnoK" viasnl- -
Stva prirodnih resursa, kao
sto jc plin, biti Blavno pita- -
nje dolazecih provincijalnih
izbora.
Jcdna crkva (Olde Da-venport
United Church) u
Torontu je nokrenula peti-cij- u
za raspust parlamenta
I raspis izbora.
CHIA'ALO
PRVI ZNACAJNI NASTUP MLADOG BOKSACA
'LaaaLI
r -- QH
%BavavavaV
(H istortjxki r o m a n) AUGUST SEN
(42)
Bilo jc kanda si u mracnu.pa-klu- ,
kojega tmmu nrosiiccaju iar-k- e
munjc sad daofski igraju6 pu-ni- m
svijctlom na pijanu lieu, sad
srvarajuli sijctli zadak emu obrisu
kuitra%c glase, sad prohcjc'i nad
glasama mrke gonule ljudi, sad
prodiruci u mrak zakutka, gdje je
pijinac iz sna buncao, prisloniv
gla-- u uz stijenu mrazom pokritu.
Od nagla drhtaja plamcnosa mije-n;al- a
se munjtmice ervena tsjCtfa i
crm mrak, si;etlo i sjena skakuta-h- u
po krcnn kao no'ne uttare, pri-kazu]u- 6,
umSta)ufi полс i nove
slike Srcd krtmc iarila se pec —
bilo je vcc u prosincu, i kruta zi-m- a.
Skolnik Kuzmid sjcdio. nag-nut- c
glavc, upiruc'i lakte na kolje-na- ,
pred pecu, gledajufi u pla-me- n.
sad jarcCi atru, sad srcjii
iz Achka vrti, koji je pred njim
stajao na zcmljt-Vr- aS obilazio u-grij- ana lica medju narodom, po-no- sit
kao pijctao Tu je sjcdio na
panju Рам5д Goni. kucajudi sc nc-prcst- ano
sa hrnom oko njega stoje-to- m
i motajuci slasonske gradjanc
jezikom Za onim stolom postolari
Nijemci Jedan i& i lupa {akom
po stolj, drugi se upro u laktoe.
treifi nagiblje se kao oijet o vje-tr- u,
a ostali podnimih rukc ill drie
zgrenc sake na stolu U onom ku-t- u
bucc Madjari mesan Stoje oko
stola, diiu glaxc uvis, i doikuju
grlom krupnoi Ijudini,
oja na stolu stoji te se sakama ne-prcsta- no
lupa u prsa i rti glaom.
A u zadnjt zakutak zavuko se Gia-limell- o
i Sapce ne$ta sojim zem-liacim- a.
Skunjio ie clivu, blncdo
mu sc lice zari od plamena i bije-sa- ,
erne oil migolje ispod duga2-ki- h
trcpavira, sad udan po dlanu,
sad zabode kaiiprst u zrak, sad kli-m- a
gla4jm, mase rukama Sc je
kuhalo, riIo kao u kotlini, ika.
vriskanje, laptanje, mrmor, stru-ganj- e,
lupa, psoke, se se mijeJalo
u ncki cudni zamor. kao ua u
krfmi pieva trista djavola. Pilo se.
pilo. Znojec"i se, smijeictfi sc, no-si- o
omaS $e noe лтсл-е- , a nitko
nije pitao, tko placa, pae, kad g
upita {kolnik. koliko je popio vina,
otrcsnuo se krfamr:
— Sta pita, Jakobe, pij, sve je
p!ac"eno. {to si popio, ito cc! po-pit- i. Ne {tcdi grla, joJ ie ti dosta
snage ostati, da se izdcre$ ljudski
na gnclcu djeurliju.
— A da — rcie {kolnik, umuk--
nuv — briga mene za tu noaljanu {
gamad, imam drugoga posla. Katno
je rijeme, pa sam zatorio {kolu
Kad bude mir, pocct cu iznoa.
— Eh! mir ti deka!, Kuzmiiu?
— strese se Toma{ — onda tvoia
djeca ne e nikad znati, {to je "a ',
{to li 'b", jcr sc wlo oblai; ogle-d- aj
se, to ti ne prilidi na mir Vi-di- {
li one %clike {krinje u kutu,
sve je to koplje i ma2. Ne trcba
moljakati gradsko M'jcce, da nam
otvori oruzntcu, inumo samo dosta
toga pri ruci za !aikoga kralja.
— Ah! — zinu Skolnik — a
otkud?
— Pitaj g-ozdcn-og
pijevca na
krovcu varoike kue — nasmija se
krmar i okrenu {kolniku Icdja.
— Veselo, ljudi' Veselof —
мкпи Pasisa Gon£, sko2iv na pe-{- пл
klupu i dignuv rf visoko. —
Danas nema no'i, a kad sane dan,
omrknut e vIa{komu kralju not
Sta se bojimo? Sta to trpimo? Mi
smo kraljevci, mi smo za Mariju i
gospodina Gorjanskoga. 2ivilakra-Ijic- a
Marija!
— 2ivila — odgoori чгела.
— 2У-11- а' — zatrubi vtil, di-gn-uv
obje lake.
— Pasja ti vjera' — gurnu ga
{kolnik — a prije dva mjeseca
vikao $i: Zivio Karlo!
— Benedetto! Karlo odlazi, sad
je opet Marija dobra.
— Gricani — nastati Paita
ikati. — Karlo nije naX kralj, on
je xlaiki, popovski kralj, mi ga
ne emo.
— Ne crno' — %iknu iz kuta
pijan mesar kroz dfijem, dignuT
{aku u zrak.
— Vele, dobar je laski kralj
— produlji mladi %ikac — nije I
na plijenio. Vierujte mu samo.
Sid na gladi. jer mu kraljevsno
joite phva. Rad je. da mu mi
Gricani budemo klinci zx njegov
klimat kraljevski stolac AI секге.
dok laiki nametnik ispliva na
suho. onda "e protegnuti na Gri-can- e
nokte ko macak, onda pitajtc,
potto je grica r:lava. Da. da- - Sta
hlejitc a mene. 1st ma je. Znate lu
ito £c btti'
— Stx? Stx Stt? Goveri — --
eziraK se bucni gtasen iz mno-ztn- e.
— Goveri ti — zaTiknu PaviJa,
pokazav prstom na {kelnika pod
nfim siejeteg — ti si pismen,
pametan озтгск. {kolnik, irrus mo-zg-a, ti to moral znati.
— Gortm. Скоиисе — rfkaha
Ifudi — digru se. da te ndtmo.
Kuzmii pope e mukom na J
klupu uz Gonia. dirna svoj nos '
Cudesno mu je sijevalo lice od
inskoga zara nad mrkom mnoii-nom- ,
kao da se rumeni pun mjesec
nad crnim oblakom. Irvmuv dla-no- e rcie:
— Ja da govorim ' Bene Sto ie
biti' Moj mah prst mi to kale.
Karlo ce nas dati za kmctove po-povim- a,
koji su ga kraljcm naSnili.
— Ne се, ne ie — grmjeli ljudi
bijesno.
— Hoc"e! hoie! — zakrijcUi
{kolnik, udaraju6 Sakom u dlan
— bit c nas po dinar. Jcr {U'
Oni su njegovi, mi nismo Kapto-Ic- i
su noma noi, a on je nolu na-{eg- a knnika prijatelj Je li vam
puklo medju oima, ha' Mislite.
da e am suditi л1 sudac' Ne
fe. Mishte li, da c"e vam krojiti
pravda vaie slobodno Mjofe'
Ne cc Kaptolski fupan smotat ie
as pod soj {tap, na natoj zlatnoj
buli suiit fe biskup gljre.
— Ne c, ne cc! — urliu
ljudi, diiuLi pesnice uis.
— Hocc, — zakriknu iz scga
grla Goni, maSuji oko scbe, da mu
je znoj tcko sa cela. — Eo ste
dull, to ne xclim ia, to cli na{
{kolnik. Tako fc biti, pa da se
iiM damo pod jaram, pod noi'
— risnu ika{, podhon sc.
— Ne, ne, ne ne! Per bacho,
na damo — odviknu xrac", dignuv
trbuh
— Ne! Ncf Ne —zai)ala
mnoima.
— Da xidimo — podboOi c
Nijcmac postolar, komu sc kosa
jczila na sc strane — pri torn
poslu bi morali biti i mi.
— Nek dodje. dotekat ccmo ga.
na — zagrmi Madjar mesar na
stolu, zasukav rukaxe i diiuc'i
miiicaste laktoxe ums.
— Nek dodjc — zasiknuJe si
u jedan glas.
— Ha! Ha! Ha! Bene И —
udari Hasisa u grohot — Nek
dodjc? Ta tu jc. Da tTckamo? Dok
nas zadai' ja clim, na noge!
— Da. Dobre glasove imamo
od gospodina Kapclana Lutcnca
Taj nam lioce dobro Taj tcka za
gorom pod orufjem. Toi, Toma-Ju- ,
ma. Lija ne smije iz jame.
Sta veil gospodin Gorjanski, skol-nit- e, a!
— To л el i, to! — ikaic {kol-nik
bacaju(fi objema rukama sjaj-n- c
zlatnike med omamljcnu vre-u- ,
koja se po!e nati za noxxe,
viudi: £hio Gorjanski!
— Viditc li — nastaw Gonf,
bacajui sam cckinc — to xeli, krfc odaxle Vlah kralj Malo
ima ljudi sa sobom. Za gorom
Gorjanski. Zorom deka Lucnca.
No, {ta cli{ ti, apotckaru, onde
u kutu?
Giahmcllo skoi, plamcnom si-jexn-use
mu oii. I posegoio u xeliku
{krinju, iznese rrni i digmi ga u vis
Kao munja stnu oJtro gsoidje i
uzjari puk.
— Utucimo Karla Utucimo
biskupa' Na noge Na oruije! —
razlijcgala se bijesna vika polu-mrani- m
prostorom, i ko {to se
gas rani slete na strv, nas ali rcsa
na {krinju, i za trcn stajahu pija-n- i
gostovi pod oruzjem. Visoko je
dizao Gone krupnu sabljetinu, bi-jesno
mahase {kolnik silnim bu-zdos-ano- m,
koplje. maces i, strijcle,
sjekire izniknuSe u jedan hip nad
glase, kao strn prcko nofi,da, i
txi stajase u srijedi dricii desni-co- m
ogromno koplje, i okrcc'uc'i
drzovito na sse strane. Sve je
stajalo kao strijcla na napetoj tctisi.
— Gricani' — siknu Goni —
kad zora zabijeli, udrimo na Kap-to- l,
na nopovskog kralja. Propao
Karlo! Zixila Marija'
— Prosahmo odmah — sikmi
mesar.
— Odmah' — zagrmi sxjctma
— Propao Karlo! Zivila Marija'
Kanda je sx--u omamljcnu sxje-tin- u
uhx-ati-o zx srec bijes, sad da
ie bijesna provaliti pod ubojitim
oruijem u zimsku noi, da sije ne-razbo- ma
plamen i krx Ljudcskara
mesar pnxeza crxenu maramu na
kopljtite. zamahnu torn noxom
knaxom zastaxom pa zaruknu
— To nam ie zastava Smrt
via {komu kralju' Smrt blxkupu
Mesar koraknu prema xratima.
sxa pijana rulja tisnu sc urltiuii
za njun, a Paxila strgnu sa stupa
liii, da posvijeti ioporu Al u гнр,
u trcn kanda je strijela pukla u
krimu. Iza stupa iztdjc 2ixan. izt-d- je
sudac Jcdnkn mahom istrgmi
moinjar zablenutomu vraiu koptje.
gurnu gx laktom u trbuiimi. tstcpe
mcvaru zastaxv. pokroci k pcii.
pograbi Gonia za bfU, baci gx ax
zemJfU. skolnrk pako skoii s kki-p- c
i zarirra sc nagnute gtaxe kao
plaho viile medf svijet Sve sc
okameni. ni dx jc tko ptsnuo, ni
da sc je tko maknuo, sve je zinulo.
sve zurilo u meinjara. Ljutk tepi
Zivan koptjem u zemlU. xtsoko
uzdigao glavtf, gnjevnc rmt oii o-rarer- ile svietin. kanda lav stoji
pred plahim krdora I dogrmi gla- - i
sviro Ijudima
— Na miru dx ste' Ni makac
O A —
odavle' Kamo ste posh u noi. pod
oruijem' Da plijcmte, palite, u-bija- te.
je li? Dakako Tko ste xi'
Zar gradjani Griiani, koji imtju
cusati zene, djecu. kucu, slobodu'
Ne, to si niste, sec" adrapovo s-oj-n-ici,
koji su uskoiih od svoje za-stas- c,
pak se hrane razbojstsom.
Zedni ste km, gladm pltjcna Kad
se jatila tudja sojska pod naic
brdo, strepih ste, a ti pusljivi ju-na- d,
koji danas najxisc xicu za pu-ni- m
xtc"em. sknvali se od stralia po
sx-oji- rmm i nadrupgalamsao.m.KapdodnOahm jke bsitsakjua-o-pu,
umohh рл. ncka hgaika xojska
ne dime u Gni Biskup zax jen sc,
da ne ie, i ostasmo, nvala Bogu,
na mini, a ja mu se zax'jcnh na
ime opeme, da fe Griiani mirovati,
da nc ie shjetati Kartola. A sad
ste iz xrca pribrah (unaUxa, sad
hoiete iz zasjede ubijatu bcz raz-log- a phjeniti i pahti, razboski
krJtiti rijci. Tini ste ljudi! Cast
лт i dika. 1'uj ! Je li xas xchko
vijet'c zxoncem zxalo, da primite
koplje i mil, jesu li se po navadi
cchoxi skupili u icte' Nisu. Sku-pit- e
sc kao razbojski iopor. Mje-st- o
stare gradske zastaxe objcsio je
pijani mesar krx'axoi krpu na ko-plje,
za njom Ictite kao slijepi bi-ko- i. Tko x-- as xodi. tko su xam
gospoda' Eo, PaxiSa Goni. fini
taj ptii, koji je propio imanjc i po-{ten- je, varalica, koji se e mukom
izx muo konopcu. Raspctoga Boga
prodao bi za dinar, a osamo brani
xa{e praxo, xase po{tcnjc Cox-je- k
bcz lica i obraza brani poserne
Puj' Pred xama nosi zastax-- u me-sar,
koga je sudac radi knvc vage
dao deset puta staxiti u kladu. Pa
i {kolnik razbijai. I taj je xei pod
sudom bio. Mjcsto da se po danu
brine za pamet x-a-sc
djece, jcr ga
zato placate, napije se po noii do
ncpameti, huJka xas i spax--a jx
danu. A i tcbe, vraiu, sram bilo u
du{u. Trazi radie bolcsnc Ijude po
gradu i daj zdraxima mir Juccr
si xikao- - Zixio Karlo! dok smo mi
drugi {utch, a danas iiei: Propao
Karlo! Danas oxakov, sutra ona-ko- v,
a uistinu nttkov Si la i novae,
to ti je txojc praxo, trbuh txoj Bog,
a za i Bogu i xragu sijciu pali{.
Vraiu' Jesi li muika glaxa? Gri-ian- i!
Jeste li toga Vlaha ikad xi-djc- h, gdje leti u boj za nale prax-- o
Jesi It, bijedniie, za zlatnu bulu
prolio toliko km, koliko drobna
rnjavica popije za jedan iasak?
Sta tu xidim? — nastaxi
2ivan. sacnuv ie i dignuv s blat- -
nog poda zlatan pjencz — bijesa
Eto, tu se prosiplje borne zlato.
Tko xam gx je sipao? Goxori! —
zagrmi moinjar, uhvativ pijana
krojaia za prsa.
— Pavisa! — dahnu krojai,
problijediv.
— Paviia! Ha! Ha! Ha! — na-smi- ja
se Xixan. — Ofkad raste to-m- u
izmctu u dfcpu zlato? Gdje je
taj krimar, kroiai, pekar, postolar,
krznar po xlaaanju griilom, koji
ie dati Paxi{i kaplju, mni. nit,
dlaku na x jeru? Ne vidite li slijepi,
da su ga kupili, ncka x-- as omami
i tjcra na krv. Trcba li xas opajati,
mititi, trcba li xam kuniti gyoldje,
da branite sx4je prax-о- г Vidim x-- as
sxe i znam. Vise od poloxice izme-dj- u
xas nema praxo birati suca,
nositi gradjansko oruije, jer niste
gradjani, jer ne plaiate gradu ni
banoxice. Iniknite nikom, x-cli-m
vam ja. moinjar Zjxan oenKovic,
da ia' la imam prax--o tako cox-orit- i.
Kad nak)j slobodi prijeti zlo, ne
diicm li prvi sxoj mac oiito, po-{tc- no
na suncu bcz zasjede. Ne
jednu kaplju krx-- i prolio sam za
Grii Za xas izgubih sestru. Sum,
za x-- as izgubih jedinca, i neka sc
digne svjedok na mene, da me je
ciglim krifancem podmitio koji
ban, koji biskup. koji kralj 1 Kra-Ijex- xi
smo, da, al smo i slobodni.
pottcni ljudi i ne damo se bcz po-tre- be
klati, 4-e-i iuvamo krv za $voje
kuie, icne i djecu, zato dajmo ma-k- ar
i sree Kapetan Luicnac pod-miti- o
jc beskucnu rulju, a na to
pod an ga. znate li, tko Grga
Pri{lm, x-- a$ krvnik, koga biskup
Pavao ofjera, jer je va{ krvnik Od
iuii radi. da si Griiani i Kaptolcl
medj sobom razbiju glax-e- . To ram
je bijes I xaraju va. Da. sutra
zorom odlazi Karlo. al ne ide bcz
x-ojs-ke
Ne ide prije njega mladi
Paliina. xei upraxo s njime, jer su
u Kaptotu saznali za zasjedu Lu-ienco- vu. Idite Diiite koplje' Pa-lrt- e
Kaptol' Gubtte lado sx-oj- e sla-ve'
Dajte rx-oj- e kuie zapahti Idi-te
Uimite, da se povrati godina.
gdje je pod plamcnom pala Njem-{L- a
ves u pepco' Zako stojite Wi-jed- i,
zalto ste ztnuli na me Glava
vam stoj na kocki, prodani ste.
Lude Vidite K sad. dx stojite na
tankomc ledu Vrz'tc to oruije na
tla. Htjedosc i suca i vale vijece
podmitrti na bijes, al sudac ih odbi,
jet je pofcena gla a. Tke je.iovjek,
neka sc odnese svojoj kuii. nek
drii mir dok ga ne pozove vijeie.
Jeste li iun
(Nastaxit ie se)