Jedinstvo, June 01, 1956

              I "Зжттттшшшшшвтш
STRANA 2
CLASS! VV HBZ V
RdESEIME
ZIIUISI
Pred Glavnim odborom manje kandidata na mmuloj sta j prelaziti u druge — ka-Hrvat- ske Bratske Zajednt- - konvencijl. glavna knvica ko to razna gospoda prepo-c-e.
koji je zasjedao polovi-fjo- S uvjek leii na nama, na rudaju — bilo bi ne samo
nom mart a ove godine, nala-zjl- o
se i pismo brata Stano-vid- a, clana odsjcka 614 iz
Hamiltona. Prema zapisni-k- u, brat Stanovic se tuzi
Glavnom odboru, da u raz-ni- m odborima HBZ nema
mti jednotf dlana iz Kanadc,
I da bi se po tome ne£to mo~
ralo udiniti da bi se stanje
popravilo Glavni odbor je
pismo brata Stanovica uzeo
do znanja sa primjedbom
"da su odiukc konvencije
konadne".
Razumljivo je da druifotf
rjeSenja i nije mogao doni-je- ti
Glavni odbor. Jer, ko-nadn- o, sva mjesta u Glav-nom
odboru su popunjena, a
promjene moze donjeti sa-mo
konvencija. Referendum
po lorn pitanju bio bi ne sa-mo
etetan nego i protupravi-la- n Za to nema razloga u
sadasnje vrijeme.
Pokusaj brata Stanovida,
koliko je iskren i posten, to-lik- o je, po mom misljenju i
uzaludan do Desetc konven-cije
u Detroitu. Ne treba se
s time ni zanasati a ni gubiti
vrijeme. Glavni odbor Za-jedni- ce, da upravo i hoce,
ne smije krSiti odluke kon-vencije
po ni jednom pa ne
ni po ovom pitanju. On ne
moze niti smije promjenji- -
vati glavne odbornike po
svojoj volji. On Glavnog od-bo- ra
ne moze ni suinvati a
ni pro§irivati. Onakav kakav
je, onakav de ostati do De- -
sete konvencije pa voljeli to
mi ili ne brate Stanovicu.
To Sto u ovom Glavnom
odboru nema niti jcdnog
dlana iz Kanade je zn po-zal- iti
i za osuditi. Jer, sra-mo- ta je tu. Nepravda nam
je nanesena i mi smo jcdini
koji to mozemo popraviti i
nitko drugi.
Na drugu stranu, znsto da
mi trazimo pravdu i milost
za kanadsko dlanstvo od
Glavnog odbora. ZaSto da
osudjujemo sadaSnji Glavni
odbor zbog nepravde koja
je kanadskom dlanstvu na-пеЗс- па. Iako pojedinci nioi-d- a
nose dio krivice za onako
nerazborito i sebicno pripre--
u
in.
Bez obzira na ncko mrtvilo koje
lada u toj okolict, upliv naJeg
pokreta i naie Jtamfe je eoma %c-li- k
U razgovoru s pojcdmcHna po
pitanjima raedpinarodne situ-acije- .
o situaci)i u Kanadi i Jugoslav iji.
o pitanju njihovog rada i unija
kojima oni u %cdmi pripada ju, o-se- ix
se jak upliv nate itampc Ve-din- a
se sluie sa argHrrcntima koje
dobivaju u "Jedinstvu". Jto svedodi
da oni ne samo ditaju "Jedinstvo".
nego uzimaja objavljcne argumente
kao pravilne i ubcdljive po s%im
.:an)ima Svakako da je to dobra
pojava koa pruia dovolfno dokaza
da ked ruieg naroda u toj okolici
joJ uvxk tinja neugasoi iar naJeg
pokrrta, koji bi c a dobrtm ra-do- m
i miaiattvom naiih liudi mo.
gao ponovo rasplamtit
K A N A Dl
nflSIH РМНЉЕГПН
nasoj kanadskoj delegaciji itetno nego joS vise — ka-ko- ju
su razne ameridke gru- - tastrofalno. To bi bio zlodin
pe 1 pojedinci uspjeh da prema nama i prema naJem
najprije razbiju i razdijele i , pokoljenju. Zlodin prema
onda iskoristc za svoje lidne na§im pionirima koji su sa
ili stranacke planove. Tako
razbijena kanadska delega-cij- a, razumije se, nije mogla
da nastupi niti da bilo koje
kanadsko pitanje brani pre-ma
zeljama i interesima ka-nadsk-og
dlanstva Tko za to
nosi vedu a tko manju kn-vic- u,
u to ne treba sada za-lazi- ti.
O tome se dosta pisa-l- o.
Nego kad bi kanadska
delegacija, njih dvadesetipe-toric- a,
bila po£la na konven-cij- u jedinstvena, kad bi se
predhodno bila spoazumje-l- a
— kako je to bilo predvi-djen- o
— tko moie redi da
bi na5i zahtjevi bili ignori-sa- ni
ili najmanje ne rasprav-ljan- i
na konvenciji? I te ko-liko
bi se poStivalo bilo ono
Sto kanadsko dlanstvo trazi,
jer brate moj, dvadesetipet
delegata nije ma£ji kaSalj.
Sa tim brojem glasova nebi
se moglo poigravati a joi
manje ignorisati.
Jest dlanstvo Hrvatske
Bratske Zajednice u Kanadi
je svijesno nepravde koja
mu je naneSena. Ono nego-duj- e. Onose buni, ali ne na-pus- ta
svoje organizacije ka-ko
to prizeljkuju oni koji su
— da bi iskoristili to nera-spolozen- je — podeli da stva- -
raju druga potporna druStva
po Kanadi. Kanadsko dlan-stv- o je usprkos svega toga
nastavilo da brani svoju or-ganizaciju,
da radi na nje-no- m proSirenju i raditi ce
strpljivo dekajuci vrijeme
kad ce biti u stanju da do-vik- ne
svom ameridkom bra-t- u
— ili me poStuj ko brata,
ili me necei imati za brata.
Do Desete konvencije su
tri go dine. Dakle, dosta vre-me- na da stvari promlslimo i
nadjemo pravilan put — da
najprije pokucamo na na5a
vrata. Apelirati na Glavni
odbor nema smisla, ni po--
modi ee od tamo ne treba na-dat- i. Oni nam pomodi ne mo-g- u da upravo i hode. Napu-Sta- ti organizaciju iz prote--
Vcv'ma na{ih radnika tamo ride
u fabnkama i raznim drugim pre-duzedirr-u.
Vedina ih je organizo-van- a
u radnidke unije pomodu ko-- I
ili su oni danas doili do boljeg
ckonormkog poloiaj-a-, do boljeg
soctjalnog osiguranja t zattite na
poslu A imi ih koji rade u nckim
preduzedima u kojirru joi nema
unije Medju onima koji su u uni-jam- a
vlada slogi t jedimtvo, jer
su im u toj organizaciji interesi
isti. Svi su oni, bez obzira da li su
clanosi vivcxnih organizacija. Hr-vatske
seljadke stranke ill Srpske
narodne odbrane. za uniju sto po
sto Kod svih njih podjednako
prrvladava ssst da je njihov da
naJnji potoiaj postignt putem
unije. jer da nije unije vedma njdi
prema svojim godinaraa starosti
bill bi ч odavno otpueni sa po--
Published TueUy snd Friday
In Srbo-Creati- n and SIeriB кГру, br Jedhwtvo Pubiibi-- F Co~ 4T9 Quera Л. Wt.
Terant 2--B. Ontarl, Carada.
T4. EMpir S-1- M2 Editert StJpa MioHt,
Baetn MasftSfr Iran sttatae.
Sabcriptkm rate: $iJB9 per year. SS.0O per в rastfi
USA and ethr wratne ЈАДИ1 per year
Authorized a end elas аП rert OfOc Departzneat. Ottawa.
toliko ljubavi gradili ono Sto
mi danas zovemo Hrvatska
Bratska Zajednica. Umjesto
toga, mi moramo i trebamo
da gradimo HBZ kao svoju
organizaciju M ju moramo duati i nikada ne dopustiti
da stranadke strasti ih lidni
motivi prevladaju razum.
Ne dopustiti da nam ju ika-d- a
itko otme ill oblati, jer
to je na§a kanadska organi-zacij- a
isto toliko koliko i
ameridka; organizacija koja
je gonjena ekonomskim
poteSkocama i k 1 a s n o m
nepravdom pnje sesdeset
vgordiinjaeimkojea jue&kdruovzalasvsevotoj
radnldki i nacionalno pono-sn- i
karakter. Ako nas паба
braca u Sjedinjenim Dria-vam- a
ne razumiju danas,
oni de nas razumjeti sutra.
Razumjeti ce nas pogotovo
onda kad na konvenciju do-dje- mo kao jedinstvena gru-p- a
koja do preko svojih stra-nadki- h
ili drugih razlika za-jedni- dki nastupiti i traziti
pravo koje nas pripada. A
mi ne trazimo da se dijeli-m- o
ni cijepamo. Mi ne tra
zimo ono Sto je ne moguce
dobiti i Sto nas ne pripada.
Sve Sto mi traiimo jeste to,
i samo to, da budemo jedna-koprav- ni
i da se s nama ne
postupa kao sa drugorazred- -
nim clanstvom koje mora da
sluia i poituje odluke bez
da u donaianju tih odluka
ima rijec.
Ne treba da zaboravimo
ni to, da iako smo mi dlanovi
jedne organizacije, da iivi-m- o
u dvije posebnc driave,
diji zakoni ne trpe zaposta-janj- e
svojih gradjana. Sve
to treba imati u vidu i rije-Si- ti
naSe pitanje po zelji i
interesima dlanstva Kanade,
po kanadjkim zastupnicima
a ne po milosti ameridke ve-din- e,
ovog ili onog glavnog
odbornika, ove ili one kon-vencijs- ke frakcije.
To je jedini i pravilan put
sla I ne samo to. nego oni ne bi
irruli niti nadnice koje danas irru-ju- ,
niti soajalno osiguranje koje
danas imaju, a niti plan penzije i
druge privilegijc Oni su svesni
svega toga. Svesni su takodje i di-njeni- ce
da su naie organizacije i
nala Jtampa udmile krupan dopri-no- s
za danaSnji potoiaj.
Nekoliko natlh radnika. dlano-- a
saveznih organizacija, zajzi-ma;u.vrl- o
vidno mesto u tim uni-jam- a
Narodito sc to moze primetiti
u Wellandu U jednoj od tamos'-nji- h
najvedih fabrika гл izradu ie-Ijezn- ih
cevi — Page-Hers- y — radi
veliki broj naiih radnika i orga-nizova- ni
su u United Electrical.
Radio and Machine Workers of
America uatja Neki od naiih rad-mk- a
su mi govorih da je to naj-boh- -a
umfa nc sum u WeUandu,
nego u дллг&1 mkeha Pomodu te
ufMjc ooi м 1Гоета4 debre nad-tik- e,
befje t4ee ia pese, oci-r)n- d
OMrante. 4a penzije dve
In If] ReCejC ЈЧДОРИвј ©eflif I
iifpih pfwikjtqa. U stucaf feeic- -
HJJMct 1нмф 94 d fcesfiawii
bain it, Mem t Haw i pevth
&Ф & ! wo xOt oJ 40 Mara
plate Mieitno Untfa Л toti na
poslu i nc bei c da de A kom-pant-ia
zog pwrna tanytti ili twice
disirurana. e jaFavt a poIa
Uspomena na druga
Danu Oreskovica
Konccm orog mjcsco. nuja na
rSai x godina din j od kid tcbe
nezaboraIjeni druie Dine nema
tie medju noma. Mjescc nuj os-- Ш
Ce mi u trajnom sjcdanju —
dok budcm u inotu. Vjerujem
ovakih drugova ifna dosta u Tim-mms- u
i u cijeloj Porcupine campi.
Ova godina je jubilarna godina
naSe Jtampe ,sIaimo 25-godiJnji- cu
pokrcnuda naJc napredne radni£ke
itampc u Kanadi, ti druie Dane
bio si pioner, kao i mnogi od nas,
l doprinosio svoj dio za. proStrcnje
iste. No, ah sudbina jc tako htjela
da izgubiS £iot i nc doJeka! pro-sla- e
skupa s nama
Slaa tebi moj nezaboravljeni
druie Dane!
$чеге Sobon obittlf.
Iiolno sjccanje
31 maja nar{ia se godina
dana da je nesretni slucaj oduzeo
iiX)t moj em nepreialjenom dru-gu
Dani OreSkoicu 0o je hila
godina tuge i iatasti i bolnog je-danj- a.
Dok budem zia toja slika dc
mi lebditi pred oima
Slava Ti moj nepraialjeni druie
Dane!
Lturj.
U spomcn Rose Turina
Toronto — Na 25. maja navr-Jil-a
se godina dana od prerane
smrti Rose Tunna — kderke naseg
njednog zemljaka i pnjatelja
Kuzme Turina.
Pokojna Rozi o$tii!a je prera-n- o
ovaj sijct — u najboloj dobi
sog ziota Umrla je detiri godine
poslije smrti soje majke Oxaj
nag!i sludaj smrti, najprije soje
Ijubljene supruge i onda kt'erke,
teSko je pogodio naScg zemljaka
Kuzmu i nas drugih koji smo po-zn- a
ali ou ccstitu primorsku po-rodic- u.
Zbog toga 1 ml se pridruzujemo
falosti oca i lijepoj uspomeni koju
su pokojnicc ostai!e medju sima
koji smo ih poznavali.
Neka im je v jedna slava, a nilcm
pnjatelju Kuzni najiskrenije sau-deJd- e.
Prijatelfi.
kojim treba da podje dlan-stv- o
Zajednice u Kanadi —
put edinstven, put slozan
braUki, put zajednicarski.
Svakl drugi put bio bi na
Stetu i sramotu Hrvatske
Bratske Zajednice ne samo
u КлпасИ ved i u Sjedinjenim
Driavama.
Marijan Kruiic.
Sve je to za njih vrlo vazno. Od
toga zaviti iivot tih nilih radnika
I njihov ih porodica.
Na Ceki te unije je jedan od
naJili mladjih i agilmh Ijudi, go-to-v
da pomogne svakom radniku
i clanu unije bilo po unijskim ili
drugtm problemima. bez obzira na
njihovu polittdku ih drugu pripad-nov- t
To je na{ drug Milan Bosnid,
dlan Nacionalnog odbora Saveza
Jugoslavrnskih Kanadjana. Drugo
i Mate Eldid i Stojan RaJojdid,
dobro poznati aktivisti nate orga-nizacije
u Wellandu, takodje zau-zunaj- u
mesta kao t z 'shop ste-wards".
Vermatno da ima jos na-iih
Ijudi koji zaazirruju slidna
mesta u toj uniji za kejc ja nisam
istraiivao Mi smo zaista pomrsni
zbog eve dmjenke Jro je naX po-kr- et
mepie da udwi ovakav depn-no- s
opitim tnrcrestma nafh rad-nika
J
i mteresima oaHh radnika
РгШквга fdneg meg pecU u- -
111'мш иаЛа тллМЛ ftajM
mf€g И nisam rani jc реепатап. ah
ytimetio sam Лш. fe na? teik i
peddi sm гампивг Te jc dndc
etna scarosti Ir rp.n-©- m Jecnao
vun da it ttk pre TI jtodma doe-!-k
u Welland tx Noc Scotiic
Piao sam fa da L -- a ocke naJc
Razgovor s nasim Ijudima
Wellandu i okolici
JedinStvO
njihov
Kirkland Ш obnovio
sve pretplate, priprema
se za piknik
Kirkland Lake, Ont — Drap
drugOM, priloieno dcte na6 510 00
za dvije godijnje obnoe. Si orom
poiiljkom smo obnoMli se iste-k!- e
prctpbte za o4i godinu.
Mi se iz ovom rudarskog mjesta
rijetko jaxljimo ssa dopisima. all
ipak pomalo radimo. Sada de Ijeto
i pred nama su Ijetne aktivnosti
— piknici
Ved se obja Ijeno u Jedinstvu"
da de se okruini piknik Sjexernog
Ontaria odriati pocetkom mjeseca
augusta Pored oih lokalnih al
cija, mi se ed sada pomalo pri-prema- mo
гл okruini izlet, koji de
bit! podctak proslaa 25-godi5nj-ice
naSe Stampe.
Primite drugarski pozdrav,
Anton
Sudbury se priprema da
odrzi vise piknika
Sudburj. Ont — Drugovi. nafi
icte u listu 55 00 za godijnju ob-nov-a.
Nekolicina onih kojimi je
pretplati istjecala, sami su obno--%
ili soje pretplate. Driim da je to
najbolje. I uz najbolju olju po-vjeren- ik
uijek ne dospije da po-sje- ti
sakog pretplatniki radi ob-no- e,
a oni su na to naudeni i tako
se pretplata na rijcme ne obnoi
Mi oko Satcza oog Ijeta odr-iati
demo nekoliko izleta. 0e pri-redb- e
de biti u %czi sa prosknom
25-godiJnj-ice
naSe Jtampe.
Mnogo drugarskili pozdraxa,
Daho.
Odlazi u domovinu
Edmonton, Alta. — Podetkom
mjeseca juna odlazim u rodnu do--
moinu — HNR Jugoslav iju
U Kanadi sam provco dobar dio
soga ih ota, najljepSe svoje go-din- e.
Radio sam u glavnom u rud-nidm- a
i zajedno se skupa sa osta-li- m
rudarima borio za IjepSi iivot.
Nema dvojbe da de rudari i ostali
radnid Kanade nastaviti borbom sa
vedu pladu i bolje radne uslove.
To je jedini nadin da radnid bar
donckle mogu pristojnfje iivjeti i
umjerenije raditi.
Ovim putem — preko naie
Jtampe — ielim svima drugovima,
prijateljima i znancima sretan bo-rav- ak
u Kanadi, a drugovima oko
"Jedinstv a j dobar uspjeh u radu
A. Pejttotff.
novine, na Sto je on odgovono da
dita novina iz Winniprga. To zna-d- i
da dita Stankovidcv "Hrvatski
Glas". Onda smo nattavili dalje
razgovor o uniji Pitao sam ga
gdc radi i kakvi su uslovi na po-slu
Rckao mi jc da radi u "paj-ролтк- а"
i da je zadovoljan sa pla-to- m
i drupm uslovima i sa uni-jo- m
i unijskim vodjama. U vezi
toga on mi je rckao:
—- Eh. dragi moj. imamo rru
dobru uniju i dobrc vodje.
Ja sam mu na to pnmctio:
— Tako je. Ah sodje de brti
dobre sv e dok su dianm t unije slo-in- i
i jedmstvcni, dok podupirau
%-od-je
u borbi sa korrpOiiijama za
joi bolje i plate i uslove za rad-nik- e.
Na to je oa roeni odgovorio.
— Eh, bogami mi se moramo!
slagati i moramo svi zajedno po
dt-pira- ti dana In j e vodje unije, jer
da nije njih Ua bi se s nama sta-rt
jim radnicima degodito Davno
bi nas ved bacili s posla
Onda on dalfe istide potefkore
kako stariii Iradi nc meru dobiti
tako lake zaposienje. pa je rekao
— Kada mi ne bi traah zHi
ed mijc pa da sk-daf- ne izgwlmao
poMO, mi g x&c nc b mfgie do-bn- k
Ete viAH, kale en, dfi4 Vnv
јлпцл necc Лл natma l-v- ttle --aanjc
od )5 m nafstan-- e ed У дпАпа.
Znnfi da cwrek кф navrih 40 рв-n- a
ne mr mmie dWMti pnwn,
a pit hi pa mm Loji no starifi md
TO i rjO nodina dobili Prntafi
smo 2a posae. a premladi za pea--Bf- U.
zavriio ie ovaj moj pruatefi
Dkle iz ovoea e vid- - tcdan
m i 1ЧРМИЧМ1ЧНР
OBJAVE
Oglas za Vancouver i okolicu
Izvrsni i Gradjevinski Odbor Hrvatskog Prosvjet-no- g
Doma'sazivlje domsku sjednicu u petak 22. juna
u 7:30 uvede, u prostorijama Jugoslavenskog Prosvjet-no-g
Doma, 767 Keefer Street.
Ova ce sjedmca raspravljati o gradnji novog Doma.
Stoga se pozivlju utemeljadi oe ustanove da do-ij- u na
sjednicu zakazanog dana. Da ste mi zdravo. Vuliti demo
se na 22. juna.
Predsjednik H.P. Doma,
Joso Oreikovic.
Kirkland Lake - piknik
U nedjelju 3 juna na Hunton Mine kod M. Jadro
biti ce na raznju pedene mlade janjetine i svega ostalog
Sto tome pripada. Piknik podima u 1 sat poslije podne
uz dobru muziku.
Za sve ostalo brine se —
Priredjivacki odbor.
N- - Toronto -- piknik 10, juna
Organizacija SJK priredjuje svoj ргм ovogodlSuji
piknik, koji ce se odriavati u nedjelju 10 juna na vec
poznatom mjestu Turkey Palace Farm.
Na pikniku ce biti mlade na raznju pedeno janje-tine
i drugog Sto obidavamo svake godine imati na poz-natom
mjestu.
Pozivamo sve prijatelje i simpatidare naSe organi-zacije
da nas u sto vecem broju posjete redene nedjelje.
Tu cemo takodjer nadi svoje znance, prijatelje i rodja-k- c. Stoga nemojtc propustiti ove prilike, koja nam ee u-kaz- uje
po prvi puta ove godine.
Ako detc se voziti svojim nutomobilom skrenite
istodno kod Richview Road i tu u nizini de se nalaziti
piknik.
Oni koji nemaju svojih automobila za prijevoz,
mogu ici Dundas Street-caro- m do kraja (do Runny-made- ). Tu de deknti na£i automobili i oni ce vas prevesti
do piknika. Automobili de tu dekati od 11 do I sat po-slije
podne.
Hamilton - Sveslavenski piknik
U nedjelju 3. juna odrzava Sveslavenski odbor.
piknik u Ashleywood park, West Hamilton iza Westing-hous- e. Oni koji nemaju svojih automobila, neka uzmu
Aberdeen bus, koji de ih dovesti do mjesta piknika.
Pozivamo naS narod Hamiltona I okolice da posjeti
ovaj Sveslavenski piknik.
Odbor.
Borba oko imena
Montreal. — Ved skoro dvije
godine traje borba oko imena no-vog
hotela, najv edeg i najmoder-nijc- g
u Kanadi, koga podiie CNR.
U novembru 1954 hotelu je
dato ime Queen Elizabeth To jc
izrazvalo ogordenje Trancuza-Kanadjana- ,
koji su zeljcli da se
nazove Maisonneuve, u dast ute- -
karaktertstidan primer kako nail
ljudi gledaju na radnidkc unije i
na njihov e rukovodioce Nije a-i- no
koju novinu dotidm dita, ih
da h je clan ih simpatidar ove ih
one organizacije, ali jc saino ono
kako on danas gleda na radnidku
uniju.
Razgovarao sam i sa jednim od
novih doscljcnika. On je Srbm,
Lidanin. Pndao mi je o tome kada
je doiao u Kanadu i kako je kao
ratni zarobljentk proveo cemerne
danc u raznim zarobljcnidkim lo-gortm- a.
Govtirio mi je da nije za-dovoljan
% zivotom u Kanadi i
voleo bi da sc vrati u Jugoslav iju
On radi u "Cbtonmilir i ispridao
mi je o teikom poslu kojeg on
radi. On jc teiak ncito oko 140
funti, pnJiie i guf bale pamuka
od 200 do 50O funti teike "Kada
bi sve bile od 2O0 funti. govor-- o
je on, "nekako bi sc megk izgu-rat- i,
ali one u u vedim slucajeva
po 500 finti koj treba da diiem
i da ih guram
Pitao sam pa keKko mu ptadafa
i da ti je clan unije. On mi je tu
to odgovorio da kao nevi radnik
debiva 89 centi na sat. a4i da i
m jc dian unife i ne zna da K je tamo
--mi iti nije. Na nike nie pe-rva- o
da shtfti u iiniM
Dakte kakva raeWa kod eva
va nasa zeneeraiGa --веа-тпа
ЈЛ lAJk nynve-f'-M-- n wf. јвжп ШШјЛ рЈ vrfci dtJjiiHi ni4a i ima de n-t- ri
radmci deiwrani jc-ia- n deiar i
64 renri Jotc fe Hata startffh rad-nika
do 2 doiara t 24 eenri na sat
ж drugi raJi rod tdkiro usknima
za 8' cent" na sat bez Ikaksor; so--
monfrealskog hoWa
rpeljitelja Montreala. U prilog toga
sakupljeno je preko 200.OOO pot-pis- a.
Pitanje je pokrenuto i u sadal-nj- oj
provincijalnoj izbornoj Lun
panji.
Neki misle da bi do promjene
moglo dodi prije dana iz!ora 20.
juna.
cijalnog osiguranja, bez zaitite na
poslu i kompanija ga ako ne moie
udi tcike bale pamuka, moie ot
pustiti u svako dobTT
Iz ova dva primera naJili zem-ljaka
jasno sc vidi ita znadi kada
su radnici o-ganiz-ovant
i kada ima-ju
dobru uniju. a ita znadi kada
tadnici nisu organizovani Iz ovo-p- a
se takodje vidi da uloga naie
organizacije i naie itampc treba da
bude mnogo -- eda. nego e ikada
bila po svim pitanjtma, a narodito
po pitanju okup4janja naiih ljudi.
starih i novih doseljenika, oko na-iih
organizacija To je jedina ga-ranci- ja
da se naii ljudi upute na
pravi put voga zivota u Kanadi I
to jc jedini put kojim dc dodi do
boljeg i sretmjeg iivota. Stoga nai
pokret i naia itampa imaju dvo-struk- a
ulegu i odgovornost. S jed-ne
strane da upudufvi naf narod
na slogu i jediost-i- o za odevanje
svojih izvojcvanih tekortna. a s
druge strane da upucwfu onaj deo
naieg naroda koji joi nije organi-zes
an da sc orgamzaje i izjednadi
svoj ckooormkt poloiaj s on ima
keji su orgamzo-ran- i.
Odlttke Seste konvencite pru-l}- a
jediactt rnegweno- - vrim na-ta- n
lywdima ne samo a Weetandu
t eknt-c- i. nem u dttavoj Kanadi
d stMpe м n4e ©грвмсЈе i udi-n- e
se-- df rinos kak u fefeel-savaf- u
c ckenmmJeng Jiea,
%всв s na Knnsmsen ш vej-j-- i- ti
patxa. oaflna stinna i ytsMnvcvn nsc-j-u мрп nameem, bez ввмига na
роКг-Л- е i difte raafine jeste
spas naJih liudi u Kndi