Jedinstvo, November 27, 1956

              STRANA 4 K
— A U
(90)
— Boga mi, istina je. Morao
sam obilaziti po okolia, pazivati
plemstvo na dogovor, na vraiji
aogos-or- .
— Kakov dogovor? Id' zbogom!
To su bajke.
— Eto ie, vidii — mucase Mi-kid
— sid hode, da bolje zna od
mene, a taj dogovor bit de u na-J- oj
kudi kraj Dveraca. A vidii.
opct govorun ja pravo.
— U vaioj kudi? — uze hitra
milosnica dalje pitati i ovinu ruky
oko prsa mamurnoga mladida. Mi-ki- d
krcnu glavom, nasmije sc ludo
pa istisnu:
— Lukrerijo! Joj! Joj! Lijepa li
si! Sad istom pri mjescdini vidim,
koliko si lijepa. Hvala Bogu, da
te imam. Ali. du$o! Red, govori.
Zar ne, ti se ne id vratiti Ludcn-cu- ,
ti me ne dci izdati ?
— Ako budrf dobar, vjeran,
ako ne budci preda mnom imao
nikakove tajne.
— Pred tobom tajnu? Ti si
moja, ja sam tvoj. Svc, ito je znam,
znat del i ti.
— Dakle u vaJoj kudi bit de
sastanak plemstva.
— Da, u naioj kudi.
— Kada?
— Preksutra u nodi. Tako je
barem dogovoreno.
— A ita hode ti plemidi?
— Eli, Jta! Mijciaju se, motaju
sc, nisu zadovoljni.
— A zaito? '
— Zaito? Jer su vremena zla,
jcr kraljevi Ijudi harade, da je Bo-gu
plakati.
— Zbilja?
— Zbilja! Zbilja! Draga Lukre-dj-o.
Voda je doila do grla. Ne
da se dilje. Kud puklo, da puklo!
Dugo je kipjelo ovdje kod nas u
Slavoniji, sad de prckipjeti, odle-tj- et
de taj prokleti Siimanov zaklo-pa- c od na&ga lonca.
— Kako — UP,U i-ukre-cija,
sluiajudi sve pozornije.
— Hode, Boga mi! — prijetio
se pijani vojnik — iz Dalmacije
doili ljudi, da nas snube za novoga
kralja, i svi demo biti za njega,
svi, velim.
— Tko svi?
— Ja, i moj otac, i naia svojta,
i drugi iljivan i boljari, i popovi.
Ho! Ho! Imamo ih vraiji svi jet
popisanih.
— Ti ih imai popisanih?
— Ncmam, nego moj otac.
— Dakle prckosutra?
— Da, prckosutra srusit ccmo
cincara Siimana i sipljivu njcgovu
Mariju, no fu! Ovako! — rede
Prodanid, puhnuv po dlanu. —
1'ak demo sastaviti pismo za novoga
kralja.
— Vidii, to je lijepo i dobro.
— Dakako.
— Nu reel, koga su ono iz Dal-macije
poslali.
— .Nc znam, nisam ih vidio,
nisam ih pitao. Prckosutra saznat
cu istom, kad bude zbor.
— Tau vaioj kudi ncma m jest a.
— Vraga nema. Ta upravo blizu
moje sobice, pri zidu gradskom,
ima velika oruiana, u nju stat de i
dviesto ljudi. Ondje demo i lijepo
vijedati, kad se zamradi. Vjcrujci li
sada, da sam imao posla — upita
Mikid milosnicu kroz mamuran
smijeh.
— Vjcrujcm, ialiboic! Ali koja
mi hasna od toga? — uzdahnu
Lukrcdja — opct dc prodi nekoliko
dana, opct dei imati posla, pa te ne
iu vidjeti.
— 1st ma. istina, duitce moja —
proeovori Mikid turobno i pode
pniAtcIjici svoioj gladiti Iicr. —
bobijesa politika. Ali dekaj. duio,
skixit cu a na dasak k tebi.
— Ne cei, draganc moj. morara
ti rcdi. di se obdno ne moicmo
sastajati u naioj kudi. K Iijedniku
dolazi si la ljudi po savjet i lijekove,
pa onda vreba sasjedstvo i babe
cijetoga Grida, pa si onda o mene
otini jeztdine ssoje. Ali se moramo
drugdje sastajati.
— Ma gdje? — rede mladid u
neprilid.
— Gdje? Gdje? Da, o torn raz-mtilja- m i ja — rede Lukrcdja.
zabadajudi prste u svoje dele, kanda
razmiilja. — Ha! — plami je
damput! — Zaito ne bi se sastaja-I- t
kod tebe, u tvojoj kudi. u tvojem
stand ?
— U mojej kudi ? Mojem stanu ?
— zabezekmi se Prodanid poneito.
— E. znai! VidHe bi te shire, clje
idei na vrata, pak bi bite gevora,
a moj bi se starac ljutio.
— Ma, btaicni devjece — nasrni-t- a
se Lukredfa — vada te draga
ne de pohedki po dana, na veKka
vrata. Ted po raraku na mala. Tvo-i- a
ie seba pri zcmlfi.
— Da.
— Kod gradskog zida?
— Da.
— Ondfe idu sxana, od brqcS- - niala tratacca a vaiu kudu.
— Istina je! — lupi se Prodanid
po cilu.
JL E T V A
( istorijski r o m an) GUST SEN
— Ma dula sam za to. Onuda
znai ti nodu provaliti na pusto!oi-ne- ,
da ne sazna svi jet.
— Istina. .
— VidiJ", onuda mogu i ja dola-zi- ti
k tebi.
— Nikad bolje.
— Dodi du odmah sutra.
— E duio, sad vidim, da me
]jubi..
— Pa joS dvojif, ludjade! —
Skrinu Lukrcdja, poljubiv strastsc-n- o
Prodanida. — Sutra! Al valjda
ima u tebe kljuc za vrataica?
— Dakako? Ovdje u kesiri.
— Meni ga daj odmah, da ne
zaboraviS — zapovjedi milosnica,
posegnu sama u kesu, izvadi kljud
i djenu ga u njeura.
— A ja? — upita zapanjen
Mikid. Kako du ja bcz kljuda
kudi?
— Danas ti ga ved ne trcba —
udari Lukrcdja u grohot — a sutra
moiei si dati nadiniti nov kljud.
Razjmijcili?
— Oh! Oh! Blaien li sam, da
te imam, Lukrecijo moja — mum-Ijai- e
mladid, i tcia mu glava klonj
na Lukrecijino krilo. A Mledanka
dignu glaai, odi joj sc raiiriic it-rok- o,
ispod usnica zaikriknuie
zubi, lice joj nroblijedi, bijasc to
prava prilika urije. I iapnu ilo-rad- o.
— Vi gazite mene, sad du ja
pogaziti vas.
XXVIII
Dobri gvardijan fratara pomno
je sluSao ispitivanjc i kazivanje
s-o-ca
miloea eosta, pijanoga vra- -
da gridkoga, koji je toli prostodul-n- o
za digicom vinca pripovijedao,
kako su tri urotnika pod fratarskim
ruhom doila u Zagrcb.koji da kane
odvratiti nrevjerni puk zagrcbad-k- i
od svtjctloga kralja gospodina
Sitmana i svijetle kraljicc gospodje
Marije.
Dobri gvardijan smijao se je u
dubint duse svoje, tc mu je sreda
naslala takvo brbljalo, ko Sto jc
brad bio. Valja znati, da u ono do-b-a
zagrcbadki fratrovi nisu prista-jal- i
u svojoj duJi uz iensku vladu
Ljudevitove kderi i lukscmburikog
joj druga, ved slijedili stope bisku-p- a Pavla Horvata, navlai je gvar-dijan
zagrcbadki uvelike cijenio
toga slavnoga hrvatskoga crkvenja-ka- .
koga je prijeka sudba protje-ral- a bila sa stolice zagrcbadke.
Gosnodin cvardiian biiaie uistinu
velika lija. Smijciedi se, sluSao jc
poboina, prostodusna Iica rijeci
varoikoga iijednika te bi svaki das
nagnuo glavu, da se toboi posve slaie sa signorom Cavagnofijcm,
kojemu je iivo nritakao vina. Kad
je pijanomu Talijanu i zadnju pik-njic- u
tajne isprciao bio iz duie.
radio je i ovamo i onamo, da gi
otpremi iz samostana, obedav mu
ujedno, da de svakako ispitati, ka-m- o da su se ta tri buntovnika la-iifrat- ra zavukla, i to da dc mu
smjesta javiti.
Gurnuv pijanog Eskulapa pred
portu, pobrza vrijedni gvardijan
straga na malcna vrataica samo-stana,
da se upita za ta tri fratra.
Hodao je poniknute glave, kanda
je vrlo zamiiljcn, svc je ncita Jap-ta- o
pred sebe te si rupcem nepre-stan- o
otirao nos.
— Da, da! — govorase sam u
sebi — ti fratrovi. bud su lalni,
bud su pravi, svakako su nasi ljudi
ter pripadaju natoj strand. Bit de,
biskup Pavao ialje nam po njima
dobre i sretne glase. Trcia ih du-va- ti,
opomenuti ih, da im je sotona
ed uiio u trag i neka soju glavu
zaklone od tih prokletih 5{mano-vaca- .
koji su ved ukebali tajnu. Eh.
kad zato gridki vrad su, znat de i
cijeli svijet, a taj Vlah mrzi u duii
ionako na naiu stranku, prcmJa hIa rado lode nascga vina. Da.
da! Valja ih opomemrti, neka sc
zaboga paze.
Vrijedni gvardijan da pokrodi
dalje, al kanda se nedfemu dosjeti.
stane. dtgnc gavu i Iupir se dla- -
twmxx ddo. v,ne: --- Ah gdje su?
Ja idem tu po putu kao muha bez
clavr. a mail ггкм prst ne ce mi
redi. gdje da su ti lalni fratrovi.
Ha! Znam. dosjeti se. idem kano-nik- u
Laiwelotu. taj de sigumo znati,
u koje gnijezdo da su se te ptidkt
od mora zaletjcle. Start admodum
reverendes covjek je kao kremen i
nosi biskura Pavla u sreu pa t do--
pisuje s nftme. Kad god se po kra-rjev-mi
neita uzmijrfa, zna stari
Lancelot nigumo za to.
Gvardifan ne prtvari se. Stari
kanonik rede ran. da su se tri po-stani- ka
Kge u krilarski samestan
srrattfa. te je podeo u zvifezde ko-va- ti lekavont dobroga gvardifana.
kerau ipak ne oda imena teboinjin
frata;a. Zatkn napisa cm ptsamct
na gtavara krizarskoga. Gvardijan
pohfj smfesta prema Ribnjaku.)
potraii prraka komande te rnu
preda Lancelotovo V4icn4 KHlarl
O A
povede fratra u svoju izbu, da ga
podasti posteno te mu se zahvali,
ito je poslanike. Honatovc opo-menem- o
za vremena.
Ona tri tajna fratra opct nije
vidio gvardijan, niti saznao za
njihovo ime, a to ga je uistinu ne-mal-o
pcklo. "Ta" rede si napokon,
tko ih je opcuvao od propasti?
J a. fa ne 01 It vrijedno bilo, da
mi se iivom rijcdi ustiju svojih
zahvale?" Neito je o torn podco i
natucatt glavaru kriiarskomu i
zdaleka pitati za imena stranaca, al
krizar bijase vragometno nijem.
jer se je bojao, da de gvardijan
biti odviJe brbljav.
— Hm! — rede prvak kriiarski
ravnoduino — SiJmanova stoka
neito ie zadula pak stiska glave kao
uodi bure. Nego se je prcvarila.
Istina, pobozni fratrovi donesoie
nam glasova o naSim prijatcljima
i nijhovim namjerama, ali o dogo-or- u.
kakvoj zavjeri ncma ni spo-men- a,
jcr bi to sada u nevrijeme
bilo. Uostalom glavna jc briga tih
poboznih popova benkovaca sabirati
milodare zi kridansku bolnicu u
Jeruzolimu, i poito su u Zagrebu
dosta toga nabrali, krenut dc sva-kako
sutra dalje.
Kako je kriiar govorio posve
mirnim glasom, povjerova ma do-bridi-na
gvardijan tc sc oprosti vrlo
prijateljski, posrknuv zadnju daiicu
od prvaka.
Jcdva bjeie fratar otiJao, al
kriiar, skodiv, polcti brzim kora-ko- m
u gornji pod samostana, tc
zakrenu u taman hodnik tik kora
crkvenoga. DoSav pred vrataica u
kutu stojeda, pokuca tri puta
prstom. Iznutra odmaknu se kra- -
dun, a krizar udje u prostranu,
udobnu sobu, koja je po svoj pri-li- ci obidno sluiila za pohranu crk-veni- h
sprcma, al je sada urcdjena
bila za stanovanje. Glavar kriiarski
htio je svojim vrijednim fratar-skim
gostima iz Dalmacije dati nc
samo svijctla i zraka, nc samo jcla
i pila, ved htio i njihovc vrijedne
glave zaklonit, da tomu ne udje u
trag ni gridki miS. Odaslanici
Tvrtka i lige probavili bi gotovo
sav dan u torn zaklonu, da ih nitko
ne viUi, navlai l-ili-pa
i Ucrislava,
kojili su lica po Zagrebu poznata
bila. Istom podveder znala sc sva
trojica diet iz svoje zabiti poput
lilmilx te malo okoliSati po svijetu,
da si nakupe friika zraka i iivota.
Valjalo je zbilja paziti, jcr su Sis-ma- n
i njcgovi ljudi pladali svuda
dosta uhoda po obidaju svih via- -
dara, koji grade svoju Mast na
krivici i krvnidkom madu.
Kako kriiarski prvak unidjc,
digoSe se sva tri poslanika prema
njemu. Na vratima dodeka ga Be-risla- v,
koji je potlje stojedi do pro-zor- a
promatrao sinje ncbo i bijclc,
srebrne obladide po ncbu lctede.
Vlatko Hranid sjedio na velikoj
ikrinji te je, driedi knjigu na ko-Ijenim- a,
ditao svoje bogumilske
molitse, no dim sc pojavi pnak,
zaklopi knjigu i skodi brzo na no-g- c,
samo starac Filip pridizao sc
Mare kosti svoje potezao i od
lagljeod postelje svoje, gdje je
ljutosti bradu dupao, jcr mu je zau
bilo vremena.
— Pomoz Bog, brado! — poz-drav- i
ih krizar.
— Bog s tobom, ode! — od
zdravi Berislav — kakovc nam no-s- it
glase?
— Dobri bai nisu.
— Su jc? — upita Hranid.
— Ш1о vam se u trag. Evo ovo
mi pismo posla kanonik Lancelot
po tiratarskom gvardijanu.
— Bijesa! — viknu Filip, sko-div
na noge.
— Poda; mi pismo! — zamoli
Berislav nes4o zbunjen i uze piv
mo od kriiara.
Dok ga je ditao, stajahu oba
njegova druga, ne moga& dodckati.
Sto de im redi.
— To jest — prihvati Bcrisla
mirnije. vrativ pisamce kriiaru. —
Udjoic.nam u trag, s ne udjoic
Protivnki naii samo znadu. di su
tri dovjeka pod fratarskom ha!p- -
nom iz ualmaoic poslana u сл „ dx predoW:u %{1ХжЛо rlcm.
Q i „. kfaUl Гпкл
— To znaju? Hranid de. na- -
mrftiv delo. — Zar to nije dosta.
ta to je sve.
— Nije, gopodine Hfanidu —
rede kriiarski prvak — oni ne
znaju, tko ste. s kim ste podtli do-govor
i kada se kanite sstati u
vijede. Vekm vara i ©pet. Siima-nev- d
ne zxufa nego zx tri preo-buden- a
fratra, koji dodfose ocorit
Siimana i povisiti Tvrtka.
— AL ispitifudi, mogu nas паб
— rede Hranid — $ат mi posao
je pcirraren, glava nam je na kocki
— Strijela! Orresai mi Bog
grijehe! — lupi Fmp u 2mnfyt —
tko nas je irdao. ubo ga Bog. Ta
ovdje nije ni data o torn bogod
naslutiti mogla. Bole' Da se mo-- ,
ramo praznorud potiti
! (Nastarit £c se)
INVAZORI SE PRIPREMAJU ZA NOVU
AGRESIJU
OEISt"ov".jetska Stampa optu- -
2uje britanske i francuske
invazore u Egiptu da se pri-prema- ju za daljnju agresiju
na Srednjem Istoku. Optui-b- e
se temelje na dokazima
o dolasku sve veceg broja
britansko-francuski- h trupa i
ratne opreme, kao i intriga-m- a
koje provode protiv na-red- be
o povlaenju.
Organ sovjetske morna-ric- e, "Sovjctsky flot" istice
da Britanci i Francuzi kon-centri- §u
nove vojne sile na
teritoriju Izraela, gdje se
provode podgotovke za na-pa- d
na Jordan i Siriju. Pod
maskom 2i§denja zone Sue-sko- g
kanala, kaie "Sovjet-sk- y
flot", .oni se pripremaju
za novu agresiju na Sred-njem
Istoku.
Prema izvjeStajima iz E- -,
gipta, invazori ne prestaju
ubijanjem egipatskih gra-djan- a
i uniMavnnjem njiho-v- e
zemlje. U "Pravdi" i dru-g- oj
sovjetskoj §tampi objav-Ijen-e
su slike o novim ru§e-vina- ma
i ubijanju nevinog
stanovniStvn. U jednom iz-vje§t- aju
sq veli da britanske-francusko-lzraels- ke trupc
stalno otvaraju vatru na sta-novniS- tvo
u Gazi i Port
Saidu.
Nasilje bandita u
Hong Kongu
(Nastavak sa st. 2)
da su britanske vlasti u Hong
Kongu znalc unaprijed dn
de biti izgred. NeSto se moie
zakljuditl i iz toga Mo su
stalno ignorirani opetovani
pozivi policiji i vatrogasnom
odjeljenju za pomod. Izgre-d- i
su podeli 10. oktobra. Na
11. oktobra prene§eni su na
okrug Chuanwan, gdje su ' preteino koncentrirane tvor-nic- e
I i organizirani radnici.
Zlodinci i izgrednici uSli
su u ovnj okrug poslije pod- -
ne, alt poiicijc nije uiio ni
blizu, a vojska dc doSla ka-sn- o, skoro pred pola noci.
Vlasti nisu ni pokuJnle da
sprijccavnju zlodinc, dok su
radnicima, tvornicama i
zgradnma unljskih organi-zacij- a
cinjene vclike tete.
Ali nakon je postavljen
red i mir, policijn je u31a u
radnicke dvorane, urede i
Skole te svestrano pretraii-val- a
i plijenila sve predmete
kojima su se radnici branill
od divljadkih napada. Bri-tanske
vlasti su smatrale dn
se to vodi borba izmedju
komunista i prisaSa КЛ1Т,
pa nije ni pokusaln da zat-vori.ka- zni
ill deportira KMT
agente i spijune. Neki sma-traj- u
da je to bio pokuSaj za
razbijnnje unija sa namje-ro- m dn ih se optuZi za sudje-lovan- je
u izgreciu. Ali cilj
nije postignut, pa su vlasti u
Hong Kongu ostale kao op-tuzen- ik zato Sto nisu htjele
obuzdati rulju i sprijefiti
zlocin.
tmmmm -- # #--# ~ -
m
глкст imoj 101
a mo
10 lbs £era 10 lbs Tile lbt kar Minas,
lbs
lbs ipaffeta
lbs sapuna
PAKfTT .... 131
%
k
%
amo
DAJEMO najbolje upute
prema lidnom
5ALJEMO dolare uviiek
preko banke.
Piite i
Jedan izvjeStaj TASS--a situaciji Istodnom Sredo--
zemlju govori kako se Iz-rae- lu
sve vi§e 5iri propagan-da
i umjetno stvara dojam
navodnoj opasnosti Izraelu
sa strane Jordana i Sirije.
Na taj na£in se prtprema iz-go- vor kako bi Izrael mogao
napasti svoje druge susjede.
TELEVISION
1
Gloria Lambert, who now does
the Ringing every week
on the "Harris I teat" neen over
the СПС TcletUlon network.
Otvorcn zavicajni muzcj
Bihacu
Uz skromnu svedanost, u Bihadu
je otvorcn Zavidajni muzcj, koji
zasad ima svega tri dvorane, ali de
s vremenom proiiriti, prije ssc-g- a
odjcljenjcm Narodnooslobodi-ladk- e
borbc. u toku pripre-m- e
za otvaranje jot jednog muzeja
u Bihadu. Prikunljaju i obra- -
djuju predmcti Spomen muzcj
Prvog zasjedanja AVNOJ-a- , a
otvaranje de biti 26. novembra oe
godine prigodom godiinjice osog
vainog zasjedanja.
U Zavidajnom muzeju je otvo
rcno i arhcoloJko odjeljenje, gdje
smjeJtcni mnogi vrijedni pred
meti nadjeni prilikom iskopavanja
u Golubidu i Zaloiju Bihada
Muzcj je uz to nabavio kopijc
srednjevjekovnih povclja Bosne i
Herccgovine, kao i nadgrobne plo-d-c
iz XV. i vijeka. koje
se nalazile u diamiji Fctiji, ncg-dainj- oj
crkvi u Bilwdu.
. Д1.
PRODAJEM PIANO
Imam za prodati dobro
saduvani piano. Za ostale
informacljo, obratite se na
upravu "Jcdinstva".
PRETPLA6UJTE
SE NA
"JEDINSTVO"
- i ':
100 Iba bij. bralna
22 lba tecera
22 lbs paireU
10 lbs rtie
11 lbs
lbs kav 12 lb rimeta
1,2 lb
1 lb kakao
1 lb eaja
Њ eokolad
--5
bez f лтм: SALJEMO DO PRDIAOCA —
100 lbs najfinijcg bij. braSna, samo $10.00
$14.3
56
mauti
5
S
HROJ
%
SI3.no %
m
m%
%t
~
o
u
u
o
chorr
u
se
Sada su
se
za
su
kraj
XVI. su
maaU
d
papra
2 тпПЈ.
—
za putovanje u stari kraj, % iskustvu. %
po zadnjem kursu, legalno J
Garantirana isplata? %
pora'ajte avijek preko: % FRANK STARMAN,
153 Sanford Avc Ottawa 5, Ont, Canada
TELEPHONE: PA. 2-6S- 22 %
POKLONI, SIFK ARTE NOVAC
ZA JUGOSLAVIJU
Najsiarija Agcndja, sada kao uvijek prodaje lifkarte, avionske
i ieljeznidke karte. Nabavlja pumice, vize i garandje. Obavlja
Javno-biljeznidk- e poslovc svih vrsta: punomodja, izjave. Sve
vrste dokumenata iz Jugoslavije. Daje upute i pravi papire za
vjcncanje prcko punomodnika. Obavlja doznale za svaki 51-0- 0
po 600 dinara, koje stiiu za 8 dana. TroJkovi samo 52.00 bez
razlike koliko se ialje. VAZNO: Tko kupi putnu kartu za
sebe i svoje i ne iskoristi DOBIVA djelu svotu novca bcz
ikakva odbitka.
Za poklone traiite djenike. Pazite na moje oglaiivanje poklona.
JoS uvijek trcba mnogo hrane, robe itd., u Jugoslaviji. PISITE
ZA SVE STO TREBATE JOS DANAS NA NOVU ADRESU:
GEORGE SIGMUND, Rcff'd,
1434 St. Catharines Street West, Room 205
Montreal 25,
IZNENADNO BOGATSTVO
Bokeljska porodica naslednik bogatili
izvora nafte u Anierici
Kotor. — Od pre mesec dana
u zascoku Drazin Rt kod Orahovca,
u zalin Bokc Kotorske, vlada nco-bidn- o
uzbudjenje. Iz Nju Orleansa,
u Amcrici stigla jc vest o nckom
velikom bogatstvu koje je ostalo
posle smrti Boie Vukasovida, koji
se tamo isclio pre nekih sedamde-se- t
godina i umro podctkom ovog
veka. To su bogati izvori nafte koji
su pre nekoliko meseci pronadjeni
na zemljiStu otg naScg iscljeni-ka- .
PoSo fe Bozo nije zenio niti
ima tamo u Xnju Urlcansu bltzili
rodjaka, sada sc njcgovi naslcdnici
traze u Boki Kotorskoj, u rodnom
mestu Orahoviu.
ZemljiJte na kome je pronadje-n- a
nafta, bilo jc za iivota Boie
Vukasovida pod vodom. Njega je
pokrivalo vedc jczero na kome su
naSi ljudi, iseljenici iz Bokc i dru-gi- h
krajeva, lovili ribu. U medju-vrcmen- u
ono je presuiilo i postalo
mocS'arno. To zcmljiStc Boio Vu-kasov-id
i drugi na{i iseljenici, ot-kup- ili
su i podeli da ga obradjuju.
Mcdjutim, pre pola godine jedno
tamoJnje prcduzede je tu nailo bo-ga- te
izvore nafte, dija se vrcdnost
sada ceni na prcko milijardu dina-ra.
U Nju Orlcansu je prcduzede
tragalo za Boiom Vukasovidem da
bi otkupilo zcmljittc ali uzalud.
Mladi iiarmonikarji iz Maribora
MIcd mladinskimi zbori v Slo- -
veniji zavzema prav posebno mesto
mladinski harmonikarski zbor de-lavske-ga
prosvetnega druJtva Sso-vod- e
"Tabor" iz Maribora. Ta zbor
je bil ustanovljen ie pred vojno,
toda takrat je imel le 12 dlanov.
Saj takrat si je dclovni dlovek zelo
tezko pritrgal sredsts'a za izobrazbo
svojih otrok. Danes pa j cto druga
de. Nadarijcni mladini vseh stanov
so Siroko odprte poti do izobrazbe.
Tako se je tudi zbor mladih har-monikarj- ev
posedal od 12 na 135
dlanov. Mlade harmonikarje iz Ma-ribora,
ki jih Sc od ustanovitve
uspeSno vodi Joic Matjalid'. pozna
danes vsa Jugoslaviji. Priredili so
ze nad dvesto konccrtov v raznih
krajih domovine. Povsod so bile
(Nastavak sa strane M
viii.
Talijan ide k meni i nosi sjeki-ru- ,
lopatu i kramp. Veseo ja. Sad
vile nemam brige. jer znam ko je
gazda, ito moram Ax radim iako
nisam dorudkorao. Uopde mi jcto
nije bilo na misli. Ali, eto, ne lezi
d}at-o!e- , ide k meni devjek. vehlc,
fak i runjav kao medjed. ХЈге sje-kir- u
i neito mi govori. Ali (to tu
vrijcdi njegov ge%Tr kad ga ja ne
razumjem. Pred j em njemu Mii i
uhvati sjckiru za drugi kraj pa du
tamo njemu po svoju: e nedei je
valaj odnijeti, za mene iiva. samel
preko mrtva moiei, os-- o je meni
gospodar dao". Covjek rac gJeda.
malo pevude sebi. a џ joJ vise sebi.
On k sebi, a fa k sebi. Niko sada
ne radi ved nas gtedaju kako smo
se nas dva natezaK. Take smo se
natezali izvjesno vrtferoe i kenad-n- o
je on pttstto. Smjeiedi se prie
k meni neito tai gereri, priegBe
me k sebi i ode.
Drgi daa ja nastavtm posao
UkCe i bez brige Poslije nekoMco
dana. idedi sa posla, jedan mi se
primakao i to btjale Ras. To je bio
I
P.Q. Canada. _{
jer je on umro pre vise godina. Po
ovoj stvari, 17. scptembra ove go-dine,
stigli su avionom iz Nju
Orleansa u Beograd, a zatim u Bo-k- u
Kotorsku, pretstailu'k tog pre-duze- da
ameridki advoka( David
Staford i Peri Koliman, kao iza-slanika-bank-ara,
koji su odmah po
dolasku stupili u vczu sa najbli-io- m
rudbinom Boie Vukasovida.
Iz razgovora sa naslednicima pro-izla- zi
da cilj dolaska ove dsojice
Amerikanaca u Boku Kotorsku nije
izgleda bio da pronadju prave na-sledn- ike
niti da s njima stupe u
pregovore oko otkupa izvora nafte,
ved dak da im to pravo na neki
nadin ospore i omctu. Ali im to
nije poilo za rukom. Kao najbliii
naslcdnici pominju sr Zarko Vuka
sovid, sluibemTc prcduzeda "Na-prcdak- "
u Kotoru, zatim Todor
Vukasovid mehanidar iz Orahovca
i jot neki drugi. U torn smislu ont
su ved podncli potrebna dokumen-t- a
americkim л last ima prcko nasc
tamoinjc ambasadc.
Gcla stvar nalazi se sada u po-stupk- u
i vcrovatno da de do kraja
o. g. pitanje naslednika biti reJcno
u korist mnogobrojne rodbine Bo-ie
Vukasovida, koji je tamo umro
kao siromaSan denck.
At. Vuhtlit.
ds-ora- ne polne posluJald nadvse
zadovoljni.
Lctos so mladi mariborski har-montka- rji
doiiveli ie poscben
uspch. Lepo slovensko pesem so
kot vezilo ponesli za rojstni dan
predscdniku Jugoslavije martalu
Titu v Beograd. To je bilo zanje
vcliko dolivctje na katerega to se
skrbno pripravljali in ki jim bio
bo ostal v neizbrisnem spominu.
22. maja ob 9- - dopoldne so bili
sprejeti pri predscdniku Titu v
Bcogradu. Vsi, od najmlajiih 3
letnih do 15 Ictnih so z zvoke iz-li- li
tisto, kar so dutili v srdh: in
zanr ло in toplo je z rila sloven-sk- a
pesem v prisrdno destitko dra-gem- u
predscdniku.
! stan dovjek i rede mi : "No ito ti
bratuika ne ncntmajct eng4ki"
Bio sam potresen malo, ali se brzo
sve to pretvorilo a neka radost.
Rckao sm mu da zaito mi se nife
prije javio. On mi dobad da bi ja
trebao znati da govorim s "vuj-ko- m.
Pitam ga Sto je to "s-jko- "
On se na ovo moje pttanje malo
zacudio тл me upka: "A ho ti
seodnja prijehal do Kanade, ti ne
znajes Jdo to je 'vujk©~? Mcdju-tim
ja sam tu rijed prvi put duo.
Tako sam ja s "rujkom" neito
rvaudio. Sto god nisam znao ja sam
pttao "vufka, uzeo olesku j za-pisiv- ao.
koje mi je pemegto da sa-zna- m
neito engteski.
Niketa i drugi. s kojima sam
doSao iz kraja. tek naken 2 mje-sec- a
su defli kod mene.
Pos4ovodja me zavefio i kad je
neMalo pesk kod njega, on me jc
stavio u "steel gangu kod iste
kompamje, a ranogi drugi м mo-ra- li
prodi nazad w Vaacetfver.
Ore dakte bsjaic pred trideset
godina, ali se nikada zaboradti
I K e n л O
Pred trideset godina